Društvo| Filozofija| Politika

Kosovizacija Amerike/opstanak ili nestanak?

dali76 RSS / 28.01.2013. u 03:29

   Iako je tadasnji 2. kontinentalni kongres usvajanjem rezolucije zvanicno proglasio nezavisnost 13 americkih kolonija drugog jula 1776 , Amerika  proslavlja svoj dan nezavisnosti svakog 4. jula.

Kako je u svojoj knjizi "Deklaracija nezavisnosti" pisao istoricar Carl Becker, Amerika cetvrtog jula nije mogla proglasiti vec proglasenu nezavisnost . Tog je dana, 4. jula1776, Kongres usvojio document (Deklaraciju Nezavisnosti) kojom se pred domacom i svjetskom javnoscu  u opravdava ili bolje reci legitimizuje Americko razdvajanje od britanske krune.

Medju tadasnjim utemeljivacima americke republike  postojale su razlike na kojim osnovama, odnosno politickim principima, legitimizirati separaciju od  "majke Engleske".

Dok su jedni bili vodjeni idejom tzv obicajne istorije koja je pravo na otcepljenje pronalazila na pravima Engleza, drugi su rjesenje trazili u novom, univerzalistickom konceptu baziranom na  tzv prirodnim zakonima,odnosno na pravu  covjeka u odnosu na neodgovornu i korumpiranu vlast.

Posto je tzv obicajna istorija, koliko god bila efikasna u  pronalasku opravdanja za prava Engleza  na pobunu protiv korumpirane vlasti, isuvise je mirisala na englesku,pa samim tim koloniste  stavljala u poziciju pobunjenika. Zbog toga su se pragmaticni lideri  kolonija odlucili za tada novi concept baziran na univerzalnim ideoloskim principima. 

I upravo je "Deklaracija nezavisnosti" koja je nedvosmisleno govorila o univerzalnim pravima ljudi, bez pominjanja etnicke pripadnosti,  signalizirala sasvim nove politicke temelje na kojima je stajala nova republika.

Zbog  takvog novog koncepta  kog je  sa sobom nosila "Deklaracija nezavisnosti", tadasnja americka elita odlucila je proslavljati dan nezavisnosti, ne onog datuma kad je nezavisnost proglasena, vec na onaj dan kad je usvojena pomenuta dekleracija. Oponenti ovakvog univerzalistickog koncepta upozoravali su na sve opasnosti koje sa sobom isti donosi .

Robovlasnici   su tako upozoravali Jeffersona da  bi sutra crnci u jednoj ruci mogli drzati pusku,a u drugoj Deklaraciju o nezavisnosti koja  govori o univerzalnim pravima ljudi, ne spominjuci  etnicku, rasnu ili bilo kakvu drugu pripadnost.

Sa druge strane, kriticari ovakve univerzalne filozofije tvrdili su kako nacija bazirana iskljucivo na ideologiji ima male sanse na uspjeh.

Jedan od poznatijih kriticara ideje da jedna nacija moze opstati na principima univerzalisticke ideologije, a bez obicajne istorije/mitova, bio je francuski filozof  Aleksis De Tocqueville.

Tako da ne cudi podatak  da Tocqueville u svojoj poznatoj knjizi "Demokratija u Americi" niti jednog jedinog slova nije posvetio "Deklaraciji o nezavisnosti",  iako je njenog autora, Thomasa Jeffersona,   oznacio kao apostola demokratije.

Tocqueville je smatrao   ideologiju kao kicmu nacije ne samo  nedovoljnom, vec i opasnim konceptom.

Iz tog razloga,  francuski filozof se u opisu stvaranja americke drzave  okrenuo Puritancima , ekstremno religioznnim protestantima koji su u  americkoj koloniji  vidjeli sansu za stvaranje novog i boljeg  Jerusalema ,daleko od korumpirane crkve i Evrope.

 Kad je u Americi  izbio gradjanski rat,desilo se upravo ono na sta su savremenici upozoravali autora Deklaracije o Nezavisnosti".

 Upravo je ovaj document sa svojim univerzalistickim  principima o pravima covjeka  postala    glavna politicka legitimacija Abrahamu Lincolnu u borbi protiv robovlasnickog  juga. Mogli su juznjaci uporno da interpretiraju Jeffersona tvrdeci kako je isti mislio na  bjelce, deklaracija je ipak govorila o jednakim pravima ljudi bez pominjanja rasne ili bilo koje druge pripadnosti.

Zbog toga ne cudi sto je upravo Lincoln sa stvaranjem Republikanske partije na razvalinama Whig partije vratio  univerzalisticke principe  Deklaracije  kao primarne postulate  temelja  republike.

Linkolnovi sjevernjaci, tacnije oni koji se nisu saglasili sa ovakvom  univerzalistickim idejama,  formirali su "Know Nothing" party.  

Iako za razliku od Demokrata, koji su zadrzali vlast na jugu, pripadnici Know Nothing stranke nisu podrzavali robovlasnicki  sistem,  ipak nisu bili odusevljeni ideoloskim principima kao kicmom nove nacije.

 Posto su bili anti emigrantska partija ,tadasnja demografija ih je osudila na propast.

Uprkos pobjedi sjevera, i porazu  anti imigrantske partije,  sukob izmedju pristalica ideoloskih i kulturoloskih principa kao stuba americke nacije nije prestao.

Gotovo 160 godina poslje Tocquevillea koji je prvi zastupao tezu da je ideologija kao stub nacije, ne samo nedovoljna, nego I opasna, pojavio se njegov nasljednik.

Samuel Huntington, uticajni profesor politickih nauka, zastupace tako tezu da je  rapidno povecanje Latino populacije, koja pripada drugoj kulturi, najveca opasnost za americki identitet,ali i drzavu.

Huntington je vjerovao da postojanje mnogobrojne i kompaktne manjine , kulturoloski drugacije od vecine, a koja usput smatra da ima istorijsko pravo  na teritoriji na kom je vecina, jeste najveca pretnja  svakoj drzavi.

Iz srpskog ugla, Huntington kao najvecu pretnju Americi upravo vidi u procesu Kosovizacije Amerike. Sto su Albanci sa svojim demografskim zemljotresom ucinili Srbiji, to bi Latino populacija mogla ureaditi SAD.

Graditi naciju na temeljima ideeologije, a zanemariti kulturoloske/civilizacijske principe, je pogubno, kako nekad za  pristalice  Tocqueville filozofije, tako danas za pristalice  Huntingtonove teze.

U vreme  kad je Huntington u svojoj knjizi "Who are we",objavio tezu da je razlicita kultura/civilizacija , a ne ideologija, primarni faktor  ocuvanja/ raspada jedne drzave, na nacionalnu politicku scenu Demokrata dolazi po prvi put tadasnji senator Barack Obama.

Lucasu Morelu ,tadasnjem profesoru na drzavnom Washington  univerzitetu, nece promaci neobicno  Republikanska/Linkolnova retorika senatora Obame. Za razliku od dotadasnjih Demokrata  koji su  proslavljali kulturnu raznolikost Amerike, Obama je svoj 15 minutni  govor umotao u Linkolnovu retoriku baziranu na ideoloskim principima.

Cetiri godine kasnije, tokom svog prvog   predsednickog govora, Obama ce pokazati da  njegovo skretanje ka Linkolnovim ideoloskim principima nije bilo slucajno. Bice to po prvi put da se jedan Demokrata okrece toliko  konzerviranim, a za  progressivne Demokrate, nekad previse  anahronim  principima   Republikanizma.

 Kad je prije nekoliko dana, odrzao svoj drugi  inaguracioni govor, postalo je sasvim jasno da je Obama totalno usvojio Linkolnovu/Republikansku retoriku, zadrzavajuci  liberalne ciljeve.

Republikanci, koji se vole nazivati partijom Linkolna, uporedili su najnoviji predsednikov miks Republikanske retorike I Demokratskih ciljeva sa miksom Mozarta i  Mariah  Carey.

Medjutim, sami Republikanci "pomogli" su ovu filozofsku tranziciju Demokrata ka linkolnovim  nekad neprikosnovenim Republikanskim  principima,   sve se vise okrecuci ka Huntingtonovim  lamentiranju nad nestankom tradicionalne (citaj   bjele ) Amerike  i nastajanju neke nove Amerike  percepcirane kroz Obamu.

Ukoliko se Republikanci ne otarase dosta jakog balasta Cajanka pokreta, primarno  zabrinutog  vec pomenutim  demografskim procesom, demografija bi ih mogla poslati tamo gdje je svojevremeno  otisla anti eimigrantska Know Nothing partija , dakle u istoriju.

Sa druge strrane, kosovizacija Amerike je neupitan i nezaustavljiv proces.  Zbog toga je Ideologija, a  ne  kulturni faktor, jedina veza  ocuvanju Amerike kao nacije. Zbog toga je pragmaticni Obama, za razliku od svojih Demokratskih predhodnika, prestao pricati o bjeloj, crnoj, ili latino americi vec o jednoj Americi  povezanoj iskljucivo  ideoloskim vezama. Jedno je sigurno, vreme  kad "neki novi klinci" postanu nova vecina u SAD nije daleko.

Moze li na tim I takvim osnovama nacija opstati, ostaje da se vidi.



Komentari (78)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

49 41 49 41 04:35 28.01.2013

Da te potsetim

Neko je pre 15-tak god. slucajno kupio originalnu "Povelju-deklaraciju o nezavisnosti" na lokalnoj Garage Sale za $ 4.

Prodavcu, je camila u podrumu ili tavanu generacijski. Kupac nje nije bio siguran jel', je original ili ne. Odlucio se, tako male pare - sto da ne.
Bila je original!

Tvojih sudrzavljana, je potpisamo 117 hilj. zahtev za otcepljenje. Ko zna koji put.
Nema od toga nista, znaju oni; al tek da se zna.

....

Ostaje da se sve - vidi.
Novi dan - nova nafaka.
inco inco 05:42 28.01.2013

Re: Da te potsetim

Preciznosti radi, kupac je kupio uramljenu sliku nekog naivca na toj rasprodaji - i to ne zato sto mu se svidela slika vec zato sto mu se dopao ram. Kad je izvadio sliku iz njega, nasao je 'originalnu' deklaraciju iza slike, koja je bas zato bila odlicno ocuvana. Deklaraciju je sacuvao i tek dosta kasnije, na ubedjivanje prijatelja, dao istu na procenu, a vrlo brzo zatim postao bogatiji za skoro dva i po miliona zelenih novcanica.

Cela prica @ LINK.
srdjan.pajic srdjan.pajic 05:43 28.01.2013

Re: Da te potsetim

49 41

Tvojih sudrzavljana, je potpisamo 117 hilj. zahtev za otcepljenje. Ko zna koji put.
Nema od toga nista, znaju oni; al tek da se zna.


Jedino što bi ostatak Država verovatno odahnuo da se Teksas otcepi.
bene_geserit bene_geserit 08:48 28.01.2013

Re: Da te potsetim

Belaca u Teksasu ima ~45%, tj. manje od pola.
Al' su zato dobro organizovani, zato republikanci uvek dobiju izbore tamo.
Hispanosa im 38%, ali zato preko 50% beba koje se rodi su njihove.

Za par izbornih ciklusa, desice se "nezamislivo": republikanci ce da izgube izbore u Teksasu (u kome ce vecinu da cine hispano).
To ce da bude kraj dvopartijskog sistema u USA.
A mozda je kraj vec dosao, ja ne vidim kako republikanci mogu da dobiju bilo koje naredne izbore.
49 41 49 41 11:14 28.01.2013

Re: Da te potsetim

srdjan.pajic
49 41

Tvojih sudrzavljana, je potpisamo 117 hilj. zahtev za otcepljenje. Ko zna koji put.
Nema od toga nista, znaju oni; al tek da se zna.


Jedino što bi ostatak Država verovatno odahnuo da se Teksas otcepi.


Reci ti meni Srki, jesi li i ti - medju onih skoro 14 'iljada koji su to isto uradili u tvom Koloradu?
dragan7557 dragan7557 13:14 28.01.2013

Re: rasprodaja sveže reciklirane magle

Dali:
Zbog toga je pragmaticni Obama, za razliku od svojih Demokratskih predhodnika, prestao pricati o bjeloj, crnoj, ili latino americi vec o jednoj Americi povezanoj iskljucivo ideoloskim vezama.

Dakle trikolora postaje srcedrapajuća dirljiva monohromna verzija?

A primedba o ideološkoj povezanosti koju mr.Obama prodaje u ime najbogatijih koji bukvalno poseduju Ameriku je skoro dirljiva u svom spontanom naivitetu.

Jedina ideologija države koja svoju nacionalnu valutu kupuje od privatne bankarske prćije je bezvredan papirnati novac i ništa više. Taj i takav novac je potpuno oslobođen bilo kakve ideologije osim korporativnog neoliberalnog koncepta porobljavanja vas cele planete.

Ako to nazivaš ideologijom onda aferim!

cerski
dali76 dali76 17:28 28.01.2013

Re: rasprodaja sveže reciklirane magle

4149 da li je vredno pominjati potpisnike bilo cega ako isti cine manje od 1% ukupnog stanovnistva?
Inco hvala za tacan info I link na isti.
Srki jesi cuo dda je Bush the third, sin bivseg guvernera Floride,unuk Bush starijeg, u mesec dana sakupio million jer je ozvanicio da ce se kandidovati za neku od lokalnih pozicija u TX?
Covjek ne mora ni da kaze za koju ce se poziciju kandidovati, pare stigle.
Kakav monarhizam unutar Republikanizma?
E moj Bene, Republikanci su tako crtali granice izbornih okruga da I Republika Srpska u poredjenju sa njima lici ko pravilan krug.
Elem, TX je dobio prvog latino Senatora ,gos’n Kruza koji je..pogadjas..Republikanac.
Texas ima daleko duzu tradiciju jednopartijskog sistema nego dvopartijskog.
Da podsetim, nekadd je bilo nezamislivo da Republikanci dobiju bilo koje mesto u TX. Postojala je cak I izreka: yellow dog democrat, I.E., ljudi bi glasali I za dzukelu ako ista nosi tablu Demokrata, nego bi glasali za Republikance.
Naravno, ovo se promenilo od 1960s, kad je LBJ,Demokrata sa juga (TX),potpisao zakon o gradjanskim pravima, odnosno o preimustvu federalne vlade u odnosu na civil rights, .
Dragan 7557
Charl Beard’s knjiga (Ekonomska interpretacija Americkog Ustava)bila je I ostala biblija progresivna skole misljenja koja tvrdi da je ideologija iskljucivo koristena da zastitei ekonomske interese bogate manjine. Dakle cak ni progresivci ne dovode u pitanje postojanje ideologije, vec se fokusiraju na njenu zloupotrebu.
Dakle, afrem moj Dragane.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 08:24 28.01.2013

Iščekivanje varvara

Koga to očekujemo ovdje na agori?

Varvari danas će doći.

Otkud u Senatu ova nepokretnost?
Zašto sjede senatori, zakone ne kroje?

Zato jer varvari danas će doći.
Al’ zakone zašto ne donose senatori?
Kad varvari stignu, sa sobom donijeće svoje.

Zašto je tako rano ustao naš vladar?
i zašto na gradskoj kapiji stoji,
svečan, u odeždi sjajnoj i s krunom na glavi?

Zato jer varvari danas će doći.
I naš vladar izišo je
dar noseći pred njihovog vođu. Povelju
drži u ruci, pergamen gdje utisnuti
najveća su zvanja, titule i časti.

Zašto su izišli konzuli naši,
njih dva, i pretori u togama crvenim?
Zbog čega oni ametisti na rukama njinim,
od smaragda svi ti sjajni prstenovi?
Zbog čeg skupocjene štapove nose danas,
što rezbariše ih najbolji zlatari?

Zato jer varvari danas će doći,
a varvare zasjenjuju stvari.

Zašto nisu došli, ko obično, časni besjednici
da sačine govor i da kažu svoje?

Zato jer varvari danas će doći
a besjede, ljeporječje, varvarima dosadno je.

Al’ otkud najednom nelagodnost i pometnja?
(Kako ozbiljna su postala sva lica.)
Zašto tako brzo ulice i trgovi puste
i svak odlazi doma, opsjednut mislima?

Zato jer noć pade a varvara nema.
neki ljudi stigoše s granice,
tvrde da varvara nema više.

Bez varvara sada što će biti s nama?
Ti ljudi, na kraju, bjehu neko rješenje.

(Konstantin Kavafi, 1863-1933)
apostata apostata 13:01 28.01.2013

Re: Iščekivanje varvara

Vojislav Stojković
Koga to očekujemo ovdje na agori?

Varvari danas će doći.

Otkud u Senatu ova nepokretnost?
Zašto sjede senatori, zakone ne kroje?

Zato jer varvari danas će doći.
Al’ zakone zašto ne donose senatori?
Kad varvari stignu, sa sobom donijeće svoje.

Zašto je tako rano ustao naš vladar?
i zašto na gradskoj kapiji stoji,
svečan, u odeždi sjajnoj i s krunom na glavi?

Zato jer varvari danas će doći.
I naš vladar izišo je
dar noseći pred njihovog vođu. Povelju
drži u ruci, pergamen gdje utisnuti
najveća su zvanja, titule i časti.

Zašto su izišli konzuli naši,
njih dva, i pretori u togama crvenim?
Zbog čega oni ametisti na rukama njinim,
od smaragda svi ti sjajni prstenovi?
Zbog čeg skupocjene štapove nose danas,
što rezbariše ih najbolji zlatari?

Zato jer varvari danas će doći,
a varvare zasjenjuju stvari.

Zašto nisu došli, ko obično, časni besjednici
da sačine govor i da kažu svoje?

Zato jer varvari danas će doći
a besjede, ljeporječje, varvarima dosadno je.

Al’ otkud najednom nelagodnost i pometnja?
(Kako ozbiljna su postala sva lica.)
Zašto tako brzo ulice i trgovi puste
i svak odlazi doma, opsjednut mislima?

Zato jer noć pade a varvara nema.
neki ljudi stigoše s granice,
tvrde da varvara nema više.

Bez varvara sada što će biti s nama?
Ti ljudi, na kraju, bjehu neko rješenje.

(Konstantin Kavafi, 1863-1933)

Ovo sam godinama tražio ... HVALA!
dragan7557 dragan7557 13:22 28.01.2013

Re: Iščekivanje varvara

Braćela:
Zašto sjede senatori, zakone ne kroje?

Ne bih se složio, bre!

Makar jedan senator je poznat u Istoriji, koji nije sedeo!

Kaligulin Konj!

Rečeni konj je imenovanjem postao senator, a kolege su ga oduševljeno prihvatile zbog njegove nad kolegama superiorne innteligencije - valjda!



cerski
dragoljub92 dragoljub92 13:38 28.01.2013

Re: Iščekivanje varvara

Makar jedan senator je poznat u Istoriji, koji nije sedeo!

senator incitatus je mogo da sede kad oće i kad neće,stvar volje a fizički moguće i izvodljivo

JJ Beba JJ Beba 16:07 28.01.2013

Re: Iščekivanje varvara

Kavafi
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 16:33 28.01.2013

Re: Iščekivanje varvara

JJ Beba
Kavafi

& Dž. M. K.

"Varvari dolaze noću.
Pre mraka i poslednja koza mora biti uterana,
kapije zašipljene,
u svaku osmatračicu postavljen stražar da izvikuje sate.
Po celu noć, priča se, varvari se smucaju naokolo rešeni da ubijaju i pljačkaju.

Deca u snovima vide kako se kapci na prozorima razmiču
i u sobu zlobno proviruju divlja varvarska lica.
«Varvari su stigli!», vrište deca, i ne daju se utešiti....

Varvari su prokopali tunel ispod zidova, priča se,
dolaze i odlaze kako im se prohte,
uzimaju što im se svidi,
više niko nije bezbedan...

Pre tri sedmice jedna je devojčica silovana.
Njeni drugari, s kojima se igrala nisu primetili da je nema
dok im se nije vratila, krvava, zanemela.
Danima je ležala u roditeljskom domu i zurila u tavanicu.
Ništa je nije moglo navesti da ispriča šta se desilo.

Kad bi ugasili svetiljku, počela bi da cvili.
Njeni drugari tvrde da je to uradio neki varvarin.
Videli su ga kako beži u trščake.

Znali su da je bio varvarin jer je bio ružan."
dali76 dali76 17:42 28.01.2013

Re: Iščekivanje varvara

Hm, ko su varvari, odnosno ko je antes portas?
Za tea party nema nedoumice, Hispanici..ali ni za Jeffersona nije bilo nedoumice; radikalni protestanti, odnosno Puritanci iz Masacusesa , tj. Tea party danas.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 14:57 29.01.2013

Re: Iščekivanje varvara

apostata


Τι περιμένουμε στην αγορά συναθροισμένοι;

Είναι οι βάρβαροι να φθάσουν σήμερα.

— Γιατί μέσα στην Σύγκλητο μια τέτοια απραξία;
Τι κάθοντ’ οι Συγκλητικοί και δεν νομοθετούνε;

Γιατί οι βάρβαροι θα φθάσουν σήμερα.
Τι νόμους πια θα κάμουν οι Συγκλητικοί;
Οι βάρβαροι σαν έλθουν θα νομοθετήσουν.


—Γιατί ο αυτοκράτωρ μας τόσο πρωί σηκώθη,
και κάθεται στης πόλεως την πιο μεγάλη πύλη
στον θρόνο επάνω, επίσημος, φορώντας την κορώνα;

Γιατί οι βάρβαροι θα φθάσουν σήμερα.
Κι ο αυτοκράτωρ περιμένει να δεχθεί
τον αρχηγό τους. Μάλιστα ετοίμασε
για να τον δώσει μια περγαμηνή. Εκεί
τον έγραψε τίτλους πολλούς κι ονόματα.


— Γιατί οι δυο μας ύπατοι κ’ οι πραίτορες εβγήκαν
σήμερα με τες κόκκινες, τες κεντημένες τόγες·
γιατί βραχιόλια φόρεσαν με τόσους αμεθύστους,
και δαχτυλίδια με λαμπρά, γυαλιστερά σμαράγδια·
γιατί να πιάσουν σήμερα πολύτιμα μπαστούνια
μ’ ασήμια και μαλάματα έκτακτα σκαλιγμένα;

Γιατί οι βάρβαροι θα φθάσουν σήμερα·
και τέτοια πράγματα θαμπώνουν τους βαρβάρους.


—Γιατί κ’ οι άξιοι ρήτορες δεν έρχονται σαν πάντα
να βγάλουνε τους λόγους τους, να πούνε τα δικά τους;

Γιατί οι βάρβαροι θα φθάσουν σήμερα·
κι αυτοί βαρυούντ’ ευφράδειες και δημηγορίες.

— Γιατί ν’ αρχίσει μονομιάς αυτή η ανησυχία
κ’ η σύγχυσις. (Τα πρόσωπα τι σοβαρά που εγίναν).
Γιατί αδειάζουν γρήγορα οι δρόμοι κ’ η πλατέες,
κι όλοι γυρνούν στα σπίτια τους πολύ συλλογισμένοι;

Γιατί ενύχτωσε κ’ οι βάρβαροι δεν ήλθαν.
Και μερικοί έφθασαν απ’ τα σύνορα,
και είπανε πως βάρβαροι πια δεν υπάρχουν.

__

Και τώρα τι θα γένουμε χωρίς βαρβάρους.
Οι άνθρωποι αυτοί ήσαν μια κάποια λύσις.


loader loader 09:40 28.01.2013

Dine koje se polako premeštaju

kosovizacija Amerike je neupitan i nezaustavljiv proces

Naravno.
S tim što je taj proces stalan, svuda u svetu. Konzervativni krugovi taj proces mogu u određenim etapama usporiti, no, ne mogu ga zaustaviti. U tom privremenom odlaganju čak se prikuplja tolika energija onoga ko je osujećen u prirodnim pravima, da se u momentu "društvenog pomaka" pojavljuje iznenađujuće snažan pokret, iznenađujuće snažan po konzervativce, ali nekad i po samu onu populaciju koja osvaja svoja prava, jer ona, naravno, osim vere u uspeh, sa druge strane (istovremeno) ne može a da ne bude bez izvesnog strahovanja po ishod svog htenja.
Govoreći ovo, ne mislim na Ameriku, ili Srbiju, već generalno. Međutim to bi trebalo da važi, između ostalih, za obe ove "zemlje-nacije".
Te transformacije su samo rezultati prethodnog, veoma dugog procesa izmene strukture stanovništva, i u kvantitetu, ali i u kvalitetu.
dragan7557 dragan7557 13:24 28.01.2013

Re: Dine koje se polako premeštaju

loader:
Dine koje se polako premeštaju

kosovizacija Amerike je neupitan i nezaustavljiv proces


Naravno.

Neki bome tvrde da je i amerikanizacija Kosova neupitan i nezaustavljiv proces!?


cerski
dali76 dali76 17:45 28.01.2013

Re: Dine koje se polako premeštaju

Da, samo je zanimljivo da se Demokrate okrecu upravo tim konzervativnim Linkolnovim principima da bi ideologijom sacuvaliveze jedne tako multikulturalne nacije.
freehand freehand 17:48 28.01.2013

Re: Dine koje se polako premeštaju

dali76
Da, samo je zanimljivo da se Demokrate okrecu upravo tim konzervativnim Linkolnovim principima da bi ideologijom sacuvaliveze jedne tako multikulturalne nacije.

To demokrate -republikanci uvek dovede do zanimljivih detalja. Na primer - ko su bili osnivači i u najvećem broju članovi KKK?
Čuvari tradicionalnih amerikanskih vrednosti.
dali76 dali76 18:21 28.01.2013

Re: Dine koje se polako premeštaju

Politika je Freehand dinamicna stvar.
Demokrate sa juga bili su proponenti tzv state rights ostro se suprostavljajuci koncentraciji moci uWashingtonu.
Kad je Demokratska stranka sredinom 19 vijeka dosla na vlast,a Demokrata Endrew Jackson postao predsednik, njegovi oponenti nazvali su ga King Endrew ,radi njegovog prilicno bahatog ponasanja.
pa se formirala partija Whigs , na uzoru na Englesku verziju parlamentaraca suprostavljenih monarhu.
Na kraju u SAD postoji nekoliko perioda dvopartijskih sistema koji se razlikuju ne samo po nestanku jednih, natanku drugih partija, vec po razmenjivanju ideoloskih/vrednosnih I ekonomskih verovanja.
Biti Demokrata danas u Teksasu je sasvim drugo nego biti Demokrata pre 1960s.
maksa83 maksa83 18:51 28.01.2013

Re: Dine koje se polako premeštaju

Biti Demokrata danas u Teksasu je sasvim drugo nego biti Demokrata pre 1960s.

Ako sam dobro shvatio mog rezidentnog teksaškog domorodca, biti Demokrata u Teksasu danas mahom znači da si Hispano. Tako se npr. desi da tvoj Hjuston dobije gradonačelnicu Demokratu, pa i lezbejku pritom, pošto dauntaun Hjuston ima više meskalerosa nego belih ljudi kojima bi sve to bilo neprihvatljivo.

Uzgred, njegov prvi utisak od hodanja kroz Beograd je: "Everybody's white!".

Drugi utisak je "I see there's no shortage of beautiful women here".

dali76 dali76 19:21 28.01.2013

Re: Dine koje se polako premeštaju

Pa cinici bi Makso rekli da je gospodja Parker postala gradonacelnica zbog toga sto je sa druge strane bio crnac
Inace, na lokalnim izborima nema paElem, sem fenomena white flight (kad belci napustaju naseelje I skole gde dodje rtija, doticne su zabrza njih neprihvatljiv broj crnih komsija koji su usput receno istog ekonomskog statusa), postoji I black flight(Crnci to isto rade kad se poveca broj hispanika u naselju/skoli).
Ja radim jos u onoj istoj skoli koja je prvo imala White Flight pa sad ima black flight.
Devedesetih je bilo ispod 2% Hispanika,sad ima 018% belaca.
Prvo su vecina bili Belci,pa cnrci ,a sad su Hispanici.
49 41 49 41 02:50 29.01.2013

Re: Dine koje se polako premeštaju

maksa83
Biti Demokrata danas u Teksasu je sasvim drugo nego biti Demokrata pre 1960s.

Ako sam dobro shvatio mog rezidentnog teksaškog domorodca, biti Demokrata u Teksasu danas mahom znači da si Hispano. Tako se npr. desi da tvoj Hjuston dobije gradonačelnicu Demokratu, pa i lezbejku pritom, pošto dauntaun Hjuston ima više meskalerosa nego belih ljudi kojima bi sve to bilo neprihvatljivo.

Uzgred, njegov prvi utisak od hodanja kroz Beograd je: "Everybody's white!".

Drugi utisak je "I see there's no shortage of beautiful women here".


Vozam familiju, kroz DownTown of Houston. Hocu da im pokazem houstonsko Terazije pod zemljom.
Zatvoreni svi prolazi dole, iako je samo 18:00. Par prolaznika gleda i misle da hocemo da prodremo u Alkatraz sa spoljne strane u njega,
Vozikamo se jos pola sata kroz DouwnTown of Houston - the third (or 4th largest city) of United Emirates.

Vracamo se kuci posle vozikanja, kroz centar grada - gde kroz sumrak nismo sreli vise ni auto ni prolaznike.

Nadomak stana, zena otvorila prozore od auta i vice - vidi bre zivot oko nas.
Tresti muzika sa svakog coska, ljudi se muvaju okolo.

- Zeni i kcerki govorim, dok zakljucavam auto - ako, pocne pucnjava; nek ne beze i vriste.
Nek, zalegnu dole!

Yeahhh, my uncle Sam.
sima2000 sima2000 12:04 28.01.2013

Pitanje

Pretpostavimo da postoji nešto što se zove "američka nacija", koja je nastala u poslednja tri veka spajanjem imigranata sa svih strana sveta i njihovom asimililacijom u američkom "melting pot"-u.
Da li se latino populacija toliko razlikuje od ostatka Amerike da sa sa sigurnošću može tvrditi da oni nikada nisu niti će postati Amerikanci? Da li je njihov kulturni i nacionalni identitet toliko različit da se može reći da su oni strano telo u američkoj naciji?

freehand freehand 12:46 28.01.2013

Re: Pitanje

sima2000
Pretpostavimo da postoji nešto što se zove "američka nacija", koja je nastala u poslednja tri veka spajanjem imigranata sa svih strana sveta i njihovom asimililacijom u američkom "melting pot"-u.
Da li se latino populacija toliko razlikuje od ostatka Amerike da sa sa sigurnošću može tvrditi da oni nikada nisu niti će postati Amerikanci? Da li je njihov kulturni i nacionalni identitet toliko različit da se može reći da su oni strano telo u američkoj naciji?


Da ne bude mnogo da se na jednu pretpostvku kalemi druga?
sima2000 sima2000 13:19 28.01.2013

Re: Pitanje

Da ne bude mnogo da se na jednu pretpostvku kalemi druga?


Nije mi baš najjasnije kako funkcioniše taj američki identitet. Da li svi oni smatraju amerikancima zato što veruju u zajedničku freedom ideologiju, ili postoje i neke druge kulturne i nacionalne karakteristike koje dele?
Ako je samo ideologija u pitanju onda ne vidim kako se može jedna nadnacionalna ideologija sukobiti sa "mnogobrojnom i kompaktnom manjinom, kulturoloski drugacijom od vecine", a naročito u situaciji kada ta većina ne postoji, nego imamo sumu manje ili više kompaktnih nacionalnih grupacija (crnci, irci, nemci, jevreji, kinezi, koreanci, indijci .. ).
dragan7557 dragan7557 13:27 28.01.2013

Re: Pitanje

freehand
sima2000
Pretpostavimo da postoji nešto što se zove "američka nacija", koja je nastala u poslednja tri veka spajanjem imigranata sa svih strana sveta i njihovom asimililacijom u američkom "melting pot"-u.
Da li se latino populacija toliko razlikuje od ostatka Amerike da sa sa sigurnošću može tvrditi da oni nikada nisu niti će postati Amerikanci? Da li je njihov kulturni i nacionalni identitet toliko različit da se može reći da su oni strano telo u američkoj naciji?


Da ne bude mnogo da se na jednu pretpostvku kalemi druga?

Ortak, kalemljenje je zastareo proces, sada se radi Genetska Manipulacija.

cerski
dali76 dali76 17:49 28.01.2013

Re: Pitanje

A pa Simo zavisi koga pitas, one sto smatraju da je ideologija glavna poveznica ili one sto vjeruju I u kulturoloske principe nacije.
Inace, ne znam odkud tolika fama o (ne)postojanju Americke nacije.
Doduse, znam da postoje ljudi koji vjeruju da je nek nacije stvorio bog,ali ipak to je van ozbiljne rasprave.
freehand freehand 17:53 28.01.2013

Re: Pitanje

dali76
A pa Simo zavisi koga pitas, one sto smatraju da je ideologija glavna poveznica ili one sto vjeruju I u kulturoloske principe nacije.
Inace, ne znam odkud tolika fama o (ne)postojanju Americke nacije.
Doduse, znam da postoje ljudi koji vjeruju da je nek nacije stvorio bog,ali ipak to je van ozbiljne rasprave.

Verujem da američku naciju tvore i vezuju dolar i korporacije, što mu u konačnici - dođe na isto. I iz tih principa izvedena ideologija, ako se to može nazvati dieologijom.
Jer i ne slutim ni šta bi mogli biti "kulurološki principi" amerikanske nacije.

dali76 dali76 18:36 28.01.2013

Re: Pitanje

Pa Free kultura jedne nacija nije stajala u nekakvom vakumu vec je posljedica razlicitih uticaja ili fuzije, ako hoces.
Ne mislis valjda da je recimo cirilica , po kojoj se “prepoznaju” srpske patriote, srpsko pismo?
Koliko I latinica, zarne?
Inace, mnogi ljudi ne znaju da su Nemci,a ne Englezi, bili najbrojnija emigrantska grupa pa samim tim ostavili I najvise traga na tu kulturu.
freehand freehand 18:49 28.01.2013

Re: Pitanje

dali76
Pa Free kultura jedne nacija nije stajala u nekakvom vakumu vec je posljedica razlicitih uticaja ili fuzije, ako hoces.
Ne mislis valjda da je recimo cirilica , po kojoj se “prepoznaju” srpske patriote, srpsko pismo?
Koliko I latinica, zarne?
Inace, mnogi ljudi ne znaju da su Nemci,a ne Englezi, bili najbrojnija emigrantska grupa pa samim tim ostavili I najvise traga na tu kulturu.

Ček, ćek... ja kažem da nemam ni blagu predstavu šta bi to uopšte mogla biti "američka kulutra", a ti mi kažeš - "ćirilica"?
Idi bre Dali.
Nego moram sad da idem, ali možda ćemo kasnije moći malo detaljnije o rokenrolu i Holivudu.
Obećavam da neću pominjati srpske tarabe.
sevarlica sevarlica 08:42 30.01.2013

Re: Pitanje

Inace, mnogi ljudi ne znaju da su Nemci,a ne Englezi, bili najbrojnija emigrantska grupa pa samim tim ostavili I najvise traga na tu kulturu.


Ne samo Nemci koliko Holanđani i Nemci. Valjda je Nemački izgubio za jedan elektorski glas kada su birali zvaničan jezik u SAD.
maksa83 maksa83 15:48 30.01.2013

Re: Pitanje

sevarlica
Inace, mnogi ljudi ne znaju da su Nemci,a ne Englezi, bili najbrojnija emigrantska grupa pa samim tim ostavili I najvise traga na tu kulturu.


Ne samo Nemci koliko Holanđani i Nemci. Valjda je Nemački izgubio za jedan elektorski glas kada su birali zvaničan jezik u SAD.

Ovo je hoax, tj. popularna neistina.

Nikad nije bilo takvog glasanja ni predloženog papira, postojao je predlog grupe Nemaca iz Virdžinije da se savezni zakoni odštampaju dodatno i na nemačkom. O tome se nešto malo debatovalo i ništa se nije odlučilo, pa se glasalo o tome da li da se jednom ponovi ta diskusija, i to je preglasano 42:41. Dakle nije se glasalo o samom štampanju (a kamo li o tome da nemački bude zvaničan jezik), nego o tome da li da se dalje diskutuje o tome, i izglasano je da se stvar batali.
dali76 dali76 16:07 30.01.2013

Re: Pitanje

Hvala Makso. Neverovatno jee koliko neki mitovi zive. SAD nemaju official language.
sevarlica sevarlica 18:16 30.01.2013

Re: Pitanje

Dakle nije se glasalo o samom štampanju


Hvala Maxo na ispravci, ovako sam pročitao negde!
maksa83 maksa83 18:25 30.01.2013

Re: Pitanje

Hvala Maxo na ispravci, ovako sam pročitao negde!

Ta priča je vrlo raširena i skroz netačna.
dali76 dali76 18:50 30.01.2013

Re: Pitanje

A pa u Americi, na faksu istorije, vecina je pricu smatrala istinom :)
antioksidant antioksidant 19:08 30.01.2013

Re: Pitanje

maksa83
Hvala Maxo na ispravci, ovako sam pročitao negde!

Ta priča je vrlo raširena i skroz netačna.

како неуобичајено!
princi princi 13:03 28.01.2013

Verovatno nezaustavljiv proces

Sto su Albanci sa svojim demografskim zemljotresom ucinili Srbiji, to bi Latino populacija mogla ureaditi SAD.

Ali nikako loš. I nikako sa istim posledicama. Albance bih sutra menjao za Latinose: imaju super klopu, super mjuzu, kulturu života... Najlepši grad Amerike i sveta (San Francisko) svoju lepotu duguje, gotovo isključivo, srednjoevropskom snu i latinoameričkoj kulturi. GFC je porušila iluziju o nekorumpiranim i nepotkupljivim WASP institucijama, tako da WASP-ovci zaista imaju sve manje da nude sveopštem mixu.

Pored toga, beli a preduzimljivi Ameri Meksiko i ostatak Latinske Amerike (sa izuzetkom Brazila) vide kao novu Kinu (baš čitam kako se Tijuana sve više i više koristi kao hub za proizvodnju novih robota), tako da će ih biznis još više integristati. Ne bi me začudilo da za 5-10 godina dođe do trenda iseljavanja belaca u Mehiko. Da su pametni, Ameri bi već sada trebalo da jačaju NAFTA-u i da od nje naprave američku EU.

Jedino što bi moglo narušiti normalan i, u principu, poželjan proces su neki naci moroni tipa Tea party kojih možda nema sve više, ali koji će biti sve radikalniji.
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:59 28.01.2013

Re: Verovatno nezaustavljiv proces

Pored toga, beli a preduzimljivi Ameri Meksiko i ostatak Latinske Amerike (sa izuzetkom Brazila) vide kao novu Kinu (baš čitam kako se Tijuana sve više i više koristi kao hub za proizvodnju novih robota), tako da će ih biznis još više integristati. Ne bi me začudilo da za 5-10 godina dođe do trenda iseljavanja belaca u Mehiko. Da su pametni, Ameri bi već sada trebalo da jačaju NAFTA-u i da od nje naprave američku EU.


Priznajem da bih radije bio bela manjina tamo gde su Latinosi većina, nego, recimo, Kinezi. I daleko pre bih pristao da odem da živim i radim u nekoj južnoameričkoj zemlji nego u Aziji*. Aj sad kamenje na mene zbog rasizma, ali princi je prvi počeo.

Medjutim, kako mi se čini, Meksikanci (koje uglavnom imam prilike da poznajem, pored par Vencuelanaca i Kubanaca), kad dodju ovde gledaju da postanu veći belci Ameri od samih belaca Amera. Prosto je zapanjujuće sa kolikim oduševljenjem se asimiluju, samo kad malo nauče jezik. Istina je da se iz SUV-jeva uglavnom ori meksikanska muzika, a kod kuće se gledaju meksičke sapunske opere, ali važno je da se voze SUV-jevi, porodično se šopinguje u molovima, ide se na bejzbol i fudbalske utakmice, i biva se američki patriota kad god je moguće. Čak i gangsteri im se oblače u crnački hip hop fazon, kao afroameričke kolege. Ustvari, stiče se utisak, barem na površini, da dobar deo južnoamerikanaca obožava USA, i preseljenje ovamo vidi kao ostvarenje svih želja i snova. A kad im pomeneš mogućnost otcepljenja (probao sam!) gledaju te u čudu i neverici. Pa i sam Meksiko se, po uzoru na USA zvao Sjedinjene Meksičke Države (do nedavno). Tako da ova dalijeva paralela sa kosovizacijom nije baš sasvim paralelna.

Moj kolega sa posla, Meksikanac iz Oaxace, doktorirao lasersku fiziku u Engleskoj, što znači da potiče iz bogate meksičke familije, samo prevrne očima kad ga pitam nešto za rodni kraj. Zna gde ima dobra klopa i fini marketi, i nije da ne voli svoju bivšu zemlju, na nekom apstraktnom nivou, ali da se vrati i živi tamo - ni u snu. Pogotovu klinci koji su se rodili ovde - ne znaju ama baš ništa o zemlji iz koje su njihovi roditelji, štaviše, ako su i bili u Meksiku, o tome govore sa tolikim zaprepaštenjem, skoro gadjenjem, da je neprijatno slušati.


*EDIT: kad bolje razmislim, čak i u Evropi.
sima2000 sima2000 17:09 28.01.2013

Re: Verovatno nezaustavljiv proces

Pa i sam Meksiko se, po uzoru na USA zvao Sjedinjene Meksičke Države (do nedavno). Tako da ova dalijeva paralela sa kosovizacijom nije baš sasvim paralelna.


Znači nema ništa od otcepljenja Teksasa.. a baš smo se ponadali :)
Ostaje nam samo da se uzdamo u braću Katalonce, Škotlanđane i Kvebečane :)

dali76 dali76 18:00 28.01.2013

Re: Verovatno nezaustavljiv proces

A Simo ne preteruj. Ti znas da ja ovo ne pisem po sistemu, eto vam sad. Bilo bi prilicno hipokritski za nekog ko zivi u SAD.
Elem, filozofska debata moze li nacija opstati na ideologiji,a bez obicajne istorije/mitova, postoje na stotine godina unazad,dakle prije Kosovizacije Srbije.

dali76 dali76 18:04 28.01.2013

Re: Verovatno nezaustavljiv proces

Srki, licna iskustva mogu cesto stranputicom odvesti do pogresnog zakljucka.
Tako I moje iskustvo gdje ja, za razliku od tebe, nisam ih (Meksikance) nikad pitao,ali sam dobio konstataciju: ovo je Mexico.
Naravno, ne radi se o doktorima vec o prilicno siromasnoj populaciji.
Dakle ekonomija plus demografija ,a sadruge strane ideologija,pa sad sta prevagne.
princi princi 18:50 28.01.2013

Re: Verovatno nezaustavljiv proces

Dakle ekonomija plus demografija ,a sadruge strane ideologija,pa sad sta prevagne.

Ma, da, to je stara stvar, zemlja se qrcem osvaja. Neće granice crtati doktori laserske fizike nego one baje koje panduri i Stiven Sigal jure po Arizoni. Uopšte ne razumem šta se Srki džilita, dominacija Latinosa je pravi spas, pogotovu za njega koji u nekim drugim konstelacijama nikad neće biti dovoljno beo*.

*:)
dali76 dali76 19:06 28.01.2013

Re: Verovatno nezaustavljiv proces

Gresis Princi..
Sta cemo recimo sa cinjenicom da Srki nije Serbian American , kao sto nema ni German American , kao sto ne postoje I Polish Americans , dok sa druge strane ,ljudi ovde zive generacijama pa su Mexican Americans, da ne pricamo o African Americans koji ne znaju gde je Afrika(zemljopis je slaba strana Amerima in general)
Dakle, Srki vec sad kao nulta generacija jeste dovoljno beo ,ali mu komsiluk nikad nece biti dovoljno ,tj. samo American.
Zbog toga Demokrate sasvim pametno odlaze od te politicke korektne formulacije,a duboko getoisticke),African/Mexican/Latino American vec skrecu ka Linkolnovom Republikanizmu baziranom na jakoj ideologiji I pripadnosti jednoj naciji.
There is no white or black America ,but the United States of America, kako je govorio tada Senator Obama ,sto je te 2004 nesumnjivo sokiralo mnoge Demokrate na konvenciji .
Barack Obama: A Republican Soul Trapped Inside a Democrat’s Body

http://ashbrook.org/publications/oped-morel-04-obama/

dragan7557 dragan7557 19:26 28.01.2013

Re: Verovatno nezaustavljiv proces

princi
Re: Verovatno nezaustavljiv proces

Dakle ekonomija plus demografija ,a sadruge strane ideologija,pa sad sta prevagne.


Ma, da, to je stara stvar, zemlja se qrcem osvaja.

Vala baš, a mi navalili sa jajima, bre!

cerski
princi princi 19:41 28.01.2013

Re: Verovatno nezaustavljiv proces

Mislim da reading too much into it. Obama nije pobedio na ideološkoj karti nego socijalnoj. Drugim rečima, njega nisu izabrali Latinosi nego single mums.
dali76 dali76 20:03 28.01.2013

Re: Verovatno nezaustavljiv proces

Hm, ja nisam ni reekao da jee Obama pobedio na ideoloskim principima.
Na kraju, njegov najaci ideoloski govor se desio pre par dana,a ne tokom izborne kampanje.
A cinjenica je da se na ovim izborima,kao I na onim pre dve godine, desio dosad najveci white flight Demokratskoj stranci.
princi princi 20:13 28.01.2013

Re: Verovatno nezaustavljiv proces

A cinjenica je da se na ovim izborima,kao I na onim pre dve godine, desio dosad najveci white flight Demokratskoj stranci.

Pa, opet, čini mi se da je tu važnije gledati klasnu nego rasnu pripadnost. Popular vote je bio, čini mi se, 61M:58M. Znači, procenti su odlučivali. Izbore nije odlučila boja kože nego činjenica da su single mums, koje inače ne izlaze na izbore, masovno izašle i glasale za Obamin socijalni program.

To je Obami i Demokratama potpuno jasno i zato i žure toliko sa ovim endorseovanjem Hilari, brže bolje, pre nego što Republikanci istaknu svoju kandidatkinju.
dali76 dali76 20:52 28.01.2013

Re: Verovatno nezaustavljiv proces

Prateci ono sto Republikanci rade, ja vidim da su isti veoma zainteresiran za povratak medju non whites ,a u isto vreme za marginalizaciju Tea Party clanova, pa makar to bile I zene, kao Backman ili Palin.
Sa ddruge strane, ako im Demokrate “ukradu” Linkolnovu retoriku ,Republikanci ce biti u velikim problemima,makar sve single moms glasale za njih.
princi princi 21:07 28.01.2013

Re: Verovatno nezaustavljiv proces

Republikanci ce biti u velikim problemima,makar sve single moms glasale za njih.

Mi, izgleda, nismo učestvovali u istom razgovoru.
dali76 dali76 22:44 28.01.2013

Re: Verovatno nezaustavljiv proces

Ma jesmo samo ne pratis fabulu :)
princi princi 22:46 28.01.2013

Re: Verovatno nezaustavljiv proces

Ma jesmo samo ne pratis fabulu :)

It's the economy, ... :)
dali76 dali76 23:31 28.01.2013

Re: Verovatno nezaustavljiv proces

Ti Princi znas da su u americkom izbornom sistemu obe partije,D/& R)ustvari dve velike koalicije , veoma sarolike,dinamicne ,I.E., obe koalicije gube jedne, ali I dobijaju drruge clanove .
U takvom jednom multidinamicnom, multidimenzionalnom prostoru svesti sve na “it’s economy…. ?
Primeri:
Cuban/Americans sa Floride ,izrazito okrenuti Republikancima. Svi bogati? Ni blizu.
Juish/American. Largely Democrats . Siromasni? Not really.
Naravno glupo bi bilo I izostaviti ekonomiju jer ona je uticala da se recimo raspadne tzv New deal koalicija koja je drzala Demokrate(FDR) na vlasti.

princi princi 10:15 29.01.2013

Re: Verovatno nezaustavljiv proces

"America is not a country. It's a business."
dali76 dali76 20:20 29.01.2013

Re: Verovatno nezaustavljiv proces

Princi this phrase Sounds good, especially for a movie, but let’s go back to reality.
Kad sam nadjes odgovor koji su najveci potrosaci budzeta , vrati se ponovo na istu filmsku frazu.
P.S.
Da ne bude zabune Ja stvarno mislim da bi SAD bila mnogo bolja ddrzava kad bi neko smio da takne svetu kravu ,I.E., defence spending.
antioksidant antioksidant 20:38 29.01.2013

Re: Verovatno nezaustavljiv proces

Ja stvarno mislim da bi SAD bila mnogo bolja ddrzava kad bi neko smio da takne svetu kravu ,I.E., defence spending.

mislis da poveca :))
dali76 dali76 21:02 29.01.2013

Re: Verovatno nezaustavljiv proces

Pa povecavaju non stop ,godinama unazad, jos se dosetili ,da se Vlasima ne desi isto , da troskovi ratova ne ulaze u budzetsku potrosnju .
Vec, onako “ta trane”, emergency troskovi.
Medjutim, malo ljudi zna,da vlada , odnosno budzet ima najvecu potrosnju na Tzv entitlements, E.G., Social Security, Medicare, Medicaid, veteran healthcare /pensions etcetera
Zbog toga ova filmska fraza ,gore vislje, moze opstati samo na filmu.

princi princi 01:36 30.01.2013

Re: Verovatno nezaustavljiv proces

Kad sam nadjes odgovor koji su najveci potrosaci budzeta , vrati se ponovo na istu filmsku frazu.

Pa, ko, mali, kao naš Pajič, i veći, kao što je Blackwater, privatni kontraktori koji rade za vojsku. Ne vidim šta je to u koliziji sa gornjom rečenicom.
dragoljub92 dragoljub92 13:26 28.01.2013

a granice

gledo ja nešto tkako su ameri došli do svojih mrđudržavnih granica,bilo tu i puškaranja i pičkaranja,a mi o tomu ništo neznaemo.
daklem dali bilo ti zapoveđeto aj napiši malo o tom nepoznatom delu amerske istorije,ima mizoameri ovdenak da se upiške ot sreću kad ćuju da su se i oni tepali oko granica.
ps
ja čuo ,al ne verujem da se stejt of vašington odreko dela svoje teritorije kad je na istom pronađeno zlato ,pa nisu teli da se bakću sas rudari nego poklonili teritoriju susednom stejtu.
ja da malo bolje neznam ingliš napiso bi i sam al neide
dali76 dali76 18:08 28.01.2013

Re: a granice

Pa bilo puskaranja,a bilo i kupovine moj Dragoljube.
Francuzi dosli u krizu pa prodali Lujzijanu, od koje danas ima nekoliko drzava.
Teksasu pomogli da se odcepi od Meksika,a posto TX nema para da plati pomoc, kupili i TX, od koga je isto tako nastalo nekoliko drzava, ukljucujuci i Kolorado ,nezahvalnog Srkija
:)
blogovatelj blogovatelj 00:17 29.01.2013

Re: a granice

ukljucujuci i Kolorado ,nezahvalnog Srkija


E, a država mu ko pravougaonik
Znači da tamo nema ništa, nisu se imali rašta svađati oko granica, pa samo povukli liniju.
dragoljub92 dragoljub92 22:27 29.01.2013

Re: a granice

tačno a kalafoniju su oteli nekom tipu čija je bila vlasnišvo,piše nešto i cvajg o tome.a što se tiče luizijane ,po nekim pričama praktično su sve južnjačko-robovlasnički stejtovi nastali njenom podelom i najveći fazon je da ovde ljudovi napadaju WASPovce za robovlasništvo i tako to +imdijanci,a kadonomeđutim frenčmeni su krivi za robovlasništvo,pošto m je ta luizijana služila kao hranilište za roblje po okolnimostrvima pa kad su izgubili te kolonije luizijana im je postala težak smor i prodali je.el tako? tako.
nagradno pitanje : zašto niko ne pljuje frenčmene zbog roblja kao što to radi anglosaksoncima.
i da ne samo da su nemcovi bili najbrojniji do skoro,par godina unazad,nego su za jedan glas,tako kažu, izgubili da nemački bude glavni jezik.
ipak najveći mi je biser da su se stejteri iz vošingtona stejta odrekli zlatonosnih polja i livada samo zato da ne bi morali da se druže sa kopačima i sprovode zakon.mudra odluka.kad bi mi mogli beograda da se rešimo oma bi procvetali ko tikve.
Domazet Domazet 19:51 28.01.2013

Bash bi bilo lepo da je svet...

...crno-beo. Medjutim nije.

Koliko se secam, poneshto i iz prve ruke, Albanci nikada nisu zheleli da se odreknu od svoje kulture i vrlo su trudili da imaju svoje paralelne institucije. Chak i u vojsci. Sa Meksikancima i centralo-amerikancima to nije sluchaj, pravih juzhnoamerikanaca u USofA nema tako puno.

Mada, nije sve ni tako ruzhichasto kako Srki opisuje. Mladje generacije nisu sasvim podlozhne Melting potu. Ne znam kako je po bario-ima u Los Angelesu ali u nekim delovima Chicago-landa iz pomenutog lonca upadljivo vire vrlo meksichki sastojci...
princi princi 20:07 28.01.2013

Re: Bash bi bilo lepo da je svet...

Mada, nije sve ni tako ruzhichasto kako Srki opisuje. Mladje generacije nisu sasvim podlozhne Melting potu. Ne znam kako je po bario-ima u Los Angelesu ali u nekim delovima Chicago-landa iz pomenutog lonca upadljivo vire vrlo meksichki sastojci...

To je slučaj i sa Pakistancima u UK i Severnoafrikancima u Francuskoj. Najveći problemi nisu sa 0-tom nego sa 1. i 2. generacijom useljenika, onima koje novo društvo, zbog njihove drugojačijosti (boja kože, kultura, muzika, nasleđe...), neće da prihvati i primi. Oni onda traže neki novi/stari identitet i nalaze ga u ekstremističkim tumačenjima religije, ideologije, kriminalu...

Nije sve to tako jednostavno kao u Srkijevom crtanom filmu, but, who cares?
dali76 dali76 20:30 28.01.2013

Re: Bash bi bilo lepo da je svet...

Ja imam bezbroj puta situaciju da kad upozorim ucenika da ne prica vec da radi sto I ostali,kaze mi
O you don’t like me because I am Mexican .
Wtf pa svi su u ucioni Meksikanci,a mali je I rodjen ovde,ali jok ja njega ne volim zato sto je Meksikanac ?

Druga stvar, brojke su bitne.
Imam druga, moje godiste koji je stigao u Milvoki prije deset godina.
Kad ga pitam zasto covecee ne naucis bolje engleski, nadjes bolji posao,on kaze ne terba mi. Ovde imam doktora na srpskom, osiguranej za kola na srpskom, imam trgovinu koju ddrzi Srbin, imamo svoje kafane?
Tako nesto ne postoji u TX jer nema toliko Srba,a sad poredi to sa asimilacijom Latino populacije u zavisnosti od procenata

Domazet Domazet 00:10 29.01.2013

Vidish...

dali76
Ja imam bezbroj puta situaciju da kad upozorim ucenika da ne prica vec da radi sto I ostali,kaze mi
O you don’t like me because I am Mexican .
Wtf pa svi su u ucioni Meksikanci,a mali je I rodjen ovde,ali jok ja njega ne volim zato sto je Meksikanac ?

Druga stvar, brojke su bitne.
Imam druga, moje godiste koji je stigao u Milvoki prije deset godina.
Kad ga pitam zasto covecee ne naucis bolje engleski, nadjes bolji posao,on kaze ne terba mi. Ovde imam doktora na srpskom, osiguranej za kola na srpskom, imam trgovinu koju ddrzi Srbin, imamo svoje kafane?
Tako nesto ne postoji u TX jer nema toliko Srba,a sad poredi to sa asimilacijom Latino populacije u zavisnosti od procenata


...ovaj tvoj primer sa Milvokijem je vrlo interesantan. Tvoj drugar ochigledno kao primarni cilj ima da prezhivi. I to moze, u Milvokiju, i bez dobrog engleskog. Medjutim, i u Milvokiju, tako se mozhe samo do odredjenoig nivoa. Ne bih hteo da generalizujem ali mi se chini da medju nashimn ljudima ima vishe neambicioznih nego medju Meksikancima. Ne mislim da je to urodjeno, mislim da je uslovljeno. Vecina onih koji dolaze iz Meksika dolaze zato shto u Meksiku gotovo da ne mogu da prezhive. Kod nashih golo prezhivljavanje nije dominantan motiv. Barem se meni tako chini.

A tom malom shto kuka da ga mrzish jer je Meksikanac da posvetish posebnu pazhnju. Ochigledno je vrlo bistar, vec je poptuno prokljuvio Squeaky Wheel Principle...
blogovatelj blogovatelj 00:26 29.01.2013

Re: Bash bi bilo lepo da je svet...

Ovde imam doktora na srpskom, osiguranej za kola na srpskom, imam trgovinu koju ddrzi Srbin, imamo svoje kafane?


U Torontu i okolini tako nešto imaš skoro na svakom jeziku.



Zamisli tek podelu jezika u ovom belom delu na slici. Italijani, Poljaci, Srbi, Hrvati, Rumuni, Rusi... Nema šta nema. Luđi melting pot od Toronta ne postoji, garantujem. I što je najluđe, niko ne talasa. Sve im valjda potaman, sem zime. A možda je baš ta zima razlog netalasanju...

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 01:34 29.01.2013

Re: Bash bi bilo lepo da je svet...

blogovatelj

By 2031, almost 80% of Toronto residents will likely be immigrants or children of immigrant parents.
У овом трену 50%, чини ми се.
Линк је препун занимљивих бројки.
blogovatelj blogovatelj 03:30 29.01.2013

Re: Bash bi bilo lepo da je svet...

У овом трену 50%, чини ми се.
Линк је препун занимљивих бројки.


Pre nekoliko godina sam našao podatak u novinama da je u tom momentu 44% žitelja GTA (Greater Toronto Area) rođeno van Kanada, a da će 2017. procenat preći 50%
dali76 dali76 21:26 29.01.2013

Re: Bash bi bilo lepo da je svet...

Ako bi sad trebalo da glumim djavoljeg advokata, odnosno Huntingtona, rekao bih dok je god omjer bele, pretpostavljam engleskog jezika, takav u odnosu na manjinske jezike, it’s save.
Moj bivsi professor, , inace iz Meksika, imaa zanimljiv stav da je politicki korektna dvojeezicnost (spanski I engleski) ustvari barijera Latino populaciji za napredak I glavni factor njihove getoizacije u SAD.
Zanimljivo je isto, iz mog iskustva, da su klinci nulte generacije emigranata, dakle izbeglice gotovo po pravilu oddlicni djaci.
Negde sam procitao da je I u Kanadi nivo obrazovanja povezan sa cinjenicom jesi li nulta ili prva ili cak druga generacija. Sto si veci domorodac, slabiji ji je nivo edukacije.
Tako je isto zanimljiv podatak da najvise obrazovanih ljudi nema medju beelcima ili Azijatima, kako mnogi intiutivno smatraju, vec medju emigrantima iz Afrike, sa druge strane, njihovi sunarodnjaci po boji koze, spadaju u jedne od najmanje obrazovanih skupina u SAD.



srdjan.pajic srdjan.pajic 21:52 29.01.2013

Re: Bash bi bilo lepo da je svet...

princi
Mada, nije sve ni tako ruzhichasto kako Srki opisuje. Mladje generacije nisu sasvim podlozhne Melting potu. Ne znam kako je po bario-ima u Los Angelesu ali u nekim delovima Chicago-landa iz pomenutog lonca upadljivo vire vrlo meksichki sastojci...

To je slučaj i sa Pakistancima u UK i Severnoafrikancima u Francuskoj. Najveći problemi nisu sa 0-tom nego sa 1. i 2. generacijom useljenika, onima koje novo društvo, zbog njihove drugojačijosti (boja kože, kultura, muzika, nasleđe...), neće da prihvati i primi. Oni onda traže neki novi/stari identitet i nalaze ga u ekstremističkim tumačenjima religije, ideologije, kriminalu...

Nije sve to tako jednostavno kao u Srkijevom crtanom filmu, but, who cares?


Ok, to je možda tako u UK i Francuskoj, gde je rasizam popriličan, kao što znaš.

Priznajem da mi je smešno kad kreneš da me ubedjuješ u vezi sa nečim što gledam svaki dan. Evo, preko puta mog laba, mali meksički džoint, gde klopam, četvoro klinaca, srednja škola, jedino po čemu možeš da vidiš da su Meksikanci je što sa kuvaricom govore španski. Sve ostalo na njima je "go Amerikanac". Oblačenje, ponašanje, govor. Nemaju blage veze o Meksiku, ja ih kao nešto malo propitivao, dok sam čekao da mi smotaju burito, mislim, ne znaju ništa, niti ih uopšte interesuje. Saznao sam da im je ćale u Meksiku, a keva drži taj džoint. Znaju samo glumice u meksičkim soup operama i to je to. Vrata pored, meksički minimarket. Unutra babe, ne znaju ni da beknu engleski, pa kad udjem, izvlače neko dete iz budžaka, u hophop fazonu, koje savršeno govori engleski, da pomogne.

Ili, eto, ovaj Dalijev klinac koji se buni jer ga ovaj ne voli na nacionalnoj osnovi, i onda Dali napiše filosofski traktat-blog na temu kosovizacije Amerike. Pa ovde imaš više belih klinaca koji prete svojim roditeljima da će da ih prijave policiji zbog zlostavljanja, ako im ne kupe ovo ili ono. Mislim, klinci čuli na TVu da to može i onda se glupiraju. Teško da će od njih neki meksički UČK da ispadne.

A baje koje Sigal i arizonska policija vijaju po pustinji nikad niko neće pitati za nekakave granice (dok je nama Sigala i arizonske policije ). Tu je već odavno prestala svaka paralela sa Kosovom.
escherichije_colic escherichije_colic 14:31 29.01.2013

poštenje

Dok bude love, opstajaće i američka nacija na Linkolnovim univerzalističkim principima.

Kad nestane love, svako će da se vrati svojim evro-afro-latino-azijskim-kojimgod korenima, a problem će da vidi u komšiji različite boje tena i kulturnog nasleđa.

I mi smo svi bili Jugosloveni dok nas se kljukalo dolarima iz kredita. Čim je toga nestalo i sve došlo na naplatu, druga se pesma pevala. Ovaj klip mi nekako prirodno ide uz tu priču:

dali76 dali76 20:49 29.01.2013

Re: poštenje

Iako se mogu povuci mnogobrojne paralele izmedju konstruisane jugoslovenske I americke nacije , razlike su mnogo vece.
Amerika je uspjela ,doduse kroz process, u onome sto Jugoslavija nije ,a to je da glavna podjela bude ideoloske ,a ne lokalne edtnicke ili religiozne prirode.
Sa druge strane jedna ideologija(komunizam) je bila glavna poveznica Jugoslavenstva. Kad je komunizam nestao I dobio losu konotaciju, njegovu sudbinu podelilo je Jugoslovenstvo .
Tako da su Jugosloveni dobili los status koga su se sa manje ili vise zara, odricali gotovo svi u ex Ju .
Treca razlika lezi u cinjenici da se nacija stvara na razlikama,a pogotovo u sukobima, sa drugim.
Za razliku od Amerikanaca, Jugosloveni ,kao takvi, nisu nikad se sukobljavali, odnosno ratovali protiv drugih.
Jedan moj dobar prijatelj je jednom izjavio, Jugoslavija se mozda mogla spasiti da je istu devedesetih napala Bugarska 

escherichije_colic escherichije_colic 22:50 29.01.2013

Re: poštenje

dali76
Iako se mogu povuci mnogobrojne paralele izmedju konstruisane jugoslovenske I americke nacije , razlike su mnogo vece.
Amerika je uspjela ,doduse kroz process, u onome sto Jugoslavija nije ,a to je da glavna podjela bude ideoloske ,a ne lokalne edtnicke ili religiozne prirode.
Sa druge strane jedna ideologija(komunizam) je bila glavna poveznica Jugoslavenstva. Kad je komunizam nestao I dobio losu konotaciju, njegovu sudbinu podelilo je Jugoslovenstvo .
Tako da su Jugosloveni dobili los status koga su se sa manje ili vise zara, odricali gotovo svi u ex Ju .
Treca razlika lezi u cinjenici da se nacija stvara na razlikama,a pogotovo u sukobima, sa drugim.
Za razliku od Amerikanaca, Jugosloveni ,kao takvi, nisu nikad se sukobljavali, odnosno ratovali protiv drugih.
Jedan moj dobar prijatelj je jednom izjavio, Jugoslavija se mozda mogla spasiti da je istu devedesetih napala Bugarska 



Hm ... kroz taj proces formiranja, američku naciju su takođe razdirali brojni verski, etnički i međurasni animoziteti, ispravi me ako grešim?

Ideja Jugoslovenstva nastala je znatno pre dolaska komunista na vlast i nije bila utemeljena na ideološkoj povezanosti naroda, već upravo na običajno-mitsko-istorijskoj bazi. Komunisti jesu maksimalno popularizovali i eksploatisali koncept Jugoslovenstva, ali opet prvenstveno zahvaljujući toj lovi iz kredita. Gvozdenom rukom samo donekle možeš umiriti puk.

Sećam se kad sam bio osnovac, tamo polovinom 80ih, i kad su klinci pričali o mogućnosti da zaratimo sa Albanijom. Višenacionalna sredina ali svi su bili naoštreni "je.aćemo im mamu" fazon, tako da ova treća teza drži vodu. Imaj u vidu da smo mi u BiH posebno odgajani u duhu Jugoslovenstva- očigledno je krenulo da daje rezultate.
dali76 dali76 02:10 30.01.2013

Re: poštenje

Naravno da ne gresis. Animoziteti su pratili Ameriku od vremena novostvorenih engleskih kolonija na tlu sjeverne Amerike.
Kad je u Massachusets/u stasala treca generacija ,labavile su stroge religiozne norme koje su nekad bile ustvari zakoni, jedan je tadasnji savremenik zavapio:
O Massachusetsu, okrenuo si ledja bogu i bog te je kaznio jer sad licis na Wirginiju.
Za Puritance(Massachusets), Wirginia je bila stecistte avanturista, alkoholicara, kockara, dok su za Stanovnike Wirginia/e, Puritanci bili religiozni fanatici .
Nije ih moglo spojiti ni isto,englesko porjeklo ,vec ,paradoksalno, rat protiv Engleske.

To je samo jedan primjer kojih ima bezbroj u godinama koje sljede tada novostvorenim Sjedinjenim Drzavama.
Ali, za razliku od Jugoslavije, Amerika ih je prezivljavala sve vise potiskujuci animozitete na racun novostvarane nacije.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 16:51 29.01.2013

Preporuka

Pozdrav Dali,

Volim tvoje blogove o istoriji USA. Moje iskustvo je da je Amerika ideja, i da ta ideja i definise naciju. Da li ima mitova i kulturoloskog nasledja? Pa ima u manjoj meri. Imate kulture tradicionalnih imigrantskih nacija (Irska, Italijanska, Poljska, ...). A sa druge strane i onaj duh slobode, inicijative, self-reliance-a sto se gaji i prima. Niko ne ocekuje od vlade handouts, svako radi na sebi i veruje u mogucnost licnog uspeha. Ta ideja se i manifestuje kroz biznis. Kada bi u Evropi dva klinca sa Stenforda napravila Google i postala milijarderi u par godina? Oland bi skocio da ih lupi porezom, a u USA se oni pominju kao sinonim uspeha i americkog sna.

Ideoloske razlike izmedju Demokrata i Republikanaca ja vidim u shvatanju uloge drzave. Poslednje dve decenije se, doduse, predsednici ne ponasaju tako. JWB mladji je napravio uzasne deficite, dok je Clinton ostavio surplus. Nezapamceno po ideoloskim osnovama ove dve grupe. Zbog toga mi je jako interesantan i ovaj detalj kome si posvetio ovaj blog.
dali76 dali76 22:57 29.01.2013

Re: Preporuka

Hvala..
Zanimljivo je da su Italijani bili pravi gastarbajteri, jer su se u najvecem proecentu vracali kuci, u Italiju.
Sto se tice najveceg mita koga Amerika danas ima a tice se god given nation, po srpski:nebeski narod,on dolazi, verovatno na zaprepastenje njenih utemeljivaca, od John/a Winthrop/a , lidera extremno religioznih protestanata/ tzv Puritanaca koji su 1630 fformirali ,tada koloniju,Massachusetts.
U svom najpoznatijem govoru (A Model of Crhistian Charity), Wintrhop je novu koloniju uporedio sa “gradom na brdu”, smatrajuci da ce Massachusetts postati Novi Jerusalem., “grad na brdu”/city upon a hill * koji ce posrnulom hriscanstvu I Evropi,pa I celom svetu, postati novi svetionik/putokaz , nakon vekova mraka.
Bog je eto izabrao novi odabrani narod/Puritance,ali I Novi Jerusalem.
Koliko su Puritanci bili nepopularni medju ostalim kolonistima, svedoci sam John Adams, koji je odbio pisati Deklaraciju o Nezavisnosti, moleci Jeffersona da on to uradi.
U svom pismu Jeffersonu, Adams ga podseca na nepopularnost Puritanaca, odnosno, Massachusetts/a
, kolonije iz koje Adams potice.
Svako onaj ko procita pa uporedi Winthrop/ov(1628) govor o novom Jerusalemu sa Jefersonovom Deklaracijom(1776) koja, umesto Isusa, pominje nature God , umesto biblije, prirodne zakone moze lako da vidi za koliko je stepeni Jeffersonovom Deklaracijom SAD skrenula od Puritanaca.
Elem, sam Jefferson, koji jje iste Puritance nazivao varvarima I fanaticima, u svom zadnjem pismu pred smrt(1826) , se nadao da ce Amerika postatisvetlo svetu, primer pobjede razuma nadajuci se da ce razum I obrazovanje promeniti svet, onemoguciti vladaare da u ime nekakvih bogova vladaju ljudima.
Vjerovatno nije ni slutio da ce se Amerika okrenuti Winthrop/u,a prvi koji je ovu extremno protestansku retoriku Wintropa “vratio u zivot” bio je ,paradoksalno, prvi katolik u Beloj Kuci, predsednik JFK.
Pratio ga je Regan, koji ce city upon hill spomenuti u svom inaguracijskom govoru dve decenije kasnije.
Tako je danas najveci Americki mit o nebeskom narodu, o zemlji gblagoslovenoj od visnjeg da bude svetionik svetu, mit kojim se lako Pravda nepopularna rijec/ imperjalizam, , nadjen na mestu od koga su Jefferson I vecina ostalih utemljivaca Republike 1776 okrenuli ledja.
Cak i jedan John Adams, iz puritanskog Massachusets/a, je pisao kako je dosao kraj da se politicari nove republike pretvaraju da divane sa bogom,a onda smo dobili predsednika Bush/a junior koji je posle vise od dva veka ponovo uspostavio prekinutu nebesku liniju.
* “grad na brdu”/City upon a hill:
Evandjelje po Mateju
Isus se na planini obraca okupljenom narodu: Vi ste svetlo sveta . Grad na brdu ne moze biti skriven….

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana