Prosečni stanovnik Srbije, pokazalo je jedno obimno istraživanje, svoje poreklo zna samo do čukundede. Ukoliko bi hteo da sazna više mora se obratiti Arhivu Srbije i zaviriti u zbirku teftera i popisnih knjiga. Međutim, ti tefteri sežu samo do 1816.g, pa naovamo. Ko želi da zaviri dalje u prošlost svoje porodice, mora u Istanbul. Ispada da Srbi, toliko ponosni na svoju istoriju, o prošlosti svoje porodice ili ne zanju ništa ili znaju vrlo malo.
Gotovo niko nije čuo za Stojka Sabakova. I meni bi taj lik ostao potpuno nepoznat da mi jedne noći nije zazvonio telefon, a da sa druge strane žice nije bio izvesni Džordž. Taj Džordž, a ustvari Đorđe, kako se kasnije pokazalo, na početku našeg dugog razgovora, rekao mi je, mešajući engleski i srpski, da je on moj daleki rođak koga ja jedva da i poznajem. Moram da priznam da mi je prva asocijacija bilo nasledstvo. Basnoslovno, naravno. Međutim, narečeni Džorž iz Nove Karoline, mi je objasnio da istražuje svoje korene i pravi porodično stablo, te su mu, između ostalog, potrebni i podaci o tome da li imam sina, kako se zove i kada je rođen.
I tako su se, u tom dugom noćnom razgovoru, počela ređati imena, godine rođenja i smrti po muškoj i ženskoj liniji. Od Stojka Sabakova, rođenog daleke 1694.g, preko njegovog sina Jeftimije, unuka Jovana, praunuka Dušana, pa Mihaila i Ljubomira, a zatim opet Dušana... i tako redom do mog imena i godine mog rođenja. Prva žena, čije je ime zapisano, nije bila Eva, već Ružica žena Stojkova, a zatim slede Marija, Pelagija, Ekatarina, Teodora, Aleksija...
“ Prezime Stojković, po rodonačelniku porodice Stojku, javlja se tek prvih godina 19. veka. Tvoja i moja veza po mami, počinje krajem 18.veka, zavrsava se sa Jovanom, početkom 19.veka, a koji je imao tvog pretka Mihaila, kao sina, i moga pretka, njegovog drugog sina po imenu Stefan. Dalje se rodbinska veza udaljava,” objasnio mi je Džordž. Bio je veoma zadovoljan što ja imam sina, a posebno time što i moj sin ima sina. “Tako se ta stara loza nastavlja. Daće Bog da se ne prekine”, rekao je na kraju, izvinjavajući se što je, po evropskom vremenu, zvao tako kasno.
O Sabaku, ocu narečenog Stojka, sa početka priče, podataka nema. Ni o godini rođenja, ni o godini smrti, a ni o tome kako se u 17. veku, pre Čarnojevića, našao u ravnom Sremu i sa još desetak porodica obnovio jedno staro i lepo naselje, danas najveću srpsku opštinu u Hrvatskoj.
Širom nekadašnje Jugoslavije i ove godine se obeležava Dan mladosti 25. maj, rođendan doživotnog jugoslovenskog predsednika...
Šahisti Jugovića iz Kaća priredili su iznenađenje pobedivši kragujevački Vodovod sa 3,5:0,5 u petom kolu Kupa Srbije...
Nekadašnji pevač kultnog američkog ritam i bluz sastava Tower of Power – HjubetTabs nastupiće na ovogodišnjem...
Srbiji su sada potrebne profitabilne investicije, jer političke su upropastile zemlju, ocenio je ministar građevinarstva...
All the speakers at a conference in Dublin have expressed strong support for the enlargement of the EU, says Slovak Foreign...
Francuski proizvođač prikazao je u okviru Formula 1 vikenda u Monte Karlu koncept Twin'Run, koji predstavlja posvetu legendarnom...
Pevačica Meri Džej Blajdž i njen suprug dobili su sudsku odluku od zapleni imovine jer duguju 3,4 miliona dolara poreza...
Ministarstvo finansija i privrede u saradnji sa Svetskom turističkom organizacijom Ujedinjenih nacija (UNWTO) i Dunavskim...