Društvo| Politika

Potrebna je promena izbornog sistema

Saša Radulović RSS / 04.02.2013. u 00:19

Minimalna promena je: zabraniti zakonom predizborne koalicije. Na izborima učestvuju političke stranke samostalno. Svaka stranka mora samostalno da dobaci do cenzusa. Ako ne može, onda nema mandat od građana da uopšte učestvuje u krojenju sudbine za sve nas.

 

Mi nemamo izborni sistem u kome se sučeljavaju različiti politički programi i gde birači biraju, oni koji su izabrani sprovode svoj program, pa dolaze za 4 godine na ocenu. Mi imamo jednu bezočnu predizbornu pijacu za +1% glasova. Male stranke bez ideologije i programa sa podrškom ispod cenzusa na toj pijaci, potpisuju ugovore o budućem upravljanju celim državnim resorima.

Imamo 6 stranaka (SNS, DS, SPS, DSS, G17, LDP) koje se onda takmiče koja će da privuče više ovih minijaturnih kvazi stranaka bez programa. Male da bi dobacile do cenzusa. Velike da bi povećale prednost. Ovo je besmisleno. Nefunkcionalno. Pogrešno. Cena po društvo je previsoka

Sve vlade koje smo imali od 5.oktobra do danas su nefunkcionalne. Primorane na trule kompromise. Ova poslednja je sačinjena na najtrulijim osnovama od svih dosadašnjih. Sve one su rezultat ne programske koalicije, već čiste postizborne matematike i predizbornih ograničenja, zadate izbornim sistemom. Prvo ide natezanje unutar stranačih koalicija koje čine vladu ko će šta da dobije. A onda natezanje između koalicija.

Pogledajte samo unutrašnju strukturu SNS koalicije, DS koalicije, SPS koalicije, URS koalicije. LDP koalicije. Jedino DSS na poslednjim izborima nije imala koaliciju. U skupštini sede:

 

600195_472548126104791_797201786_n.jpg

 

U vladi sede: NS, PSS, PS, NSS, PUPS, JS, SDPS, Zajedno, NP, Pirot, Krajina, manjinske stranke ...

Premijer ne može da gradi svoj tim i da bude odgovoran za politiku koju vodi. Da ne govorimo o potpunom apsurdu toga da stranka sa 24 poslanika daje premijera. Ili da stranka sa 10 poslanika upravlja ekonomijom i finansijama. Zato i nemamo konzistentnu politiku. Imamo sistem u kome niko nije odgovoran. I u kome svi mogu da se vade na činjenicu da ne mogu sami.

Kakav izborni sistem nam treba? Izborni sistem koji će zadovoljiti kriterijum ravnomerne regionalne zastupljenosti i koji će omogućiti i izbor stranke i izbor pojedinaca po imenu i prezimenu. Ovo nam daje kombinacija većinskog i proporcionalnog sistema. Mislim da nam treba izborni sistem sličan pokrajinskom. Mislim da skupština Srbije treba da ima 100 poslanika. Proporcionalni deo sistema treba da bira 50 poslanika, isto kao što ih biramo danas. Mislim da dalje Srbiju treba podeliti na 25 izbornih okruga, svaki veličine od oko 60.000 birača (broj građana upisanih u biračke spiskove podeljen sa brojem poslanika). Birači iz svakog od izbornih okruga direktno biraju 2 poslanika u dvokružnom sistemu.

Pored toga, mislim da nam treba predsednički sistem. Kao USA, Francuska ili Rusija. Mislim da je sistem u kome parlament bira vladu i nestabilan i nefunkcionalan. Mislim da je to sistem za države koje žele da ostanu kraljevine koje imaju kraljeve ili kraljice kao šefove država. Mislim da je za republiku mnogo bolje da ima predsednika, koji postavlja svoj kabinet i ministre, koje odobrava skupština. Predsednički sistem je stabilan i funkcionalan. Biramo jednom u četiri godine i onaj koga izaberemo dobija mogućnost da sprovede svoj program. Naravno, predsednički sistem mora da ima poluge kontrole parlamenta, nezavisnih institucija i dobrih zakona, kako ne bi prerastao u diktaturu. Na primer, treba da ima Zakon o budžetskom računovodstvu, zakone koji nalažu transparentnost itd.

Naš strah od većinskog i predsedničkog sistema je opravdan zbog dešavanja 90-tih godina. Međutim bez obzira na to, on je i dalje strah. Ono što se dešavalo 90-tih je mnogo više posledica kriminalne države nego izbornog sistema.

Isto tako, mislim da je promena lokalnog izbornog zakona koju smo izvršili 2008.godine bila jako loša. Tada smo umesto direktnog izbora predsednika opština i gradonačelnika, uveli model da skupština opštine bira predsednika opštine. Time smo cementirali partokratiju na lokalu i sve podveli pod kontrolu centrale. To nam je i donelo ove cirkuse i tuče po opštinama. Jer niko nema legitimitet i svi jure poslanike da sakupe većinu. Ono što je trebalo promeniti je da skupština ne može da smeni predsednika opštine ili gradonačelnika osim ako nema valjan zakonom predviđen razlog i 2/3 većinu. Direktne izbore predsednika opština bi trebalo vratiti. Građani treba da odaberu onoga ko će voditi opštinu 4 godine.

Takođe mislim da Srbiji ne treba 195 skupština opština. Opštine imaju u proseku 42.000 stanovnika. Imamo jedno ludilo birokaratije za tako mali broj ljudi. Na kom nivou onda treba da imamo lokalne skupštine? Srbija ima 29 okruga, i svaki se sastoji od u proseku 6-7 opiština. Okrug u proseku ima ukupno oko 250.000 stanovnika i ima u sebi veliki gradski centar ka kome gravitiraju sve opštine iz okruga. Mislim da Srbiji trebaju izbori za skupštine okruga, sa u proseku 50 poslanika, sa jednim poslanikom na svakih 5.000 građana, u kojima bi ravnomerno bili zastupljene sve opštine, i guvernera okruga koji se bira u direktnim izborima. Mislim da Srbiji treba decentralizacija na nivo okruga. Mislim da ekonomska politika treba da se vodi na tom nivou i da uz to treba da idu i poreski prihodi. Mislim da i zdravstvo i školstvo i policija i kultura i socijalna politika ... u najvećem delu treba da budu na tom nivou. U skladu sa tim, trebaju nam i izbori za razne funkcije na nivou opštine, kao što su npr. školski odbori. Republika treba da da zakone i nadzor njihove primene.

Sve ove stvari naravno traže široku društvenu diskusiju na temu, traže i izmenu ustava i potrebno je vreme za njih.

Zbog toga mislim da za početak treba da napravimo dve promene:
Nema koalicija i predizbornih ugovora bilo koje vrste. Na izbore izlaze stranke samostalno i moraju da postignu cenzus.
Direktan izbor predsednika opština i gradonačelnika.

Država je talac partokratije velikih stranaka. Srbija je takođe talac malih stranaka i nakaradnih koalicija. Ove promene su minimum potrebnog i nešto što možemo ostvariti u kratkom vremenskom periodu. Mislim da bi dve najveće stranke trebale biti nosioci ovih promena.

 

http://www.facebook.com/SasaRadulovich

https://twitter.com/SasaRadulovich

 

.



Komentari (46)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 01:38 04.02.2013

Većinski izbor poslanika...

...bi takođe mnogo toga rešio. Mandatom ne smeju da raspolažu stranke - ni direktno kako je to bilo u prošlosti, niti indirektno kako se to pokušava danas.

Mandat poseduju građani i neposredno ga poveravaju poslanicima koji svojoj izbornoj jedinici lično odgovaraju imenom i prezimenom za svoj rad ili nerad. Ko je uspešno komunicirao sa svojim biračima i pokazao im da je tokom mandata postigao dobre rezultate, biće reizabran. Ko se nije dobro pokazao, dobiće otkaz direktno od građana koji su i jedini merodavni da o tome odlučuju. Time se podstiče meritokratija - napredovanje prema zaslugama za građane, a ne uslugama za šefa partije.

Ako bude poslanika-preletača, o ispravnosti njihove odluke će da sude građani na transparentnim izborima, a ne obskurni sudovi partija na sednicama zatvorenim za javnost.

A ako poslanik trpi pritisak od svoje stranke da glasa protivno iskazanom mišljenju građana koji su ga birali, moraće da razmisli kome će da se izvine i otkaže poslušnost - građanima od kojih zavisi njegov reizbor, ili šefu stranke koji se drznuo da okrene leđa građanima. Tokom ponavljanja ovakvih izbornih ciklusa, neformalna moć stranačkih bosova će se postepeno smanjivati, a formalna moć građana i njihovih poslanika će malo po malo rasti.

Mešoviti sistem, kakav postoji u Vojvodini, proporcionalnim izborom dela poslanika nadomešćuje neke nedostatke većinskog sistema, a i današnje stranke ne bi išle dalje od toga u reformama izbornog sistema. Ipak, čini mi se da, u jednoj partokratskoj zemlji poput naše, zadržavanje glasanja za stranke može da kompromituje svaki pokušaj uvođenja lične odgovornosti u politiku.
Saša Radulović Saša Radulović 09:18 04.02.2013

Re: Većinski izbor poslanika...

Mislim da su stranke važne za politički život i da treba da imaju svoje mesto u parlamentu. Stranke treba da budu nosioci različitih ideologija i programa, da ih artikulišu u parlamentu i da ih gra]ani biraju direktno svojim glasovima. Zbog toga mislim da je mešoviti sistem bolji od čistog većinskog. Pitanje jeste da li je sistem 50:50 ili neki drugi odnos bolji.
hazard92 hazard92 10:50 04.02.2013

Re: Većinski izbor poslanika...

Saša Radulović
Mislim da su stranke važne za politički život i da treba da imaju svoje mesto u parlamentu. Stranke treba da budu nosioci različitih ideologija i programa, da ih artikulišu u parlamentu i da ih gra]ani biraju direktno svojim glasovima. Zbog toga mislim da je mešoviti sistem bolji od čistog većinskog. Pitanje jeste da li je sistem 50:50 ili neki drugi odnos bolji.


Svakako treba da postoji neka vrsta proporcionalnog sistema, delimicno. Cist vecinski sistem jednostavno nije skroz u duhu demokratije kada imate vise od 2 stranke koje uzimaju po 95% glasova (a kod nas nema dvopartizma americkog, niti cak tropartizma britanskog ili kanadskog tipa). Neko ko osvoji 5% ili 10% glasova sirom zemlje (a to moze uraditi tako sto osvoji tek 5-10% u svakom okrugu ili svakoj izbornoj jedinici) jednostavno zasluzuje da se nadje u parlamentu, taj glas mora da se cuje. Sada da li treba bas da dobije 5 ili 10% parlamenta (ili vise, kako obicno bude po Dontu) je drugo pitanje.

Mesoviti sistem je svakako najbolji, kao sto predlazete. Pitanje tog odnosa (da li 50:50 ili drugacije) je pitanje da li hocemo sistem koji skoro garantovano u 4 od 5 izbornih ciklusa proizvodi stabilnu vecinu za jednu listu (100% vecinski) ili sistem koji najtacnije moguce oslikava podrsku koju svaka stranka ima medju biracima (100% proporcionalni). Posto je srpska politicka scena nestabilna, nepredvidiva, sa ucenjivackim partijama koje nemaju ideologiju, kao sto ste lepo u blogu i opisali, mislim da treba prevagnuti ka strani stabilnih vecina. Mislim dakle da bar 60% poslanika treba birati direktno, dvokruzno, a mozda i vise (doduse ne vise od 70%). Mesoviti vojvodjanski sistem (50/50) proizveo je vecine u prethodna dva saziva, ali pre toga je i pored mesovitosti bila skupstina bez jasne vecine. Zato vise od 50% direktno izabranih.

Ideja za koalicije je takodje dobra, ja sam ranije imao ideju o povecanju cenzusa (jedna stranka - 5%, dve u koaliciji - 6%, tri - 7%, itd.) ali ovo sto vi predlazete je daleko jednostavnije. Jedino bi izuzeo iz tog pravila manjinske stranke, tj. ne vidim nikakvu stetu od toga sto se neki Demokratski Savez Hrvata "slepuje" na listi DS, tj. vidim vecu korist nego stetu (sami ne bi prosli cenzus, pa bi se postavljao problem zasto Hrvati u Srbiji nemaju svoj glasu parlamentu, itd.).

Samo, ne znam zasto predlazete 25 jedinica gde se biraju po dva poslanika? Nije li lakse imati pravilo jedna IJ - jedan poslanik? Dakle u vasem slucaju 50 IJ?
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 18:30 04.02.2013

Re: Većinski izbor poslanika...

Bojim se da smo jos nezreli za vecinski sistem.

Da glasamo za coveka. OK, ali odakle pare coveku da vodi kampanju? Pa, daju mu stranke. Ko mu vodi kampanju? Pa iste te stranke. Tako da on ne odgovara samo biracima koji su ga birali, nego i stranci koja mu je obezbedila sredstva i ljude za uspesnu kampanju. A sutra ce ta stranka obezbediti posao i njemu kada ga biraci vise ne budu hteli. Prema tome, opet ce biti kako stanka kaze, bez obzira na sistem. U Vojvodini imate vecinski birane poslanike, pa su isti opet poslusnici stranke, a ne samostalne politicke licnosti.
Saša Radulović Saša Radulović 23:24 04.02.2013

Re: Većinski izbor poslanika...

Samo, ne znam zasto predlazete 25 jedinica gde se biraju po dva poslanika? Nije li lakse imati pravilo jedna IJ - jedan poslanik? Dakle u vasem slucaju 50 IJ?


Svaki okrug se podeli na dva jednaka dela, i svaki deo ima svog direktno izabranog poslanika.

Povećavanje cenzusa za koalicije ne rešava problem malih stranaka koje se nude velikim strankama.

Cist vecinski sistem jednostavno nije skroz u duhu demokratije


Čist većinski sistem ima svoje probleme. Sprečava promene i pojavu novih stranaka. I podložan je dilovima koje prave pojedinci bez pincipa, puni demagogije. Tim dilovima i privlače velike pare. Npr. u Kanadi je stranka zelenih sa svojim idejama i programom godinama ostajala bez poslanika, iako je kao stranka dobijala značajan broj glasova na nacionalnom nivou.

Građanima trebaju i nove ideje i pozitivna selekcija. I kolektivno i individualno.
hazard92 hazard92 17:59 06.02.2013

Re: Većinski izbor poslanika...

Saša Radulović

Povećavanje cenzusa za koalicije ne rešava problem malih stranaka koje se nude velikim strankama.


Jasno. No mozda kada bi uveli pravilo - svaka nova stranka na listi dodaje 5% na cenzus, onda bi funkcionisalo. SNS bi onda morao (sa ovakvim rasporedom) da osvoji 55% glasova da bi se nasao u skupstini, a DS 35% :)

No naravno, lakse je jednostavno predizborne koalicije zabraniti.
Mada vec vidim kako bi neki isprva prvo pokusali da se sa nekom strankom ujedine pred izbore, pa da se odmah nakon njih razjedine, nosivsi svoja 2 poslanika sa sobom, ili tako nesto.

Inace za to besomucno koaliranje je delimicno "kriv" dontov sistem, po kom moze biti jako bitna razlika od 1-2% u odnosu na protivnika. Kada bi se vecina poslanika birala direktno, to bi sve postalo manje bitno.

I jos samo da primetim - mislim da je uzrok tog stvaranja tih velika stranka + mala podcenzusna stranka + kombi stranka koalicija delom takodje zelja velikih stranka da se "rebrendiraju" pred izbore. Pogledajmo kako su se zvale dve najvece liste - "Izbor za bolji zivot" i "Pokrenimo Srbiju", ne "DS" i "SNS". To je neka logika koja kaze - DS je trenutno los "brend", lose se kotira medju biracima, ajmo to da zamaskiramo tako sto cemo napraviti neku kao koaliciju i toj grupaciji dati neko novo ime. A delom je to i recidiv proslih vremena, kada je bilo vazno praviti "frontove" protiv rezima, sjedinjene opozicione liste, itd. U tim vremenima "frontova" nakotilo se raznih karijernih politicara koji su uvideli da je to odlican nacin da se dokopas nesrazmerne vlasti u odnosu na tvoju podrsku u birackom telu (setimo se samo lepeze likova koja je dosla do nekih pozicija putem DOSa 2000. i 2001., od kojiih mnogi na sledecim izborima nisu mogli ni 1% da prikupe). Oni su "izucili zanat", i mnogi od njih i dalje uspesno koriste nas los izborni sistem (LSV i NS mi dodju kao dobar primer), a u medjuvremenu se pojavljuju novi koji ih emuliraju (tipa SDPS).
bradzorf bradzorf 02:11 04.02.2013

sta reci?

U politickoj, drustvenoj i svakoj drugoj zabokrecini kakva je Srbija, davati predloge ovog tipa i siriti lazni optimizam raznim parolama je najblaze receno naivno, da ne kazem glupo. Izvinjavam se autoru b(R)loga, ali me prosto odusevljava njegova upornost u davanju raznih "predloga", "smernica", "resenja" za nekakve "probleme", sve u stilu kako mali Perica zamislja neke stvari. Kako ja to zamisljam? Ne, nisam Perica, ali da pokusam. Imate neku oronulu staru kucu, fasada je propala, zidovi popucali, krov prokisnjava, na prozorima nema stakla, radijatori cure, u podrumu je voda,... Stanari kuce nisu bas u mogucnosti da plate popravke, pa se dovijaju na razne nacine, ali su rezultati slabo vidljivi ili ih uopste nema. Sta hocu da kazem? Nikakav novi raspored koriscenja kupatila, nikakvo krecenje, usisavanje i brisanje prasine nece pomoci da se taj brlog sredi i postane normalno mesto za zivot, politicki ili bilo koji drugi.

Kakva promena je potrebna? Umesto sto menjamo zakone, propise, predsednike, vlade, ministre, mogli bismo za pocetak da promenimo sebe. Uh, malo sam se prevario, pa to je najteze, ali ako je za utehu, ono sto zakoni ne mogu da promene, promenice zivot. Imamo li snage da se pogledamo u ogledalo?
Saša Radulović Saša Radulović 09:13 04.02.2013

Re: sta reci?

Sasvim je u redu da mislite to što mislite. Ali ovo što ste napisali je nepristojno.

Ako vam je cilj da uvredite, nemojte da dolazite.

Nikakav novi raspored koriscenja kupatila, nikakvo krecenje, usisavanje i brisanje prasine nece pomoci da se taj brlog sredi i postane normalno mesto za zivot, politicki ili bilo koji drugi.


Ovo naravno nije tačno. Unutrašnja organizacija koja nam je određena lošim zakonima, je razlog zbog koga propadamo kako propadamo.

mogli bismo za pocetak da promenimo sebe


Sistem određuje ponašanje pojedinca. Ponašanje pojedinaca je posledica. Sistem je uzrok. Svaki naš čovek, kada se nađe u uređenom sistemu, počne da funkcioniše u skladu sa tim sistemom. Trenutno se "promene".
bradzorf bradzorf 12:16 04.02.2013

Re: sta reci?

Nije mi potrebna bilo cija dozvola da mislim to sto mislim, sto je uostalom i nemoguce, pa zato smatram da nisam bio nepristojan, mozda malo grub. Zbog toga sam se i zapitao na kraju, da li je svaki pojedinac u ovom drustvu spreman da se pogleda u ogledalo. Sebe u tom pogledu ni na koji nacin ne izdvajam.

Slozenost pitanja zasto propadamo je obrnuto proporcionalna slozenosti odgovora na ovo pitanje. Na to pitanje niti jedan pojedinac ne moze biti u stanju da da celovit odgovor, osim ako nije genije, narocito onaj koji to pitanje postavlja u sadasnjem vremenu. Za 50 ili 100 godina mozda ce se naci neki ljudi, istoricari, sociolozi, ekonomisti, pravnici... koji ce uraditi nesto po tom pitanju, tako sto ce svaki dati deo slagalice. Naravno da ne mislim da treba sedeti skrstenih ruku ili raditi metodom pokusaja i gresaka, ali mislim da cete se sloziti da sveopsta inflacija "resenja" ne dovodi do cilja, vec samo do manje ili vece konfuzije.

Naravno da je ono sto sam rekao "tacno" ili da budem precizniji, odgovara istini. Da bi prava slika nekog drustva mogla da bude onakva kakva zelimo da bude ono pre svega mora da bude istorijski zrelo, ali i da je kulturoloski spremno da prihvati taj novi model. Sve ce ovo biti moguce samo onda ako postoji dovoljno velika kriticna masa samosvesnih pojedinaca koji su spremni da taj teret iznesu, sto u ovoj zemlji rekao bih nije slucaj. Tada nam ne preostaje nista drugo nego simulacija, virtuelna stvarnost u vidu raznih zakona, propisa, dekreta koji se toliko kose sa stvarnoscu da postaju smesni. Zato smatram da vasi primeri nisu dobri. "Sistem" o kom govorite nije dobar ili los zato zato su propisi ovakvi ili onakvi, nego zato sto iza njega stoji celokupno drustvo, pa oni koji su u njemu paraziti nemaju nikakvu sansu.

Navescu sada i ja jedan primer. Godinama unazad se govori u propisima u oblasti saobracaja i putne infrastrukture. Izmedju ostalog, doneti su zakoni koji od vozaca traze da imaju tacno propisan komplet za prvu pomoc, da u zimskom periodu imaju sve cetiri zimske gume, neki su predlagali da se na tehnickom pregledu vrsi fotografisanje kako ne bi doslo do zloupotreba itd. Sta imamo u stvarnosti? Skoro sam siguran da bi bar polovina voznog parka u Srbiji mogla da bude iskljucena iz saobracaja trajno, da vecina sklopocija koje se kotrljaju nasim ulicama ne bi prosla pravu proveru tehnicke ispravnosti. Sama policija koja sve to treba da kontrolise nema zimske gume, a putevi su nam u ocajnom stanju. Zasto se sve ovo tolerise nije tesko pogoditi. Nema se para.

Ako govorimo o temi koja je ovde pokrenuta, nije u pitanju nedostatak novca, vec kao sto rekoh nedostatak zrelosti i nespremnosti svakog pojedinca da pocne da menja sebe, odnosno u nedovoljnom broju takvih.
Out of Beirut Out of Beirut 12:22 04.02.2013

Re: sta reci?

Sta hocu da kazem? Nikakav novi raspored koriscenja kupatila, nikakvo krecenje, usisavanje i brisanje prasine nece pomoci da se taj brlog sredi i postane normalno mesto za zivot, politicki ili bilo koji drugi.


У овом случају Саша предлаже реорганизацију међусобног разговора у тој кући - када је реч о доношењу одлука. То није налик овим променама као што је кречење, већ нешто прилично фундаменталније.

...

Лично сматрам да би могло, и требало, бити још фундаменталнији у напорима да се промени однос и култура људи. Али притом морам кренути од себе, а не критиковати друге што нису довољно радикални.
hazard92 hazard92 15:30 04.02.2013

Re: sta reci?

bradzorf
"Sistem" o kom govorite nije dobar ili los zato zato su propisi ovakvi ili onakvi, nego zato sto iza njega stoji celokupno drustvo, pa oni koji su u njemu paraziti nemaju nikakvu sansu.


Ono sto vi ne uvidjate je da je to vrzino kolo, tj. da postoji sistem povratne sprege. Neki ljudi su u nekom trenutku stvorili sistem, koji onda stvara neke nove ljude, koji opet uticu na sistem. Dakle nije samo jedno ili drugo.

Kao sto Sasa rece, kako to da milioni nasih ljudi emigriraju u uredjene drzave, pa se onda tamo odmah - "upristoje"? I odmah funkcionisu kako treba? Kako jedna Kanada ili Amerika ili Britanija uspeva da asimiluje tonu pridoslica godisnje, medju kojima su mnogi iz zemalja za koje je Srbija standard sto razvijenosti, sto morala i postenja u drustvenim odnosima?

Stvar je u sistemu - "tamo" sistem promovise pozitivno i dobro ponasanje i nagradjuje ga; "ovde" on cini upravo obrnuto.

Naravno, da bi imamo bolje politicare, ne bi bila toliko kljucna izmena izbornog sistema. No, nemamo, pa samim tim moramo prilagoditi sistem politicarima - tako da on suzbija negativne a promovise pozitivne pojave.

U Srbiji postoji sistem koji inace postene i dobronamerne ljude tera u kriminal, mutne radnje, i sl., a ljudi nisu svesni kako da promene sistem jer nisu obavesteni - ne znaju. Vecina ljudi u Srbiji ne razume da je jedan od uzroka nezaposlenosti i rada na crno nerazumni poreski sistem, vecina zapravo i ne zna koliko poreza placa jer su navikli da broje samo neto platu. Kada im lepo i strpljivo objasnite, pocnu da shvataju. I tako mic po mic. To je ono sto Sasa pokusava da radi na ovom blogu, i za to mu svaka cast.
Saša Radulović Saša Radulović 23:27 04.02.2013

Re: sta reci?

Naravno da je ono sto sam rekao "tacno" ili da budem precizniji, odgovara istini.


Ako govorimo o temi koja je ovde pokrenuta, nije u pitanju nedostatak novca, vec kao sto rekoh nedostatak zrelosti i nespremnosti svakog pojedinca da pocne da menja sebe, odnosno u nedovoljnom broju takvih.


Ovo em prazno zvuči, em nije tačno. Brkate uzroke i posledice.

Problem je sistem. To je uzrok. Sistem koji dovodi do negativne selekcije. Ljudi se prilagođavaju sistemu. Ponašanje ljudi je posledica.

Svaki naš čovek, kada se nađe u uređenom sistemu, počne da funkcioniše u skladu sa tim sistemom. Trenutno se "promene".

Saša Radulović Saša Radulović 23:28 04.02.2013

Re: sta reci?

Samo da podvučem.

Stvar je u sistemu - "tamo" sistem promovise pozitivno i dobro ponasanje i nagradjuje ga; "ovde" on cini upravo obrnuto.


U Srbiji postoji sistem koji inace postene i dobronamerne ljude tera u kriminal, mutne radnje, i sl., a ljudi nisu svesni kako da promene sistem jer nisu obavesteni - ne znaju. Vecina ljudi u Srbiji ne razume da je jedan od uzroka nezaposlenosti i rada na crno nerazumni poreski sistem, vecina zapravo i ne zna koliko poreza placa jer su navikli da broje samo neto platu. Kada im lepo i strpljivo objasnite, pocnu da shvataju. I tako mic po mic.

Filip Mladenović Filip Mladenović 03:00 04.02.2013

Prvo lustracija, pa novi izborni sistem!

Tek kada se primeni usvojeni i važeći Zakon o lustraciji, može se menjati izborni sistem, u duhu ovog bloga.
Nikakav više kredibilitet niti politički rezon nemaju aktuelni političari, koji se već više od dve decenije sprdaju i sa glasačima i sa državom.
bradzorf bradzorf 03:33 04.02.2013

...

Jos jedan genijalan predlog. Divno.
poreznik2 poreznik2 08:14 04.02.2013

Bez pogodnosti za manjine

Dodatak na ovo bi bio da pošto se 50 mesta bira po proporcionalnom sistemu, ne bi bilo potrebe za posebnim mestima za manjine.
Mada ostaje pitanje nezavisnih kandidata. Ako je sistem većinski onda može da se kandiduje neko ko ne pripada ni jednoj stranci. Pod koju on opciju upada u raspodeli po većinskom sistemu?
Takođe da li se za procentualni deo uzimaju samo glasovi onih koji nisu prošli ili i onih koji su izabrani.
Još jedan dodatak bi bio da stranka u izboru ne može da bira koga će ona da postavi od kandidata koji se biraju po proporcionalnom sistemu, već bi se oni birali po broju glasova koji su dobili.
U svakom slučaju predloženi sistem bi mogao da bude mnogo jednostavniji i pravedniji.
Ne bi imali problem većinskog sistema kao u Francuskoj gde je Lepen imao 20% glasova i 3 poslanika.
blogov_kolac blogov_kolac 13:27 04.02.2013

pobrkani lončići

Prema politickoj teoriji, cist vecinski parlamentarni izborni sistem se preporucuje iskljucivo zemljama sa preko 50 miliona stanovnika (USA, FRA, GBR, JPN), ili nesto manjim ako se prostiru na ogromnoj teritoriji (AUS, CAN), a slicno se moze reci i za dominantno predsednicki sistem (USA, RUS, FRA) po pitanju ovlascenja, i toj kategoriji drzava mi ne mozemo ni blizu da pridjemo cak ni kada bi se duhovni i politicki otac nase trenutne napredne vlasti koliko danas trijumfalno vratio iz Haga na belom konju noseci sa sobom i sve nase istorijske teritorije zakljucno sa Solunom, Temisvarom i Trstom! Ali sa druge strane, zbog nadaleko cuvene ekstremno izrazene megalomanije naseg naroda, a narocito njegove nacionalne elite, sasvim je moguce da bi nam upravo bas ovaj vecinski politicki sistem najvise odgovarao, pa makar bili svedeni na "beogradski pasaluk"... ma uostalom, rezultati i ovog popisa su jasni: nas i Rusa dvesta milona - pa onda zasto da ne isprobamo ovaj vecinski izborni princip na parlamentarnim izborima kada smo vec tolika sila?

Ali avaj, predlagati kao spas naseg politickog sistema izmenu loseg izbornog sistema gorim samo je nepotrebno gubljenje energije, i odvlacenje paznje od pravog uzroka zasto se u Srbiji nikako ne moze konacno oformiti kvalitetna vlast, a on lezi u onoj ruznoj narodnoj izreci "od govana se ne moze izmesiti pita"! Ako vodja nase trenutno najbronije stranke u parlamentu na glovnom odboru te stranke iz sveg glasa zaplace kako NIKO od kadrovskih predloga njihove stranke za tamo neke viskoe funkcije nije prosao bezbedonosnu proveru - zasto bi bilo sta bilo bolje ako bi imali izborni zakon po kojem bi ta stranka za svoju podrsku dobijala mnogo vise mandata. Ili recimo ako pogledamo DS, a narocito posle ove poslednje sprovedene Djilasove "reforme" i "prociscenja" - sta tu ima u SNS i DS da mozemo da konstatujemo da su to dvoje jedino ispravni, dovoljni i korisni, a svi ostali su nekakvo zlo koje nam kvari politicku scenu!?

Uostalom, imali smo mi i iskustvo sa vecinskim izbornim sistemom na prvim parlamentarnim izborima i mogli smo da uocimo mnoge njegove "prednosti": SPS je uspeo sa oko 40% glasova da osvoji oko 80% mandata, a ti izborni zakoni koji drasticno uvecavaju zastupljenost pojedinacno najpopularnije opcije nisu 90'ih usrecile ni susednu Hrvatsku sa HDZ, kao ni Bosnu gde su u svojim delovima carevale SDA, SDS i HDZ. U parlamentu skoro da nije bila nijedna zena, dok je recimo bilo bolesno mnogo lekara, posto je tada bila percepcija da su oni najugledniji u lokalnim sredinama i najvise ljudi ih zna (Sluzba se inace izgleda vodila ovim principom i preko Drine, pa su u narodne prvake proizvedeni tih godina dr Raskovic, dr Karadzic, dr Babic...). Takodje, ako vec godinama unazad imamo situacije da poslanici udju u skupstinu preko stranke, a onda joj okrenu ledja i prilaze drugim strankama i koalicijama (cesto sa suprotnim programima) - sta tek mozemo da ocekujemo posle izbora po vecinskom principu kada budu imali pun osecaj da mandat pripada samo njima??? Hocemo li imati onda 250 "trgovackih putnika" gde ce se vecina formirati kao na nekakvoj berzi? Ako sada imamo 50 stranaka, ocemo li ih onda imati 250, ili cak i vise (prema onoj izreci: dva Srbina - tri stranke)?

Na kraju, samo da ne ispadne da ja dokazujem kako je vecinski izborni princip sam po sebi zlo, reci cu da ga ja podrzavam da se upravo on sprovodi na lokalnim izborima, a na parlamentarnim bi ga bilo besmisleno nametati, ali "kombinovani" proporcijalno-vecinski za koji se zalaze autor bloga ne bi bio losa solucija (npr da se pola poslanika bira vecinski, a pola proporcionalno), ali nista ne bi ni resio sam po sebidok nam je ovakvog birackog tela i politicke elite.
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 14:32 04.02.2013

Re: pobrkani lončići

Prema politickoj teoriji, cist vecinski parlamentarni izborni sistem za koji se zalaze autor ovog bloga


stani , zaustaviću te ovde.
Nisi čitao blog.
blogov_kolac blogov_kolac 15:06 04.02.2013

Re: pobrkani lončići

kalifumestokalifa
Prema politickoj teoriji, cist vecinski parlamentarni izborni sistem za koji se zalaze autor ovog bloga


stani , zaustaviću te ovde.
Nisi čitao blog.
Procitao sam blog, ali mi je ocito promakao pasus gde se autor zalaze za kombinovani, a ne cist vecinski sistem, ili je to mozda naknadno ubaceno.

U svakom slucaju stojim iza svojih ocena da uzrok naseg katastrofalnog iskustva sa visestranackim sistemom otkada je vracen pre cetvrt veka nema mnogo veze sa izbornim sistemom. Mi zapravo imamo slicnu situaciju kao Indija koja je krajem prosle godine usla u svetski fokus nakon jednog slucaja brutalnog silovanja, kada je isplivala na povrsinu cinjenica da su u zemlji koja vec decenijama ima "prepisane" demokratske i progresivne zakone i moderan politicki sistem, zapravo jos uvek na snazi neki nepisani zakoni i obicaji. Tako je i sa nasim parlamentarnim sistemom gde lavovski deo birackog tela ionako demokratiju dozivljava kao nekakvo vatikansko-ciAnisticku zaveru, a elita fokusirana iskljucivo na njene rupe.
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 15:38 04.02.2013

Re: pobrkani lončići

lavovski deo birackog tela ionako demokratiju dozivljava kao nekakvo vatikansko-ciAnisticku zaveru, a elita fokusirana iskljucivo na njene rupe.


Istina, ali ima dva načina da se nosiš sa problemima koji izgledaju nesavladivi: Da digneš ruke i posmatraš na sve sa puno cinizma, postavljajući tačne, duhovite dijagnoze ali bez predloga za lečenje.

Ili možeš pokušati da razmišljaš o rešenjima, pa ako problem izgleda suviše složen počneš da razmišlješ o delovima problema uradiš strukturnu sistemsku analizu izdvojiš delove sistema koji se ili
a) mogu relativno lako popraviti ili
b) čija popravka, makar teška nosi najveće poboljšanje problema.

Možda ova ideja nije najbolja ali i autor poziva na raspravu o tome.
Možda je bolja ideja Živkovića iz programa njegove Nove stranke a možda ne treba ništa ni menjati sem cenzusa za koalicije ili broja poslanika... ne znam.

Ali ne slažem se da je izborna matematika zanemarljiv deo problema.

Saša Radulović Saša Radulović 23:33 04.02.2013

Re: pobrkani lončići

Procitao sam blog, ali mi je ocito promakao pasus gde se autor zalaze za kombinovani, a ne cist vecinski sistem, ili je to mozda naknadno ubaceno.



Nije naknadno ubačeno. Ovo je tipično za nas. Umesto da kažete: jeste, nisam baš najpažljivije pročitao tekst, vi ovako.

Naravno da ne morate da pažljivo čitate tekst. Ali nekako nije u redu da komentarišete bez čitanja. A možete i da ostavite trol koji počinje sa:
"Ne čita mi se tekst, ali bih ostavio moje viđenje teme iz naslova teksta."
hazard92 hazard92 18:28 06.02.2013

Re: pobrkani lončići

blogov_kolac

Uostalom, imali smo mi i iskustvo sa vecinskim izbornim sistemom na prvim parlamentarnim izborima i mogli smo da uocimo mnoge njegove "prednosti": SPS je uspeo sa oko 40% glasova da osvoji oko 80% mandata, a ti izborni zakoni koji drasticno uvecavaju zastupljenost pojedinacno najpopularnije opcije nisu 90'ih usrecile ni susednu Hrvatsku sa HDZ, kao ni Bosnu gde su u svojim delovima carevale SDA, SDS i HDZ. U parlamentu skoro da nije bila nijedna zena, dok je recimo bilo bolesno mnogo lekara, posto je tada bila percepcija da su oni najugledniji u lokalnim sredinama i najvise ljudi ih zna (Sluzba se inace izgleda vodila ovim principom i preko Drine, pa su u narodne prvake proizvedeni tih godina dr Raskovic, dr Karadzic, dr Babic...).


Mislim da je malo nezahvalno praviti poredjenja sa situacijom kada su gradjani Srbije prvi put posle kada - 1938.? - dobili priliku da glasaju za vise kandidata na izborima za skupstinu. Neke stvari koje su desile tada, a ne vaze vise danas:

1) SPS je tada uzeo preko 40% glasova, sto od tada nije uspelo nikom osim DOSu na izborima posle 5.X (kada su uzeli preko 60%) - za danasnje stranke, 30% je nedosanjani san.

2) SPS je samo preimenovani Savez komunista, oni su 1990. vec bili na vlasti, i vec kontrolisali jednu totalitarnu drzavu, imali najveci uticaj na sve vrste medije i obilato su koristili svoj polozaj da dobijaju izbore - o izbornoj kradji i da ne pricamo. Danas stvari ipak funkcionisu malo drugacije.

3) Ne znam kakav je bio izborni sistem u BiH 1990., ali znam da on nije imao nikakve veze sa dolaskom nacionalista na vlast - uostalom, ako pogledamo rezultate, vidimo da su SDA, SDS, i HDZ osvojili otprilike onaj procenat mandata u skupstini koliko su imali procenta glasova na izborima.

4) Na izborima u Hrvatskoj 1990. je koriscen komplikovani izborni sistem koji je ranije SK koristio da popunjava skupstinu (sa 3 veca), samo je prvi put dozvoljeno i kandidatima koji su bili clanovi drugih stranaka da se kandiduju. HDZ je na svakim sledecim izborima krojio izborni sistem tako da teoretski uvek daje njima prednost; to su mislili i 2000. (kada su opet pred izbore presli sa kombinavnog na geografsko-proporcionalni sistem) pa su svejedno pukli.



Dalje, ja uopste ne vidim problem u tome sto bi se broj stranaka u sistemu koji Sasa predlaze sveo na 2-3. Gradjani Srbije nista ne dobijaju trenutnom politickom sarolikoscu. Ova vlada bi kadrovski bila jednako losa da je cini samo SNS, ne bi bila gora (SPS i URS tu ne dodaju nista kvalitativno gledajuci) u tom smislu, a u organizacionom smislu bi mozda funkcionisala efikasnije i sa manje ministara i sekretara, jer bi bilo manje apetita za zadovoljavanje.

Problem sa trenutnim sistemom je sto ne omogucuje smenjivost vlasti - ako predjete cenzus kao stranka, mozete se naci u vlasti, a mozete se naci i u opoziciji, bez nuzno ikakve korelacije sa vasim izbornim rezultatom. Mislim, mi smo kao imali neku veliku promenu time sto je SNS dosao na vlast umesto DSa, i sto je predsednik iz SNSa a ne iz DSa, a kada pogledate malo bolje, Dinkic sa svojom strankom i dalje drzi finansije i ekonomiju, Dacic i dalje policiju (i jos je postao premijer) a Mrkonjic i dalje ucrtava puteve na karti.

S druge strane, ako postoji smenjivost vlasti - pa makar sa samo dve stranke koje se rotiraju svake 4 godine - stranke imaju priliku da "nauce" zasto su pale sa vlasti i sta treba da rade da bi ih biraci vratili na vlast. U trenutnom srpskom sistemu, uci se samo ako ste zbog medjunarodnog pritiska ostrakizovani pa niko nece u koaliciju sa vama (pa su onda radikali postali naprednjaci).
westvleteren westvleteren 16:33 04.02.2013

Prodaja glasova

Kada vidim ove male stranke i strancice kao "Zivim za Krajinu", "Demokratski savez Hrvata" i "Koalicija udruzenja izbeglica u Srbiji", ne mogu da se ne zapitam radi li se mozda o najobicnijoj prodaji glasova. Siguran sam da za vecinu ovih stranaka ne glasa niko osim njihovih clanova. Stavise mnogi nisu nikada ni culi za ove stranke iako su neke od njih bile na vlasti (neke trenutno i jesu)

Da pojasnim: Zakonski nije dozvoljeno prodavati glas na komad (npr odem do Dinkica i trazim 200E za glas), ali jeste dozvoljeno skupiti stotinak ljudi koji zele kolektivno da prodaju glasove, osnovati stranku i uci u predizbornu koaliciju sa npr URS (i dobiti od njih 20000E, 200E po coveku)
mozzart89 mozzart89 17:10 04.02.2013

100

Pre svega mislim da nam ne treba vise od 100-ak poslanika ukupno. Prvo taj broj da se sreze, pa onda da se razgovara koji je sistem najbolji.
Po mom misljenju, najverovatnije neki mesoviti. A o odnosu moze da se raspravlja.
Imamo mi i gorih problema, poput tih slepovanja i raznih predizbornih koalicija - kao sto ste i sami primetili.
petronijevic001 petronijevic001 23:26 04.02.2013

Re: 100

За Србију је најбољи чист председнички систем као у САД.Не постоји Влада као посебан орган, већ министре(секретаре) именује шеф државе, без одобрења парламента.

Код нас и без председничког система, сва власт дође у руке једног појединца, најчешће шефа владајуће партије, који фактички влада без икаквих ограничења.Тај најмоћнији појединац би као председник био директно биран и могао би да влада само у границама устава.

У председничком систему, начин избора парламента и није толико битан.

Saša Radulović Saša Radulović 23:34 04.02.2013

Re: 100

У председничком систему, начин избора парламента и није толико битан.


Ne bih se složio. Parlament donosi zakone. Jako je važno kako se biraju poslanici.
nim_opet nim_opet 17:07 06.02.2013

Re: 100

Ministre, odnosno sekretare, itekako odobrava parlament - pre neki dan novi Drzavni Sekretar Keri prodje tu proceduru, o Sekretaru Odbrane Hegelu vec nedeljama bruji Senat. Sve clanove kabineta imenuje predsednik a onda Senat potvrdjuje ili odbija - i to jednog po jednog, ne kao djuture Vladu.
vladaxy vladaxy 11:08 05.02.2013

Bolje rešenje

Za Srbiju je najbolje da nas okupiraju Nemci ili Japanci (možda Norvežani).
nim_opet nim_opet 17:08 06.02.2013

Re: Bolje rešenje

vladaxy
Za Srbiju je najbolje da nas okupiraju Nemci ili Japanci (možda Norvežani).

Potpisujem. Danci - oni imaju iskustva sa tako cudnim teritorijama kao sto je recimo Grenland, Farska ostrva itd.

Ne znam jel negde primaju prijave za okupaciju....provericu pa javiti.
pedjalon pedjalon 12:21 05.02.2013

Vojvodina

Sve je to lepo Raduloviću, ali ti zaboravi da postoji i Vojvodina.
Saša Radulović Saša Radulović 17:47 05.02.2013

Re: Vojvodina

Jako je lepo kad mi se neko pod nikom obrati sa prezimenom.
Zašto mislite da sam zaboravio, gospodine pedjalon?
pedjalon pedjalon 12:38 08.02.2013

Re: Vojvodina

Kao prvo izvinjavam se što Vam se obratih sa ti. Drugo ne mogu ni ja da znam da li ste Vi Saša Radulović po krštenom listu.
A evo zašto mislim da ste zaboravili:
"Kakav izborni sistem nam treba? Izborni sistem koji će zadovoljiti kriterijum ravnomerne regionalne zastupljenosti i koji će omogućiti i izbor stranke i izbor pojedinaca po imenu i prezimenu. Ovo nam daje kombinacija većinskog i proporcionalnog sistema. Mislim da nam treba izborni sistem sličan pokrajinskom. Mislim da skupština Srbije treba da ima 100 poslanika. Proporcionalni deo sistema treba da bira 50 poslanika, isto kao što ih biramo danas. Mislim da dalje Srbiju treba podeliti na 25 izbornih okruga, svaki veličine od oko 60.000 birača (broj građana upisanih u biračke spiskove podeljen sa brojem poslanika). Birači iz svakog od izbornih okruga direktno biraju 2 poslanika u dvokružnom sistemu."
Niste pojasnili o kojoj se pokrajini radi.
Slažem se ja sa Vama sa da izborni sistem treba menjati ali se ne slažem da AP Vojvodina bude podeljena, sa Vaše strane, predloženih okruga.
Saša Radulović Saša Radulović 13:43 08.02.2013

Re: Vojvodina

Vojvodina je već podeljena i na opštine i na okruge.
rade.radumilo rade.radumilo 19:08 05.02.2013

Dodatak

Predlažem još jedan dodatak:

- Izlazak na izbore je obavezan za sve građane sa ostvarenim biračkim pravom (pardon obavezom). Neizlazak na izbore povlači materijalnu kaznu u iznosu...
hazard92 hazard92 16:46 06.02.2013

Re: Dodatak

rade.radumilo
Predlažem još jedan dodatak:

- Izlazak na izbore je obavezan za sve građane sa ostvarenim biračkim pravom (pardon obavezom). Neizlazak na izbore povlači materijalnu kaznu u iznosu...


Ovo vam je losa ideja. Rizikujete da ljudi izadju na izbore samo zato sto moraju pa onda da zaokruzuju nasumicno, da glasaju za onoga ko im je najlepsi ili najsmesniji, ili onoga ko ih na neki nacin podmiti (direktno ili indirektno). Ko nece da glasa, ne treba da glasa.

Inace takav zakon ima Grcka, pa nisam primetio da to utice na kvalitet njihove politicke elite (koja u sustini nije mnogo bolja od nase, samo su imali srece da prave bolje geopoliticke izbore u proslosti).
mika_vranjanac mika_vranjanac 01:12 07.02.2013

Izborni sistem

Slazem se da je potrebna promena izbornog sistema, ali mislim da je vecinski sistem u bilo kom obliku, duboko nedemokratski jer vodi ka diktaturi vecine nad manjinom.

Najbolji primer za to je Velika Britanija, gde Liberali, uprkos relativno visokom broju glasova, uvek imaju jako mali broj mesta u parlamentu.

Da i ne pominjem SPS iz 90-ih.

Dalje, i vecinski sistem je moguce lako zloupotrebiti, sto se moze videti i iz poslednjih izbora u Americi. Demokrate su, u trci za Kongres osvojile vise glasova od Republikanaca (milion glasova vise), ali su Republikanci osvojili vise mesta u Kongresu jer su 2010 izmenili granice izbornih jedinice da maksimiziraju svoj izborni uspeh. (Na primer ako imate jednu Izbornu jedinicu koja je 80:20 za demokrate, i jednu koja je 100:0 za Republikance, oni naprave dve tako da su obe 55:45 za republikance).

Takodje mi je jako neprirodno da se zabranjuju predizborne koalicije. Zasto? Seli ljudi, odrasle osobe, dogovorili se da izadju zajedno na izbore. Otkud mi sad mozemo da im ulazimo u motive, i odredjujemo sta moze, a sta ne moze da se radi?

Nejdemokratskija opcija je da se canzus ukine. Recimo, primera radi, broj poslanika se smanji na 100. U tom slucaju je cenzus 1%. Malo li je?

1% je oko 25,000 glasova. Pa valjda je neko sa kim se slaze 25,000 ljudi zasluzio da udje u parlament?

Kad bi se cenzus ukinuo, nestala bi potreba za predizbornim i "neprirodnim koalicijama". Male stranke bi isle na izbore same i pravile post-izborne koalicije, sa onim sto osvoje. Znalo bi se koliko koja stranka vredi i one koje ne vrede nista bi same nestale.

Saša Radulović Saša Radulović 09:46 07.02.2013

Re: Izborni sistem

Najbolji primer za to je Velika Britanija, gde Liberali, uprkos relativno visokom broju glasova, uvek imaju jako mali broj mesta u parlamentu.


Kao što stoji u tekstu, mislim da je najbolji mešoviti sistem. Odražava balans između stranaka koje teže partokratiji i pojedinaca koji su nosilac odgovornosti.

1% je oko 25,000 glasova. Pa valjda je neko sa kim se slaze 25,000 ljudi zasluzio da udje u parlament?


Zaslužio? Pitanje je šta je najbolje za društvo, ne ko je šta zaslužio.

Na izlaznost od 4 miliona, 1% je 40.000.

Kad bi se cenzus ukinuo, nestala bi potreba za predizbornim i "neprirodnim koalicijama". Male stranke bi isle na izbore same i pravile post-izborne koalicije, sa onim sto osvoje. Znalo bi se koliko koja stranka vredi i one koje ne vrede nista bi same nestale.


To je tek pijaca u fulu. Problem ne rešavate tako što ga učinite gorim.


Razlozi za za promenu izbornog sistema su navedeni u tekstu. Predlozi za promenu idu u pravcu rešavanja problema koji sadašnji sistem proizvodi. Ukoliko mislite da naš politički sistem nema probleme navedene u tekstu, onda ništa. Ukoliko mislite da ih pak ima, samo mislite da navedeni predlozi nisu dobri, dajte bolje.
mika_vranjanac mika_vranjanac 22:14 07.02.2013

Re: Izborni sistem

Mesoviti sistem je po meni nepotrebna mesavina vecinskog i proporcionalnog sistema, i mislim da ne valja zbog nefer, i potencijalno opasne vecinske komponente.

Sa druge strane, ljudi gotovo uvek glasaju za partiju (nezavisno od sistema), i to je jos jedan razlog zasto je vecinski sistem nepotreban, pogotovo u danasnje vreme otvorenih i sveobuhvatnih komunikacija.

Ukoliko cenzus ne postoji (tj. cenzus je 1/N, gde je N broj mesta u parlamentu), vecina malih stranaka ni tada ne bi prosla (mogu da tvrdim da SDP ne bi dobio 9 mesta u parlmentu), a i oni koji bi prosli bi morali da budu vrlo pazljivi sa prodajom glasova, jer ako se skandalzozno ponasaju, sledeci put ne bi prosli prag (ovo je cista teorija igara, "repeated games", ako se igra samo jednom, nemas razloga da ne varas, ali ako se igra stalno ponavlja, onda moras da pazis, jer mozes samo jednom da me prevaris).

S druge strane, cak i ako prodje 5 stranaka sa samo jednim poslanikom, njihova individualna cena ce da bude mala jer ako mi treba samo jedan glas, mogu bilo koga da izaberem(u zargonu teorije igara, dodatna vrednost im je mala), pa i nemaju mnogo razloga da trguju.

I na kraju, 40,000 gradjana koji podrzavaju neku ideju/partiju zasluzuju da imaju svoj glas u parlamentu, i to moze da bude samo dobro za drustvo.

Ako hocemo stabilnost, 'ajde da idemo do kraja i vratimo diktaturu, to je bar stabilno (dok ne dodje do velikog praska, to jest).
Saša Radulović Saša Radulović 22:57 07.02.2013

Re: Izborni sistem

Očigledno moram još jednom da pitam:

Razlozi za za promenu izbornog sistema su navedeni u tekstu. Predlozi za promenu idu u pravcu rešavanja problema koji sadašnji sistem proizvodi. Ukoliko mislite da naš politički sistem nema probleme navedene u tekstu, onda ništa. Ukoliko mislite da ih pak ima, samo mislite da navedeni predlozi nisu dobri, dajte bolje.

hazard92 hazard92 11:18 08.02.2013

Re: Izborni sistem

mika_vranjanac
Slazem se da je potrebna promena izbornog sistema, ali mislim da je vecinski sistem u bilo kom obliku, duboko nedemokratski jer vodi ka diktaturi vecine nad manjinom.

Najbolji primer za to je Velika Britanija, gde Liberali, uprkos relativno visokom broju glasova, uvek imaju jako mali broj mesta u parlamentu.

Da i ne pominjem SPS iz 90-ih.


Ovako - nekada sam i ja mislio kao i vi. Medjutim, jedno je teorija (to o cemu pricate u ovom, pa i u sledecem komentaru) a drugo je praksa. Praksa pokazuje da je ovaj nas izborni sistem los i da proizvodi mnostvo negativnih efekata. Na tematiku 90ih i SPSa sam se vec osvrnuo gore.

Sto se tice Britanije, u Britaniji je nedavno bio referendum da se promeni izborni sistem pa je to propalo - ljudi odbili. Cesto su mi Britanci govorili da je njihov sistem bolji od kontinentalnog evropskog, jer u Britaniji uvek postoji jasan pobednik, vecina, i zna se ko je vlast posle izbora (trenutno mislim da imaju prvu koalicionu vladu posle 40ak godina, sto je rezultat krize pa su rezultati izbora drugaciji nego inace), dok je u evropskim zemljama sa proporcionalnim sistemima to cesto nejasno, pa se prave koalicije gde niko ne preuzima odgovornost i dobija se "rule by committee" gde niko ne moze da sprovede neki program pa da se vidi da li to valja ili ne, vec se oko svake sitnice pravi neki kompromis kojim niko na kraju nije zadovoljan. To je jako cest britanski pogled na stvari.


Dalje, i vecinski sistem je moguce lako zloupotrebiti, sto se moze videti i iz poslednjih izbora u Americi. Demokrate su, u trci za Kongres osvojile vise glasova od Republikanaca (milion glasova vise), ali su Republikanci osvojili vise mesta u Kongresu jer su 2010 izmenili granice izbornih jedinice da maksimiziraju svoj izborni uspeh. (Na primer ako imate jednu Izbornu jedinicu koja je 80:20 za demokrate, i jednu koja je 100:0 za Republikance, oni naprave dve tako da su obe 55:45 za republikance).


Generalno gledano, i cist vecinski jednokruzni sistem (SAD, UK, Kanada) je los, jednako onoliko koliko i cist proporcionalni. Ovo sto navodite se ispravlja na dva nacina 1) mesoviti izborni sistem, gde se deo poslanika bira proporcionalno i 2) kada se taj sitem uvodi, u ustavu i pratecim zakonima se jasno definise nacin formiranja izbornih jedinica kao i pravilo da bez 2/3-nske vecine u parlamentu (ili jos bolje, 4/5) ne mogu da se menjaju granice IJ.


Takodje mi je jako neprirodno da se zabranjuju predizborne koalicije. Zasto? Seli ljudi, odrasle osobe, dogovorili se da izadju zajedno na izbore. Otkud mi sad mozemo da im ulazimo u motive, i odredjujemo sta moze, a sta ne moze da se radi?


Opet, previse teorije, a premalo prakse. Svako ko prati malo detaljnije srpsku politicku scenu zna tacne odgovore na ova vasa pitanja.


Nejdemokratskija opcija je da se canzus ukine. Recimo, primera radi, broj poslanika se smanji na 100. U tom slucaju je cenzus 1%. Malo li je?


Ako je nesto demokratskije, ne znaci da je i bolje. Opet razlika - praksa i teorija. Najdemokratskije bi bilo da uopste nema nikakve skupstine, nego da se svako o svakom zakonu izjasnjava putem referenduma - i da vas parafraziram, u danasnje doba modernih komunikacija to ne bi trebalo da bude problem. No opet, postoje prakticni razlozi zbog kojih se to ne radi.


1% je oko 25,000 glasova. Pa valjda je neko sa kim se slaze 25,000 ljudi zasluzio da udje u parlament?


U Srbiji - nije. Opet, praksa - u Srbiji vecina stranaka nisu ideoloske grupacije koje se zalazu za odredjeni program, pa da bude bitno da se i njihov glas cuje, vec su interesna udruzenja ciji je cilj zahvatanje novca iz budzeta. 25.000 glasova - pa cak i vise - moze takva interesna grupa i da skupi. Pogledajte URS - ja ne verujem da je tu vise od 10.000 ljudi glasalo za njih zbog kampanje i programa, vecina glasova su njihovi clanovi zaposleni na raznim nivoima drzavne administracije + familija i prijatelji tih clanova (svaki stranacko zaposleni donosi jos 1 do 4 glasa za svoju stranku).


Kad bi se cenzus ukinuo, nestala bi potreba za predizbornim i "neprirodnim koalicijama". Male stranke bi isle na izbore same i pravile post-izborne koalicije, sa onim sto osvoje. Znalo bi se koliko koja stranka vredi i one koje ne vrede nista bi same nestale.


Neprirodne koalicije su jednako ceste posle izbora, kao i pre. Pogledajmo Rasima Ljajica npr.
Out of Beirut Out of Beirut 11:30 08.02.2013

Re: Izborni sistem

Najdemokratskije bi bilo da uopste nema nikakve skupstine, nego da se svako o svakom zakonu izjasnjava putem referenduma - i da vas parafraziram, u danasnje doba modernih komunikacija to ne bi trebalo da bude problem. No opet, postoje prakticni razlozi zbog kojih se to ne radi.


Моје занимање је прилично изван теме: никада нисам видео ниједну званичну или утицајну особу да изнесе аргументе зашто је регуларно референдумско изјашњавање по предлозима закона присутно мање-више само на територији Швајцарске, и зашто тако треба да остане.
hazard92 hazard92 11:47 08.02.2013

Re: Izborni sistem

mika_vranjanac
Mesoviti sistem je po meni nepotrebna mesavina vecinskog i proporcionalnog sistema, i mislim da ne valja zbog nefer, i potencijalno opasne vecinske komponente.


Postoje ljudi koji se profesionalno bave time sta je optimalni izborni sistem. Citao sam dosta o tome. Skoro uvek je zakljucak - mesoviti. Cist proporcionalni sistem dovodi cesto do neravnomerne regionalne predstavljenosti, dok cist vecinski omogucava da partija dobije vecinu u parlamentu sa daleko manjim procentom glasova.

Pritom postoje dve vrste mesovitih sistema:
1) sistem sa dva glasa, "odvojeni" mesoviti, gde jednom glasate za listu a jednom za poslanika (jedno nema veze s drugim), pa se odredjeni broj poslanika odlucuje na osnovu prve grupe glasova, a odredjeni broj na osnovu druge (to je sistem kao u Vojvodini)
2) sistem sa jednim glasom, "dopunjujuci" mesoviti, gde se glasa samo za poslanika u IJ, ali se taj glas automatski racuna kao i glas za listu koji taj kandidat za poslanika podrzava. Direktno izabrani poslanici popunjavaju odredjeni broj mesta u skupstini (recimo pola), dok se ostatak dopunjava sa odgovarajucih lista, tako da svaka stranka ima sto je blize moguce onaj % poslanika u skupstinu koliki ima i % glasova (primer: biramo 100 poslanika, od tih 50 direktno; stranka A osvoji ukupno 45% glasova i 45 poslanika od 50; stranka B osvoji 35% glasova i 5 poslanika od 50; stranka C osvoji 20% glasova i 0 poslanika od 50: onda se stranci A sa lista ne dodaje nista, jer vec ima 45% poslanika; stranci B se dodaje 30 poslanika sa njene liste kako bi imala 35 ukupno, a stranka C dobija 20 sa liste da dobila onoliko poslanika koliko ima % glasova)

Pritom, postoje razliciti nacini za biranje poslanika direktno:
1) prost vecinski sistem, jednokruzni, onaj ko ima najvise glasova izabran je (SAD, Kanada, UK)
2) dvokruzni vecinski, mora se osvojiti 50%+ glasova za izbor (Francuska)
3) razne varijante jednokruznog preferencijalnog glasanja (birac ne glasa samo za jednog, vec kandidate rangira od 1. do n.)


Sa druge strane, ljudi gotovo uvek glasaju za partiju (nezavisno od sistema), i to je jos jedan razlog zasto je vecinski sistem nepotreban, pogotovo u danasnje vreme otvorenih i sveobuhvatnih komunikacija.


Cak i ako glasaju za partiju, opet imaju nekog lokalnog poslanika kome se mogu zaliti i preko njega osigurati da se njihov glas cuje u parlamentu. Takodje, partije se onda teraju da obracaju paznju na sve regione, jer ne mogu da nadomeste 1000 izgubljenih glasova u Pirotu sa 1000 dobijenih u Zajecaru.



S druge strane, cak i ako prodje 5 stranaka sa samo jednim poslanikom, njihova individualna cena ce da bude mala jer ako mi treba samo jedan glas, mogu bilo koga da izaberem(u zargonu teorije igara, dodatna vrednost im je mala), pa i nemaju mnogo razloga da trguju.


Ako je vecina tanka (a cesto u Srbiji jeste) te stranke imaju ogroman ucenjivacki potencijal. To je praksa. Razmislite zasto nam se dvaput u proteklih 12 godina desilo da premijer (najmocniji covek u drzavi) dolazi iz stranke sa 15ak% glasova, trece po snazi u parlamentu (ne prve, ne druge, trece!). Sta je vise demokratski: da stranka koja ima najvise glasova, ali manje od apsolutne vecine, skoro sigurno daje premijera (Britanija), ili da stranka koja je imala premijera, izgubila tonu glasova, pala na 3. mesto, opet zadrzi mesto premijera (Vojislav Kostunica i DSS, 2007. godine)? Da li je demokratski da Dacic sa 15% bude premijer, a ne neko iz SNS (24%) ili DS (22%)? Da li je demokratski da SPS drzi premijersko mesto sa 24 poslanika, umesto SNS (55) ili DS (49)?


I na kraju, 40,000 gradjana koji podrzavaju neku ideju/partiju zasluzuju da imaju svoj glas u parlamentu, i to moze da bude samo dobro za drustvo.


Opet - praksa vas demantuje.


Ako hocemo stabilnost, 'ajde da idemo do kraja i vratimo diktaturu, to je bar stabilno (dok ne dodje do velikog praska, to jest).


Pogresno shvatate "stabilnost" - kada se kaze da vecinski sistem dovodi do stabilnosti, misli se na to da se odmah posle izbora zna ko pravi vladu (ne gube se meseci na to) i da je ta vlada stabilna i moze da radi i sprovodi svoj program do sledecih izbora. Medjutim, druga strana medalje je da vecinski sistem dovodi do vece smenjivosti vlasti - vlada je 4 godine stabilna, ali postoji velika verovatnoca da ce biti promenjena - sustinski - ako glasaci sa njom nisu zadovoljni. To je potpuno drugacije od te diktature koju spominjete. S druge strane, izborni sistem u Srbiji nam je dao "stabilnost" zvanu Mladjan Dinkic 12 godina skoro neprekidno na vlasti, i ako taj covek od 2003. samo gubi podrsku u birackom telu.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 15:31 08.02.2013

Resenje...

Citam ove komentare i vidim dobrih argumenata i za vecinski i za proporcionalni sistem, a takodje i protiv oba. Kao kompromis se namece mesoviti, a sto opet ne daje resenje osnovnog problema, mada ga mozda malo umanjuje.

Mislim da treba da prvo regionalizujemo drzavu na oblasti sa guvernerima, slicno kako je Sasa vec predlagao, i da se u tim oblastima regulise najveci broj pitanja koja se ticu svakodnevnog zivota ljudi. Velika vecina javnog novca zavrsava u oblastima.

Centralnu vladu bih organizovao slicno kao i u SADu. Ustav taksativno navede oblasti kojima se bavi centralna vlast i zabranjeno joj je da radi bilo sta van toga. Budzet te vlade praviti da je transparentan i mali, da je prostor za diskrecionu potrosnju skoro nikakav. E, onda ce nam biti prakticno sve jedno ko sedi u parlamentu. Posto nece biti para da se 'lapa' nece biti ni ovakvog paprikasa interesnih grupa u istom. Mala vlada, malo para, pa ce i navala i trgovina mestima biti manja.

Ostaje problem okruga, a u njemu vec po definiciji nemate problem ravnomerne regionalne zastupljenosti. U parlamentu okruga se biraju ljudi sa prebivalistem u okrugu. Velika je verovatnoca da cete te ljude i poznavati. A onda mozete praviti i sistem 'evrovizija'. Na listi kandidata date nekom kandidatu 5 glasova, drugom 4, ... , petom predlozenom 1. Kada se svi glasovi saberu, prvih 80ak pravi parlament okruga. Neki poslanik istupi - ulazi sledeci sa rang liste, ne partijske liste. Ne moze se dogoditi da vi glasate za neke ljude, a oni posle predju u izvrsnu vlast i na njihova mesta dodju stranacki poslusnici.

Ovde nema teorije, prakse ili slicno - samo moja mala razmisljanja petkom po podne...
aleksandarmarinkovic aleksandarmarinkovic 17:33 08.02.2013

kakav nam je izborni sistem potreban

Nisam planirao da se javim na blog, ali pošto je autor bloga pozvao da se predlože bolji predlozi za resenje problema izbornog sistema (za koji se slažem da postoji, mada se takodje slažem i sa nekim učesnicima foruma da nijedan izborni sistem nije garant poboljašanja trenutno situacije), potrudicu se u nekoliko narednih pasusa da dam svoje skromno mišljenje kakav nam izborni sistem treba.

Lično mislim da mešoviti izborni sistem nije dobro rešenje upravo iz razloga što je on kombinacija oba sistema koji imaju značajne nedostatke o kojima je ovde već pisano. Pogotovo to mislim za većinski izborni sistem za koji mislim da je nepravičan pa čak i prevaziđen. Koliko mi je poznato većinski izborni sistem u Evropi baštine na centralnom nivou samo UK (izbori za parlamente u Velsu, Škotskoj i Sev. Irskoj su na bazi proporcionalnih sistema) i Francuska. Sve ostale evropske zemlje, sem Mađarske koja ima mešoviti izborni sistem sličan onom koji autor bloga predlaže, koriste neku vrstu proporcionalnog sistema. Imajući to u vidu, a pogotovo veliku borbu koja je vođena 90tih da imamo proporcionalni izborni sistem, ne vidim razlog za tu vrstu promene. Ono što jeste problematično, jeste ovakav vid proprocinolanog izbornog sistema, uslovno rečeno čist proporcionalni sa zatvorenom listom sa jednom izbornom jedinicom koji zaista nije dobar i s čim se slažu i autor blaga ali i većina učesnika na blogu. Ono što ne treba gubiti iz vida je da je u međuvremenu izmišljeno više modela proporcionalnih izbora upravo sa ciljem da neutrališu nedostatke čistog modela. Tako sad postoje različiti modeli, koji uključuje više izbornih jedinica, otvorene liste i slično upravo da bi se više personalizovalo glasanje. Posebno su zanimljivi sistemi kao što su STV - single transferable vote koji na primer koristi Škotska kako za izbor svog parlamenta tako i za lokalne izbore, ili pak personalizovani proporcionalni sistem koji se koristi u Nemačkoj za izbor Bundestaga ali i za većinu Landera. Oba sistema u jako dobra, mada lično sam više za model primenjen u Nemačkoj. On omogućujva strankama koje pređu cenzus koji je isti kao u Srbiji da imaju broj poslanika u skladu sa glasovima koje su dobili, ali takođe i da su poslanici koji su pobedili u svojim izbornim jedinicama takođe izabrani. Taj sistem je jako lepo opisao hazard 92 nazivajući ga dopunjujućim mešovitim sistemom. Ovaj sistem daje dobru regionalnu zastupljenost, uvažava popularnost poslanika a pri tom uvažava i snagu svih relevantnih opcija.
Takođe, autor je u svom predlogu predložio 25 izbornih jedinica sa 60000 birača gde bi se u svakoj od njih biralo dva poslanika. Imajući u vidu broj birača u Srbiji koji je preko 6 miliona, te izborne jedinice bi imale 240 000 birača ali u pitanju je verovatno slučajan previd.
Takođe, mislim da bi bilo OK i da bude 150 poslanika, što je ipak optimalna mera za zemlju sa nesto vise od 7000000 stanovnika.

Ono sto je po meni problmatičnije od samog izbornog sistema koji se predlaže je zalaganje za predsednički sistem. Lično mislim da Srbiji to apsolutno nije potrebno, čak naprotiv opet sam pristalica modela koji postoji u Nemačkoj gde se predsednik bira indirektno i sve super funkcioniše. I da se malo našalim, zamislite da je recimo Tadić u prošlom mandatu imao tu moć da postavlja premijera, pa da je postavio mladog Vuka Jeremića na to mesto kako je hteo dok ga nisu odbili na predsedništvu njegove stranke....pa mi bi bili primer loše prakse finansijske (ne)odgovornosti, a ne Grčka.

Što se pak tiče direktnog izbora gradonačelnika, mislim da je to tek urbana legenda. U velikoj većina evropskih zemalja, pogotov starih članica EU (pogotovu u severnim koje nisu doyivele svoj krah) prvi ljudi lokalnih uprava se biraju indirektno od strane odbornika, Tako je u nordijskim i baltickim zemljama, u Francuskoj, u polovini nemačkih Landera, pa čak i u UK gde se gradonacelnici direktno biraju manje od 3% lokalnih uprava. To u Srbiji nista ne bi promenilo, DJilas bi pobedio i po ovom i po onom sistemu, isto kao i Raka, Bidža, Palma i slični kako se to dešavalo.

O teritorijalnom prekrajanju Srbije u 25 okruga sa skupštinama od 50 poslanika i sa guvernerima ne bih ovom prilikom, jer dok o prethodna 3 predloga vezana za izborni sistem na centralnom nivou, predsednički sistem i direktan izbor gradonačelnika možemo da govorimo u skladu sa ličnim preferencijama, za ovaj predlog mislim da je potpuno pogrešan, ali i na svu sreću, vrlo verovatno neostvariv.
Saša Radulović Saša Radulović 23:30 08.02.2013

Re: kakav nam je izborni sistem potreban

Hvala na doprinosu diskusiji, bez obzira što niste planirali.

O teritorijalnom prekrajanju Srbije u 25 okruga


Ne radi se o prekrajanju. Vec imamo definisane okruge. Svaki ima veliki gradski centar ka kome gravitiraju sve opstine iz okruga.

Takođe, autor je u svom predlogu predložio 25 izbornih jedinica sa 60000 birača


Niste dobro pro;itali:

Srbija ima 29 okruga, i svaki se sastoji od u proseku 6-7 opiština. Okrug u proseku ima ukupno oko 250.000 stanovnika i ima u sebi veliki gradski centar ka kome gravitiraju sve opštine iz okruga.


predsednički sistem i direktan izbor gradonačelnika možemo da govorimo u skladu sa ličnim preferencijama


Naravno radi se o onome što ja mislim. Pokušao sam da obrazložim i zašto mislim to što mislim.
hajkula1 hajkula1 17:10 10.02.2013

Malo da smetam


Ala odabraše datum

Unakrsna provera imovine vrednije od 35 miliona dinara počeće 1. aprila, saopštio je direktor Poreske uprave Srbije Ivan Simič.


http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2013&mm=02&dd=10&nav_id=685563

Što se promene izbornog sistema tiče, trebalo bi. Čini mi se da bi trebalo smanjiti broj poslanika, ako brljaju lakše ćemo ih procesuirati... valjda bi manje koštali...
Ne znam. Čitam ovo što pišete i razmišljam. Vidim da ovako kao do sada nije dobro.
Tako da Saša i ovaj tekst je aktuelan.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana