Ekonomija

Srpska monetarna posla

Goran Nikolić RSS / 12.01.2013. u 19:13

U 2012. inflacija je dostigla 12,2%, dok je depresijacija srpske monete prema evru iznosila tačno 8%. Kako stvari stoje sredinom januara 2013, kurs bi mogao biti relativno stabilan tokom cele godine, dok bi rast potrošačkih cena (CPI) optimistično mogao biti 7% (u decembru, međugodišnje). 

Krajem 2000, kada je na vlast došla peto-oktobarska elita dinar je vredeo duplo više nego sada. Tada se evro kupovao za 58 dinara (tačnije rečeno nemačka marka se plaćala 30 dinara), da bi danas jedan evro vredeo oko 112 ili 113 dinara. U isto vreme ukupne cene u Srbiji su utrostručene, dok je rast cena u evrozoni iznosio nešto manje od 30%. U istom razdoblju, osim rumunske, nijedna evropska valuta nije tako oslabljena (mada i lej poslednjih godina ima stabilniji kurs od dinara, dok je inflacija u Rumuniji niža od srpske). Hrvatska, bugarska, makedonska ili moneta BIH su bile stabilne, češka kruna porasla je čak 28% prema evru, dok je pad poljske zlote i mađarske forinte bio blag (po 6%). I stope rasta cena u većini ovih zemalja bile su znatno umerenije, uglavnom od 2 do 5 posto.
Ako je bilo teško ekonomski stabilizovati zemlju nakon teškog prolećnog rata 1999, da li je Srbija, kako su to mnogi političari tvrdili, bolje podnela krizu nego ostale zemlje kontinenta? Sudeći po padu dinara i visokoj inflaciji, toj tezi, nažalost, nema mesta.
Od početka krize (kraj septembra 2008) dinar je oslabio prema evru za skoro trećinu (tačnije 32,6%) po čemu je kontinentalni rekorder. Jedina evropska valuta koja mu može ugroziti to mesto je ukrajinska (pad od 31,5%). Slabljenje rublje, forinte, leja, krune ili zlote je bilo dva ili tri puta manje, dok su monete BiH, Bugarske i Makedonije (praktično) bile fiksirane prema evru. Inflacija u Srbiji bila je takođe rekordna od početka krize (istina, kao i kod kursa, izuzimamo Belorusiju, zemlju pod sankcijama EU).
Ipak, postoje i objektivni razlozi za najslabije učinke domaće monetarne politike. Prvo, domaća privreda je bila u mnogo lošijoj startnoj poziciji od ekonomija ovih zemalja jer je imala (a i zadržala je i pored nekih pomaka): višestruko niži izvoz po stanovniku, veću nezaposlenost, manji priliv stranih direktnih investicija, znatno manju ekonomsku aktivnost po stanovniku. Dakle, kurs je, svakako, ‘'slika stanja domaće privrede''. Uzimajući u obzir visoku inflaciju od 2000, jasno je da je realni kurs snažno apresirao, čime je otežao izvoz a uvoz činio vrlo isplativim poslom. Sve ovo je, uz brojne propuste u privatizaciji i snažnu, ekonomski neopravdanu, liberalizaciju, povratno (spiralno) delovalo na privrednu aktivnost, te na slabljenje kursa i rast cena. De-industrijalizacija, reč kojom često pokušava da se objasni uzrok našeg sloma, jednim delom posledica je mera monetarne politike.
Istina, jaka valuta i niska inflacija nisu cilj po sebi, tako da ni državama koje to imaju, poput Makedonije, Hrvatske ili BIH ne cvetaju ruže. Svakako nema lakog recepta za vođenje monetarne politike, ali je nagla depresijacija uz fiksiranje kursa (na nižem nivou) možda jedini način da u dogledno vreme stabilizujemo i cene i dinar.

Atačmenti



Komentari (11)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

zathras zathras 20:30 12.01.2013

kakva liberalizacija

Drzava koja je iza Zambije i ispred Kambodže je sve samo ne liberalna.
http://www.heritage.org/index/ranking
loader loader 20:37 12.01.2013

Re: kakva liberalizacija

Liberalizacija je u našim uslovima zapravo značilo divlja kapitalizacija. Ta kapitalizacija je produžetak očuvanja ekonomsko-političke oligarhije koja je postojala u vreme socijalizma, a sa početkom raspada države pretvorila se u patriotsko, ratno profiterstvo, dok se u periodu 2000. našla na vrhuncu rasula i grabeži, tako da je i "liberalizacija" bila u duhu zatečenog stanja - i, što je najgore - stanja koje je nastavljeno i dalje je "razvijano" od vlade do vlade, raznim mehanizmima, tj. kombinacijom "regulative" i korupcije. Jednostavno, dug kontinuitet jednog manje-više istog procesa. Da bi se taj proces rastakanja sprečio ili usporio, neophodni su mnogi preduslovi. Ali, umesto stranica i stranica analize, možda je najbolje reći - niti postoji istinska pravna država, niti većina faktički čini da se ka toj državi brže dođe.
Goran Nikolić Goran Nikolić 21:14 12.01.2013

Re: kakva liberalizacija

nije valjda da verujete u te odokativne procene raznih globalnih NGO
loader loader 21:19 12.01.2013

Re: kakva liberalizacija

Lakovernost, šta ćete
Srećom da se sve ovo što pomenuh zapravo nije stvarno dogodilo.

dragan7557 dragan7557 22:40 12.01.2013

Re: kakva liberalizacija

Goran Nikolić
nije valjda da verujete u te odokativne procene raznih globalnih NGO

Dragi moj, zinuo bi od čuda kad bi video u čega sve ljudi slepo veruju.

Recimo u ovakav naslov: "Sa kreditom dolazi lepša budućnost," iz kovačnice Magistra Dinkića.

Uzgred preporuka za ovaj blog.

cerski
G r o f G r o f 23:25 12.01.2013

Balon

Dinar je naduvan i ako se ne izduva ubrzo će pući kao balon.
Naduvavanje je zakuvano u kuhinjama tipa Mišković.
Hapšenje bez razmontiravanja te kuhinje je tralalala.
bradzorf bradzorf 03:05 13.01.2013

xyz

Koliko se ja razumem u sir i vojnu muziku, hm, khm ovaj ekonomiju, tj. kako ja to zamisljam. Ako zelite u nekoj zemlji(ekonomiji) da nesto uradite, popravite, unapredite morate da delujete na pravi nacin, odnosno da imate dobre instrumente i da izvrsite odredjene akcije odnosno operacije. Dakle, imamo imamo nekih n ulaznih vrednosti (x1, x2, ..., xn) i funkciju, nazovimo je ekonomska politika, E. Sta je cilj? Da funkcija E(x1, x2, ..., xn) dostigne odredjene vrednosti za date vrednosti parametara, a posle toga je treba detaljno ispitati, a tu nas zanimaju: lokalni ekstremi, intervali rasta i opadanja, singulariteti, a pre svega oblasti u kojima je uopste definisana ili moguca. Sve je ovo u stvari pravljenje nekog modela koji bi trebalo da sa sto manjom greskom opise sta ce se dogadjati u stvarnom svetu primenom odredjene ekonomske politike. Posto ljudi nisu misevi i na njima ne treba vrsiti eksperimente, makar i ekonomske, ne bi bilo lose definisati vise ovih funkcija, pa posle detaljne analize odabrati jednu. Najbolju ili najmanje bolnu? Ima li razlike?

P.S. Sad sam se setio da je sve ovo moglo da se kaze mnogo krace: pritisnuto jace, vise skace.
busolazasrbiju busolazasrbiju 02:13 14.01.2013

Kurs je slika stanja domaće privrede

Verovatno ste napravili grešku oko utvrđivanja kretanja kursa i cena. Kurs je od kraja septembra 2008. porastao preko 46%, a cene su od 2000. naovamo učetvorostručene. Mada je pretkrizna niska vrednost kursa, posledica čiste špekulacije sa štednim zapisima NBS kojim su se određene strukture, da ne kažem ljudi bliski G17+ obogatili. Potpuno neopravdano spuštanje kursa od 2006. godine za 13% i kamatom od 24% na štedne zapise. Da je kurs išao dotadašnjim tempom, ni spoljnotrgovinski deficit ni rast kursa u toku krize ne bi bili toliki. Dakle, srpska posla.

Kurs je u Srbiji posledica čiste špekulacije, sa teorijskom frazom da predstavlja sliku domaće privrede nema nikakve veze. Kurs dižu poslovne banke da bi na toj špekulaciji zarađivali, a posebno da bi peglali svoje bilanse preko viška pozitivnih kursnih razlika koje su obračunskog karaktera. Kao što Vam je poznato, ima mnogo više indeksiranih potraživanja nego što ima indeksiranih obaveza. Da li ih banke skrivaju po svojim bilansima ili ne, to je manje važno. Činjenica je da one svoje obaveze i potraživanja na kraju meseca, kvartala ili godine preračunavaju na nove vrednosti kursa. Koje su obično više. Da li će mito i korupcija Ministarstva finansija sa subvencijama kamata banaka u ovoj godini biti dovoljne, kao što su bile u poslednjem kvartalu prošle godine, videćemo? Mislim da neće biti dovoljne da ispeglaju sve greške banaka oko plasmana, skromnih kreditnih aktivnosti i predimenzioniranih troškova bankarskog sektora.

Ono ste lepo rekli da je snažna i ekonomski neopravdana liberalizacija jedan od uzroka deindustralizaciji Srbije. Ni ostali loši zakoni ne bi imali toliko štetnih efekata da nije napravljena potpuna liberalizacija. Svi koji su mogli, pobegli su iz industrije. Međutim, nije monetarna politika kriva za deindustralizaciju jednim delom, nego je ona presudno uticala na nju. Mnogo više nego i kretenska odluka o potpunoj liberalizaciji i spuštanju carina. Ne bih sad da navodim sve greške monetarne politike. Mnogo ih je, odužiće se. Velika je dilema da li je bilo išta dobro u kreditno-monetarnoj politici posle 5. oktobra (za mene nisu reper 90'e). E sad, zaključak koji ste izveli oko rešenja je pogrešan. Treba jako depresirati kurs na nižu vrednost i fiksirati ga i tako ćemo rešiti svoje probleme. Nećemo. Fiksiranje kursa je dobra stvar ali njegova depresijacija i to velika svakako nije. U državi gde je kurs strane valute osnovni cenovni parametar, ne postoji mogućnost da se zaštita domaće privrede vodi preko kursa. Možete ga Vi utvrditi na bilo koji niži nivo, tokom vremena, pre ili kasnije (pričamo o malom broju meseci) sve cene će otići gore. Prvo u primarnom i sekundarnom sektoru, a onda će one izvršiti pritisak i na cene tercijalnog sektora. Zaštita domaće privrede i stimulisanje izvoza se radi spoljnotrgovinskom politikom, vancarinskim mehanizmimima i carinskom politikom. Zašto to ne radimo i zašto imamo nižu prosečnu carinsku zaštitu od Japana, Norveške, J. Koreje, Australije i višestruko nižu od svih zemalja BRICS'a?
abyssinian abyssinian 15:18 14.01.2013

GoranEkonomista

kakva briljantna povrsna analiza stanja i uzroka. Bravo Gorane. clap, clap. Ne cudi stanje srpske ekonimije i dinara kad se medju eksponiranima za pricu na bitne teme, nalazi neko ko daje ovakve pausalne ocene.

Nemoguce da se dinar i inflacija ne krecu istim sinama ?? Gorane mlado momce, da li treba da te potsetim da su svi dispariteti cena hrane i energenata ispravljeni nakon 2000-te?? Jel ti to neko rekao? Gorane, da li te je neko obavestio o osnovnim jednacinama u ekonomiji tipa ako je inflacija 10%, to ne znaci da valuta preba da deprecira 10%?

Tvoje analize na TV-u, a sad vidim i ovde vise zvuce kao da mi tebi treba nesto da pojasnimo nego ti nama... Molim te, nemoj vise
Goran Nikolić Goran Nikolić 12:07 15.01.2013

Re: GoranEkonomista

nisu isrpavljeni dispariteti, iako je istina da dobrim delom jesu,
ali to nije srpski specifikum, na ovom nivou GDP svaka zemlja u skaldu sa Balasa Samjuelsonovim efektom mora da ima konvergenciju cena ka dominantnim trgovinskim partnerima. ŽZa zemelj istone Evrope poslednja istraživanja kojih se sećam bilo je to od 1% do 4% godišnje.
što se tiče kretanja kursa i cena dugoročno postoji slaganje tih tenndecnija i tome postoje mnoge studije, tako da je to postalo opšte mesto u ekonomskoj nauci.
naravno, ako je u startu neka valuta potcenjena ona može da realno apresira godinama , dobri primeri su JUAN ili rublja.
u bti , ja ne verujem da je bez psihološkog efekta stabilizacije moguće to učiniti na način kako se to trenutno rada, ali bi bilo dobro da grešim, pošto će ovi nastaviti po starom.
Goran Nikolić Goran Nikolić 12:09 15.01.2013

Re: GoranEkonomista

i na kraju, ako imam preko 100 objavljenih naučnih radova u ovoj struci,
nije u redu da me olako potecenjujete, valjda sam nešto i pametno napisao

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana