Ekonomija

Rešenje za kredite u "švajcarcima"

Saša Radulović RSS / 28.01.2013. u 00:09

Ugovor o kreditu je obligacioni odnos. Principe obligacionih odnosa čovečanstvo je stvaralo, testiralo i usvajalo hiljadama godina. Kroz praksu, generacije i vekove.

Ti principi su kod nas sažeti u Zakonu o obligacionim odnosima. Svi ugovori moraju biti u skladu sa tim zakonom. Bez obzira šta u njima piše. Ako su neke odredbe ugovora u suprotnosti sa principima obligacionih odnosa, primenjuju se principi.

Mnogo volim Mletačkog trgovca. Doduše, smeta mi religiozna pozadina i poruke. Volim taj komad zbog pravne diskusije na njegovom kraju. Pokazuje odnos konkretne obligacije i ukupnog prava. Pokazuje i zašto se jedan ugovor ne može čitati i primenjivati bez njegovog pravnog konteksta i principa obligacionih odnosa.

Obligacija:

 


Presuda:

 


Činjenica je i načelo obligacija, da su stranke koje ulaze u obligacione odnose odgovorne za ono što potpisuju. Činjenica je da, ako već neko ima poslovnu sposobnost za sve druge odluke koje donose u svom životu i uživaju pravnu zaštitu za njih, onda moraju da snose i posledice odluka koje nisu u njihovu korist.

Ali je takođe činjenica, da ako ono što su ugovorili, svojom voljom, krši neke principe obligacionih odnosa, onda se ne primenjuje ono što piše u ugovoru, već ono kako kaže zakon o obligacijama. Možda ste i ugovorili funtu mesa, ali to ne znači da će vam je sud i dati.

 

Šta je posao banaka?

Glavni posao banaka su krediti. Banke prikupljaju depozite od privrede i građana, i zajedno sa svojim kapitalom, plasiraju ga privredi i građanima. I jedno i drugo uz kamatu. Poslovni model banaka je da novac plasiraju po većoj kamatnoj stopi od kamate koju plaćaju za depozite. Pored toga, banke pružaju i važne usluge platnog prometa za koje naplaćuju naknade, kao i druge usluge. Da bi pružile ove usluge, banke imaju operativne troškove, kao što su troškovi plata, zakupa, amortizacije, advokata, goriva itd.

Krediti koje banke daju u Srbiji su dinarski krediti sa valutnom klauzulom. Čemu služi valutna klauzula? Da zaštiti glavnicu. Kako su depoziti i kapital koji banke imaju za plasman pozajmljeni u evrima, to bi plasman tih sredstava u evrima, u slučaju pada vrednosti dinara, stvorio velike gubitke za banke, ukoliko ugovori o kreditu ne bi imali valutnu klauzulu. Valutna klauzula nije predviđena kao izvor prihoda. Ona služi za zaštitu glavnice. Jer u kom god smeru da ide kurs, valutna klauzula održava balans između depozita i kapitala, koji su izvor sredstava, i kredita preko kojih su ta sredstva plasirana.

Kod kredita u dinarima bez valutne klauzule, ova zaštita glavnice se ugrađuje u samu kamatnu stopu. Tako da se na tu kamatnu stopu može gledati kao na zbir dve komponente: zaštite glavnice i kamate. Npr. ugovor sa kamatnom stopom od 24% u dinarima u kamati ima 14% zaštite glavnice od inflacije i 10% čiste kamate. Taj isti ugovor bi se mogao napisati kao dinarski kredit sa kamatnom stopom od 10% i inflatornom klauzulom za zaštitu glavnice.

Čime se još štiti glavnica? Zavisi od toga šta je osnov pozajmljivanja, odnosno predmet poslovanja. Recimo cena bakra u obojenoj metalurgiji. Ili cena pšenice u poljoprivredi.

Znači osnov je da se prilikom zaštite glavnice poveže izvor sredstava sa plasmanom sredstava i eliminiše rizik za onoga ko pozajmljuje.

ZAŠTITNA KLAUZULA NIJE IZVOR PROFITA. Ako to postane, onda počinju da važe razne odredbe Zakona o obligacionim odnosima. Na primer osnovno načelo obligacija: ekvivalencija davanja. Ili deo koji se tiče ugovora o kreditu.

 

Prihodi i rashodi banaka u Srbiji

Glavni prihod banke su kamate: naknada za pozajmljena sredstva. Banke su pozajmile oko 17.5 milijardi evra. Od tog iznosa, oko 1,2 milijarde evra je sa zaštitnom valutnom klauzulom u švajcarskim francima.
Od datih kredita, banke godišnje ubiru oko 2 milijarde evra na ime kamata.
Drugi glavni prihod banaka su nakande i provizije. Na godišnjem nivou to iznosi neto oko 350 miliona evra.

Glavni rashod banke su takođe kamate: naknada za položene depozite. U bankama se nalaze depoziti u visini od oko 15 milijardi evra. Depoziti u evrima iznose oko 11 milijardi. Oko 260 miliona evra depozita su u švajcarskim francima.
Banke godišnje plaćaju oko 0,8 milijardi evra na ime kamate, tako da je neto prihod od kamata oko 1,2 milijarde evra.

Poslovni rashodi, plate zaposlenih i drugi operativni troškovi, iznose oko 1 milijarde evra.

Nakon ovih osnovnih poslovnih prihoda i rashoda, idu i prihodi i rashodi povezani sa raznim rizicima.

Prvo na osnovu kursnih razlika. Oni su uglavnom negativni (retko su blago pozitivni). Ove godine, kao i 2010.godine, ovi rashodi će biti preko 800 miliona evra. U 2011.godini su bili oko nule. Zatim rashodi na osnovu otpisa loših plasmana. Recimo, propalo u stečaju. U 2011.godini, to je iznosilo oko 600 miliona evra. Ove godine, videćemo. Agrobanka, Metals banka ... Pa neto prihodi/rashodi od promene vrednosti imovine.

 

Krediti u "švajcarcima"

Da se vratimo našim kreditima u "švajcarcima". Banke su plasirale oko 134 milijarde dinara sa zaštitnom klauzulom u švajcarskim fancima. U isto vreme, pozajmile su oko 30 milijardi dinara u švajcarskim francima. Šta nam ovo kaže? Da su se banke "kockale" sa kursom švajcarskog franka u iznosu preko 100 milijardi dinara. I kocka im se isplatila. Kocka može da se nazove i zelenašenje.

Kako izgleda kocka? Banka je plasirala nekom fizičkom licu 2008.godine kredit od 100.000 CHF. Tada je švajcarski fanak je vredeo 48 dinara, a evro 78 dinara. Odnos evro/CHF je bio 1,625. Banka se nije zadužila u švajcarskim francima, pa plasirala te franke, što bi bilo normalno poslovanje banka. Banka se kockala. Banka je pozjamila 61.500 evra, a na papiru plasirala virtuelnih 100.000 švajcarskih franaka. I ova kocka se isplatila. Danas je evro vredan 112 dinara, a švajcarski franak 90. Odnos je 1,25. Tako da je tih 100.000 virtuelnih švajcarskih franaka na papiru danas vredno 80.000 evra. Ovom kockom, banka je napravila profit od 18.500 evra na valutnoj klazuli.

Posao banaka nije ni kocka ni zelenašenje. Banke su dobile licence da bi se bavile bankarskim poslom, ne kockom. Kako se kvaziposlovanje banaka završava po poreske obveznike treba videti na primeru Agrobanke. Država garantuje za depozite. Država ne dozvoljava kocku banaka. Zakon o bankama i Zakon o obligacionim odnosima je ne dozvoljavaju.

Valutna klauzula nije izvor prihoda. Ona služi za zaštitu. Valutna klazula u švajcarskim francima, bez odgovarajućeg zaduženja u švajcarskim francima, se može pobijati na sudu. U skladu sa načelima i odredbama Zakona o obligacionim odnosima.

Kako onda rešiti problem kredita u švajcarskim francima? Veliki deo glavnice kredita u švajcarskim francima treba prebaciti u evre po kursu koji je važi na dan puštanja kredita u tečaj. U našem primeru, to je 2008.godina. Zašto ne celu glavnicu? Ako se banka delom zadužila u švajcarskim francima da bi plasirala kredit, onda taj deo treba i priznati banci i ostaviti u švajcarskim francima. To je normalno poslovanje banaka. Koliki deo treba kovertovati u evre zavisi od banke do banke.

U našem primeru, ukoliko je banka pozajmila 25 miliona CHF, a plasirala 100 miliona CHF u vidu kredita, to znači da bi 75% glavnice trebalo konvertovati u evre po kursu iz 2008.godine, a 25% glavnice ostaviti u CHF.

U isto vreme, kamatnu stopu treba povećati i postaviti na kamatnu stopu koja je važila za kredite u evrima u to vreme. Kamate na kredite u švajcarskim francima su bile niže od kamata na kredite u evrima. Zbog toga su ih ljudi i uzeli. Sve što su platili u međuvremenu treba podvesti pod trošak loše procene korisnika kredita. To je cena za njih.

Na ovaj ovaj način banke nemaju realan gubitak. Samo gube virtuelni papirni profit na nečemu na čemu ne bi smele da prave profit.

NBS najavljuje model za rešenje problema. Objaviće ga u naredne dve sedmice. Treba reći da preporuka NBS nije obavezujuća ni za banke ni za one koji su uzeli kredite u CHF. Ugovor o kreditu je između banke i onoga ko je uzeo kredit. NBS nije ugovorna strana. Ko pregovara u ime korisnika kredita ne znam. Nadam se da dobro razumeju svoju poziciju i uporšne tačke za pregovore. Ukoliko je model približan onome što bi korisnici kredita mogli da ostvare na sudu, onda je prirodno i za banke i za korisnike kredita da ga prihvate, i bez sudskog spora, ugovorom reše svoj obligacioni odnos. Ukoliko je povoljniji po korisnike kredita, banke će razmisliti da li da se kockaju svoju reputaciju i odbiju predloženi model. Ukoliko je povoljniji po banke, korisnici kredita će vagati da li im se isplati trošak sudskog spora.


http://www.facebook.com/SasaRadulovich

https://twitter.com/SasaRadulovich

.



Komentari (45)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

vhedrih2 vhedrih2 01:23 28.01.2013

Interesantna ideja

Interesantna ideja. Ali pitam se - da je franak kojim slucajem pao u odnosu na evro umesto da raste, da li bi isti princip mogao da se primeni, pa da banke svoja potrazivanja u svajcarcima od gradjana onda konvertuju u evre.

Bi li isti princip mogao da se primeni svuda gde kursne razlike prave dodatne gubitke ili dobitke?

Npr. bi li isti princip mogli da primenimo na plate u dinarima, koje gube na vrednosti zbog inflacije, pa se i tu narusava reciprocitet davanja (radnik radi isto, a dobija manju vrednost, namena kursne politike nije usteda na platama). Mislite da bi to proslo na sudu? Jer ako bi, to je onda vrlo vazna stvar...
Saša Radulović Saša Radulović 09:30 28.01.2013

Re: Interesantna ideja

Ne. Zato što nisu bili savesni.

Narušavanje ekvivalencije davanja se mora dokazati. U tekstu pokušah da pokažem kako se dokazuje narušavanje ekvivalencije davanja.

Suština je da se radi o normalnom tržišnom poslovanju. Kao što rekoh, ukoliko je banka i sama uzela depozite u švajcarskim francima, i plasirala je korisnicima kredita, ni tu nema narušavanja ekvivalencije davanja i radi se o savesnom poslovanju.

U slučaju radnih odnosa, uvek je pitanje ugovora, njigove dozvoljenosti, zakonitosti, kao i slobode ugovaranja.

Da banke nisu banke, nego neki investicioni fond, ili drugo privredno društvo, onda je spekulacija deo njihovog poslovanja i to je poznata stvar u trenutku uzimanja kredita. I tada zavisi od toga šta piše u ugovoru. Ako su u ugovor stavili da je valutna klauzula u švajcarcima radi zaštite glavnice, a ne radi profita, onda bi se i to moglo pobijati.

Sve zavisi od konretnog slučaja. U slučaju banaka i kredita u "švajcarcima", napisah u tekstu.
busolazasrbiju busolazasrbiju 03:06 28.01.2013

ZAŠTITNA KLAUZULA NIJE IZVOR PROFITA

Nažalost ovo je osnovni mehanizam kojim naše banke ostvaruju profit.

Da ne ulazim u tačnost cifara koje ste naveli, a držeći se osnovnog načela obligacija, tj. ekvivalenta davanja, postavlja se osnovano pitanje: Kako su banke sa 15 milijardi evra depozita dale 17,5 milijardi kredita? Posebno ako zanamo da postoje mehanizmi obaveznih rezervi i kod zaduživanja i kod plasmana banaka. Takođe, kako su njihove kursne razlike obično negativne, kada imaju više indeksiranih potraživanja nego što su indeksirane obaveze?

Kada ste rekli da su se banke kockale i zaduživale se u evrima za kredite koje su plasirali u švajcarcima, to je možda tačno, ali samo delimično. Banke su iz depozita po viđenju privrede i građana (što je monopol koji su dobili od države) na koje nisu plaćale nikakvu kamatu, odobravale indeksirane kredite u evrima i švajcarcima po volji klijenata. Eto kako valutna klauzula odjednom postade profit, i jedan od glavnih razloga zašto naš bankarski sektor u vreme posne kreditne aktivnosti diže kurs evra ili franka i u svoje bianse pripisuje pozitivne kursne razlike obračunskog karaktera na kraju svakog meseca, kvartala ili godine. Veliki problem je u tome što su banke dale kredite iz sredstava koja nisu ni mrdnula sa računa deponenata, shodno tome nije ni bilo nikakve potrebe da se ona štite valutnim klazulama ili stopama inflacije.

Ukoliko bi se ukinula valutna klauzula samo na one kredite koji nemaju devizne izvore sredstava, ceo naš bankarski sektor otišao bi u minus, tj. gubitke zbog slabe kreditne aktivnosti, loših plasmana i predimenzioniranih troškova.

Toliko o poštenju. I nije bankarski sektor kriv, kao i uvek kriva je NBS koja im je dozvolila indeksiranje kredita koji nemaju devizne izvore.

A što se tiče pravde, korisnici kredita u švajcarcima (i sam sam jedan od njih) treba sada da plaćaju veće rate zbog skoka švajcarca zato što su korisnici kredita u evrima pre toga plaćali više rate zbog razlike u visini kamatne stope. Svako od nas je svesno uzeo takav kredit. Ako treba da se donosi neko rešenje, rešenje treba da bude za sve korisnike koji imaju indeksirane kredite. Ili bar u srazmeri koliko tih indeksiranih kredita nema izvore u deviznim obavezama bakarskog sektora.
Saša Radulović Saša Radulović 14:34 28.01.2013

Re: ZAŠTITNA KLAUZULA NIJE IZVOR PROFITA

A što se tiče pravde, korisnici kredita u švajcarcima (i sam sam jedan od njih)


Ja nisam jedan od njih.
busolazasrbiju busolazasrbiju 02:54 29.01.2013

Re: ZAŠTITNA KLAUZULA NIJE IZVOR PROFITA

Ja nisam jedan od njih.


Pa?
inco inco 05:04 28.01.2013

Par faktickih gresaka...

Prvo, kockanje nije isto sto i zelenasenje, ta dva se mnogo razlikuju.

Drugo, banke se nisu kockale vec su usle u svestan (i vrlo razuman) poslovni rizik koji im se, vreme je pokazao, isplatio i akcionari tih banaka bi trebalo da budu jako zadovoljni rezultatima (a oni koji su napravili model da dobiju bonuse). Po tvojoj logici kad banka daje nekome kredit bez da celokupnu vrednost kredita obezbedi (hipotekama, zirantima, itd.) i to na vise nivoa - banka se kocka. I u jednom, i u drugom slucaju, rec je o poslovnom riziku - prvi sproveden na osnovu vrlo realnog, i prilicno poznatog dodao bih, ocekivanja jacanja CHF (u svakom slucaju sanse da bi pao CHF ispod nivoa na kome je bio su bile statisticki irelevantne); drugi na osnovu takodje validne statisticke procene. U oba slucaja procena moze krenuti po zlu i onda bi banka bila na gubitku - zato i usluge banaka imaju ugradjene u sebi 'bafer' da amortizuju pogresne procene. Ako se neko ovde kockao - to su oni koji su uzimali takve kredite.

Trece, ako je argument da zemlja* (NBS) obezbedjuje depozite pa zato i ne sme da dozvoli bankama da se igraju sa tim depozitima kako im cefne, odnosno da se kockaju po tvojoj proceni - argument bi vazio samo u slucaju kada bi banka plasirala depozite za koje zemlja* garantuje na 'kockanje'. Dakle, sve i da uzmemo iluzorni scenario gde se zadesi neki Milosevic na celu Svajcarske i CHF udari mega-hiper-inflacija te papir na kome se stampaju 'svajcarci' postane vredniji od same valute, odnosno 1EUR == 0CHF - argument bi stajao samo ako je banka plasirala sve depozite + vrednost obavezne rezerve u NBS kao kredite sa CHF klauzulom jer se onda takav poslovni rizik nicime ne bi mogao pravdati. To je daleko od onoga sto se desilo u ovom slucaju.

Cetvrto, pozivanje na Mletackog trgovca nije primereno - niko ovde ne trazi funtu mesa. Takav ugovor ne bi ni mogao da se potpise. Ugovor o tzv. indeksiranju kredita u CHF je nista manje validan od ugovora o indeksiranju kredita u EUR - ima banaka koje su se zaduzivale u dolarima (ako im je tako odgovaralo u nekom trenutku) a na domacem trzistu plasirale novac sa zastitnom klauzulom u evrima, sto nema povike na njih? Pa zato sto nam nisu ponudile (iz ocitih razloga) da uzmemo kredite 'indeksirane' u USD, pa se onda niko nije opekao pa samim tim povika na banke nema nikakvu populisticku vrednost. Da se desilo obrnuto, tj. da je vrednost CHF pala, opet ne bi bilo nikakvih povika, ljudi bi se jos i radovali sto su 'zajebali sistem' a banke bi morale da pokriju gubitke, akcionari bi smenili upravni odbor i kako vec to ide po redu kad se napravi los poslovni potez.

Ovde je problem samo u tome sto je nas pretezno ekonomski nepismen narod pomislio da ce da 'zajebe sistem' i da prodje mnogo jeftinije nego sto ekonomska logika nalaze (ma sta ekonomska - obicna logika nalaze da nisu banke lude da rade na svoju stetu i da nisu banke socijalne ustanove). Niko ovde nikoga nije prevario, nijedna banka nije ni tvrdila ni garantovala da ce CHF ostati na nivou na kome je bio, stavise i guverner u to vreme je upozoravao gradjane, kao i mnogi drugi ekonomski strucnjaci, i svako sa tri grama razuma je mogao vise da se informise o tome. Gradjani su skroz svesno preuzeli rizik i rizik im se razlupao o tintaru. Sledeci put ce, nadam se, biti oprezniji. Povika na banke i bankare kao izvor svih zala je cisto skretanje sa teme.

To zalaganje za zastitu od odgovornosti u ovoj zemlji mi svako malo skace na ganglije - cudimo se sto gotovo niko, ni za sta ne snosi odgovornost, a sami se upinjemo da zastitimo ljude od odgovornosti. Meni je za pocetak apsolutno ludilo uzeti kredit vezan za valutu u kojoj ne ostvarujete prihode. Pa sem ako nije life-and-death situation, a ne znam da l' se i promil kredita uzme u tu svrhu, kako je to uopste moguce racionalno sebi objasniti? Em placas kamatu, em preuzimas rizik makroekonomskog trzista - what's in it for you? Placas da budes potencijalno silovan? A zarad cega - da bi odma' mogao da smestis dupe u cetvorotockas i da se odvezes do Osmospratnice u Leskovcu, zagradis nekog jadnicka slicnog tebi na parkingu, i onda cekas jos sat vremena da izadjes sa parkinga jer je i tebe neko zagradio - a mogao si sa bilo kog kraja grada stici dotle pesaka za 20 minuta max. I da, karikiram, ali je cinjenica da mnogi ljudi uzimaju kredite bez ikakve logike, i to one dinarske, subvencionisane (znam par primera, uzeli tek da se nadje, a kad je povoljno...) sto je dovoljno ludilo samo po sebi, a tek kad se takvi nakaleme na kredit zakucan za valutu ciju stampanu formu, pogotovo u najvecem apoenu, nikada u zivotu videli nisu. I jos treba sad ja da ih zalim a zemlja* da zapne da im pomogne jer ova zemlja* je sve svoje probleme resila pa 'ajd i da pomogne zabludelim ovcicama? Ma bjazi...

* drzava se, za razliku od zemlje, razlikuje po tome sto bar zna gde su joj granice. Srbija, sem formalno, tesko da je i po jednom parametru drzava.
Saša Radulović Saša Radulović 09:29 28.01.2013

Re: Par faktickih gresaka...

Prvo, kockanje nije isto sto i zelenasenje, ta dva se mnogo razlikuju.


Naravno da nisu isto. U ovom "poslovnom potezu" banaka ima elemenata i jednog i drugog.

Drugo, banke se nisu kockale vec su usle u svestan (i vrlo razuman) poslovni rizik


To nije posao banaka. Takav posao ne uživa sudsku zaštitu. Za takav posao nisu dobili licencu. A država im garantuje depozite.

Kada bi takvo postupanje bilo dozvoljeno, imali bi potpuni divlji zapad. Na sreću nije dozvoljeno.

Ovo nema veze sa preuzimanjem odgovornosti fizičkih lica koja su uzela kredite. Ima veze se preuzimanjem odgovornosti banaka. Ukoliko je banka i sama uzela depozite u švajcarskim francima, i plasirala je korisnicima kredita, to je normalno poslovanje banaka, i tu nema narušavanja ekvivalencije davanja i radi se o savesnom poslovanju. Ne može se zaštitna klauzula u ugovoru o kreditu koristiti za spekulacije i profit.

Objasnih i jedno i drugo u tekstu. Ne bih ponovo.

jesse jesse 09:09 28.01.2013

inco

"Meni je za pocetak apsolutno ludilo uzeti kredit vezan za valutu u kojoj ne ostvarujete prihode."
Da počnem odavde. I meni je to apsolutno ludilo, ali, ima li stambenih kredita u valuti u kojoj dobijamo platu? 2007 ih nije bilo.
Ja sam uzela kredit u švajcarcima. Ne zato što sam mislila kako ću da "zajebem sistem", kako kažete, već zato što mi je to bilo najoptimalnije rešenje. U to vreme su se čula oprezna upozorenja od strane guvernera, ali u bankama su "gurali " te kredite sve u šesnaest. Obišla sam sve i jednu banku u mom gradu, u svakoj sam pitala i za jedne (evro) i za druge (švajcarci) kredite, i u svakoj su mi veoma toplo preporučivali ove druge, od 10 tzv. savetnika, 7 mi je reklo da oni lično imaju kredite u toj valuti. Nisam ušla u to kao june u kukuruze, vagala sam za i protiv, znala sam da je švajcarac žestoko potcenjen, ali, razmišljajući da je Švajcarska okružena zemljama EU sa kojima verovatno ostvaruje najveću robno novčanu razmenu, činilo mi se za da će odnos ići do max. 1.35; što je meni sasvim prihvatljivo. Kredit je na dugačak rok, ići će gore - dole, rizik se podrazumeva za obe strane. Nisam uzela dve stvari u obzir: prvo - da će se evro ovako sunovratiti, i drugo - neverovatnu alavost banke, koja u momentu pada libora podiže maržu za više nego duplo. I sad, kad je kamata vraćena na početni nivo, ostatak glavnice mi je veći, a banka mi svakih par meseci nudi "pogodnost" da smanji svoju maržu, ali da potpišem novi ugovor sa promenljivom kamatom. Sad mi je kamata 4.4%. Od toga je marža, pretpostavljam oko 4%. Zašto bi banka smanjivala svoju maržu, osim ako nisu sigurni da će libor rasti, i samim tim smanjivati njihov udeo u ukupnoj kamati? E, taj rizik će morati oni da podnesu.
Ja ne tražim od države, ni bilo koga drugog da otplaćuje moj kredit, sama pala - sama se ubila, ali bi bilo lepo da ta država uspostavi jasna pravila za ubuduće, da banka prestane da me tretira kao debila, i da ljudi kao vi prestanete da u meni gledate parazita i grebatora.
manijakb92 manijakb92 11:06 28.01.2013

Elem

Jel protivzakonito ostvarivati profit na osnovu zastitne valutne klauzule? I gde to pise?
I sta bi se desilo da je vrednost svajcarca pala u odnosu na evro? Onda bi banke mogle da kazu mi se nismo ni zaduzili u svajcarcima a plasirali smo kredite u njima, hajde da sad mi to lepo konvertujemo u evre i da klijentima zaracunamo propisno vecu kamatu koja dolici evrima.
To vam se ne bi svidelo
Saša Radulović Saša Radulović 14:26 28.01.2013

Re: Elem

Banke na osnovu ugovora o kredit ne mogu praviti profit na osnovu zaštitne valutne kaluzule. Taj deo ugovora može da se ruši na sudu. Piše u tekstu zašto. Piše i da prilikom konverzije treba uvećati kamatnu stopu.
inco inco 16:39 28.01.2013

Re: inco

jesse
Da počnem odavde. I meni je to apsolutno ludilo, ali, ima li stambenih kredita u valuti u kojoj dobijamo platu? 2007 ih nije bilo.


I to opravdava ponasanje koje je borderline ludilo? Za pocetak, posedovanje stana u ovoj zemlji nije potreba vec luksuz - ima daleko vise neiskoriscenih nekretnina nego sto potreba za nekretninama postoji samim tim prosta ekonomska logika nalaze da je jeftinije rentati nego kupovati. Vec sam izvodio racunicu ovde po kojoj je podstanarski zivot u Srbiji daleko isplativiji od kupovine nekretnine - naravno, komoditet posedovanja sopstvene nekretnine ne moze da se pravilno kvantifikuje jer razlicitim ljudima isti razlicito vredi. Nije lako ni predvideti troskove ceste selidbe ako nemate srece sa stanodavcima, ali nije lako ni predvideti troskove poreza i odrzavanja stana koji padaju na teret stanodavca pa uzimam da jedni anuliraju druge.

Skracena verzija (zaokruzivacu brojeve da ne komplikujem) - stan koji vredi 100.000€, sa ucescem od 25% i fiksnom kamatom od 6% a otplatom na 360 meseci, kakvi su sada tipicni stambeni krediti kod nas (a bili su mnogo nepovoljniji ranije), ce vas na kraju otplate kostati 173.000€ + 25.000€ koje ste dali kao ucesce = 198.000€. Na tu cenu dodati poreze (Sasa se inace zalaze na povecanje poreza na imovinu, sa cime se nacelno slazem), odrzavanje/amortizaciju itd. Rentiranje takvog stana u Beogradu moze da se nadje za 300€, ali hajde da budemo konzervativni pa da kazemo da je 350€ renta - za tih 360 meseci rentiranje bi vas kostalo 126.000€, i jos pritom ne placate poreze i popravke na stanu, sto cini razliku od 72.000€ u korist rentiranja. Ali, neko bi rekao - na kraju prvog slucaja ti ostaje nekretnina u vlasnistvu. Stoji, no ako inicijalnih 25.000€ ucesca stavite na orocenu stednju po, za dugorocnu orocenu stednju, prosecnih 5% - posle 360 meseci imacete samo na osnovu kamate dodatnih 83.000€ + 25.000€ inicijalnog depozita. Odnosno, kad se podvuce crta, nakon tih 360 meseci u prvom slucaju je trosak 198.000€ i imate stan, u drugom slucaju je trosak od 126.000€ i nemate stan ali zato imate 108.000€ kesa (ciji deo vam je bio uvek na raspolaganju tokom tog perioda za-zlu-ne-trebalo, jos kad drzava ne bi drala na porezima na stednju...) - pa sad vi ako mislite da ce isti stan za 30 godina vredeti vise od 180.000€, kolika na kraju ispada totalna razlika - onda se investicija u stan putem kredita svakako isplati. Ali koja je sansa da stanovi poskupe za 80% (minus inflacija) u zemlji Srbiji koja mozda nece ni postojati za 30 godina? I to je danas drasticno povoljnija situacija jer su cene nekretnina vise pale od cene rente, kamate na kredit su se smanjile vise nego kamate na depozite, itd. Da ne pominjemo da orocena stednja nije jedini nacin za zaradu na zivom novcu, samo je jedna od najmanje rizicnih - uz prihvatanje blagih rizika moze to mnogo vise vrati.

Naravno, ovo je jako gruba racunica, ne uzima u obzir inflatorna kretanja, ni kretanja na trzistu nekretnina, ni mnoge druge dugorocne parametre koje covek mora uzeti u obzir kad resi da investira (a kupovina nekretnine jeste investicija) - tu je samo da pokaze da kupovina stana nije nuzna, ni nuzno povoljnija opcija.

No da se vratim na temu - kao sto pokazah, nije da niste imali izbora. Druga opcija je - ne kupiti stan pod takvim uslovima. Da se nije naslo dovoljno ovaca (molim da ovo ne shvatite kao uvredu) koje ce pristati na takve uslove banke bi imale dva izbora - da zatvaraju radnju, ili da ponude proizvode koje trziste zeli i moze da podnese a da kupovinu takvih proizvoda razum ne kvalifikuje kao ludilo. Sta mislite, koja je od te dve opcije verovatnija, jer banke bi u bilo kom slucaju iznasle nacin da budu profitabilne, samo sto bi onda banke snosile makroekonomske rizike a ne bi se iste prelivale na kupce u njihovim prodavnicama novca.

Nemate pojma koliko 'zrtava' zelenasa znam koji pravdaju to sto su se nelegalno zaduzili po kamatama od 10% (mesecno!) time sto toboz' nisu imali drugog izbora. Sio mi ga Djura - ne bi umrli od gladi da nisu uzeli takve 'kredite' (a da ne pominjem za sta su ih sve uzimali, ukljucujuci tu i kockarske dugove sto vec stvara sliku apsolutne ekonomske neodgovornosti) - nego cim smo skinuli Slobu pomislili smo da ce sad pecene seve sa neba da padaju a da mi nista ne mora da radimo, pa u skladu s tim smo dugorocno planirali da ce mnoooooogo bolje da nam bude te da kredit tu i tamo necemo ni osetiti. Naravno, tako fino uljuljkani nismo ni ucinili nista da nam bude bolje pa smo sad kao razocarani promenama. Posebna kategorija su oni koji su uzimali kredite pre 90-ih pa im inflacija pojela 3/4 duga i sad misle da ce verovatno i evro tako da sljusne pa ce opet da ispadnu 'pametni'. Ali tako ti je to kad u zemlji gde se zivi od danas za sutra ponudis ljudima opciju da si ekonomski isplaniraju narednih 5-10-30 godina, tu odmah racio leti kroz prozor. Svaka skola se placa, pa i ova. I dok znacajniji broj korisnika kredita ne zavrsi na ulici necemo se nauciti ekonomskoj odgovornosti. Zalosno, ali tako je to islo i svuda u svetu...


jesse
U to vreme su se čula oprezna upozorenja od strane guvernera, ali u bankama su "gurali " te kredite sve u šesnaest. Obišla sam sve i jednu banku u mom gradu, u svakoj sam pitala i za jedne (evro) i za druge (švajcarci) kredite, i u svakoj su mi veoma toplo preporučivali ove druge, od 10 tzv. savetnika, 7 mi je reklo da oni lično imaju kredite u toj valuti.


Upozorenja uopste nisu bila 'oprezna', mogi su vikali na sva zvona da ce ljude kostati vise dara nego mera. Ja sam, cini mi se, i ovde jos tad pisao koliko je nepametno ulaziti u tu pricu, a ja sam daleko od nekakvog ekonomskog eksperta - mnogi cenjeni ekonomisti su objasnjavali zasto u toj transakciji samo banke mogu da dobiju, ali ljudi nisu hteli da cuju. Omamljeno su gledali u za-red-velicine manju brojku kamate ne zeleci ni da ulaze u to sta ista znaci.

A to sto su vam banke toplo preporucivale CHF kredit - you don't say? Prodavac ti nudio da kupis od njega proizvod na kome on procenjuje da ce najvise zaraditi? Necuveno! Rekao 'proizvodjac' da i on sam kod kuce koristi svoj proizvod i da je mnogo zadovoljan? 'ajde?! Pa vama onda mogu i most da prodaju, trebalo bi da budete srecni sto ste tako jeftino prosli.


jesse
ali, razmišljajući da je Švajcarska okružena zemljama EU sa kojima verovatno ostvaruje najveću robno novčanu razmenu, činilo mi se za da će odnos ići do max. 1.35;


Onda, zao mi je sto to moram reci, uopste ne poznajete Svajcarsku, niti kako, cime i sa kime ta drzava trguje.


jesse
Nisam uzela dve stvari u obzir: prvo - da će se evro ovako sunovratiti, i drugo - neverovatnu alavost banke, koja u momentu pada libora podiže maržu za više nego duplo.


EUR se nije sunovratio, ni priblizno koliko je CHF ojacao, sem ako se ne gleda relativno u odnosu na CHF. Po toj prvoj stavci, rec je o vasoj losoj proceni, a lose procene - kostaju.

Sto se drugog tice, tu se vec apsolutno slazemo - to sto su mnoge banke uradile bilo je nelegalno i nelegitimno i drzava je/bi trebalo da kazni banke zbog takvog poslovanja i da obesteti korisnike naravno. No, kao sto rekoh, posto Srbija nije drzava vec zemlja, at best, imamo to sto imamo. Ipak, to nema nikakve veze sa samim 'indeksiranjem' u CHF, slicno su prosli i oni koji su imali kredite vezane za druge valute. Da je Sasa pricao o tom problemu, skroz bih se slozio sa njim.


jesse
Ja ne tražim od države, ni bilo koga drugog da otplaćuje moj kredit, sama pala - sama se ubila, ali bi bilo lepo da ta država uspostavi jasna pravila za ubuduće, da banka prestane da me tretira kao debila, i da ljudi kao vi prestanete da u meni gledate parazita i grebatora.


I sa time se potpuno slazem. Ovde se pravila odredjuju 'preko lakta' i svako sve tumaci kako mu padne na pamet, sudovi ne funkcionisu dovoljno da bi mogla pravda preko njih da se istera u razumnom roku i za razumnu cenu, i onda imamo ovo sto imamo.

Ne gledam ja u vama parazite i grebatore, to vidim u onima koji zele da sopstven rizik i nepromisljenost prebiju preko ledja svih poreskih obveznika. Jeste, zeznuli ste se, uprkos svim upozorenjima ste pristali da igrate tu igru, i zasto bi sad bio duzan neko kome nije padalo na pamet da uzima takve kredite - ili jos gore neko ko ne bi mogao da pomisli na bilo kakav kredit - da iz svog dzepa izdvaja za one koji su se okucili/otockali/sta-god a koji nisu dobro razmislili pre nego sto su se u to upustili? Ili, ako se drzava ne uplice novcano vec samo tezom regulativom natera banke na Sasin predlog, zasto bi korisnici drugih kredita i bankovnih usluga snosili posledice zbog inicijalne nepromisljenosti korisnika ovih specificnih kredita? Jer banke ce naci nacin da to prebiju preko ledja svih drugih, za to se ne brinite. Koliko ciklusa Dafina, Jezdi i ostalih otplata kockarskih dugova mi kao drustvo treba da podnesemo pre nego sto se ljudi nateraju na licnu odgovornost?

Jedino gde vidim da zemlja treba da se umesa je problem sa marzama (i zemlja se tu i umesala eventualno, samo sto nije dovoljno i treba da se obestete osteceni) - ovo sa vezivanjem za CHF je skroz legitimna poslovna odluka banke.

I za kraj, ako vas nije mrzelo sve da procitate - mala mozgalica: Ako se sprovede ovo sto Sasa predlaze i CHF za, recimo, pet godina padne na 0.5€, ili Jevropa smisli nacin kako da iskoristi fuziju pa evro naprasno ojaca za duplo sto mu dodje na relativno isto - sta mislite, koliko korisnika CHF-indeksiranih-pa-u-EUR-prevedenih kredita ce dici istu ovakvu dzevu trazeci da im se vrate originalni uslovi po kojima su poceli da igraju utakmicu? I koliko ce vremena trebati Sasi, zabrinutom za nepromisljene i lose odluke ekonomski nepismenih gradjana, da napravi novu racunicu kako vratiti kredite u CHF 'indeksiranje', opet naravno o trosku onih koji nisu ni luk jeli ni luk mirisali? Ne znam za vas - ja sam za to da se pravila igre ne menjaju u sred utakmice jer skoro po pravilu tu jedino publika izvisi.
manijakb92 manijakb92 22:20 28.01.2013

Re: Elem

Saša Radulović
Banke na osnovu ugovora o kredit ne mogu praviti profit na osnovu zaštitne valutne kaluzule. Taj deo ugovora može da se ruši na sudu.

Da bi se rusilo na sudu mora da se upre prstom u neki clan zakona koji je prekrsen.
Saša Radulović Saša Radulović 23:45 28.01.2013

Re: Elem

Piše u tekstu.
vladaxy vladaxy 10:53 28.01.2013

Ne treba tražiti nikakvo rešenje

Posao banaka nije ni kocka ni zelenašenje. Banke su dobile licence da bi se bavile bankarskim poslom, ne kockom. Kako se kvaziposlovanje banaka završava po poreske obveznike treba videti na primeru Agrobanke. Država garantuje za depozite. Država ne dozvoljava kocku banaka. Zakon o bankama i Zakon o obligacionim odnosima je ne dozvoljavaju.

Država garantuje za depozite i ne dozvoljava kocku banaka, a sa druge strane DRŽAVNA Agrobanka posluje kako posluje i završava stečajem. Ostale DRŽAVNE banke da i ne spominjem. Koliko kredita u švajcarcima su odobrile DRŽAVNE banke?
Da su se banke "kockale" sa kursom švajcarskog franka u iznosu preko 100 milijardi dinara. I kocka im se isplatila. Kocka može da se nazove i zelenašenje.
DRŽAVA je i donela Odluku o subvencionisanju stambenih kredita indeksiranih u švajcarskim francima. Kakav je to signal poslala bankama?

Što se tiče bilo kakve klauzule, možemo da se dogovaramo i da vezujemo dug za evro, CHF, zlato, bakar, pšenicu, gloginje ili šta god što se dve strane dogovore. Ljudi su u tom trenutku imali i opciju da uzmu kredit vezan za evro ali nisu. Hteli su da prođu povoljnije. I niko od njih ne može da kaže da nije bio upozoren:

Beograd -- Guverner NBS Radovan Jelašić je upozorio na rizik subvencionisanja stambenih kredita koji su vezani za švajcarski franak.

Prema tome, rešenje može da bude ili da nastave da otplaćuju, ili da prebace dug u evro ili da vrate stan banci i nazad kod roditelja. Sve ostalo plaćaju svi građani, bilo kroz izdvajanja iz budžeta, ili skupljih kredita za privredu i stanovništvo.

Šta bi bilo da je švajcarac ostao slab? Onda banke ne bi bili kockari i zelenaši? Da li bi se neko bunio?
Saša Radulović Saša Radulović 10:59 28.01.2013

Re: Ne treba tražiti nikakvo rešenje

Kao što napisah u tekstu, nije sve dozvoljeno. Nije divlji zapad. Da jeste, bilo bi dozvoljeno i da ljudi uzmu šipke i polupaju banke.

Valutna klauzula nije izvor profita. Ona je za banke zaštita glavnice. Ako postane profit, onda je to nešto na šta se primenjuju odredbe Zakona o obligacionim odnosima.

Banka nema slobodu da bude nešto drugo osim banka. Jedino banke mogu da kreditiraju građane, da to oglašavaju itd. Ako je banka, onda svi ugovori koje potpisuju moraju da budu u skladu sa poslovanjem banke. Špekulacije sa valutnom klauzulom nisu dozvoljene za banke.

domazetovic.andrej domazetovic.andrej 13:37 28.01.2013

Malo je ipak kompleksnije

Posao banaka se pojednostavljeno svodi na to da banke pozajmljuju kratkorocno, a daju kredite (odnosno zajmove) dugorocno. Tekuca likvidnost je jedan problem, bankarski proizvodi su drugi. Bankama je dozvoljeno da rade i menjacke poslove i tu uzimaju profite takodje. (Usput, i NBS uzima profit na menjackim poslovima a nema za to mandat. Jos to licemerno nazivaju sopstvenim prihodima a zakonom je cela privreda naterana da preko banaka menja novce u uvozno-izvoznim poslovima.)

Shodno, malo je naivno pretpostaviti da su svi CHF izvori finansiranja banaka plasirani u kredite indeksirane u CHF. Isto kako su i EUR izvori plasirani u CHF kredite, tako je moguce da su i CHF izvori plasirani u EUR kredite - sve zavisi od tekuce likvidnosti banaka i dostupnosti finansiranja. Nijedna banka nije nekom rekla 'ne mozemo da vam damo kredit, nemamo trenutno sredstava'. Ja ne vidim spekulaciju ako banka svoj EUR izvor proda kao CHF kredit po trenutno trzisnoj ceni - odradjen je papiroloski menjacki posao u tom trenutku po trenutno vazecem kursu. Banka tu poziciju moze zatvoriti sutra iz nekog drugog izvora (cak i dinarskog). Cak i ne mora - ima duznicki papir koji takodje ima svoju trzisnu vrednost i moze da stoji u bilansima banke.

Iz ovoga sledi da bi se pri analizi onda trebali pogledati ukupni kreditni plasmani - i EUR i CHF - i onda donosila resenja koja bi vazila za sve, a ne samo za CHF.

Da je kojim slucajem CHF pao, ne biste ni pogledali na ovaj isti argument banaka kada bi probale da svoje plasmane kompenzuju na neki nacin. Da ne bude zabune, ja bih banke ostro kaznio za manipulisanje marzama u 'skladu sa poslovnom politikom banke'. Tu jeste bilo pljacke i to ozbiljne.

Sa druge strane, zamislite situaciju da za 5 godina EUR ponovo poraste znacajno u odnosu na CHF i onda da se svi korisnici ovih kredita pobune jer ste ih predlozenim resenjem ostetili.

Problem drzave je u tome sto je uopste dozvolila postojanje ovih kredita. Ovako smo dobar deo monetarne politike izlozili uceni i kontroli bankarskog sektora iza koga stoje prezaduzeni gradjani. Hajde sada da napravite inflatorni skok i da poboljsate konkurentnost privrede? Ne moze - svi krediti su u tvrdoj valuti. Hajde da kontrolisete likvidnost i svedete inflaciju na normalnu stopu. Ne moze - postoje brojni izvori likvidnosti u sistemu koji ne poticu od vas. Cemu onda i sluzi monetarna politika?
Saša Radulović Saša Radulović 14:30 28.01.2013

Re: Malo je ipak kompleksnije

Iz ovoga sledi da bi se pri analizi onda trebali pogledati ukupni kreditni plasmani - i EUR i CHF - i onda donosila resenja koja bi vazila za sve, a ne samo za CHF.


Naravno. I to za svaku banku posebno. Krediti sa valutnom klauzulom u ostalim valutama su zanemarivi. Sledeći po redu veličine je $ u ukupnom iznosu od oko 45 milijardi dinara. Kod njega su depoziti usklađeni sa kreditima.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 13:49 28.01.2013

.

"Šta je posao banaka?
Glavni posao banaka su krediti. Banke prikupljaju depozite od privrede i građana, i zajedno sa svojim kapitalom, plasiraju ga privredi i građanima."

Bilo nekad... Sada imaju i multiplikator pri generisanju kreditnog novca, mogucnost da svoj kapital+depozite+plasmane prikazu kao kolateral i dobiju finansiranje od drugih banaka, fondova, mogu da ucestvuju na trzistu kapitala i brojni drugi mehanizmi generisanja likvidnosti... Da su banke finansirane samo iz depozita polovina danasnjih problema ne bi ni postojala. I gradjani i banke bi se mnogo odgovornije ponasale. I to ne samo u Srbiji vec i u celom svetu... Sada imamo samo trgovinu 'pozicijama' u svetu opste spekulacije...
Saša Radulović Saša Radulović 14:32 28.01.2013

Re: .

Mislim da je trend upravo obratan. I sa pravom. Od kraha tržišta 2008.godine shvatili smo da se te dve stvari moraju držati odvojeno.
nestor92 nestor92 13:58 28.01.2013

Teorijski...

.. rešenje koje predlažete je pravično. Prilično pravično. Ne znam, međutim, koliko je ostvarivo u praksi. Nisam siguran u kapacitet višestepenih sudova da ovakvu jednu ideju, čak i da se pojavi u praksi, sprovede u delo.

Ja sam imao kredit u CHF. Svesno odabram zato sto je u konkretnom slucaju bio jedini moguci za mene. Zavrsio mi je planirani posao, ali mi je pad evra pojeo planiranu dobit. Prihvatio sam to sportski između ostalog i zbog toga što se nismo zadužili do ivice sopstvenih mogućnosti, kao što mnogi ljudi čine.

Moram da istaknem par stvari:

- tačno je da su ljudi praktično nagovarani u bankama da se zaduže u CHF. Upravo ono čuveno: i ja sam uzeo-la kredit u francima. ( Čuveni argument investitora kad vam prodaju livadu na kojoj će iznići zgrada: jedan stan u zgradi ću zadržati za sebe pa ćemo biti i komšije ),
- NBS i država u celini nisu obavili svoju funkciju kao što treba. Smatram da nije trebalo dopustiti indeksiranje kredita u francima budući da ništa u ovoj zemlji nije indeksirano u francima. U pojedinim zakonima koristi se euro, ponegde dolar. Takođe, bilo je upozorenja, doduše sporadično, da su ovi krediti rizični, ali bez pravog obrazloženja prihvatljivog običnim korisnicima. A koliko je bilo upozorenja, toliko je bilo i podsticanja.

Smatram da bi bilo u redu da država donese propis i to u formi zakona kojim bi se glavnica konvertovala po kursu koji bi bilo između onog koji je važio u vreme puštanja kredita i onog koji važi sada uz naravno korigovanje i kamate. Smatram da bi ovo rešenje bilo relativno pravično - apsolutno pravičnog nema.

Dalje, banke koje su svoju maržu posebno u 2009. godini nekontrolisano povećavale morale bi biti kažnjene a novac vraćen klijentima.

P.S Mi moramo pod hitno obezbediti mogućnost stambenog kreditiranja u dinarima. Sve ostalo je luk i voda.



vladimir.nesic vladimir.nesic 14:42 28.01.2013

Malo matematike

Ja bih u ovu raspravu uneo jedan mali primer, koji baca drugačije svetlo na ceo problem.
Recimo da je neko 2008. uzeo stambeni kredit u vrednosti od 50.000 EUR, tj 81250 CHF. Sa kamatom od 6% na kredite u EUR, mesečna rata bi bila ~300EUR. U trenutku uzimanja kredita u CHF, sa kamatom od 4% rata je iznosila 388CHF, odnosno 239EUR. Trenutno, rata u CHF i dalje iznosi 388CHF, što je zbog razlike u kursu postalo 310EUR.
Ako zanemarimo bezobrazluk banaka koje su povećale marže i zadržale istu kamatu (što su uradile i za kredite uzete u evrima), gde je ta ogromna šteta naneta onima koji su uzeli kredite indeksirane u CHF?
Sa istom logikom bi neko mogao da kaže da mu je kredit u trenutku uzimanja iznosio 6.000.000 dinara, a sada zbog promene kursa evra iznosi 10.000.000 i da to nikako nije u redu? Koja je tu principijelna razlika?

Saša Radulović Saša Radulović 15:02 28.01.2013

Re: Malo matematike

To sam i naveo u tekstu. Računica naravno mora da uzme u obzir i kamatu.

Principijelna razlika objašnjena u tekstu. Posao banaka nije profit na valutnoj klauzuli.
sundari sundari 15:04 28.01.2013

Re: Malo matematike

Upravo u tome sto si zanemario. I u tome sto ne mozes da zatvoris svoju poziciju bez znacajnog gibitka, recimo hoces da se selis i da prodas stan i zatvoris kredit, e ne moze, glavnica se uvecala za 30 posto i to posle visegodisnje otplate kredita, tako da ti stan vise ne pokriva kredit.
vladimir.nesic vladimir.nesic 15:24 28.01.2013

Re: Malo matematike

Ali, u kojoj valuti se povećala glavnica?
Smanjila se u švajcarskim francima i to je u redu.
Povećala se u dinarima, ali to se desilo i ljudima sa kreditima indeksiranim u evrima i to je (po opšte prihvaćenoj logici) uredu.
Zašto je onda problem što se povećala u evrima? Koja je PRINCIPIJELNA razlika između povećanja vrednosti glavnice u dinarima i u evrima?
A to što neko ne može da proda stan i otplati kredit je rizik koji ide sa svakim kreditom. Isto se događa i vlasnicima stanova čija je vrednost pala zbog krize.
sundari sundari 15:56 28.01.2013

Re: Malo matematike

u eurima naravno, ali chf duznici su na dvostrukom udaru - povecanje glavnice u evrima u evroiziranoj zemlji plus pad cena nekretnina.

A ovo sto si zanemario (povecanje marzi banaka) uopste nije zanemarljivo jer dosta banaka nije imalo odredivu kamatnu stopu nego promeljivu-kako-nam-se-cefne koja je primenom ovog novog zakona postala fiksna 2011. Oni kojima je kamatna stopa pratila chf libor je manje vise isto, mi ostali smo nagrabusili, narocito oni koji nisu ni okusili benefit od nizih kamata nego odmah uskocili u krizu.

A usput samo, drzava je subvencionisala eur kredite gradjanima do 45 godina (diskriminisuci starije), cene stanova se napumpale, zaduziti si mogao do 50 posto plate (cak i ako ti je plata 2000e, ne moze rata da bude 1100), pa ti sad uzmi kredit u eurima po devet posto kamate 2008. I sta radi Dinkiceva NKOSK osim sto ubira paprene provizije, trebalo je da imamo normalne kamate zato sto ona postoji, ali jok. Mislim, gradjani koji su uzeli chf kredit se predstavljaju kao neki pohlepni kockari i kratkovidi glupaci a vecina njih samo je htela da se vec jednom skuci sa decom posle godina podstanarstva ili zivota tri generacije pod jednim malim krovom.
vladimir.nesic vladimir.nesic 16:56 28.01.2013

Re: Malo matematike

Pa mi se onda donekle i slažemo, jer ja sam pokšao da kažem da oni koji su uzeli kredite u CHF nisu prošli drastično gore nego oni koji su ih uzeli u EUR. Naprotiv, uz svu nekorektnost banaka, njihove rate su jedva nešto veće nego da su u startu uzeli kredite u EUR.
Ako se još i složimo da ih nisu uzimali da bi preprodavali stanove, već da bi trajno i konačno rešili stambeni problem, oni su sada tamo gde su bi bili i da su kredite indeksirali u EUR.
Problem je što je za većinu ljudi kredit u EUR od početka bio preskup i što im je jedina mogućnost da dođu do stana bio kredit u CHF. Sada, kada se zbog promene kursa rata tih kredita izjedačila sa onima dogovorenim u EUR, oni su u problemu koji nikakva konverzija u EUR kredit ne može da reši. Jedini način da se tim ljudima pomogne jeste reprogram duga uz značajno produženja roka otplate.
lintu lintu 14:45 28.01.2013

a kredit u EUR

pozz,

ali zasto bi ovo bilo iole pravicno? Ja sam uzeo kredit u EUR, a primam platu u CHF. Za mene je makroekonomsko kretanje bilo jako profitabilno, rata mi se smanjila.

Ne razumem kako bi sad neko mogao da mi kaze da to nije fer? Ja sam dobro profitirao, na osnovu svoje ekonomske racunice.

Ali - pazi sad ovo - Centralna Banka Svajcarske je pre nekoliko meseci izjavila da ce da "stampa neogranicenu kolicinu CHF da ne dozvoli da CHF ojaca preko 1.20 za evro". Taj, dosad nezapamceni potez Centralne Banke Svajcarske je zaista vrlo vrlo upecatljiv. Stavise, spekulise se da ce kurs da se podigne na 1.35 posto je ovaj trenutni prejak, i skodi svajcarskoj ekonomiji.

Trenutno je sjajna ideja za nekog (ko prima platu u EUR, ili je plata vezana za EUR) da uzme kredit u CHF. Prakticno ne moze da izgubi.

Ustvari, jedini problem je sto je dinar prakticno vezan za EUR; a s tim i plate. Tu resenje nije da se bankama diktira odakle ce oni nalaziti likvidnost.
Saša Radulović Saša Radulović 15:04 28.01.2013

Re: a kredit u EUR

Već sam odgovorio u tekstu. Fokus je na bankama. Ako je banka na primer plaćala hedge u CHF, to takođe treba uzeti u obzir. Kao i razliku u kamatama.

Za banke, izvor sredstava je vezan za EUR, pa su i krediti vezani za EUR. Time štite glavnicu.
lintu lintu 15:54 28.01.2013

Re: a kredit u EUR

procitao sam tvoj tekst (inace citam sve tvoje tekstove, i jako su ti dobri tekstovi, svaka cast).

Medjutim, ono sto mi ovde upada u oci je uzrocno-posledicna veza u tvom tekstu. Ti pokusavas da pokazes da se banka nije zaduzila u CHF; shodno tome nema pravo da plasira kredite u CHF. To jest, krediti moraju biti u istoj valuti u kojoj se banka zaduzila.

Mislim da je to irelevantno, i zavisi od poslovne politike banke (i naravno regulative Narodne Banke). Banka ne krsi zakon time sto spekulise sa zaduzivanjem u drugim valutama; naprotiv radi dobar poslovni potez. Postoji odredjena ne-eticnost kada banke kroz svoje agente guraju kredite u CHF gradjanima (ako znaju sa potpunom izvesnoscu da ce odnos CHF-EUR da opada, mada to nisu mogli da znaju sa 100% sigurnoscu), ali banke daju kredite da bi zaradile. Banka se nije "kockala i zelenasila" - nego je procenila kretanje odnosa valuta, i na osnovu toga donela odluku kako da se zaduzi.

Sto se mene i mog kredita tice, ja sam napravio poslovni rizik (kao uostalom i svako ko uzima kredit); i meni se isplatilo.
poreznik2 poreznik2 16:03 28.01.2013

Re: a kredit u EUR

Za banke, izvor sredstava je vezan za EUR, pa su i krediti vezani za EUR. Time štite glavnicu.

Donekle, jer NBS tera banke da drže deo srestava u dinarima, po osnovu obavezne državne rezerve.

Ovo što ste vi naveli možda bi važilo u Švajcarskoj, ali ne u Srbiji jer u Srbiji minimalna kamatna stopa, koja bi očuvala vrednost plasiranog kapitala ne zavisi samo od libora, nego je formula kompleksnija. Zavisi i od NBS.

Složiću se da ugovori po kojima banka može da menja kamatu kako joj se prohte nisu validni, ali s druge strane ljudi su se kockali, banke nisu i NBS je dopustila te ugovore. Što ih NBS nije sprečila jer problem društva, ali i društvo mora da uči neke stvari. S druge strane i ljudi treba da nauče da o svojoj budućnosti prvo treba da brinu oni, pa posle neko drugi.

Po mom mišljenju trebalo bi presuditi sledeće. Svi ugovori moraju da se preprave ili raskinu. Prepravka bi bila takva da se banka i klijent dogovore o novoj metodologiji računanja ili neka klijent raskine ugovor sa 0.5% penala. U svakom slučaju sud ne treba da odlučuje o budučnosti ugovora.

Ni jedan oblik investiranja ne štiti glavnicu 100%, jer uvek postoji mogučnost da ugovor neće biti ispunjen ili osiguranje isplaćeno, tako da je svaki posao kockanje, samo neki više ili manje zavisno od rizika. Takođe postoji mogućnost da libor + fiksna kamata bude ispod inflacije ili da inflacija bude veća od kamatne stope fiksnog kredita.


Covek u belom Covek u belom 19:00 28.01.2013

Re: a kredit u EUR

lintu
Ali - pazi sad ovo - Centralna Banka Svajcarske je pre nekoliko meseci izjavila da ce da "stampa neogranicenu kolicinu CHF da ne dozvoli da CHF ojaca preko 1.20 za evro". Taj, dosad nezapamceni potez Centralne Banke Svajcarske je zaista vrlo vrlo upecatljiv. Stavise, spekulise se da ce kurs da se podigne na 1.35 posto je ovaj trenutni prejak, i skodi svajcarskoj ekonomiji.

Ovo je navlakusa za lakoverne, a koliko vidim dosta ljudi se upecalo.
EUR/CHF ce se koliko u par narednih meseci opet zakucati za 1.2, zivi bili pa videli.
Premala je svajcarska ekonomija da bi uopste bilo kako uticala na euro (uticaj je daleko manji od uticaja Grcke), a EUR/CHF odnos (sa gornje strane) zavisi iskljucivo od ECB-a i gosn Dragia (sa donje strane naravno zavisi iskljucivo od SNB-a). A da si u malo u ozbiljnijim finansijskim krugovima znao bi da je EUR/USD od 1.35 prejak i ne odgovara nikom, pa ni ECB-u, znaci sledi uskoro korekcija na 1.3 sto automatski povlaci pad EUR/CHF nazad na 1.2. Ko sto rekoh zivi bili pa videli.
Saša Radulović Saša Radulović 20:30 28.01.2013

Re: a kredit u EUR

Mislim da je to irelevantno, i zavisi od poslovne politike banke


Čitav teksti i jeste o tome da je to relevantno. I najvažnije. Tekst je i o poslovnom modelu banaka. Šta može, a šta ne može.

Banka ne može da se bavi špekulatskim poslovima. Banka dobija licencu od države za obavljanje bankarskih poslova. Bankarski posao je prikupljanje štednje i davanje kredita. Bankarska dobit je kamata. Zaštitna valutna klauzula služi upravo tome: zaštiti glavnice. Ne pravljenju profita.

Niko drugi ne može davati kredite fizičkim licam u Srbiji osim banke. Ugovor o kreditu može da potpiše samo banka. Teoretsko pitanje kamata je i kreditnih ugovora je višemilenijsko iskustvo čovečanstva.

Na osnovu svega ovoga, kao i Zakona o obligacionim odsnoima, valutna klauzula u CHF se može uspešno srušiti na sudu.

Banka je takođe mogla da radi hedging švajcaraca. I tom slučaju, taj posao je dozvoljen za banke. Banke ne mogu zarađivati na valutnoj klauzuli.
lintu lintu 20:53 28.01.2013

Re: a kredit u EUR

Hmm, mozda je navlakusa za lakoverne; mada to tvrdi Svajcarska ministarka finansija:
http://www.xe.com/news/2013/01/26/3170733.htm

"We still need more movement, the franc is still high,' she told a news conference at the World Economic Forum in Davos. "

doduse, mozda je ona u talu sa Vucicem/Miskovicem/Saricem; pa prica jedno a radi drugo? Uzmu kredit u Svajcarcima pa ga obore, da uzmu laku kintu ona i njeni zetovi? :)

Salu na stranu, sta se to prica po ozbiljnim finansijskim krugovima, a da je upravo suprotno tome sto prica ministarka finansija Svajcarske? Bilo bi dobro neko objasnjenje, analiza.

Pozz
Covek u belom Covek u belom 00:43 29.01.2013

Re: a kredit u EUR

lintu
Hmm, mozda je navlakusa za lakoverne; mada to tvrdi Svajcarska ministarka finansija:
http://www.xe.com/news/2013/01/26/3170733.htm

"We still need more movement, the franc is still high,' she told a news conference at the World Economic Forum in Davos. "

doduse, mozda je ona u talu sa Vucicem/Miskovicem/Saricem; pa prica jedno a radi drugo? Uzmu kredit u Svajcarcima pa ga obore, da uzmu laku kintu ona i njeni zetovi? :)

Salu na stranu, sta se to prica po ozbiljnim finansijskim krugovima, a da je upravo suprotno tome sto prica ministarka finansija Svajcarske? Bilo bi dobro neko objasnjenje, analiza.

Ministarka finansija Svajcarske prica "sta je babi milo".
Stvar je u tome da se podizanjem brane nivo vode nikako ne moze sniziti, samo se moze na neko vreme zaustaviti poplava, a ako postoji odlivni ventil onda se poplava moze odloziti i na neodredjeno vreme.
E taj "floor" od 1.2 je nista drugo nego brana koja pokusava da zastiti Svajcarsku od totalne finansijske poplave. A odlivnih ventila je jako malo.
Svajcarska sama nikako ne moze vise da utice na slabljenje franka u odnosu na evro, tj. izgubila je tu mogucnost kada je kamatne stope snizila na nulu negde u julu 2011. Stampanje novca ne pomaze ni malo slabljenju franka vec samo odrzavanju statusa quo. Medjutim problem je mnogo dublje prirode. U ovom trenutku je preko 40% svajcarskih deviznih rezervi u evrima i skoro svi ti evri poticu od otkupa da bi se odrzao "floor" od 1.2. Ovo naravno ne moze da ide u nedogled. Za sada su svi ti evri sigurni, medjutim ako pukne "floor" svaki evro u posedu SNB postaje direktni gubitak. Dakle SNB-u je u interesu da se tih evra oslobodi kad god se za to ukaze prilika, a prilika je cim se kurs malo odlepi od 1.2. Problem je sto se samom prodajom evra kurs vraca nazad ka 1.2. To mu u velikoj meri onemogucava da se odlepi.
Druga bitna stavka je dolar.
Naime franak moze da slabi u odnosu na evro ako i samo ako dolar slabi u odnosu na evro. I upravo je jacanje evra u odnosu na dolar dovelo i do jacanja evra u odnosu na franak. Problem je sto je trenutno evro precenjem u odnosu na dolar i to ce neminovno dovesti do slabljenja evra u odnosu na dolar, a to ce povuci i franak da ojaca.
Sve u svemu zacarani krug iz koga bi Svajcarska mogla da se izvuce samo totalnim finansijskim oporavkom evra, a to je nerealno ocekivati u doglednoj buducnosti.
Covek u belom Covek u belom 18:51 28.01.2013

Hedzovanjem

Vrlo prosto, hedzovanjem na Forexu svajcaraca za evro :).
Uz standardni levridz od 100, treba ti samo 1/5 kreditirane sume (sto ce pokriti negativnu kursnu razliku od 20% bez sell-out-a, sto je sasvim dovoljno za period godinu-dve cak i da evro poludi pa skoci 20% u odnosu na franak sto je SF).
Na rollover-u se mozda izgubi 1-2% glavnice na period od godinu dana sto je nista.

Salu na stranu, jel moguce uopste trgovati na Forex-u iz Srbije?
inco inco 19:05 28.01.2013

Re: Hedzovanjem

Covek u belom
Salu na stranu, jel moguce uopste trgovati na Forex-u iz Srbije?


Legalno, koliko znam ne. Za pocetak, zakon brani drzavljanima Srbije bez rezidencijalne dozvole u inostranstvu da imaju ikakve bankovne racune i slicne zle kapitalisticke stvari van zemlje Srbije. To sto ima nacina uz krsenje zakona, to je skroz druga prica.
Saša Radulović Saša Radulović 20:31 28.01.2013

Re: Hedzovanjem

Vrlo prosto, hedzovanjem na Forexu svajcaraca za evro :).


Naravno. Ako ima banka koja je to radila, onda za nju ne važi da se bavila spekulacijama.
8c_competizione 8c_competizione 20:45 28.01.2013

jedna ideja za tebe Radule

iako nisam ekonomski strucnjak (prijatelji mi kazu da sam rasipnik i da ne promisljam glavom kada kupujem nesto sto zelim), zaista volim da citam tvoje blogove i da se informisem o tome kako npr budzet funkcionise i kako ga neki zloupotrebljavaju, te kako funkcionise makro-ekonomija.

i sve to prilicno jednostavno objasnjeno, nivou deteta u osnovnoj skoli

i bas zbog toga te i volim!

tokom mog skolovanja za inzinjera, mogao sam se vise puta uveriti da ljudi (profani) koji poznaju gradivo koje predaju, ali onako zaista, sustinski, nikada ne pisu knjige upotrebljavajuci reci od 10$, vec sve pojednostavljeno objasnjavaju! I ne moraju neku stvar da ponavljaju 10 puta kroz drugu jezicku formu, cisto da bi knjiga bila veca (teza) i delovala ozbiljnije (tu mi je npr apsolutni idol cuveni Lagranze koji je svoj doktorat napisao na 1.5 listu!). ostali proseravaci pisu "rat i mir", a sta su pisali razumeju jedino Klingonci!

predlog tebi jeste da probas da pretocis seriju ovih blogova, naravno uz neke dodatke, i ponudis to izdavacima za onu cuvenu seriju ".... for dummies"

bez zezanja!

bojim se samo da bi te pola profana sa ekonomskog razapelo na krst zbog toga!

na zapadu vec postoje razna izdanja na tu temu, mozda bi bilo ok pripremiti preradjeno izdanje za Srbiju?



ovo je vec stivo za bivseg premijera Cvetkovica i preCednika Tadica:









ne zameri za troll, ali stvarno mislim da imas talenat!
dna_dontpanic dna_dontpanic 21:37 29.01.2013

Kakva gomila...

Ooo..kakav si ti mag ekonomije i bankarstva...

ceo tekst i cela teorija koju si provukao kroz tekst je zasnovana na apsolutno pogrešnoj pretpostavci, a to je da su Banke plasirale 130milijardi dinara u Chf a da imaju izvore od samo 30 milijardi dinara u chf i da se za razliku "kockaju tj. zelenaše" (by the way...način izjednačavanja kockanje=zelenašenje...urnebesno)

Tačni iznosi o datim plasmanima stanovništvu i privredi i uzetim depozitima od stanovništva i privrede mogu se naći na sajtu Narodne Banke [url=http://www.nbs.rs/internet/cirilica/80/index.html][/url].
Znači na kraju 2012 stanje plasiranih kredita u CHF je bilo oko 1,4 milijarde CHF, a stanje depozita od privrede i stanovništva oko 276 miliona chf. Kada se pretvore u dinare te cifre su slične onima koje si ti naveo (130milijardi i 30milijardi dinara), pa mogu reći da si bar nešto ubo u tvojoj disertaciji. Elem, ono što je apsolutno promašeno i pogrešno to je da su banke, za tu razliku od tričavih 100 milijardi dinara "otvorene" i čekaju da vide šta će da se desi u sledećih 30 godina sa deviznim kursevima i drže fige da će otići na njihovu stranu da bi ozelenašili klijente.

Razliku od 100milijardi dinara ili tačnije 1,1 -1,2 milijarde CHF čine kreditne linije koje su banke uzele iz inostranstva uglavnom od svojih matičnih kuća sa dužim rokovima dospeća na koje domaće banke takodje plaćaju kamatu. Pored kreditnih linija banke mogu ulaziti i u cross currency swap-ove (zamena kreditnih linija u EUR za linije u CHF), što su neke sigurno i uradile, ali ne bih da te zamaram detaljima.

Elem, banke se sigurno nisu kockale, niti bile otvorene kako si ti to predstavio i na čemu si zasnovao celu svoju dalju priču, jer bi osim valutnog rizika to nosilo i rizik likvidnosti na godišnjem nivou, jer su ovih 30 milijardi depozita koje su banke prikupile na lokalnom tržištu kratkoročni (do 1godine), a plasmani koje su plasirali (uglavnom stambeni) su prosečnom ročnošću verovatno preko 20godina

Banke su jedan od najregulisanijih sektora u Srbiji i one i imaju zakonsko ograničenje kojim ne smeju da budu otvorene u valuti toliko koliko ti tvrdiš da su bile.

S obzirom da ti osnovna pretpostavka od koje si pošao nije tačna, sve ostalo je blago rečeno teško #%&#!

Sad ostaje još pitanje da li si namerno prešao preko činjenice da Banke uzimaju kredite iz inostranstva, pa si razvio celu priču onako kako ti odgovara da obmanjuješ narod i od banka dodatno praviš zlog vuka, ili samo prosto ne znaš ništa o temi i nisi čuo opšte poznatu činjenicu da Banke uzimaju ino kredite, ali voliš da se čuje tvoje mišljenje

Elem ima još dosta stvari koje su van logike... jedna od interesantnijih je način na koji sam sebi kontriraš (na jednom mestu piše da su prihodi bankarskog sektora od kursnih razlika na nuli, a pasus ispod toga da su se banke kockale sa kursom švajcarskog franka i da im se kocka isplatila - pokazuje koliki si ekspert za temu), no ne bih dalje da tupim

Ako ništa... mogu da ti kažem da me je ovaj tekst toliko dotakao da sam morao da se registrujem zbog njega i postao je prvi na koji sam ikada napisao komentar

Ne znam kakvi su ti ostali tekstovi koji se tiču sličnih tema, ali gospodi koja te hvale i preporučuju da napišeš neka sabrana dela, ja dobronamerno preporučujem da pročitaju još ponešto

a manir odgovaranja na komentare ljudima koji te nešto pitaju: "napisano je u tekstu" - je u najmanju ruku bahat, pa si u tom maniru i dobio komentar od mene




Saša Radulović Saša Radulović 23:13 29.01.2013

Re: Kakva gomila...

Razliku od 100milijardi dinara ili tačnije 1,1 -1,2 milijarde CHF čine kreditne linije koje su banke uzele iz inostranstva uglavnom od svojih matičnih kuća sa dužim rokovima dospeća na koje domaće banke takodje plaćaju kamatu. Pored kreditnih linija banke mogu ulaziti i u cross currency swap-ove (zamena kreditnih linija u EUR za linije u CHF), što su neke sigurno i uradile, ali ne bih da te zamaram detaljima.


Bilo bi dobro da pažljivije čitate i tekst i komentare, Naravno da ukoliko se banike nisu kockale, odnosno ako su hedžovale plasmane i imali isti toliki trošak od rasta CHF kao i građani, onda nema ni narušavanja ekvivalencije davanja ni člana 1065 Zakona o obligacionim odnosima. Isto važi i za matične banke. Ni one ne mogu, preko naših banaka, praviti profit na valutnoj klauzuli, i tako izvlačiti profit od prebogatih građana Srbije. Zbog toga je i potrebno prilikom utvrđenja rešenja, uraditi to za svaku banku posebno.

Inače, kad smo već kod toga koliko su dobro regulisane banke, sve naknade koje se plaćaju prilikom uzimanja kredita su takođe protivne zakonu. Jedina naknda za kredit je kamata. Tako da se u svim ugovorima o kreditu, naknade mogu rušiti na sudu. Isto važi i za sve penale ugurane u ugovore.

Još da nam se predstavite, da znamo sa kim razgovaramo. Registrovali se, došli kod mene, dobro ste se zaleteli, propisno ispucali, pa kad bi već da vređate, bio bi red i da se predstavite.
poreznik2 poreznik2 11:24 30.01.2013

Re: Kakva gomila...

Tako da se u svim ugovorima o kreditu, naknade mogu rušiti na sudu. Isto važi i za sve penale ugurane u ugovore.


Penal za prevremenu otplatu kredita ne možeš oboriti na sudu, jer je prevremena otplata kredita vezana za rizik ponovnog plasmana.

Ako se dve strane dogovore da naprave ugovor od 20 godina i strana koja je uzela kredit odluči da posle 5 godina prevremeno otplati kredit, normalno je da banka može da traži penale na preostali iznos, zbog sledećeg.

Kada klient vrati pare prevremeno, banka mora da investira pare ponovo. Po kojoj stopi, to je nepoznato. To je rizik ponovnog investiranja. U svakom slučaju banka mora da uloži dodatni rad da bi opet imala plasirana sredstva. Klijent mora da plati ovaj rad i dodatni rizik.


Jedina naknda za kredit je kamata.

Ali kompletan ugovor o krediti nije kredit, on je više od toga. Ako bi bilo sve u kamati onda svaki rizik bi morao da bude uračunat u kamatu i kamata bi onda bila različita za sve klijente. Umesto da odeš u banku i da ti računaju posebno kamatu za svakoj, postave se fiksni troškovi plus kamata. Plus svaka vrsta rizika bi morala da bude u kamati bez obzira na ponašanje klijenta.

Na primer imamo glupost u zakonu da klijent može da uzme kredit i da vrati kredit u određenom roku bez penala. Banka će u ovakvom slučaju da ima štetu, koju će nadoknaditi tako što će povećati svakom klijentu kamatu. Ako se sve računa preko kamate onda svaki klijent plaća sve rizike bez obzira na to da li je rizičan ili nije. Neke stvari moraju da se regulišu penalima, da bi klijenti koji se ponašaju u skladu sa ugovorom platili manje (cene se više oni koji se drže ugovora).

Da li banka može da zaradi na fiksnim troškovima kredita i penalima koji su prouzrokovani radnjama klijenta? Može, jer dobra banka ne sme da izgubi pare u tim slučajevima. Da li je to u suprotnosti sa dobrim obligacionim odnosima. Nije, jer banka ne može da kaže zaradiću toliko i toliko na ovome ovog meseca, jer penali zavise samo od ponašanja klijenata i klijent treba da snosi posledice svojih radnji.


Saša Radulović Saša Radulović 14:18 30.01.2013

Re: Kakva gomila...

Ako se dve strane dogovore da naprave ugovor od 20 godina i strana koja je uzela kredit odluči da posle 5 godina prevremeno otplati kredit, normalno je da banka može da traži penale na preostali iznos


Naravno. Ali ne onako kako piše u ugovorima :) To šta i kako piše u ugovorima o krediti može da se ruši. Nije u skladu sa ZOO. Tako se ne mogu ugovarati penali.

Da li banka može da zaradi na fiksnim troškovima kredita i penalima koji su prouzrokovani radnjama klijenta?


Ne može. I ne treba da može. Može samo da se zaštiti od štete. Jedina dobit od kredita je kamata.

Klasično bankarstvo treba da bude jedan siguran posao. Banke prikupljaju novac od građana i privrede, i plasiraju ga građanima i privredi. Sigurno. Sa minimalnim rizikom. Sa maksimalnom transparentnošću. Za to dobijaju licencu. Niko drugi to ne može da radi. Zbog toga i maksimalno obezbeđenje kolateralima. Ne dobijaju licencu da pod plaštom toga, deru na razne špekulativne načine.

Investiciono bankarstvo je nešto drugo. Investicioni fondovi nešto treće. Spekulacije na berzi četvrto ...

Ova lekcija je mislim teško naučena i biće sve strože. I treba da bude.
dna_dontpanic dna_dontpanic 16:33 30.01.2013

Re: Kakva gomila...

Vrlo sam pazljivo procitao i tekst i komentare...mozda ti nisi procitao tekst pa evo da ti pojasnim. Evo ga tekst:

Banke su plasirale oko 134 milijarde dinara sa zaštitnom klauzulom u švajcarskim fancima. U isto vreme, pozajmile su oko 30 milijardi dinara u švajcarskim francima. Šta nam ovo kaže? Da su se banke "kockale" sa kursom švajcarskog franka u iznosu preko 100 milijardi dinara. I kocka im se isplatila. Kocka može da se nazove i zelenašenje.

Kako izgleda kocka?


...i onda se u primeru potkovanom brojevima opisuje kako su banke oladile gradjane.

Nigde ni na jednom jedinom mestu u tekstu ne pise da je to mozda tako bilo niti da je to mozda uradila samo neko banka, vec se decidirano tvrdi da su banke ozelenasile nesrecni narod kroz valutnu klauzulu, a to nije posao banaka.

Vrlo pazljivo sam procitao i komentare:
Saša Radulović
Vrlo prosto, hedzovanjem na Forexu svajcaraca za evro :).Naravno. Ako ima banka koja je to radila, onda za nju ne važi da se bavila spekulacijama.


ovde i dalje stoji tvrdnja da je bankarski sektor ojadio gradjane kroz valutnu klauzulu, ali mozda je neka pojedinacna banka od svih 30-ak i bila uradila neko hedzovanje, pa je ona onda ok...ostalima treba uzeti licencu...jer rade nebankarski posao

Znaci nigde, ni u jednom jedinom slovu teksta ne stoji bilo kakva mogucnost niti nagovestaj drugacije postavke situacije, vec je receno da su Banke prevarile narod na jos jedan nacin... i to onde gde sve u ovom trenutku najvise boli, i o cemu se trenutno najvise pise a to je na kursnim razlikama...taj populizam sa polovicnim argumentima je ono od cega mi se stomak okrece

Kako god...i dalje stoji osnovno nerazumevanje tematike, a to je da banke ne mogu i ne smeju da budu otvorene ni priblizno ovome o cemu ti pricas u tekstu. Iza 130 milijardi dinara plasiranih u CHF valuti stoji priblizno 130 milijardi izvora u CHF(30 milijardi depozita i ostatak kredita iz inostranstva u CHF), tako da su promenu kursa chf u odnosu na dinar banke i gradjani podneli u istoj meri u potpunosti zajedno

Sto se vredjanja tice...tekst koji si ti postavio i kojim edukujes ljude ovde je uvreda za zdrav razum pa sam odgovorio vredjanjem teksta, a ne tebe licno...ako si se nasao licno uvredjenim...sta da radim...verovatno i treba jer si autor ovako necega

sto se predstavljanja tice mogu jedino da ti kazem sto bi ti bilo interesantno da sam korisnik stambenog kredita
Saša Radulović Saša Radulović 18:06 30.01.2013

Re: Kakva gomila...

Kao što rekoh:

Bilo bi dobro da pažljivije čitate i tekst i komentare


Recimo:

Naravno. Ako ima banka koja je to radila, onda za nju ne važi da se bavila spekulacijama.


Ovo važi i za za maticu i za domaću banku. Ako je domaća hedgovala kod matice, time je samo profit od spekulacije prebacila matici. U celoj finansijskoj konstrukciji negde moraju da budu CHF depoziti.

sto se predstavljanja tice mogu jedino da ti kazem sto bi ti bilo interesantno da sam korisnik stambenog kredita


Kada se razmašete i vređate, pokušavate da omalovažite, morate da se predstavite. Barem ovde na blogu. I pored nepristojnosti koja vas i u novom komentaru ne napušta, ostavio sam vam komentar, zato što je pitanje hedzovanja vazno i treba da udje u punu kalkulaciju prilikom odredjivanja koji deo glavnog duga treba prebaciti u evre po datoj formuli.


Za sve ostale, jako je bitna veza između izvora sredstava i samog plasmana kroz ugovor o kreditu. Upravo to je posao banaka: plasman sredstava prikupljenih od građana i privrede. Za to dobijaju licencu. Ne za komplikovane finansijske instrumente koji se svaljuju na leđa korisnika kredita. I cela analiza mora da uključi i matice.


hishamarazi hishamarazi 13:42 30.01.2013

promenljiva vs fiksna kamata

jel imate neki savet: promenljiva vs. fiksna kamata?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana