U skupštini su usvojene u načelu izmene Krivičnog Zakonika. Izmene su jako loše u delu koji se odnosi na privredni i finansijski kriminal. Dovoljno je da ovaj zakon važi jedan dan, da potpuno uruši veliku većinu postupaka koji su u toku. On je novogodišnji poklon za sve osumnjičene, optužene i njihove branioce. Usvajanje zakona u sadašnjem obliku će biti veliki udarac borbi protiv privrednog kriminala.
Suština krivičnih dela protiv privrede, odnosno privrednog i finansijskog kriminala, je preduzimanje pravnih radnji od strane ovlašćenih lica nekog privrednog društva koje su na štetu tog pravnog lica, njegovih poverilaca i vlasnika. Pravne radnje kojima se vrši oštećenje su raznolike, od otuđenja imovine po cenama manjim od tržišnih, stvaranje fiktivnih dugova, prebacivanja poslova na druga pravna lica, do isporuke robe privrednim društvima nesposobnim za plaćanje, propuštanje blagovremene naplate potraživanja, manipulacije sa akcijama na berzi, davanje jemstava za kredite od kojih drugi imaju korist a privredno društvo samo štetu itd.
Ova krivična dela čine:
- direktori na štetu i poverilaca i vlasnika, a u ličnu korist.
- većinski vlasnici tako što suučestvuju, pomažu i podstrekuju direktore da oštete poverioce i manjinske vlasnike i da njima i njihovim povezanim pravnim i fizičkim licima pribave korist
- vlasnici na štetu poverilaca
Ovim štetnim pravnim radnjama se krše i načela i odredbe Zakona o obligacionim odnosima i Zakona o privrednim društvima. Krši se načelo ekvivalencije davanja, odnosno radi se o očiglednoj nesrazmeri davanja. Po Zakonu o privrednim društvima to znači da krše osnovne dužnosti koje imaju prema privrednom društvu. Zakon o privrednim društvima o ovome govori u članovima koji se zovu Zloupotreba pravnog lica i Probijanje pravne ličnosti: kada sa imovinom i pravima pravnog lica raspolažete kao sa ličnom imovinom, kao da pravno lice ne postoji. Zakon o privrednim društvima govori o odgovornosti kako direktora tako i vlasnika. Ovo je posebno važno kod nas, jer direktor nisu zaista nezavisni, već uglavnom rade za gazdu i kako gazda kaže.
Za društvo, za privredni ambijent, za pravnu sigurnost, je izuzetno važno da se efikasno suzbijaju svi ovi oblici privrednog kriminala. Kao i da zakon preventivno deluje. Ako želimo stvarne privrednike, ne muljatore, ako želimo prave investitore, ne trange-frange, onda moramo da im stvorimo dobar ambijent bez privrednog kriminala. Onda treba da im damo sudsku zaštitu.
U našem krivičnom zakoniku postoji jedan član koji pokriva sve ove oblike privrednog i finansijskog kriminala. To član 359- Zloupotreba službenog položaja. Drugi članovi se tiču samo nekih od pojavnih oblika. Ovaj član u sadašnjem obliku obuhvata kako službena lica, tako i odgovorna lica. On kaže da se ne može vršenjem ili ne vršenjem službene dužnosti pribavljati korist ili činiti drugom šteta. Za dokazivanje je potrebno utvrditi postojanje koristi i štete. Nije potrebno dokazivati ništa više, posebno ne nameru.
Ono što je nezgrapno u članu jeste formulacija: zloupotreba položaja. Njegova suština u privredi nije zloupotreba položaja, nego činjenje štete i pribavljanje koristi na tuđi račun. Zbog toga je i potrebna drugačija formulacija. Ali suština treba da ostane ista. I da se odnosi na sve gore navedene radnje.
Procesuiranje privrednog kriminala je izuzetno složen i težak posao. U utvrđivanju nastale štete u svakom iole komplikovanijem slučaju, potrebno je analizirati veliki broj ugovora, veliki broj pravnih lica, njihovo knjigovodstvo itd. To su često stotine registratora sa hiljadama stranica. Kriminal je na papiru. Dokazi su papiri. Mi smo potpuno neosposobljeni za ovaj posao. Niti investiramo dovoljno novca u obuku niti imamo opremu, softver i hardver, koji su potrebi za ovakve istrage. Ono što se onda često događa: u istragama pokušavamo da napravimo kratice. Jer za detaljnu i dubinsku analizu nemamo resurse. Ili se kratice prave zato da bi se namerno skresali predmeti. Ili se predmet razbije na veliki broj malih predmeta od kojih svaki za sebe ne može da stoji. I onda, kada ne sagledate celu sliku, postupci vam padaju jer se nezakonite radnje koje niste obuhvatili koriste da bi se napravio privid zakonitosti radnji koje su obuhvaćene. Većina predmeta koji uđu u problem, nisu u problemu zato što nije počinjeno krivično delo i neko nije oštećen, već zato što istraga nije sveobuhvatno sprovedena.
Šta je loše u predloženim izmenama Krivičnog Zakonika? Član 359 - Zloupotreba službenog položaja se više neće odnositi na odgovorna lica, direktore privrednih društava. Ovaj deo je u redu. Umesto toga, za odgovorna lica u privrednom društvu, uvodi se novi član 234 - Zloupotreba položaja odgovornog lica. Umesto do 12 godina, previđene kazne su do 10 godina. To znači da će za sve predmete privrednog krimnala, osim onih sa elementima organizovanog kriminala, u skladu sa Zakonom o sudovima, biti nadležani osnovni sudovi. Osnovni sudovi i osnovna tužilaštva su potpuno nespremni da se nose sa ovim predmetima. Čak i viši sudovi i tužilaštva imaju ozbiljne probleme.
Ovaj put je upravo suprotan od mnogih preporuka koje su date. Da za sve predmete privrednog kriminala sa značajnom štetom budu nadležna ne ni Viša tužilaštva, već specijalizovani timovi unutar Viših tužilaštava.
Naziv novog dela nije ništa bolji od naziva prethodnog dela. Jer suština nije zloupotreba položaja, već preduzimanje pravnih radnji koje čine štetu privrednom društvu, njegovim poveriocima i vlasnicima.
Drugi problem je što se Zakon o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela ne odnosi na novi član 234, tako da će sva dela protiv privrede ostati bez oduzimanja imovine. Oduzimanje imovine je najvažnija sankcija, mnogo važnija od kazne zatvora.
Ostale delove zakona neću komentarisati. Ima i dobrih i loših rešenja. Negde smo napravili korak napred, negde korak nazad. O tome je već bilo reči u raspravi o izmenama zakona. Deo koji se tiče privrednog kriminala je jako loš. Kao da su ga pisali advokati odbrane.
I ovaj zakon se donosi po hitnom postupku. Problemi koje kreiramo lošim i nedorečenim zakonima ćemo osećati u godinama koje dolaze. Isto kao sa Zakonom o privatizaciji. Isto kao sa poreskim zakonima. Kada nam praksa pokaže da je ovo bilo pogrešno, kada prazne priče i demagogija izgube svaki smisao u sudaru sa realnošću koja nas okružuje, biće kasno.
https://www.facebook.com/SasaRadulovich
https://twitter.com/SasaRadulovich
.