Društvo| Ekonomija

Izmene Krivičnog Zakonika

Saša Radulović RSS / 20.12.2012. u 00:31

U skupštini su usvojene u načelu izmene Krivičnog Zakonika. Izmene su jako loše u delu koji se odnosi na privredni i finansijski kriminal. Dovoljno je da ovaj zakon važi jedan dan, da potpuno uruši veliku većinu postupaka koji su u toku. On je novogodišnji poklon za sve osumnjičene, optužene i njihove branioce. Usvajanje zakona u sadašnjem obliku će biti veliki udarac borbi protiv privrednog kriminala.

Suština krivičnih dela protiv privrede, odnosno privrednog i finansijskog kriminala, je preduzimanje pravnih radnji od strane ovlašćenih lica nekog privrednog društva koje su na štetu tog pravnog lica, njegovih poverilaca i vlasnika. Pravne radnje kojima se vrši oštećenje su raznolike, od otuđenja imovine po cenama manjim od tržišnih, stvaranje fiktivnih dugova, prebacivanja poslova na druga pravna lica, do isporuke robe privrednim društvima nesposobnim za plaćanje, propuštanje blagovremene naplate potraživanja, manipulacije sa akcijama na berzi, davanje jemstava za kredite od kojih drugi imaju korist a privredno društvo samo štetu itd.

Ova krivična dela čine:
- direktori na štetu i poverilaca i vlasnika, a u ličnu korist.
- većinski vlasnici tako što suučestvuju, pomažu i podstrekuju direktore da oštete poverioce i manjinske vlasnike i da njima i njihovim povezanim pravnim i fizičkim licima pribave korist
- vlasnici na štetu poverilaca

Ovim štetnim pravnim radnjama se krše i načela i odredbe Zakona o obligacionim odnosima i Zakona o privrednim društvima. Krši se načelo ekvivalencije davanja, odnosno radi se o očiglednoj nesrazmeri davanja. Po Zakonu o privrednim društvima to znači da krše osnovne dužnosti koje imaju prema privrednom društvu. Zakon o privrednim društvima o ovome govori u članovima koji se zovu Zloupotreba pravnog lica i Probijanje pravne ličnosti: kada sa imovinom i pravima pravnog lica raspolažete kao sa ličnom imovinom, kao da pravno lice ne postoji. Zakon o privrednim društvima govori o odgovornosti kako direktora tako i vlasnika. Ovo je posebno važno kod nas, jer direktor nisu zaista nezavisni, već uglavnom rade za gazdu i kako gazda kaže.

Za društvo, za privredni ambijent, za pravnu sigurnost, je izuzetno važno da se efikasno suzbijaju svi ovi oblici privrednog kriminala. Kao i da zakon preventivno deluje. Ako želimo stvarne privrednike, ne muljatore, ako želimo prave investitore, ne trange-frange, onda moramo da im stvorimo dobar ambijent bez privrednog kriminala. Onda treba da im damo sudsku zaštitu.

U našem krivičnom zakoniku postoji jedan član koji pokriva sve ove oblike privrednog i finansijskog kriminala. To član 359- Zloupotreba službenog položaja. Drugi članovi se tiču samo nekih od pojavnih oblika. Ovaj član u sadašnjem obliku obuhvata kako službena lica, tako i odgovorna lica. On kaže da se ne može vršenjem ili ne vršenjem službene dužnosti pribavljati korist ili činiti drugom šteta. Za dokazivanje je potrebno utvrditi postojanje koristi i štete. Nije potrebno dokazivati ništa više, posebno ne nameru.

Ono što je nezgrapno u članu jeste formulacija: zloupotreba položaja. Njegova suština u privredi nije zloupotreba položaja, nego činjenje štete i pribavljanje koristi na tuđi račun. Zbog toga je i potrebna drugačija formulacija. Ali suština treba da ostane ista. I da se odnosi na sve gore navedene radnje.

Procesuiranje privrednog kriminala je izuzetno složen i težak posao. U utvrđivanju nastale štete u svakom iole komplikovanijem slučaju, potrebno je analizirati veliki broj ugovora, veliki broj pravnih lica, njihovo knjigovodstvo itd. To su često stotine registratora sa hiljadama stranica. Kriminal je na papiru. Dokazi su papiri. Mi smo potpuno neosposobljeni za ovaj posao. Niti investiramo dovoljno novca u obuku niti imamo opremu, softver i hardver, koji su potrebi za ovakve istrage. Ono što se onda često događa: u istragama pokušavamo da napravimo kratice. Jer za detaljnu i dubinsku analizu nemamo resurse. Ili se kratice prave zato da bi se namerno skresali predmeti. Ili se predmet razbije na veliki broj malih predmeta od kojih svaki za sebe ne može da stoji. I onda, kada ne sagledate celu sliku, postupci vam padaju jer se nezakonite radnje koje niste obuhvatili koriste da bi se napravio privid zakonitosti radnji koje su obuhvaćene. Većina predmeta koji uđu u problem, nisu u problemu zato što nije počinjeno krivično delo i neko nije oštećen, već zato što istraga nije sveobuhvatno sprovedena.

Šta je loše u predloženim izmenama Krivičnog Zakonika? Član 359 - Zloupotreba službenog položaja se više neće odnositi na odgovorna lica, direktore privrednih društava. Ovaj deo je u redu. Umesto toga, za odgovorna lica u privrednom društvu, uvodi se novi član 234 - Zloupotreba položaja odgovornog lica. Umesto do 12 godina, previđene kazne su do 10 godina. To znači da će za sve predmete privrednog krimnala, osim onih sa elementima organizovanog kriminala, u skladu sa Zakonom o sudovima, biti nadležani osnovni sudovi. Osnovni sudovi i osnovna tužilaštva su potpuno nespremni da se nose sa ovim predmetima. Čak i viši sudovi i tužilaštva imaju ozbiljne probleme.

Ovaj put je upravo suprotan od mnogih preporuka koje su date. Da za sve predmete privrednog kriminala sa značajnom štetom budu nadležna ne ni Viša tužilaštva, već specijalizovani timovi unutar Viših tužilaštava.

Naziv novog dela nije ništa bolji od naziva prethodnog dela. Jer suština nije zloupotreba položaja, već preduzimanje pravnih radnji koje čine štetu privrednom društvu, njegovim poveriocima i vlasnicima.

Drugi problem je što se Zakon o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela ne odnosi na novi član 234, tako da će sva dela protiv privrede ostati bez oduzimanja imovine. Oduzimanje imovine je najvažnija sankcija, mnogo važnija od kazne zatvora.

Ostale delove zakona neću komentarisati. Ima i dobrih i loših rešenja. Negde smo napravili korak napred, negde korak nazad. O tome je već bilo reči u raspravi o izmenama zakona. Deo koji se tiče privrednog kriminala je jako loš. Kao da su ga pisali advokati odbrane.

I ovaj zakon se donosi po hitnom postupku. Problemi koje kreiramo lošim i nedorečenim zakonima ćemo osećati u godinama koje dolaze. Isto kao sa Zakonom o privatizaciji. Isto kao sa poreskim zakonima. Kada nam praksa pokaže da je ovo bilo pogrešno, kada prazne priče i demagogija izgube svaki smisao u sudaru sa realnošću koja nas okružuje, biće kasno.

 

https://www.facebook.com/SasaRadulovich

https://twitter.com/SasaRadulovich

 

.

 



Komentari (34)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

zemljanin zemljanin 01:32 20.12.2012

pravo je jedno

Deo koji se tiče privrednog kriminala je jako loš. Kao da su ga pisali advokati odbrane.

valjda i advokati odbrane postupaju po istom pravu kao i tužioci ... ne vidim kako je moguće izvršiti podelu na advokate odbrane i one "druge" ... a pogotovo povezivanje vrednosti zakona i vrednosti advokata ... ostalo smo već bistrili u prethodnoj temi ... više-manje ...
Saša Radulović Saša Radulović 10:11 20.12.2012

Re: pravo je jedno

Čudan komentar. Kakve veze ima postupanje to što svi postupaju po istom zakonu, nakon što zakon bude donešen? Valjda je pitanje u čijem interesu se pišu promene zakona.

Ako pitate tužioce, oni bi smanjili teret dokazivanja. Ako pitate advokate odbrane, oni bi ga povećali. Ako pitate advokate odbrane, oni bi da im se postupci vode pred osnovnim sudom, zato što tamo imaju slab otpor i zato što osnovni sudovi jako malo znaju o privrednom kriminalu. Ako pitate advokate odbrane, imovinu ne treba oduzimati.
zemljanin zemljanin 10:29 20.12.2012

Re: pravo je jedno

Pa ne može se valjanost zakona gledati kroz to da ne odgovara tužiocima ili da ga nisu pissali tužioci pa je zato loš ... Dobro, ne razumemo se oko tog dela teksta ... nebitno ... ovde bih se samo nadovezao na Zakon o oduzimanju imovine jer smatram da je deo zakona o tkz. privremenom oduzimanju apsurdan i čista otimačina ... na osnovu sumnje a bez dokazane krivice se nekom odzima, rentira i rasprodaje (aukcija) imovina ... ako to nije prejudiciranje krivice ne znam šta je ... takođe je i svojevrstan pritisak na Sud da se optuženo lice ili kompnija proglase krivim ...

I znam da je Zakon prošao kod Ustavnog Suda ali to još uvek ne znači da je pravedan ...
Saša Radulović Saša Radulović 10:57 20.12.2012

Re: pravo je jedno

Ne razumem koji deo od "kao da su ga pisali branioci" vam nije jasan? To znači da izmena zakona nije dobra po društvo jer je napisan kao da smo ispunjavali želje branioca da privredni kriminal prođe nekažnjeno, a njihovi branjenici zadrže imovinsku korist.

Zakon o oduzimanju jeste pravedan. Privremeno oduzimanje je privremena mera. Postoji u mnogim uređenim zemljama.

zemljanin zemljanin 12:59 20.12.2012

Re: pravo je jedno

Jedna od funkcija zakona je i zaštita građana od države ... država je uvek "jača" i dobar zakon to treba da uravnoteži ... ako zakone postavljamo tako da bude lakše tužiocima a teže odbrani ili "zakon je dobar jer ga advokati odbrane osuđuju" ili "zakon je dobar jer ga je tužilaštvo podržalo" onda obesmišljavamo sam zakon i pravo ... takva kategorizacija zakona je krajnje pogrešna ...

argumentacija tipa da je tako nešto i u drugim zemljama je zaista neprimerena i ne doprinosi nijednom aspektu diskusije ... verovatno mogu da navedem xx slučajeva koji su u suprotnosti sa navedenim, ali je nepotrebno ...

Zakon o oduzimanju imovine je OK u primeni nakon pravosnažne presude ... čak i mera o privremenoj zabrani otuđenja imovine tokom procesa je ok ... ali zakon koji dozvoljava prodaju stvari u toku postupka bez dokazane krivice je pogrešan ...

Ukoliko bih došao u takvu poziciju (nisam u Srbiji pa ne mogu ali recimo) i država mi rasproda imovinu (aukcija), iseli moju porodicu i rentira stan/kuću a dokaže se da nisam kriv ... rezultat bi bio da me država tera da postanem kriminalac svojim postucima jer se nepravedno odnosi prema meni ... nemaju sve stvari samo novčanu vrednost ... o zloupotrebama i dogovorenim aukcijama da ne govorim ...

U svim diskusijama, unapred se stavljaš na stranu države sa premisom da je država i zakon uvek u pravu a da je dovoljna sumnja i pretpostavka da bi se delo procesuiralo ... to u samoj suštini negira premisu o nevinosti ...
zemljanin zemljanin 13:30 20.12.2012

Re: pravo je jedno

Ipak moram da navedem jedan primer da zakon može da bude i građanski orijentisan a ne samo u interesu države.

Supruga i ja smo išli ove godine, dole na pacifička ostrva jer ćemo tamo da se preselimo i izađemo da prošetamo. Gluvo doba noći, nigde nikog, nailazi njihova policija i zastane da nas pita da li nam je potrebna bilo kakva njihova asistencija. Tu malo proćaskamo sa njima i na moje pitanje da nas nisu legitimisali, oni odgovare da nije postojao ni jedan razlog za to i da im zakon dozvoljava legitimisanje samo u jasno preciziranim slučajevima ali da ih zakon obavezuje da ponude asistenciju svim građanima za koje procene da im je potrebna.

Elem, u povratku svratimo i u Srbiju kod tazbine i posle ponoći se vraćamo od prijatelja i odemo na kej. Posle 20m, zaustavi nas policija i 5 minuta legitimisanja, objašnjavanja, pitanja i sl. Da sam bio sam, bilo bi i 15 minuta.

Policija i tamo i u Srbiji ima istu funkciju ali je zakon drugačiji ... i sad koji od ta dva oblika zakona bi ti podržao ? ...
deset_slukom deset_slukom 14:26 20.12.2012

Re: pravo je jedno

zemljanin
Jedna od funkcija zakona je i zaštita građana od države ... država je uvek "jača" i dobar zakon to treba da uravnoteži

Hajde da ovu rečenicu razmotrimo u situaciji kada je građanin=tajkun, a država=Srbija. Istog momenta ona postaje toliko besmislena, da ćeš i sam priznati da je izmena zakona o kojoj je reč, a u korist "slabijeg", prilično sumnjiva rabota, barem u trenutku u kojem se dešava.
Ovo primećujem kao jedina zaista nezeštićena strana u tekućim dešavanjima, kao građanin (bez navodnika).
zemljanin zemljanin 14:50 20.12.2012

Re: pravo je jedno

Hajde da ovu rečenicu razmotrimo u situaciji kada je građanin=tajkun, a država=Srbija. Istog momenta ona postaje toliko besmislena, da ćeš i sam priznati da je izmena zakona o kojoj je reč, a u korist "slabijeg", prilično sumnjiva rabota, barem u trenutku u kojem se dešava.
Ovo primećujem kao jedina zaista nezeštićena strana u tekućim dešavanjima, kao građanin (bez navodnika).

To samo znači da će tužilaštvo morati da radi više i da uloži mnogo više znanja i truda da dokaže da krivica postoji ... u državi ima desetak ili stotinu tajkuna a nekoliko miliona građana ... zakon je univerzalan i važi za sve ...

Ne može se zarad lakšeg dokazivanja krivice nekolicine, donositi zakon koji će svima otežati odbranu ... naveo sam iskustvo sa policijom i ono ukazuje da postoje i drugačija rešenja za određene aktivnosti ... nije poenta da se zarad "lakšeg" državi svim ostalim građanima bude teže ... ne kažem da je građanima, legitimisanje "teško" jer većini koja nije išla van Srbije je to normalno ... poenta je da može i drugačije tako da građanima bude lakše a ne državi ...

ali pošto autor teksta smatra da se mi ovde prolupavamo onda je bezrazložno da dalje učestvujem ... tj. autor se odnosi prema nama isto kao što zastupa odnos države i zakona prema građanima.

PS. Da dodam zašto nam ta EU zamera na nekim zakonima ... upravo ono što sam naveo ... pravimo zakone kojima je cilj da se niko ne izvuče pa makar bilo i kolateralne štete ... a ispravno je da pravimo zakone koji ne dozvoljavaju kolateralnu štetu čak i po cenu da se neko izvuče ... imamo totalno suprotno polazište o ljudskim pravima i premisi nevinosti i dokazivanju krivice ...
Saša Radulović Saša Radulović 16:00 20.12.2012

Re: pravo je jedno

Ne može se zarad lakšeg dokazivanja krivice nekolicine, donositi zakon koji će svima otežati odbranu


Ovo ne stoji. Potpuno napamet pišete bez osećaja za stvarnost koja nas okružuje.

Da dodam zašto nam ta EU zamera na nekim zakonima ... upravo ono što sam naveo ... pravimo zakone kojima je cilj da se niko ne izvuče pa makar bilo i kolateralne štete


Ni ovo nije tačno. Pokušah u dva teksta da objasnim zašto. Sa sadašnjim zakonom ne može niko da se izvuče. Za izvlačenje nije kriv zakon. Kriv je politički uticaj na pravosuđe i korupcija. Sa ovim izmenama stvaraju se uslovi za izvlačenje krivaca.

Umesto opštih tvrdnji, dajte nešto konkretno. Ovaj član omogućava ...

Ni reči ne rekoste o tome da izmene treba sav privredni kriminal da gurnu u osnovno tužilaštvo.
deset_slukom deset_slukom 16:47 20.12.2012

Re: pravo je jedno

zemljanin
Ne može se zarad lakšeg dokazivanja krivice nekolicine, donositi zakon koji će svima otežati odbranu

Mislim da si pobrkao neke relacije. Zašto bi "svima", dakle i običnim građanima, suđenje na manje kompetentnoj instanci olakšalo odbranu?
Moje programersko-knjigovodstveno iskustvo govori da preduzetnik nema šanse u postupku pred sudijom za prekršaje kada priučeni inspektor u prijavi napiše koješta, jer blage veze nema o tome koje knjige, i na koji način ovaj treba da vodi.
Razlika je u tome što ovaj gubitnik mora da ćuti i plati kaznu, dok u slučaju naših tranzicionih dobitnika to ne biva, nego biva put do oslobađanja od svake krivice.
Saša Radulović Saša Radulović 16:57 20.12.2012

Re: pravo je jedno

Mislim da si pobrkao neke relacije. Zašto bi "svima", dakle i običnim građanima, suđenje na manje kompetentnoj instanci olakšalo odbranu?


I pri tome treba reći da se radi o 1%-2% građana, ovlašćenih lica, koji uopšte mogu biti procesuirani po ovom delu. Broj gazda po čijim nalozima se sve ovo radi je daleko manji. Ovlašćena lica (direktori) su uglavnom bednici koji su za kilo mesa (neku platu) sebe podmetnuli da kolju vola.

I sada smo strašno zabrinuti za prava nekoga da uživa zaštitu za imovinu koju je stekao oštećujući druge. Pa još idemo tako daleko da sve prikazujemo kao mašinu za procesuiranje nevinih ljudi. A stvarnost oko nas kao da nas se ne dotiče.

Pa smo i zabrinuti za prava na imovinu ljudi koji nemaju ni jedan dinar zakonitih prihoda.

Suština dela zloupotebe je sticanje koristi na račun štete za nekoga. Za ovo nije potrebno dokazivati nameru. Samo treba dokazati štetnost pravne radnje i sticanje koristi. Ovakve stvari se vide iz aviona. Za ovo treba oduzeti imovinu. Svu imovinu za koju ne postoje zakoniti prihodi na koje je plaćen porez, koja može tu imovinu da opravda.
Filip Mladenović Filip Mladenović 01:36 20.12.2012

Kako bi izgledala prava formulacija?

Bilo bi veoma korisno da najpre navedete, tj. citirate izmene u članovima Krivičnog Zakonika vezane za privredni i finansijski kriminal, koje su po Vama sporne.
A zatim bi još korisnije bilo da predočite poželjan, tj. efikasan tekst člana 359. Krivičnog zakonika, bolji od postojećeg.
Saša Radulović Saša Radulović 10:19 20.12.2012

Re: Kako bi izgledala prava formulacija?

Prevazilazi okvir bloga. Radio samu timu na analizi i predlogu nove formulacije člana za privredni kriminal. Rađene su i case studies. Ako počnem da citiram članove, mislim da neće biti interesantno. U tekstu sam napisao tačno šta je sporno:
- svodjenje privrednog kriminala na osnovne sudove
- izbegavanje oduzimanja imovine

Sadašnji tekst člana 359 Krivičnog zakonika je veoma efikasan zato što je širok i važi za sva oštećenja i sticanje koristi od oštećenja. Nikakve promena ga neće učiniti efikasnijom. Promena može samo da ga učini jasnijim i/ili da ga suzi i učini manje efikasnim. Efikasnim za tužilaštvo, odnosno društvo u čije ime tužilaštvo postupa.

alselone alselone 19:45 20.12.2012

Re: Kako bi izgledala prava formulacija?

Prevazilazi okvir bloga


Rizican potez. Moras lakse sa njim. Stavice te u ironican a opet saljiv aforizam.
nestor92 nestor92 11:24 20.12.2012

Neosposobljenost

Osnovni sudovi i osnovna tužilaštva su potpuno nespremni da se nose sa ovim predmetima. Čak i viši sudovi i tužilaštva imaju ozbiljne probleme.


Bez obzira da li je ova konstatacija tačna, otvara vrlo važno pitanje o kome se nikad ne govori a to je neophodnost postojanja specijalizovanih veća za pojedine materije. To do sada nikada nije izvedeno samo i jedino zbog načina vrednovanja sudija koji je pravolinijski i zavisi samo od broja predmeta a ne od njihove kompleksnosti. Neki se završavaju lako, za par ročišta ili pretresa a neki traju zato što su veoma komplikovani.

Zaista se ne može očekivati od sudije suda opšte nadležnosti da tek tako zna sve o saobraćaju, privrednom kriminalu, stambenoj problematici i propisima o izgradnji, naslednom i porodičnom itd. A to je praksa i to je način na koji se radi.

Privredni kriminal mora da ide ili privrednim sudovima ili specijalizovanim većima sudova opšte nadležnosti.
BigBadWolf BigBadWolf 16:21 20.12.2012

Re: Neosposobljenost

Cek, a cemu onda sluze privredni sudovi ako ce osnovni da se bave privrednim kriminalom?
Saša Radulović Saša Radulović 16:31 20.12.2012

Re: Neosposobljenost

Privredni sudovi na sprovode krivične postupke. Samo parnične i izvršne koji se tiču pravnih lica. Bave se i privrednim prestupima.

Do ovih izmena Krivičnog zakonika, krivične postupke koji se tiču privrednog kriminala sa velikim oštećenjem su vodili Viši sudovi i Viša tužilaštva.
baroniknez baroniknez 20:58 20.12.2012

Re: Neosposobljenost

treba da vode i osnovna tužilaštva, onaj ko je u tom tužilaštvu morao bi da bude sposoban i za tu vrstu kriminala. drugo, ne treba precenjivati ni one u višem tužilaštvu
lebellond lebellond 18:19 20.12.2012

Joj....

Sasa Radulovic
Za dokazivanje je potrebno utvrditi postojanje koristi i štete. Nije potrebno dokazivati ništa više, posebno ne nameru.


Uz svo duzno postovanje, ali svako ko je ucio osnove krivicnog prava zna da za svako krivicno delo mora da postoji namera. I naravno da je i u slucaju zloupotrebe sluzbenog polozaja neophodno dokazati nameru. Ako ne postoji namera onda ne moze biti reci o krivicnom delu.

I druga stvar. Glavne kritike od strane Evropske komisije se odnose odredbe zloupotrebe sluzbenog polozaja, a ne na naziv. Jer su same odredbe presiroke, znaci svako ko je svojim cinjenjem ili ne cinjejem pribavio sebi ili drugima materijalnu korist ili nacini stetu. Znaci bilo sta. To otvara mogucnost drzavi da raznim tumacenjima optuzi i pritvori bilo koga. To nije dobro. Jer moze da se desi da se promeni rezim i onda on odluci da vam se osveti za pisanja na blogu i optuzi vas za zloupotrebu sluzbenog polozaja, strpa u zatvor, a vi se posle bavite dokazivanje svoje nevinosti.

U nasem krivicnom zakonu postoje odredbe za sva krivicna dela koja ste gore naveli i bez clana koji se odnosi na zloupotrebu sluzbenog polozaja, ali neophodno je da sudovi, tuzilastava i policija rade svoj posao (tj. ono za sta su placeni).

baroniknez baroniknez 20:57 20.12.2012

Re: Joj....

ne postoji namera kod svakog kriv dela, potrebno je dokazati umišljaj ili nehat, ali ne i nameru kod svakog k.d.
Saša Radulović Saša Radulović 21:16 20.12.2012

Re: Joj....

Hvala za osnove kivičnog prava. Međutm, za zloupotrebu službenog položaja nije potrebno dokazivati nameru. Ako imate iskustva sa krivičnim predmetim koji se tiču ove zloupotrebe, to sigurno znate.

U nasem krivicnom zakonu postoje odredbe za sva krivicna dela koja ste gore naveli i bez clana koji se odnosi na zloupotrebu sluzbenog polozaja, ali neophodno je da sudovi, tuzilastava i policija rade svoj posao (tj. ono za sta su placeni).


Na žalost, ne postoje. Krenite redom i proverite.

Jer su same odredbe presiroke, znaci svako ko je svojim cinjenjem ili ne cinjejem pribavio sebi ili drugima materijalnu korist ili nacini stetu. Znaci bilo sta.


Nije bilo šta. Mora da postoji oštećeni. Radi se o pribavljanju koristi na štetu nekoga. Primer koji dajete jednostavno ne stoji i nema veze sa ovim krivičnim delom.

Svakako je potrebna drugačija formulacija dela za privredu. Sva dela protiv privrede u čijoj je osnovi narušavanje ekvivalencije davanja kroz zloupotrebu pravnog lica i probijanje pravne ličnosti, treba svesti ne jedno delo. Uključujući i dela koja su u Zakonu o privrednim društvima i u direktnoj suprotnosti sa Krivičnim zakonikom.

Tema ovog bloga nije formulacija novog člana. Tema je da je novi član 234 prepisani član 359 sa dodatkom reči "protivpravno" čija je maksimalna kazna do 10 godina i čime su ova dela stavljena u nadležnost osnovnih sudova. Pored toga, tema je i što za novi član 234 ne prati i oduzimanja imovine.

lebellond lebellond 23:57 20.12.2012

Re: Joj....

ne postoji namera kod svakog kriv dela, potrebno je dokazati umišljaj ili nehat, ali ne i nameru kod svakog k.d.

Da. U pravu ste. Hvala na ispravci.

Ali nehat predstavlja poseban oblik krivicnog dela u kome okrivljeni nije imao nameru ili umisljaj, ali je mogao da preduzme odredjene radnje i time spreci nastanak krivicnog dela. Vec je nehatno mislio da do istog ne moze doci ili da verovatno nece doci.

Bilo bi cudno da neko zloupotrebi sluzbeni polozaj iz nehata.

Zvuci smesno.

Ali kada bi zloupotrebu sluzbenog polozaja definisali kao :

Sva dela protiv privrede u čijoj je osnovi narušavanje ekvivalencije davanja kroz zloupotrebu pravnog lica i probijanje pravne ličnosti,


Ja bih sad dodao s namerom da se sebi ili drugom pribavi materijalna korist. Bi po mom misljenju imala smisla. S tim sto opet ostaje da se definise sta se podrazumeva pod probijanjem pravne licnosti i narusavenjem ekvivalencije davanja.

Poenta krivicnog zakona je postojanje krivice. A ona ne moze postojati bez jasne namere da se uradi neka protivzakonita radnja kako bi se stekla neka materijalna korist ili narusio pravni sistem.

Ja sam protiv nejasne formulacije zloputrebe sluzbenog polozaja zato sto ga drzava, vladar ili ko god poseduje monopol nad primenom metoda fizicke prisile moze lako zloupotrebljavati za obracun sa politickim neistomisljenicima. Sve zasivi od tumacenja drzaoca poluga vlasti.

Ispada da su svi menadzeri banaka u americi koji su u situaciji ekonomske krize delili sebi enormne bonuse svi krivi za zloupotrebu sluzbenog polozaja. Kad je tako, zasto nisu u zatvoru?
Saša Radulović Saša Radulović 09:46 21.12.2012

Re: Joj....

S tim sto opet ostaje da se definise sta se podrazumeva pod probijanjem pravne licnosti i narusavenjem ekvivalencije davanja.


Ovo je definisano Zakonom o privrednim društvima i Zakonom o obligacionim odnosima. Pokušao samo da objasnim u prethodnom tekstu.
lebellond lebellond 00:01 22.12.2012

Re: Joj....

Ovo je definisano Zakonom o privrednim društvima i Zakonom o obligacionim odnosima. Pokušao samo da objasnim u prethodnom tekstu.

Ne, naravno... Stvar je u tome sto ja nisam dovoljno upoznat sa datim odredbama zakona o obligacionim odnosima i zakona o privrednim drustvima, pa sam se, za svaki slucaj, ogradio od njih u tom smislu.

Zemljanin je, cini mi se, u nekom od svojih komentara naveo da je po pravilu drzava uvek jaca od pojedinca i zato kod donosenja zakona moramo da vodimo racuna da sami zakoni ne ostavljaju prostora za drzavnu samovolju i zloupotrebu. Jer to je ono sto otvara vrata korupciji. Ljudi su izmislili zakone upravo kako bi stali na put samovolji vladara.

Inace se slazem sa vama da je nova formulacija losa. Samo iz drugih razloga.
barese barese 00:10 22.12.2012

Re: Joj....

Ispada da su svi menadzeri banaka u americi koji su u situaciji ekonomske krize delili sebi enormne bonuse svi krivi za zloupotrebu sluzbenog polozaja. Kad je tako, zasto nisu u zatvoru?



Zbog trenutnih problema u americkom pravnom sistemu.

Sve do nedavno su u Americi menadzeri velikih firmi zavrsavali u zatvoru nakon nelegalnih radnji (od Enrona je proslo tek desetak godina). U poslednje vreme Amerikanci i dalje na papiru imaju zakone koji zabranjuju odredjena krivicna dela, ali se protiv najmocnijih i najbogatijih ne podizu optuzbe.

Ovo naravno ne znaci da Srbija treba da sledi noviji americki primer!

Problem sa pravnim sistemom u Americi pocinje skandalom prisluskivanja 2005. godine kada nije podignuta optuzba protiv najvecih telefonskih kompanija i odgovornih iz Busove administracije za protivpravno prisluskivanje gradjana bez sudskog naloga.

Posle finansijske krize ACLU i drugi pravnici su ukazivali na postojanje nekoliko osnova za podizanje optuzbi protiv odgovornih iz najvecih banaka (za prevaru, korist iz insajderskih informacija), za prekrsaj rasne diskriminacije. Jedan clanak iz NYT pobraja sve moguce osnove, medju njima jeste i pitanje bonusa:

Prosecutors also could pursue evidence that executives knowingly awarded bonuses to themselves and colleagues based on overly optimistic valuations of mortgage assets — in effect, creating illusory profits that were wiped out by subsequent losses on the same assets.


Rojters je svojevremeno o tome dobro izvestavao: Special Report: The watchdogs that didn't bark

ACLU je poceo da vodi privatne parnice za rasnu diskriminaciju. Recimo, jedno njihovo saopstenje: Big Profits, Broken Dreams

Sada imamo najocigledniji primer da su velike banke izuzete iz americkog pravnog sistema. Umesto krivicnih optuzbi za pranje para protiv odgovornih, HSBC se NAGODIO sa federalnim i drzavnim tuziocima i platice kaznu od 1.9 milijardi dolara! Naslov editorijala u NYT je Too Big to Indict:

Clearly, the government has bought into the notion that too big to fail is too big to jail.


Samo desetak godina ranije bi odgovorni za pranje novca zavrsili u zatvoru.

Novi srpski zakon zapravo lici na nove tendencije u Americi...
Saša Radulović Saša Radulović 12:24 22.12.2012

Re: Joj....

Stvar je u tome sto ja nisam dovoljno upoznat sa datim odredbama zakona o obligacionim odnosima i zakona o privrednim drustvima


Ne možete se o privrednom kriminalu govoriti bez ovih zakona. Upravno kršenje njihovih odredbi i predstavlja osnovu privrednog kriminala.

drzava uvek jaca od pojedinca


Naš problem sa privrednim kriminalom je drugačiji. Institucije sistema su slabe. Opasnost od "jake" države da osudi nevine ljude za privredni krimial kod nas je neuporedivo manja od opasnosti jakih pojedinaca da uruše i opljačkaju i državu i privredne subjekte i građane. Ta pljačka je prevazišla sve okvire održivosti, društvo ne može više da nosi parazite, i ekonomski umire. A to za sobom povlači i svaki drugi sunovrat.
baroniknez baroniknez 20:56 20.12.2012

stečajni upravnici

gospodine Raduloviću a koji je vaš predlog da se pooštri krivična odgovornost za stečajne upravnike? Reč je o nezakonitostima koje su vam sigurno poznate :)
Saša Radulović Saša Radulović 21:18 20.12.2012

Re: stečajni upravnici

Ovim promenama se otežava krivično procesuiranje i stečajnih upravnika, isto kao i svih drugih ovlašćenih lica. I onemogućava se oduzimanje imovine i stečajnih upravnika.
baroniknez baroniknez 21:24 20.12.2012

Re: stečajni upravnici

ne otežava se, dalek je put od lokalne firme do višeg tužilaštva, a ovako je to bliže
Saša Radulović Saša Radulović 23:20 20.12.2012

Re: stečajni upravnici

Na žalost upravo suprotno. Inače držim predavanja i obuke na temu.

Predlog za zakon je bio da za sva ošteženja preko 10 miliona dinara kazna bude do 12 godina, čime bi se uspostavila nadležnost višeg suda. Sve ispod tog nivoa bi radili osnovni sudovi. Takvi predmeti su i jednostavnije, pa bi se i postiglo to što kažete bliže. Veći predmeti privrednog kriminala su veoma komplikovani, traže značajna znanja iz oblasti privrednog prava i finansija i osnovni sudovi im nisu dorasli.
baroniknez baroniknez 23:25 20.12.2012

Re: stečajni upravnici

mogla bi da se uspostavi nadležnost višeg suda i na drugi način recimo da se poimenice navede to delo i stavi u nadležnost višeg suda bez obzira na kaznu

medjutim, nije samo suma novca to što komplikuje jedan predmet, ali principijelno se postavlja da pitanje da li treba i u osnovnom tužilaštvu da postoje obučeni ljudi za tako nešto i uopšte - zašto bi bili nesposobni za to? pa to im je posao
Saša Radulović Saša Radulović 10:33 21.12.2012

Re: stečajni upravnici

mogla bi da se uspostavi nadležnost višeg suda i na drugi način recimo da se poimenice navede to delo i stavi u nadležnost višeg suda bez obzira na kaznu


Svašta bi moglo, ali nije.

medjutim, nije samo suma novca to što komplikuje jedan predmet, ali principijelno se postavlja da pitanje da li treba i u osnovnom tužilaštvu da postoje obučeni ljudi za tako nešto i uopšte - zašto bi bili nesposobni za to? pa to im je posao


Suma novca gotovo uvek određuje komplikovanost predmeta. Što je veća suma, to su i tragovi bolje sakriveni i konstrukcije su napravljene od odlično plaćenih ljudi koji jako dobro znaju šta rade.

Ako pogledate čime se sve bave osnovna tužilaštva, postaje jasno da je nemoguće pokriti tako širok spekar. Svaki pred privrednog kriminala zahteva za više redova veličina više vremena i znanja od ostalih predmeta. Privredni kriminal je sam za sebe toliko velika tema, da su i unutar te teme potrebne specijalizacije da bi bili uspešni.

Jedini razlog da se osnovni sudovi uopšte bave privrednim kriminalom je obuka i osposobljavaje na jednostavnijim predmetima.
vladaxy vladaxy 13:15 21.12.2012

Šta je čudno u ovom tekstu?

Supruzi isplaćivao platu iako nije dolazila na posao
A. Ž. A. | 21. 12. 2012. - 12:40h | Komentara: 0

Požarevačka policija podnela je krivičnu prijavu protiv Ljubiše O.(56) iz Bratinca, koji se tereti za zloupotrebu službenog položaja.

On je osumnjičen da je kao direktor Zemljoradničke zadruge “Jedinstvo” Požarevac, od 2005. do 2012. godine isplaćivao plate i doprinose svojoj supruzi Varadini, zaposlenoj u toj zadruzi, iako je od 2005. na bolovanju i nije dolazila na posao.

Platu svoje supruge, osumnjičeni je preuzimao na blagajni Zemljoradnične zadruge i na taj način oštetio zadrugu “Jedinstvo” Požarevac, a svojoj supruzi omogućio pribavljanje koristi u iznosu oko 1.240.000 dinara.

http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/359101/Supruzi-isplacivao-platu-iako-nije-dolazila-na-posao

Šta ima policija da podnosi krivičnu prijavu za ovo??? Logičnije je da vlasnik (vlasnici) zemljoradničke zadruge podnesu krivičnu prijavu. Ako oni nemaju interes da podnose prijavu, zašto onda policija da troši svoje resurse na to?
Saša Radulović Saša Radulović 14:56 21.12.2012

Re: Šta je čudno u ovom tekstu?

Zato što vlasnici nemaju način da dođu do dokumentacije. Kada neko sumnja, recimo vlasnik u ovom slučaju, podnese prijavu sa saznanjima, ali uglavnom bez dokauza. Ili samo obaveštenje. Ili policija sazna iz nekog durog izvora šta se dešava, bez da su vlasnici uopšte svesni, pa sačini službenu belešku.

Na osnovu toga se ide u provere, utvrde činjenice, pronađu dokazi i na osnovu toga sada policija podnosi prijavu, bez obzira na to da li je već bila prijava.

Društvo sankcioniše kriminal. U društvenom je interesu da se kriminal ne isplati. Jer ako lopovi vide da se isplati, sutra će biti u vašem stanu. Kao sa krađom stvari vrednosti ispod 15.000 dinara.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana