Ekologija| Gradjanske inicijative

Šta će nam 'država'?

Boris Drenca RSS / 09.02.2013. u 07:59

(Napisano uz ekstremnu samokontrolu i biranje reči. Srpski narodni jezik bogat je psovkama koje ovog puta ne upotrebljavam)

317558434505d895b40af3725034735_orig.jpg
Kada zmija krije noge ona to prilično uspešno radi. Nema ih i to jo skrivanje joj ide od ruke, koju takođe, nema. Kada 'država' pokušava da sakrije problem ljutitim odbijanjem činjenice da postoji problem uz istovremenu neaktivnost, problem ponovo ispliva. I jači i veći.


Kada sam (kao i mnogi) u decembru dosadno postavljao pitanja o kontroli hrane (konkretno kukuruza) u Srbiji zbog relevantnih informacija da je jedan deo ovogodišnjeg roda zagađen aflatoksinom odgovora baš zadovoljavajućeg nije bilo. Shvatili smo da je 'država', odnosno njeni 'organi', ispitala i uradila SVE i da opasnosti od aflatoksina u ishrani u Srbiji nema.

Oprostićete, ali u to nisam mogao da poverujem. To SVE je otvorilo više pitanja nego što ih je inicijalno bilo postavljeno.

Sada se pričao aflatoksinu i zagađenju sa kukuruza prenela na mleko. Naše prve komšije iz Republike Hrvatske pronašle su nedozvoljene količine tog opasnog mikotoksina u mleku. Dugotrajnom. Naveli su i proizvođače. Povukli su zagađene količine iz prodavnica. Na osnovu informacija iz hrvatskih medija reagovano je posle informacije iz BiH.

Ministar poljoprivrede Srbije saopštio je da iz Hrvatske nije uvoženo mleko a da je iz BiH uvezena manja količina koja nije zagađena. OK, da verujem.

Ali, nešto mi ne da mira. Jedan od proizvođača čije je mleko zagađeno radi i u Srbiji, kao domaća firma. Eto slučajno imam litar mleka tog proizvođača u frižideru. Da li je ta firma proverena? Da li mogu da pijem to mleko? Da li će ministarstvo zaista proveriti mleko u našim prodavnicama?

I tu dolazim do pitanja iz naslova: Da li mi je potrebna 'država'? Šta je njena uloga? Šta će mi ako ne mogu da budem siguran da li na policama prodavnice ima otrova u hrani ili ne? Ako plaćam nekoga da se o tome brine ja ne mogu ni proizvođača ni prodavca da optužim za bilo šta, optužim onoga ko je zadužen da kontroliše da hrana ne bude otrovna.

Ne pomažu tu nikakva opravdanja i vađenja. Mene ne interesuje koja politička stranka je na vlasti. 'Država' je moj servis kao građanina i izdržava se od novca koji joj daje 6 miliona građana Srbije. Ako oni koji je vode smatraju da su neophodni onda to moraju i da dokažu. Ako pokušavaju da 'zatrpaju' problem PR pričom onda nisu potrebni. Kako god se zvala 'firma' koja ih je tu postavila, mi smo ih zaposlili.

Ako se izgubi poverenje na ovako važnoj stvari kao što je hrana kako očekuju da im bilo ko veruje i za borbu protiv korupcije, i da neće lagati oko eksploatacije nikla i da će rešiti ovaj ili onaj problem u državi? Reagujte uradite, šta je potrebno. Testirajte ono što jedemo. Siguran sam da se u ovoj zemlji krije nešto ljudi koji znaju svoj posao ine stide se da kažu kakvo je stanje. Pokažite da se može imati poverenje u vas.

Ili da na vaša mesta postavimo prvu grupu tutumraka na koje naletimo na ulici, možda nemaju velike materijane prohteve, pa bar da znamo da neće ništa uraditi. Ili da uvezemo nekoliko stečajnih upravnika iz, recimo, Nemačke, Japana, Švajcarske... da naprave nešto od ove zemlje.



Komentari (101)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

sesili sesili 08:29 09.02.2013

Mleko

Gledala sam i ja prilog sa televizije Hrvatske i naježila sam se kada sam videla bovu Dukat! Ista je i za naše tržište, a moja snaja kupuje bap to mleko i jogurt. Ja ne tvrdim da je i sadržaj isti, možda je mleko iz naših krajeva, ali kada čitam šta sve uvozimo, ne bi me iznenadilo da boce stižu pune. A pošto sam bila sama u stanu, ja se nisam uzdržavala.
Boris Drenca Boris Drenca 08:38 09.02.2013

Re: Mleko

Ima na kraju linka na HRT komentar koji kaže da će sve to završti u Srbiji u kojoj ne postoji kontrola hrane.

Voleo bih da čovek greši ali mi iskustvo govori da je mala verovatnoća
laziiprevare laziiprevare 13:58 09.02.2013

Re: Mleko

HRT komentar koji kaže da će sve to završti u Srbiji u kojoj ne postoji kontrola hrane.

Kako ne postoji kontrola kada je pronađen alfatoksin i ne samo u Srbiji ? Komentar HRT je očekivan.

"U Srbiji je krajem 2012. godine potvrđeno prisustvo aflatoksina u jednom delu prošlogodišnjeg roda kukuruza"(Jutarnji list)

"Prošle godine alfatoksin pronađen u mleku na nekoliko farmi u Sloveniji. U Belgiji je zabilježen slučaj kancerogenih jaja, zbog koka nesilica koje su jele žitarice zaražene aflatoksinima"(Večernji list)

Iz medija, Dukat je prodan francuskom Laktalisu.

Dodato: "Plavšić(dr. Franjo Plavšić, direktor Zavoda za toksikologiju u Zagrebu) smatra da zi uzrok mogla biti kontaminirana stočna hrana iz Brazila, jer je ta država najveći proizvođač soje. (Jutarnji list)
hajkula1 hajkula1 15:30 09.02.2013

Re: Mleko

Boris Drenca
Ima na kraju linka na HRT komentar koji kaže da će sve to završti u Srbiji u kojoj ne postoji kontrola hrane.

Voleo bih da čovek greši ali mi iskustvo govori da je mala verovatnoća


Da, kada kažem da postajemo deponija za razne otpade, gledaju me belo. Potrebno je da se taj komentar umnoži i proširi po medijima.
Oprema u institutima je zastarela a i ono malo laboratorija za ispitivanje ispravnosti hrane je uništeno ili/ i privatizovano (tipa Veterinarski zavod u Zemunu, jedan od na spisku od 24 sumnjive privatizacije).

Boris Drenca Boris Drenca 16:19 09.02.2013

Re: Mleko

aflatoksin je pronađen prošle godine i u mleku iz Mađarske
hajkula1 hajkula1 17:23 09.02.2013

Re: Mleko

laziiprevare
HRT komentar koji kaže da će sve to završti u Srbiji u kojoj ne postoji kontrola hrane.

Kako ne postoji kontrola kada je pronađen alfatoksin i ne samo u Srbiji ? Komentar HRT je očekivan.

"U Srbiji je krajem 2012. godine potvrđeno prisustvo aflatoksina u jednom delu prošlogodišnjeg roda kukuruza"(Jutarnji list)

"Prošle godine alfatoksin pronađen u mleku na nekoliko farmi u Sloveniji. U Belgiji je zabilježen slučaj kancerogenih jaja, zbog koka nesilica koje su jele žitarice zaražene aflatoksinima"(Večernji list)

Iz medija, Dukat je prodan francuskom Laktalisu.

Dodato: "Plavšić(dr. Franjo Plavšić, direktor Zavoda za toksikologiju u Zagrebu) smatra da zi uzrok mogla biti kontaminirana stočna hrana iz Brazila, jer je ta država najveći proizvođač soje. (Jutarnji list)


A Brazil je jedan od glavnih izvoznika GMO.
Kontrola hrane u Srbiji?
laziiprevare laziiprevare 01:22 10.02.2013

Re: Mleko

Kontrola hrane u Srbiji?

"Treba izbegavati jeftine marke sardina, jer su sve one opterećene teškim metalima. Brendove sumnjivog kvaliteta treba izbegavati i držati se proverenih proizvoda." (Zoran Roksandić, diplomirani inženjer prehrambene tehnologije)

"Sistem evropskih certifikata razlikuje se od sistema koji je Hrvatska nekad imala i prema kojem se svaka veća pošiljka mleka, kako domaćeg, tako i uvoznog, podvrgavala laboratorijskim ispitivanjima. Novi sistem na neki način veruje proizvođaču , jer proizvođač sam odgovara za kvalitetu i zdravstvenu ispravnost proizvoda. Drugim rečima, proizvođač sam šalje na analizu svoje mleko, svoju stočnu hranu, sve ono što je u proizvodnom procesu." (analitičar prehrambene industrije Stipan Bilić)




"Veterinarska inspekcija otišla je u Vindiju i Dukat i uzela uzorke. Pronađeni su tragovi aflatoksina M1 viši od dopuštenih pa su poslani na analizu i u Beč. Pronađeno povećanje maksimalno iznosi 0,06 (dopušteno je 0,05 op.a) i nema mjesta panici jer je to ispod količina koje su dopuštene, primjerice, u Americi ili Rusiji." ( Mirjana Mataušić Pišl, pomoćnica ministra poljoprivrede)

Boris Drenca Boris Drenca 10:42 10.02.2013

Re: Mleko

proizvođač sam odgovara za kvalitetu i zdravstvenu ispravnost proizvoda.


Zbog toga pitam, Šta će nam država?
Ako bezbednost hrane zavisi od savesti onoga ko želi na prodaji da zaradi zašto postoji država. Da i njemu (imao savest ili ne) i meni uzme pare?

Ne vidim smisao
milisav68 milisav68 11:51 10.02.2013

Re: Mleko

Boris Drenca

Zbog toga pitam, Šta će nam država?
Ako bezbednost hrane zavisi od savesti onoga ko želi na prodaji da zaradi zašto postoji država. Da i njemu (imao savest ili ne) i meni uzme pare?

Ne vidim smisao

Država kontroliše to što piše na ambalaži (slučajnim uzorkom), a propisima kanališe da u njima nema štetnih (otrovnih) materija.

Druga je stvar što velike kompanije lobiranjem (mitom) utiču na državu da menja te propise u njihovu korist.


laziiprevare laziiprevare 17:06 10.02.2013

Re: Mleko

Zbog toga pitam, Šta će nam država?
Druga je stvar što velike kompanije lobiranjem (mitom) utiču na državu da menja te propise u njihovu korist

"Stečajeni upravnici" iz sveta nisu tebi namenili zdravu hranu kao ti objašnjavaju loši studenati, da ne prozivam više starke, koji posle plaćenih "kurseva" znaju da kopaju nikal ili ispumpavaju naftu iz uljnih škriljaca ili proizvode vakcine u Torlaku …

Oni nisu sposobni očistiti Srbiju od "toksina", oni su samo sposobni očistiti srpsku blagajnu. Kada imaš počišćenu blagajnu i agresivne privatne kompanije ili privatne banke pomognute "državnim interesima", onda budućnost siromašnog naroda u okruženju nije svetla.

kako očekuju da im bilo ko veruje i za borbu protiv korupcije, i da neće lagati oko eksploatacije nikla...

Nije Srbija bez stručnjaka koji i sa današnjim zakonima mogu sprečiti zdravu koka-kolu za decu, ali nisi valjda poverovao da se "vaši i naši Tutumraci" bore protiv korupcije u poslednjih deset godina ?
Jukie Jukie 21:39 10.02.2013

Re: Mleko

laziiprevare
Nije Srbija bez stručnjaka koji i sa današnjim zakonima mogu sprečiti zdravu koka-kolu za decu

Lepo piše "much higher chance of acceptance and fitting in during teen years; promotes active lifestyle; boosts personality" što znači "ako hoćeš da ti dete bude hiperaktivni gilipter koje će sa bandom lunjati okolo i suprotstavljati se autoritetima, umesto da mirno sedi i uči, daj mu da pije kokakolu". Ništa nisu slagali
Boris Drenca Boris Drenca 22:48 10.02.2013

Re: Mleko

ali nisi valjda poverovao da se "vaši i naši Tutumraci" bore protiv korupcije u poslednjih deset godina ?


Ja nisam poverovao da se bilo ko bori protiv korupcije. Ne deset 20, 30 godina .... Srećan sam što ni jedni 'tutumraci' nisu 'moji'
gordanac gordanac 09:49 09.02.2013

okvir za kontrolu

Boris Drenca:
I tu dolazim do pitanja iz naslova: Da li mi je potrebna 'država'? Šta je njena uloga? Šta će mi ako ne mogu da budem siguran da li na policama prodavnice ima otrova u hrani ili ne? Ako plaćam nekoga da se o tome brine ja ne mogu ni proizvođača ni prodavca da optužim za bilo šta, optužim onoga ko je zadužen da kontroliše da hrana ne bude otrovna.


Verovatno i sam znaš postavljeni zakonski okvir za kontrolu, ali samo kao informacija:

ZAKON O BEZBEDNOSTI HRANE

Kao i mnogi drugi zakoni i ovaj je sa problemom nedostajućih podzakonskih akata za primenu, ali je na snazi i mora biti primenjivan.
Pre četiri meseca objavljeno je uputstvo o obavezama kontrole proizvoda:

ZAKON O BEZBEDNOSTI HRANE: OD 1. OKTOBRA U SRBIJI ĆE SE PRIMENJIVATI NOVO UPUTSTVO O UZORKOVANJU PROIZVODA NA GRANIČNIM PRELAZIMA

"Direktor Uprave za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede Vlade Srbije prof dr Jan Boćanski, objašnajvajući zainteresovanima šta ih čeka u poslovanju posle 1. oktobra ove godine, naglasio je da se moraju smanjiti troškovi koji su postojali u budžetu Srbije, pa će se uzorci na graničnim prelazima u buduće uzimati jednom nedeljno. U zemlji ima 47 ovlašćenih laboratorija, sve će biti transparentno, ponedeljkom će se u Vladi Srbije održavati konferencija za novinare na kojima će biti iznošeni rezultati, koliko je ušlo proizvoda u zemlju, da li i koliko ima neispravnih, dakle sve će biti javno, rekao je Boćanski. Dakle, Zakon o bezbednosti hrane će se strogo primenjivati i mi smo tu da ga sprovodimo u život, rekao je on. Odgovarajući na brojna pitanja prisutnih, Boćanski je naglasio, da laboratorije ispituju bezbednost i kvalitet proizvoda, dok je inspekcija samo kontrolni organ. To znači, podvukao je Boćanski, kontroliše se proizvod, a ne dobavljač. Inače, laboratorije odgovaraju za svoje analize."

Da ne bude nesporazuma: ne tvrdim da je postavljeni sistem kontrole bezbednosti hrane dovoljno i dobro primenjen, tako da se poveruje da sistem stvarno i funkcioniše, samo dajem informacije o "adresi" na koju će o "slučaju mleko" biti postavljeno pitanje o tome (s nadom da je sistem zaista i funkcionisao).
Kad i ako dobijem precizan odgovor - preneću.
gordanac gordanac 10:21 09.02.2013

dodatak

Boris Drenca:
Ili da na vaša mesta postavimo prvu grupu tutumraka na koje naletimo na ulici, možda nemaju velike materijane prohteve, pa bar da znamo da neće ništa uraditi. Ili da uvezemo nekoliko stečajnih upravnika iz, recimo, Nemačke, Japana, Švajcarske... da naprave nešto od ove zemlje.


Dodatak koji je više opaska nego informacija (jer relativno često čujem takav komentar (ideju "kojoms se stvar uspešno rešava" ), a na postavljeno pitanje "zašto?" odgovor je, opet često, u dubokom nezadovoljstvu selektivnom ili nedovoljnom primenom zakona, u očitom nedostatku pravne države), a opaska zato što primeri takve "uprave" postoje:
- BiH skoro 18 godina
- Kosovo skoro 14 godina
- Kipar, Irak, Avganistan ...
Ima raznih primera, širom sveta, uspostavljene "uprave spolja" međunarodnim sporazumom, ugovorom ili odlukama međunarodnih instiitucija raznih nivoa nadležnosti.
I meni se čini da tu nema dobrih rezultata, bar ne takvih da bi procena o uspostavljanju takve "uprave" u Srbiji bila opravdana i uspešna.
Boris Drenca Boris Drenca 10:44 09.02.2013

Re: okvir za kontrolu

Poštovana Gordana,

Jesam upoznat sa postojanjem zakonskih okvira. I smatram ih tako na papiru veoma dobrim (nisam pravnik ali postoje prilično oštre mere zaštite). Sa druge strane , iskustvo mi pokazuje da i u drugim oblastima imamo sjajne zakone koji se ne primenjuju. To je moj problem. I zbog toga ne verujem 'državi'

Dodatak koji je više opaska nego informacija (jer relativno često čujem takav komentar (ideju "kojoms se stvar uspešno rešava" ), a na postavljeno pitanje "zašto?" odgovor je, opet često, u dubokom nezadovoljstvu selektivnom ili nedovoljnom primenom zakona,


Što se strane uprave tiče u pravu ste da je više opaska. Deluje interesantno činjenica da je direktor poreske uprave 'uvezen' iz Slovenije. Sličnom receptu su i prethodne vlasti pribegavale. Sa manjim ili većim uspehom. Uslovno možemo posmatrati Jelašića (NBS, relativno uspešan) i Đelića (razna ministarstva, relativno neuspešan) uvezenim kadrovima. Da li bi takva uprava imala uspeha ? Bar na osnovu iskustava? Možda. Bilo je primera.
gordanac gordanac 11:01 09.02.2013

okvir za kontrolu

Boris Drenca:
Sa druge strane , iskustvo mi pokazuje da i u drugim oblastima imamo sjajne zakone koji se ne primenjuju. To je moj problem. I zbog toga ne verujem 'državi'

Sasvim razumljivo.
Mogu ssamo da uzvratim krajnje nepopularnom (i na žalost istinitom) opaskom o "izgradnji pravne države" koja za mnoge teče presporo, a dobro bi bilo (procenjujući kontekst u kojem se gradi) kada bi se (nekakvim dijalogom) približile procene o tome za koliko "optimalno" vremena uopšte može da se od jako malo "pravne države" napravi bar "podnošljiva". Tu ima lepeze mišljenja, od "sve je to lako i brzo, samo se neće" do "nema šansi da ikada postanemo pravna država, zaista". Dobra je procena, verovatno, negde na sredini.

Što se strane uprave tiče u pravu ste da je više opaska. Deluje interesantno činjenica da je direktor poreske uprave 'uvezen' iz Slovenije. Sličnom receptu su i prethodne vlasti pribegavale. Sa manjim ili većim uspehom. Uslovno možemo posmatrati Jelašića (NBS, relativno uspešan) i Đelića (razna ministarstva, relativno neuspešan) uvezenim kadrovima. Da li bi takva uprava imala uspeha ? Bar na osnovu iskustava? Možda. Bilo je primera.

Pa, to nije išlo (i ne ide) sasvim tako (mada može tako da izgleda). S malo ciničnog humora podsetiću na čuvenu (mislim Staljinovu) "kadrovi rešavaju sve". Dobri, sposobni, odgovorni ljudi su odlični za javni posao, ali ako kvalitet javnog posla zavisi samo od njihove sposobnosti i volje - imaš problem, jer oni to nose sa sobom, ume da se njihova praksa "ne lepi za sistem" koji nikada i nigde i ne bi da se menja.
Paradoks opaske je (otprilike) da treba ljudi koji mogu da "nose" temeljenje pravne države, ali istovremeno da ga učine (delimično bar) takvim da pravila pravne države ne zavise uopšte (ili bar ne previše) od toga koga je i kako izabralo da se, u od svima poštovanim okvirima, bavi javnim poslom.
Agencija za bezbednost hrane (u stvari nepostojeća, a po zakonu obavezna) je skoro pa paradigma. kao primer (i nije jedina).
zilikaka zilikaka 12:10 09.02.2013

Re: okvir za kontrolu

Kao i mnogi drugi zakoni i ovaj je sa problemom nedostajućih podzakonskih akata za primenu, ali je na snazi i mora biti primenjivan.



Upravo o ovom sam slušala od osoba koje to lebom rani.
Kažu, usvojen je novi zakon, u sklađen sa EU, i ukinut stari, ali su ukinuti i svi pravilnici koji su precizno definisali kvalitet i dozvoljene količine koječega u hrani, a da nisu doneti novi.

Onda je nastao period potencijalnog lova u mutnom.

Nisu postojale zakonske osnove da se bilo šta isključi iz upotrebe.

Doduše, oni su se snalazili tako što su se pozivali na član koji kaže da u hrana ne sme biti takva da ugrožava zdravlje (laički parafraziram po sećanju), i onda ipak koristili norme starih pravilnika, ali su bili svesni da se to u pravnom postupku može lako oboriti.

Ova priča sa hranom ima najmanje godinu, i ne znam šta je u međuvremenu učinjeno, ali, znajući kako to ide u drugim oblastima, ne bi me čudilo da je i dalje tako.
gordanac gordanac 13:04 09.02.2013

Re: okvir za kontrolu

zilikaka
Kao i mnogi drugi zakoni i ovaj je sa problemom nedostajućih podzakonskih akata za primenu, ali je na snazi i mora biti primenjivan.



Upravo o ovom sam slušala od osoba koje to lebom rani.
Kažu, usvojen je novi zakon, u sklađen sa EU, i ukinut stari, ali su ukinuti i svi pravilnici koji su precizno definisali kvalitet i dozvoljene količine koječega u hrani, a da nisu doneti novi.

Onda je nastao period potencijalnog lova u mutnom.

Nisu postojale zakonske osnove da se bilo šta isključi iz upotrebe.

Doduše, oni su se snalazili tako što su se pozivali na član koji kaže da u hrana ne sme biti takva da ugrožava zdravlje (laički parafraziram po sećanju), i onda ipak koristili norme starih pravilnika, ali su bili svesni da se to u pravnom postupku može lako oboriti.

Ova priča sa hranom ima najmanje godinu, i ne znam šta je u međuvremenu učinjeno, ali, znajući kako to ide u drugim oblastima, ne bi me čudilo da je i dalje tako.


Da, znam.
Problem sa podzakonskim aktima je trostruk:
- jedan broj jednostavno ne biva donet u zakonom propisanom roku (najčešći slučaj)
- oni koji su doneti, primenjuju se slabo ili selektivno, uz razna objašnjenja
- jedan broj donet (praktično) mimo jasno propisanog uputstva u zakonu čiju primenu treba da obezbede

Uskoro će četiri godine kako (u skladu sa praivlima i procedurom) ponavljam svoj predlog za izmenu pravila o "slanju" predloga zakona u skupštinsku proceduru tako da nijedan predlog ne može biti razmatran ako uz njega nisu (kao sastavni deo) i sva potrebna podzakonska akta koja se predlogom zakona predviđaju.
I, na moju žalost, ostala sam u manjini i nisam uspela da obezbedim većinu da takav način rada postane procedura. Skupština ne može da razmatra (ni da menja) podzakonska akta, (ona su u nadležnsoti izvršnih organa, samo kontrolom tih organa može se proveravati "šta-je-šta-i-kako" u podzakonskim aktima) ali nisam do sada čula dobru argumentaciju zašto ne bi istovremeno bili dostavljeni i predlog zakona i prateća podzakonska akta. Argument "da to ne može, jer će zakon biti menjan amandmanima" je besmislen, jer onda ne treba ni predlog zakona da se razmatra jer će - svaki biti menjan.
Izrada podzakonskih akata zajedno sa predlogom zakona otklonila bi kašnjenje i omogućila mnogo bolje objašnjavanje kako će tačno zakon (kakakv god bio na kraju) biti primenjivan. A sa amandmanskim promenama Predloga zakona, posledično bi ministarstva menjala i odredbe u podzakonskim aktima.
S nadom da će ovaj saziv ipak uvesti takvu proceduru - ne odustajem od predloga i pokušaja stvaranja većine za usvajanje takvog načina rada.
zilikaka zilikaka 13:19 09.02.2013

Re: okvir za kontrolu

S nadom da će ovaj saziv ipak uvesti takvu proceduru - ne odustajem od predloga i pokušaja stvaranja većine za usvajanje takvog načina rada.


E, ovo je ideja koju bih, kao pojedinac iz naroda, uvek podržala.
Iz sve snage.

Takođe, verujem da nisam jedina takva ovde.

Zato, ako ima smisla potpisivati nekakvu peticiju...bar kolko da vreme provedeno ovde nije baš skroz besmisleno.
pedjalon pedjalon 13:46 09.02.2013

Re: okvir za kontrolu

Uz dužno poštovanje Vašem radu i rezultatima, ne mogu da shvatim Vašu želju da na ovaj saziv više utičete nego na onaj u kome ste bili deo većine.
Zato, za ovo ne učinjeno imate od mene minus.
gordanac gordanac 13:53 09.02.2013

Re: okvir za kontrolu

zilikaka
S nadom da će ovaj saziv ipak uvesti takvu proceduru - ne odustajem od predloga i pokušaja stvaranja većine za usvajanje takvog načina rada.


E, ovo je ideja koju bih, kao pojedinac iz naroda, uvek podržala.
Iz sve snage.

Takođe, verujem da nisam jedina takva ovde.

Zato, ako ima smisla potpisivati nekakvu peticiju...bar kolko da vreme provedeno ovde nije baš skroz besmisleno.

:))
Nisam sigurna, relativno je neuobičajeno da se peticijama traži promena nekakve procedure koja je (ili bi moralo biti) u biti - rutinska, mada mi je milo pročitati ideju :)
U principu, takve vrste promena, za koje ne postoji "laka" većina i dešavaju se sa nekakvom vrstom "uticaja & pritiska spolja", najčešće iz stručnih krugova koji se poboljšavanjem zakonodavnog i kontrolnog rada i inače bave. Ali svakako bi pomogla i podrška građana koji smatraju da bi takvom procedurom došlo do ubrzavanja primene propisa i boljeg objašnjavanja kako se i na koga neki propis odnosi.
To je, u suštini, naš (i moj) zadatak, da od trenutne manjine koja takav predlog smatra dobrim napravimo većinu.
gordanac gordanac 14:00 09.02.2013

Re: okvir za kontrolu

pedjalon
Uz dužno poštovanje Vašem radu i rezultatima, ne mogu da shvatim Vašu želju da na ovaj saziv više utičete nego na onaj u kome ste bili deo većine.
Zato, za ovo ne učinjeno imate od mene minus.

Razumljivo, ne bih ni očekivala ništa drugo.
I potpuno je svejedno koji i kakav saziv je u pitanju, za dobre procedure zakonodavstva i kontrole izvršne vlasti radi ceo saziv, to je zajednički odgovrnost svakog saziva, ukupno, to se malo i retko razume jer se malo i retko o tome govori (ili objašnjava).
laziiprevare laziiprevare 14:16 09.02.2013

Re: okvir za kontrolu

I meni se čini da tu nema dobrih rezultata, bar ne takvih da bi procena o uspostavljanju takve "uprave" u Srbiji bila opravdana i uspešna.

Dobro zapažanje.
Deluje interesantno činjenica da je direktor poreske uprave 'uvezen' iz Slovenije.

Slovenija danas nije merilo uspešne poreske uprave.Čovek koji je "uvezen" možda vredi plaćeni transfer.
pedjalon pedjalon 14:17 09.02.2013

Re: okvir za kontrolu


"Razumljivo, ne bih ni očekivala ništa drugo.
I potpuno je svejedno koji i kakav saziv je u pitanju, za dobre procedure zakonodavstva i kontrole izvršne vlasti radi ceo saziv, to je zajednički odgovrnost svakog saziva, ukupno, to se malo i retko razume jer se malo i retko o tome govori (ili objašnjava)."
Razumljivo, ali ja (mi), od vas (saziva), upravo očekujemo dobro zakonodavstvo i kontrolu izvršne vlasti. To se valjda podrazumeva, zar ne?
gordanac gordanac 14:34 09.02.2013

Re: okvir za kontrolu

pedjalon:
Razumljivo, ali ja (mi), od vas (saziva), upravo očekujemo dobro zakonodavstvo i kontrolu izvršne vlasti. To se valjda podrazumeva, zar ne?


Naravno da se podrazumeva, o načinima da se ustanove procedure dobrog zakonodavstva i dobre kontrole izvršne vlasti je i reč ovde, kao i nedostacima zbog kojih je ukupan proces još uvek manjkav (mada se proces tih promena nikada i ne završava).
pedjalon pedjalon 14:53 09.02.2013

Re: okvir za kontrolu

Da, upravo je o tome reč.
Uvek može i treba bolje, tako shvatam i reč proces, koju ste koristili, ali shvatite da to nama nije dovoljno.
Ja neću da pijem i dam deci da piju kontaminirano mleko.
Odbijate peticiju kao neku soluciju i vraćate se "procesu". Molim Vas rezultate.
gordanac gordanac 15:11 09.02.2013

Re: okvir za kontrolu

pedjalon
Da, upravo je o tome reč.
Uvek može i treba bolje, tako shvatam i reč proces, koju ste koristili, ali shvatite da to nama nije dovoljno.
Ja neću da pijem i dam deci da piju kontaminirano mleko.
Odbijate peticiju kao neku soluciju i vraćate se "procesu". Molim Vas rezultate.

Ne odbijam ništa, nema potrebe za učitavanjem.
Činjenica da je reč o procesu može da vam se sviđa ili ne, da vas nervira ili ne, da mislite da je izmišljotina ili ne, ali sve to neće promeniti činjenicu da je - reč o procesu, kad je izgradnja pravne države u pitanju.
A na zajedničkoj je proceni da li su odluke u regionu o mleku i tunjevini pravovremene, dobro obrazložene i kakav-takav rezultat, prvenstveno izvršnih organa (ko god gde bio) ali i zakonodavstva, kao i da li se može verovati objašnjenom i odlučenom:

Povlače se opasno mleko i tunjevina

(vest stoji već par sati, odluke su sinoćne i jutrošnje)
zemljanin zemljanin 15:27 09.02.2013

Re: okvir za kontrolu

Činjenica da je reč o procesu može da vam se sviđa ili ne, da vas nervira ili ne, da mislite da je izmišljotina ili ne, ali sve to neće promeniti činjenicu da je - reč o procesu, kad je izgradnja pravne države u pitanju.

Da to je realnost ... ali suštinski ona ne bi smela da je takva ... svi ti procesi su pitanja struke ali nekom greškom su stavljeni u domen političara ... nepristransna struka je imperativ pri takvim procesima a ne politička volja i političko cenkanje ... ali šta bi vi (političari grupno) radili kada bi se to izmestilo u čisto domen struke ?

PS. takvo izmeštanje bi onemogućilo da određene partije izglasaju zakone koji su u suprotnosti sa Ustavom ... takvih primera barem imamo da ne nabrajam pojedinačno ... od Uredbi do Zakona ... a takvi zakoni su izglasani na političkoj pijaci zarad interesa samih partija ...
hajkula1 hajkula1 15:53 09.02.2013

Re: okvir za kontrolu

zemljanin
Činjenica da je reč o procesu može da vam se sviđa ili ne, da vas nervira ili ne, da mislite da je izmišljotina ili ne, ali sve to neće promeniti činjenicu da je - reč o procesu, kad je izgradnja pravne države u pitanju.

Da to je realnost ... ali suštinski ona ne bi smela da je takva ... svi ti procesi su pitanja struke ali nekom greškom su stavljeni u domen političara ... nepristransna struka je imperativ pri takvim procesima a ne politička volja i političko cenkanje ... ali šta bi vi (političari grupno) radili kada bi se to izmestilo u čisto domen struke ?

PS. takvo izmeštanje bi onemogućilo da određene partije izglasaju zakone koji su u suprotnosti sa Ustavom ... takvih primera barem imamo da ne nabrajam pojedinačno ... od Uredbi do Zakona ... a takvi zakoni su izglasani na političkoj pijaci zarad interesa samih partija ...


Ne radi se samo o partijama.
Struka je sve više u službi raznih finansijera, korporacija... Ne samo kod nas i ne samo od skoro. Afere oko citostatika i drugih lekova, vakcina (protiv svinjskog gripa...) kod nas ali i u Evropi i svetu... Afera vakcina - tadašnji ministar zdravlja Tomica Milosavljević i tadašnji predsednik Tadić u službi istih a zločinci protiv stanovništva cele zemlje. Tomica je čovek iz struke.

gordanac gordanac 16:03 09.02.2013

Re: okvir za kontrolu

zemljanin
Činjenica da je reč o procesu može da vam se sviđa ili ne, da vas nervira ili ne, da mislite da je izmišljotina ili ne, ali sve to neće promeniti činjenicu da je - reč o procesu, kad je izgradnja pravne države u pitanju.

Da to je realnost ... ali suštinski ona ne bi smela da je takva ... svi ti procesi su pitanja struke ali nekom greškom su stavljeni u domen političara ... nepristransna struka je imperativ pri takvim procesima a ne politička volja i političko cenkanje ... ali šta bi vi (političari grupno) radili kada bi se to izmestilo u čisto domen struke ?

PS. takvo izmeštanje bi onemogućilo da određene partije izglasaju zakone koji su u suprotnosti sa Ustavom ... takvih primera barem imamo da ne nabrajam pojedinačno ... od Uredbi do Zakona ... a takvi zakoni su izglasani na političkoj pijaci zarad interesa samih partija ...

Zanimljivo. :))
i s malo šale:
Donošenje zakona bez političkih stranaka i parlamenata?
"Nepristrasni stručnjaci" donose zakone, uredbe, propise o kojima odlučuje - ko?
Poslanici koji su tu onda samo zato da - ćute i glasaju ono što "bespogovorna" struka predloži? U kom svojstvu? Kao članovi vlade koji nisu istovremeno i članovi političkih stranaka?
Tako se može interpretirati vaš predlog (ocena o potrebnim uslovima da bi propisi bili bolji).
Namerno karikiram jer mi se čini da ono što vi u suštini (i s pravom) tražite je - odgovornost svakoga ko je na javnom poslu, a to je drugo ime za pravnu državu, za vladavinu prava. Umesto toga vidite - površnost koja nervira, smeta, ne uliva poverenje nekima, dok neki drugi imaju sasvim suprotan stav.
I do toga "kako" može samo dijalogom svih i struke i stranaka i koga god i najvažnije svih njih (nas) sa građanima.
A to je - proces.
zemljanin zemljanin 16:18 09.02.2013

Re: okvir za kontrolu

gordanac


Da bih formulisao praktično sprovođenje takvog sistema, očito bi mi trebalo i puno vremena i puno znanja i puno saradnika i puno kapitala ... a to je lakši deo

Ovaj primer sa vakcinama ... ako je SZO dala preporuku i sa njom se složila i struka u Srbiji, Parlament ima samo formalnu obavezu ratifikovanja ... smatrati da je Parlament odgovoran je onda samo zamena teza ... da li je SZO pogrešila ili loše procenila ili dobro lobirana ? ... nemam odgovor ali shvatam da oni imaju odgovornost i da su pod tim teretom možda i preuveličali opasnost ... sa druge strane to jeste njihova obaveza - preventiva ...

Bilo je slučajeva da su određen države odlučile da to ne primene ... ali meni je to veći problem nego primena jer je struka tako naložila ...

Isti princip i za druge oblasti ... tamo gde je struka naložila i zauzela stav, Parlament treba da potvrdi ... ali onog trenutka kada Parlement krene u natezanje i ignorisanje celine, onda struka više ne može biti odgovorna i cela odgovornost se prenosi na vlast ... svi znamo da vlast nikada neće prihvatiti tu odgovornost ...
Boris Drenca Boris Drenca 16:23 09.02.2013

Re: okvir za kontrolu


Povlače se opasno mleko i tunjevina

(vest stoji već par sati, odluke su sinoćne i jutrošnje)


U regionu, ne i u Srbiji (možda prodavci sami od sebe)
zilikaka zilikaka 17:34 09.02.2013

Re: okvir za kontrolu

U principu, takve vrste promena, za koje ne postoji "laka" većina i dešavaju se sa nekakvom vrstom "uticaja & pritiska spolja", najčešće iz stručnih krugova koji se poboljšavanjem zakonodavnog i kontrolnog rada i inače bave. Ali svakako bi pomogla i podrška građana koji smatraju da bi takvom procedurom došlo do ubrzavanja primene propisa i boljeg objašnjavanja kako se i na koga neki propis odnosi.


Sticajem okolnosti znam kako se načelno kod nas donose podzakonski akti, i ko to radi.

Po mom iskustvu, iz jedne druge oblasti, stvar postaje efikasna tek ako je prisutan lični interes učesnika, odnosno komisije koja stvara pravilnik, a to opet ne bi smelo da se dozvoli.

U svim drugim slučajevima, probijaju se svi mogući rokovi, komisije se ili ne sazovu ili ne sastanu na vreme. Rezultat takvog (ne)rada trpimo u svim oblastima.

Znamo svi da ovo može relativno lako pokrenuti, svako u svom ministarstvu, ali kako postupak podrazumeva nepopularne mere i zameranja sa mnogima koji su tu zaposleni, svaka vlast izabere da zadrži postojeće stanje.

Dakle, sumnjam da će od te vrste stručnih krugova poteći inicijativa.


stopalo stopalo 22:20 09.02.2013

Re: okvir za kontrolu

Uskoro će četiri godine kako (u skladu sa praivlima i procedurom) ponavljam svoj predlog za izmenu pravila o "slanju" predloga zakona u skupštinsku proceduru tako da nijedan predlog ne može biti razmatran ako uz njega nisu (kao sastavni deo) i sva potrebna podzakonska akta koja se predlogom zakona predviđaju.


postovana, stvarno mi je tesko da desifrujem ovu recenicu

potpuno je jasno da se u velikom broju slucajeva radilo o sistemskoj korupciji. da bi se izbegla javna rasprava (i namerno unele "rupe" u zakon), zakon se donosi po hitnom postupku. u tom slucaju svi podzakonski akti se moraju donetu u roku od godinu dana. obzirom da ministarstva tako nesto (zbog pomenute korupcije) ne zele ili jednostavno ne znaju da urade, onda sledece godine ponovo imamo donosenje izmena i dopuna zakona po hitnom postupku. i tako u krug...
gordanac gordanac 22:41 09.02.2013

Re: okvir za kontrolu

stopalo
Uskoro će četiri godine kako (u skladu sa praivlima i procedurom) ponavljam svoj predlog za izmenu pravila o "slanju" predloga zakona u skupštinsku proceduru tako da nijedan predlog ne može biti razmatran ako uz njega nisu (kao sastavni deo) i sva potrebna podzakonska akta koja se predlogom zakona predviđaju.


postovana, stvarno mi je tesko da desifrujem ovu recenicu

potpuno je jasno da se u velikom broju slucajeva radilo o sistemskoj korupciji. da bi se izbegla javna rasprava (i namerno unele "rupe" u zakon), zakon se donosi po hitnom postupku. u tom slucaju svi podzakonski akti se moraju donetu u roku od godinu dana. obzirom da ministarstva tako nesto (zbog pomenute korupcije) ne zele ili jednostavno ne znaju da urade, onda sledece godine ponovo imamo donosenje izmena i dopuna zakona po hitnom postupku. i tako u krug...


Pa, skoro ništa od ovoga što ste napisali, osim opravdanih primedbi na ukupan broj propisa koji se donose po hitnom postupku (statisitka tu nije na strani ovog saziva, na žalost) nema veze sa činjenicama.

-.hitnost postupka neme veze sa donošenjem podzakonskih akata, niti postoji pravilo "od godinu dana", naprotiv, bez obzira na proceduru po kojoj teče razmatranje pojedinog predloga zakona, rokovi dati za donošenje podzakonskih akata su različiti, od zakona do zakona i od jedne do druge vrste podzakonskog akta (to je na proceni predlagača, ili na volji amandmanske većine koja će prihvatiti amandman kojim se ti rokovi menjaju, to i hoću da menjam, izrada podzakonskih akata istovremeno sa predlogom zakona, da bi zakon bio primenjiv stupanjem na snagu)
- predlozi izmena i dopuna zakona (bez obzira kad se donose u odnosu na već usvojeni zakon i kakva god da je procedura po kojoj se donose) takođe imaju sasvim različite sadržaje, od menjanja nekih ključnih odredbi, preko obaveze usaglašavanja sa drugim propisima do produžavanja rokova za razne odredbe iz zakona, uključujući rokove za podzakonske akte

I - naprotiv: nedostatak podzakonskih akata je vrlo retko (ili nikako) razlog za izmene i dopune, a bez njih nema primene zakona (pa tako ni "šanse" za "rupe" ili korupciju), zakon jednostanvo ne može biti primenjen bez podzakonskog akta koji se u njemu samom definiše.
stopalo stopalo 23:43 09.02.2013

Re: okvir za kontrolu

gordanac


sve ok, statistika jeste na vasoj strani kada se uzme u obzir recimo broj zakona o potvrdjivanju raznih sporazuma, kredita itd.

ma neka nista nije tacno od svega sto sam napisao (da se ne bi sad zaglavili u raspravi o brojkama i procentima), ali nije tacno da zakon ne moze biti primenjen bez podzakonskog akta. upravo je to mesto za diskreciono tumacenje odnosno korupciju. zakon o planiranju i izgradnji se primenjuje od 2003 (sa raznim izmenama i dopunama) bez obzira sto vec 10 godina veliki broj podzakonskih akata nije donesen. a nesto se ipak ovde gradi i sa dozvolom

a sad malo i o cinjenicama

situacija u vezi sa vasim kolegom dulicem i optickim kablovima bi bila mnogo jasnija da je ministar ispunio obavezu iz clana 201 da donese sledece podzakonske akte:

"4) услове, начин вођења и приступа, као и садржину регистра инвеститора (члан 8);"

pa bi svi odmah znali koja je firma dobila posao i kakve su joj prethodne reference, ili

"15) методологију и процедуру реализације пројеката од значаја за Републику Србију (чл. 111-115);

metodologija postoji ali ne i procedura pa mi sad i ne znamo da li je dulic prekrsio zakon ili ne

i da zavrsim

mali broj ljudi moze da poveruje da se podzakonski akti ne donose zato sto je vlast nesposobna. mora da je makar "malo" i korumpirana

gordanac gordanac 00:02 10.02.2013

Re: okvir za kontrolu

Pa, niste pažljivo čitali, rekla sam "statistika nije na strani ovog saziva" (a tiče se broja zakona usvojenih po hitnom postupku), mislim da je za proteklih šest meseci oko 65% "prošlo" po hitnom postupku. I to takođe nema veze sa ratifikacijama, i neke od njih mogu biti po hitnom postupku.
Radi se o odlučivanju o tome da li će ili ne biti glasanjem prihvaćeno da se predlog zakona razmatra po hitnom postupku.
Statisitka je dostupna, teško da može biti "rasprave" o "izbrojanim" (prihvaćenim ili ne) predlozima po hitnom postupku.

i - dalje:
stopalo:
... ali nije tacno da zakon ne moze biti primenjen bez podzakonskog akta. upravo je to mesto za diskreciono tumacenje odnosno korupciju. zakon o planiranju i izgradnji se primenjuje od 2003 (sa raznim izmenama i dopunama) bez obzira sto vec 10 godina veliki broj podzakonskih akata nije donesen. a nesto se ipak ovde gradi i sa dozvolom

Zakon može biti primenjen bez ikakvog podzakonskog akta samo ako ga ne predviđa ili u odredbama za koje nije potreban, o podzakonskim aktima ne odlučuje parlament, a zakon ne može biti primenjivan ako njegova primena odredbom u samom zakonu zahteva podzakonski akt.
Zakon o kome je reč imao je više izmena i dopuna, neke bez ikakve veze sa podzakonskim aktima, neke u vezi sa rokovima, primer vam nije dobar za vezu zakona i podzakonskih akata.

A ako ste hteli ličnu opasku o nekom, mogli ste to odmah.
stopalo stopalo 00:13 10.02.2013

Re: okvir za kontrolu

A ako ste hteli ličnu opasku o nekom, mogli ste to odmah.


ne razumem sta je bilo licno? (sem male opaske na kraju, koja dokazuje tezu iz prvog posta )

vi tvrdite da se zakon ne moze primenjivati bez podzakonskih akata, a ja sam na primeru pokazao da moze.

projekti telekominikacija su clanom 133 odredjeni kao projekti "od znacaja za republiku". podzakonski propis koji regulise proceduru realizacije projekta iz tacke 15 clana 201 ne postoji.

u konkretnom primeru firma je dobila posao i sve potrebne dozvole.

dakle zakon se moze primenjivati i bez potrebnih podzakonskih akata.

gordanac gordanac 00:27 10.02.2013

Re: okvir za kontrolu

stopalo
A ako ste hteli ličnu opasku o nekom, mogli ste to odmah.


ne razumem sta je bilo licno? (sem male opaske na kraju, koja dokazuje tezu iz prvog posta )

vi tvrdite da se zakon ne moze primenjivati bez podzakonskih akata, a ja sam na primeru pokazao da moze.

projekti telekominikacija su clanom 133 odredjeni kao projekti "od znacaja za republiku". podzakonski propis koji regulise proceduru realizacije projekta iz tacke 15 clana 201 ne postoji.

u konkretnom primeru firma je dobila posao i sve potrebne dozvole.

dakle zakon se moze primenjivati i bez potrebnih podzakonskih akata.


Naravno da ne može.

A sama opaska je lična, kao i interpretacija primera, koji je uz to i protivrečan jer istovremeno tvrdite i da se "zakon može primenjivati bez podzakonskih akata" i tvrdite da je citirano (od primene) u vašem komentaru "korupcija".
Ne može oba - ili se zakon primenjuje ili je korupcija.
stopalo stopalo 00:40 10.02.2013

Re: okvir za kontrolu

gordanac

Ne može oba - ili se zakon primenjuje ili je korupcija.


vi tvrdite da se te dve stvari medjusobno iskljucuju? u srbiji? od 1990do 2013?

sad stvarno ne znam sta dalje da kazem?

zato odustajem i izvinjavam se na smetnji


gordanac gordanac 01:24 10.02.2013

Re: okvir za kontrolu

stopalo
gordanac

Ne može oba - ili se zakon primenjuje ili je korupcija.


vi tvrdite da se te dve stvari medjusobno iskljucuju? u srbiji? od 1990do 2013?

sad stvarno ne znam sta dalje da kazem?

zato odustajem i izvinjavam se na smetnji



Naravno da se isključuju, ako se radi o primeni zakona, to istovremeno znači i poštovanje tog zakona, a ako se radi o korupciji tada se radi o zloupotrebi zakona (odredbi ili ovlašćenja datih zakonom).
Kad bi bilo drugačije, govoriti o korupciji ne bi imalo nikakvog smisla, baš kao ni govoriti o zakonima i vladavini prava.
Jednostavno je, sasvim.
I nemate se radi čega izvinjavati, jer nema nikakve smetnje.
8c_competizione 8c_competizione 09:58 09.02.2013

vec odalvno ...

... mi se cini

Ili da uvezemo nekoliko stečajnih upravnika iz, recimo, Nemačke, Japana, Švajcarske... da naprave nešto od ove zemlje.



da jedino prinudna STRANA uprava, ogranicena na rok od jedno 10-20 godina, moze pomoci ovoj zemlji. A ove sadasnje tetlemane na pozicijama treba zakonom zabraniti u javnom zivotu!

najozbiljnije ovo mislim!
Krugolina Borup Krugolina Borup 11:56 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

jedino prinudna STRANA uprava,


Ni to nije nikakva garancija.

Trenutno je u UK vestima dominantna priča o prodaji konjskog mesa (koje je isto tako možda zaraženo nekakvim toksinom, u slučaju da je siroma konj pio lekove protiv artritisa pre nego su ga samleli), a u proizvodima koji su označeni kao 100% govedina.
Sve su to neki francuski, švedski, irski proizvođači/dobavljači.
Problem je, pak, što se u svetu više ne zna odakle šta dolazi, globalizacija je napravila totalni dar mar u našoj ishrani.

Jedini način da se čovek od toga SIGURNO sačuva jeste da se vrati na selo, pa da si sam gaji svoju hranu. Ne kažem da država ne može da učini više. Samo kažem da je problem širi od regionalnog.
zemljanin zemljanin 12:14 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

Jedini način da se čovek od toga SIGURNO sačuva jeste da se vrati na selo, pa da si sam gaji svoju hranu. Ne kažem da država ne može da učini više. Samo kažem da je problem širi od regionalnog.



To je stari oprobani sistem ... čak i seljaci (proizvođači domaće hrane) imaju dva proizvodna sistema ... jedan za prodaju i jedan za ishranu ...

Dražava se zasniva na porezu (reketu) ... svako od nas je unapred zadužen za nešto ... i onda moraš da radiš i zarađuješ više nego što ti je realno potrebno ... u suprotnom bi ljudi proizvodili i radili samo za svoje plus još malo, potrebe ... naravno teorija države je mnogo komleksnija ali gledano sa aspekta prinude, ona je na vrhu lanca ...

EDIT. Garantujem da bilo koja kultura može da se uzgaji bez tretiranja hemijom ... ali će prinos biti niži ... kako sam ja stimulisan da proizvodim više a i moram, onda mi se više isplati da povećam prinos ... tu treba dodati i kampanju "isiniitosti" ... više i ne postoji mali ili sredni proizvođač koji veruje da će zasad roditi ako ga ne tretira hemiskim dodacima ... jednostavnije, više niko i ne pokušava ...
zilikaka zilikaka 12:27 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

Ne kažem da država ne može da učini više. Samo kažem da je problem širi od regionalnog.


Upet da uskočim sa pričom koju sam čula.

Kažu da je prethodna zakonska regulativa kod nas (što se kvaliteta hrane tiče) bila vrlo precizna i prilično stroga.
Recimo, znalo se koji je minimalni sadržaj mesa u proizvodima poput viršli, i tako za gotovo sve vrste hrane.

Onda je ceo paket pravilnika povučen, i postavljena sasvim druga logika. Proizvod je takav kakav jeste, (zbog slobodnog tržišta), jedino ne sme sadržati materije opasne po zdravlje.

Gore rekoh, da čak nije bila (novim pravilnicima) propisana nedozvoljena količina potencijalno štetnih materija.

Dakle, sve je prepušteno (po pravilu neukom) kupcu, koji mora da prouči deklaraciju na proizvodu, i vidi sadržaj.

Ispada da smo od gotovog napravili veresiju, da bismo bili u skladu sa svetom.
lakipingvin lakipingvin 13:11 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

Jedini način da se čovek od toga SIGURNO sačuva jeste da se vrati na selo, pa da si sam gaji svoju hranu. Ne kažem da država ne može da učini više. Samo kažem da je problem širi od regionalnog.


Mislim da grešiš,jedini način da se čovek od toga sigurno sačuva je da prijatelj Baćević i crnogorska družina otvore što više rudnika po Srbiji i da onda kad se rudnici potpuno iscrpe zatvore sve te rupe recimo nuklearnim otpadom iz Nemačke ili Francuske.

Sa tolikim parama blagostanje bi bilo nadohvat ruke i Beograd ako ne bi ušao u Evropu sigurno bi dobio datum pregovora.
hajkula1 hajkula1 16:06 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

zemljanin
Jedini način da se čovek od toga SIGURNO sačuva jeste da se vrati na selo, pa da si sam gaji svoju hranu. Ne kažem da država ne može da učini više. Samo kažem da je problem širi od regionalnog.


To je stari oprobani sistem ... čak i seljaci (proizvođači domaće hrane) imaju dva proizvodna sistema ... jedan za prodaju i jedan za ishranu ...
...


Hm, pričala sa više seljaka o tome. Kažu, a šta ako moja buduća snaja to jede pa mi rodi bolesno unuče?

Kao i u svim sferama, i tu ima onih koji se ne plaše ni ljudi ni boga. Ja opet verujem da je poštenje više opstalo među seljacima.


Boris Drenca Boris Drenca 16:25 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

Jedini način da se čovek od toga SIGURNO sačuva jeste da se vrati na selo, pa da si sam gaji svoju hranu. Ne kažem da država ne može da učini više. Samo kažem da je problem širi od regionalnog.


O tom odlasku razmišljam već neko vreme. Odrastao u pustarama Bloka 28 na Novom Beogradu sa veoma malo veza sa selom
zemljanin zemljanin 16:34 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

prošle godine sam ubedio sestru da u okviru dvorišta zasadi paradajz ... posle sam se ubio od ubeđivanja da ga neprska već samo zaliva ... svi u okolini su joj govorili da će da joj propadne i nudili joj razne preparate i savete ... srećom, pristala ja na eksperiment ... zasadila je 30 struka paradajza, bez ikakvog prskanja i đubrenja u 3x3m ... ona, muž i dete su se razbili a davala je i kome god je stigla ... + ostalo i za zimnicu ... a travu je počupal možda dva puta ... iz nekog meni nepoznatog razloga još uvek odbijaju da kupe kravu
milisav68 milisav68 16:56 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

hajkula1
zemljanin
Jedini način da se čovek od toga SIGURNO sačuva jeste da se vrati na selo, pa da si sam gaji svoju hranu. Ne kažem da država ne može da učini više. Samo kažem da je problem širi od regionalnog.


To je stari oprobani sistem ... čak i seljaci (proizvođači domaće hrane) imaju dva proizvodna sistema ... jedan za prodaju i jedan za ishranu ...
...


Hm, pričala sa više seljaka o tome. Kažu, a šta ako moja buduća snaja to jede pa mi rodi bolesno unuče?

Kao i u svim sferama, i tu ima onih koji se ne plaše ni ljudi ni boga. Ja opet verujem da je poštenje više opstalo među seljacima.

Ima tu i neznanja, uvozi se sve i svašta, prska se po preporuci prodavca, koji je često nekvalifikovan....

Sa druge strane, i klima se drastično menja, pa je teško napraviti i održati rod bez hemije.
ivana23 ivana23 16:56 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

Krugolina Borup
jedino prinudna STRANA uprava,


Ni to nije nikakva garancija.

Trenutno je u UK vestima dominantna priča o prodaji konjskog mesa (koje je isto tako možda zaraženo nekakvim toksinom, u slučaju da je siroma konj pio lekove protiv artritisa pre nego su ga samleli), a u proizvodima koji su označeni kao 100% govedina.
Sve su to neki francuski, švedski, irski proizvođači/dobavljači.
Problem je, pak, što se u svetu više ne zna odakle šta dolazi, globalizacija je napravila totalni dar mar u našoj ishrani.

Jedini način da se čovek od toga SIGURNO sačuva jeste da se vrati na selo, pa da si sam gaji svoju hranu. Ne kažem da država ne može da učini više. Samo kažem da je problem širi od regionalnog.


Hospital food, school meals and baby food being tested amid fear of 'conspiracy with international implications'

Police called in to investigate 'criminal' horsemeat scandal
milisav68 milisav68 17:04 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

zemljanin
zasadila je 30 struka paradajza, bez ikakvog prskanja i đubrenja u 3x3m

Smanji malo, razmak izmedju struka (pritke) treba da bude jedan metar.

Čak da stavi i dva struka po pritki (ali se onda teško oprašuje, pa je manji rod), to je 24.
zemljanin zemljanin 17:18 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

milisav68
zemljanin
zasadila je 30 struka paradajza, bez ikakvog prskanja i đubrenja u 3x3m

Smanji malo, razmak izmedju struka (pritke) treba da bude jedan metar.

Čak da stavi i dva struka po pritki (ali se onda teško oprašuje, pa je manji rod), to je 24.

verovatno kad to radiš po propisu ... ali, čisto odokativno mislim da je bilo i manje od 3x3, recimo 3.5x2 ... ali kako god nisam mnogo pogrešio ... a sadila je i ljute papričice, ne znam količinu ali to se zvalo gusto sađenje ... i to iz semena neke paričice koja je "divlje" nikla ... i sve je rodilo, za njih u mnogo većoj količini nego što im treba ... ali neovisno od toga, poenta je da oni ne vole da se bave time i mislili su da im je potreba njiva za to ... a sve to je stalo u zabačenom delu dvorišta u okviru kuće sa 5 ari placa ... zaboravih da spomenem da je cela bašta bila pod orahom
Boris Drenca Boris Drenca 17:22 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

Za paradjz je važno da bude u hladu
dragoljub92 dragoljub92 17:25 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

Kažu da je prethodna zakonska regulativa kod nas (što se kvaliteta hrane tiče) bila vrlo precizna i prilično stroga.

to je bila komunistička ujdurmai štetila je narodu zato su taj zakon i ukinuli.nećemo valjda da nam komunisti kroje hranu i danas kad smo slobodni od njihovog maltretiranja zdravom hranom.
milisav68 milisav68 17:36 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

zemljanin

verovatno kad to radiš po propisu ...

Ma kakav propis, lično iskustvo.
Jednostavno nema mesta.


Kad počne da raste, ne možeš da priđeš da ga privežeš, teže se oprašuje, i još teže bere.
hoochie coochie man hoochie coochie man 17:44 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

zasadila je 30 struka paradajza, bez ikakvog prskanja i đubrenja u 3x3m ... ona, muž i dete su se razbili a davala je i kome god je stigla ... + ostalo i za zimnicu ... a travu je počupal možda dva puta

cela bašta bila pod orahom

Za paradjz je važno da bude u hladu


Samo vas posmatram
Ne bi se vi od poljoprivrede leba najeli :)

Maksimalan prinos paradajza (holandski prosek, recimo) je 45, 50 tona po hektaru.
Dakle u sve "ortove", superintenzivna proizvodnja, vrhunski hibridi i prinosi.
Kad se to svede prinos po metru kvadratnom je 4, 5 kg.
Na 7, 8 kvadrata (3x2,5) prinos uz svu tu silu agrotehnike i ulaganja je oko 30 kg.
Sve i da se bez ikakvog rada i ulaganja postigne vrhunski prinos teško da 20 30 kg bude dovoljno za da se razbije od paradajza, da se deli koME se stigne i još da ostane za zimnicu....

Smanjujte :)
hajkula1 hajkula1 17:45 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

Ima tu i neznanja, uvozi se sve i svašta, prska se po preporuci prodavca, koji je često nekvalifikovan....



Jeste. Na žalost a za to nisu krivi seljaci.

Sa druge strane, i klima se drastično menja, pa je teško napraviti i održati rod bez hemije.


Protiv ekstremnih pojava (požara i poplava) je teško boriti se.
Za promene u klimatskim uslovima deo rešenja je u selekciji i ukrštanju i zaštiti zasnovanim na tradicionalnim načinima a ne u tehnologiji zasnovanoj na GMO.
Mnogi koji izjednačavaju hibridni kukuruz sa SMO kukuruzom su u zabludi a mnogi su inspirisani šargarepom na štapu.
dragoljub92 dragoljub92 17:47 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

lično iskustvo.

vidi ti milisava pa on bre pravi milisav na neki zajebant ,
milisave el ovo sav tvoj lebac,ups paradajz?
hoochie coochie man hoochie coochie man 18:00 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

i zaštiti zasnovanim na tradicionalnim načinima


Pepelom protiv krompirove zlatice ili božićnom slamom u račve voća protiv truleži?

Naivno je to što mislite, verujte.
zemljanin zemljanin 18:30 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

hoochie coochie man


pazi ne baratam brojkama jer nisam ja to uzgajao ... ali iz prepiske a i kada smo bili kod njih, paradajza je bilo za gađanje ... a to su tri reda između kojih si mogao da se provučeš ... izmađu samih strukova u svakom redu, nema nikakve praznine ... to je zgusnuto max ... bez kolja već su vezivali kanape na grane od oraha ... znači max improvizacija ... sve što nije uzrelo to su stavili kao zeleni paradajz za zimnicu ... jbg. ne bavim se povrtarstvom da bi procenio prinos, ali za njih je bilo i više nego dovoljno ... čak za ovu godinu su smislili da smanje na 20 struka jer je to realno potreba ... a ljute paprike su sadili tako što su nabacali seme u cca 2m2 i to prekrili sa zemljom ... niklo je jedno 50-70 strukova (otprilike) koji su bili max, max zgusnuti ... sve što nisu pojeli, iskoristili su da naprave ljuti ajvar + faferone za zimnicu ... tu zaista ne preterujem jer su dve tegle dali nama sad kad smo bili tu ...

OK tu nije ništa sađeno jedno 20g ali ne bih rekao da je to baš odlučujući faktor ... svejedno ništa od toga nije videlo ni mrvicu hemije, samo vodu
milisav68 milisav68 18:31 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

hajkula1

Protiv ekstremnih pojava (požara i poplava) je teško boriti se.
Za promene u klimatskim uslovima deo rešenja je u selekciji i ukrštanju i zaštiti zasnovanim na tradicionalnim načinima a ne u tehnologiji zasnovanoj na GMO.
Mnogi koji izjednačavaju hibridni kukuruz sa SMO kukuruzom su u zabludi a mnogi su inspirisani šargarepom na štapu.

Ma nisam ja zagovornik GMO, nego samo konstatujem.

Ne mora da bude poplava, ali ako stalno pada kiša prilikom zrenja voća/povrća, onda se lako javlja buđ (pa se prska da ne bude).

Ili recimo treba da budeš vrač-pogađač kakva će godina da bude (kišovita/sušna), pa da odabereš sortu recimo kukuruza.....mom tastu prošle godine sve "izgorelo" na suncu, a komšija (njiva) pored - sve zeleno, a jedina razlika u izboru sorte....hoću da kažem da su promene klime - drastične.
dragoljub
vidi ti milisava pa on bre pravi milisav na neki zajebant ,
milisave el ovo sav tvoj lebac,ups paradajz?

Nije, ali je slično (nije mi palo na pamet da slikam moju baštu).

A inače, nije mi poljoprivreda osnovno zanimanje, ali sam upućen (i pomažem) preko žene i tazbine.

hoochie coochie man hoochie coochie man 18:38 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

ali iz prepiske a i kada smo bili kod njih, paradajza je bilo za gađanje .


Ma verujem da je takav utisak, često se on sreće kod hobista :)
Javlja se tu i neka sujetica, da ne kažem emocija prema nečem svom. Kao, a da vidiš moj paradjaz, ja lično podgajio, takvog svet nije video...
I stvarno su iskreno uvereni da je to nešto izuzetno.

Ne vidim ja tu ništa ružno, naprotiv, ljudi vole to što su oni sami odgajili i često su subjektivni prema tome.
A kad se to isto radi profesionalno, zbog para, e tu je priča sasvim drugačija.
Tad su uglavnom nezadovoljni i malo im :)
Jukie Jukie 18:43 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

zemljanin

tu nije ništa sađeno jedno 20g ali ne bih rekao da je to baš odlučujući faktor ...

Ja mislim da je baš to odlučujući faktor i zato i postoji smena useva.
milisav68 milisav68 18:59 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

hoochie coochie man

A kad se to isto radi profesionalno, zbog para, e tu je priča sasvim drugačija.
Tad su uglavnom nezadovoljni i malo im :)

Da, kao recimo pretprošle godine kada je udarna (ona prva domaća) cena paradajza bila 30 dinara/kilo (mnogo zasađeno, rodilo ko ludo), a litar goriva 120 dinara, zakup tezge 200 dinara, pa ti je trebalo da prodaš 20 kila da bi izvuko samo te troškove, a gde su sadnice, rad, i ostalo ....pričam o nekom porodičnom "biznisu".....
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:24 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

Da, kao recimo pretprošle godine kada je udarna (ona prva domaća) cena paradajza bila 30 dinara/kilo (mnogo zasađeno, rodilo ko ludo), a litar goriva 120 dinara, zakup tezge 200 dinara, pa ti je trebalo da prodaš 20 kila da bi izvuko samo te troškove, a gde su sadnice, rad, i ostalo ....pričam o nekom porodičnom "biznisu".....


Uh, diraš mi rane :)
To je priča o poljporivredi kao šansi, eto kakve su nam šanse sa poljoprivredom.
Malo više rodi i eto problema.
Srećni smo samo kad kod komšije rod podbaci, a kod nas rodi.
Nije to srpska priča o komšijinoj kravi, to je realnost.
Nema dovoljno kupaca, a ima i previše proizvoda kad rodi.
A uz to, i zemljanin umesto da lepo ode na pijac ili u prodavnicu, kupi paradajz i odnese sestri, on je nagovara da ona zasadi.
Pa kome seljaci da ga prodaju posle :)


Treba nam (nama seljacima) više domaćih kupaca, a kupci poljoprivrednih proizvoda su industrijski radnici sa solidnim platama.
Kad to neko shvati, kad prestane demagogija o tome kako je selo budućnost, seljacima će krenuti.
Ali ovi naši političari se ubiše od kukanja kako selo umire i kako se treba vraćati ne selo.
Pojma nemaju.
dragoljub92 dragoljub92 19:25 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

moja sestra u rumi ima dvorište da se izgubiš,više od 9ari.
elem ona je isto zaluđenik tipa vegetarijanac+'zdrava&neprckana' klopa. i tako sadi svake godine i sve joj pojedu zlatice,vaške i ostale grabljivice.em što džabe radi,nije loše za penzionera da se zanima al što baca pare na seme.
još plus to zemljište je bilo njiva bacano đubrivo i slično,nema šanse da tu rodi nešto ljudski a da nije prckano i đubreto.
mada sade ljudi i po niš paradajz i papriku u saksije i to rađa al bate,to je zajebancija.
a o GMO i TGMO neću ođe to ću objavim blog pa da vidimo čija majka crnu vunu prede
apacherosepeacock apacherosepeacock 19:27 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

a sve to je stalo u zabačenom delu dvorišta u okviru kuće sa 5 ari placa ...


Dzejmi Oliver ima iza kuce (one engleske stare kuce na farmi zvane kotidz)
bastu skroz zasadjenu povrcem i zelenisom za porodicu (i malo za tv kuvar) a nije na nekom prevelikom terenu. A medju povrcem iskacu ljubicice i razno cvece - super izgleda, sve iskorisceno.
(setaju i neki pilici tuda).

Posto nema gde vise da sadi, bastovan mu daje predlog za ustedu prostora za krompir recimo. Zemlju u vreci onako kupljenu u rasadniku, da otvori gore s vrha i u donjoj polovini da rasece i ugura krompir odozgo i odozdo. I da redovno zaliva, nista vise (vrecu prisloni na ogradu..)

Engleska klima je uzas, previse kise i premalo sunca, opet sve mu uspeva.

Ja sam jednom u svojoj basti (koja je uglavnom za cvece) sadila mentu, paradajz, papricice a imam i divlju tresnju. Bila sam iznenadjena da je sve jestivo i ukusno, onako bez ikakvog dodatnog posla (samo posadim), a holandska klima barabar sa engleskom (grozna).
(steta sto me mrzi da malo vise sadim jestivo umesto sto negujem hrizanteme, hortenzije, tulipane i tako to; a mogla bih i da pobacam ove beskorisne macke i psa i gajim neku kravicu:)
milisav68 milisav68 20:00 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

hoochie coochie man

Treba nam (nama seljacima) više domaćih kupaca, a kupci poljoprivrednih proizvoda su industrijski radnici sa solidnim platama.
Kad to neko shvati, kad prestane demagogija o tome kako je selo budućnost seljacima će krenuti.
Ali ovi naši političari se ubiše od kukanja kako selo umire i kako se treba vraćati ne selo.
Pojma nemaju.

Ma oni kao i uvek koriste poluistine :)

Mnogo je zemlje neobrađeno, pa ne bi bilo loše da se neki broj ljudi vrati, time bi se smanjio pritisak na gradove i industriju...i bila bi veća cena radne snage....ali to sve bi trebalo da se radi sinhronizovano, da raste i jedno i drugo, i da "početak" i akcenat bude na "mala i srednja preduzeća" i "male i srednje porodične farme/voćnjake-štagod".....

Država tu samo treba da obezbedi pravnu sigurnost, infrastrukturu i smanji papirologiju...i naravno da ubire porez, ali sa nekim donjim limitima....pre toga treba da se menja izborni zakon, da se vlast stvarno prenese na lokal.....uf.
Krugolina Borup Krugolina Borup 23:50 09.02.2013

Re: vec odalvno ...

Odrastao u pustarama Bloka 28 na Novom Beogradu sa veoma malo veza sa selom


To ti misliš da blok 28 nije imao nikakve veze sa selom.

Odrasla sam u istom bloku, gde je na zadnjem spratu solitera moj tata na ogromne dve terase gajio (i dan danas gaji) paradajz, paprike, luka, šargarepe, belo grožđe, crno grože, pa i smokvu.

Dok sam odrastala uz te bašte, živ me je blam jeo, mada je društvo obožavalo da u sred žurke izađe na terasu, ubere paradajz i pojede ga na licinome mestu ko jabuku.

Danas me više nije blam, štaviše - gledajući dokumentarce kako na krovovima njujorških solitera ljudi prave bašte s organskim proizvodima - shvatam da je moj tata bio preteča ispravne ideje.

Plus, imam tu privilegiju da leti uživam u neprskanim paprikama i paradajzu.
hajkula1 hajkula1 00:28 10.02.2013

Re: vec odalvno ...


Neko vreme, da bi edukovala sina da ne raste razno voće i povrće kao kajsije, trešnje, višnje i orah, zasejali smo bašticu u dvorištu. Ceo prazan prostor je jedva 2 ara a mi smo samo deo koristili. Paradjaz kada zri, zaista ne može da se pojede a niti može dugo da stoji jer je od domaćih sorti. Da bi period branja paradajza bio duži, sadili smo različite sorte po 4-5 strukova, onaj rani smo u početku štitili najlonom. Dinje, lubenice, krastavac, pa i krompir smo sadili iz fazona, da bi se deca upoznala. Zelena salata, mladi luk, list peršuna, celera pa i njihov koren i šargarepa uz spanać - u potpunosti su zadovoljili naše potrebe, čak smo i poklanjali, nešto i zamrzavali. Boranija i grašak su takođe zadovoljili. Imali smo i nešto jagoda. Velika korist naročito u periodu inflacije. Veliko zadovoljstvo zbog plodova, zbog ukusa i mirisa. Deca edukovana
Bili smo neznalice koje se nisu stidele da pitaju. Čak i svekar je gradsko dete, (sve sam amater-baštovan). Potrebno je ipak neko vreme, posvećenost, rad, radoznalost i ljubav. Svekar je napravio mini glistnjak zbog pecanja i zbog komposta (metar sa nešto). Donosio je koprivu i neke trave. Mleo, potapao u vodu, nešto prokuvavao...
Znate, to što se sejanja i sadnje tiče, stvarno ima ljudi kojima sve nikne, rodi pa makar naopako da ga zasade a nekome neće. I saksijsko cveće nekome uspeva, nekome ne. Kao što neko ima tešku ruku kada daje injekcije, boli ne pitaj a neko ima laku ruku pa se ne oseti. Nisu babske priče.

dragoljub92 dragoljub92 01:23 10.02.2013

Re: vec odalvno ...

EDIT. Garantujem da bilo koja kultura može da se uzgaji bez tretiranja hemijom ... ali će prinos biti niži ...

bolje se raspitaj kod hučija koji je stručnjak nego što izmišljš toplu vodu.
ako ne tretiraš hemijom prve godine će biti niži prinos ako od prinosa budeš uzeo za seme i njime seješ druge godine će biti još duplo manje,treće neće biti nikakve koristi.i
i današnje seme ,ne GMO,već ono koje zovete dobrim ,ne može da se upotrebljava plod kao semenski izvor.
moj prijatelj iz škole radi tako što jedne godine kupi seme luka(onaj sitni lukac) pa zasadi i od njega uzme za seme i sadi sledeće godine,već treće godine kupuje pravo seme jer se opeko,ali on ne proizvodi za industriju nego da se pomogne.tako da može da sebi dozvoli slab rod.i to radi sa svim što može.
ovo sam saznao jer mi se njegova žena žalila da mora da da pare za seme i na moje pa zar nije bolje da odvoji od roda dobio sam ovu informaciju.
cerskij je lepo postavio pitanje zašto tamo u indiji postoje polja sa baznim semenom ali ne zna da odgopvori na njega.
to seme služi da obnovi 'krv' novim sortama koje daju daleko više kao prinos ali se 'troše vremenom i moraju da im se obnavljaju genetske karakteristike.
nači staro seme ima moć obnavljanja ali nema prinos ahibridi imaju prinos ali vremenom gube moć reprodukcije.
do 91 je jugoslavija plaćala seljacim i bilo kome ko može da čuva arapske konje, plaćali su po grlu.ne zato što neko vili konje u tadšnjoj vlasti nego što se to finansiralo iz svetskih fondova za očuvanje autohtonih rasa,čuveni englezi(engleski punokrvni konj) vode poreklo od pet(5) arapskih pastuva uvezenh u 17om veku u englesku.a sve ostale rase su nadovezane na tog engleskog punokrvnjaka.
aj da ne tupim ko cerski bre!
i šlus!
milisav68 milisav68 09:09 10.02.2013

Re: vec odalvno ...

dragoljub92

cerskij je lepo postavio pitanje zašto tamo u indiji postoje polja sa baznim semenom ali ne zna da odgopvori na njega.
to seme služi da obnovi 'krv' novim sortama koje daju daleko više kao prinos ali se 'troše vremenom i moraju da im se obnavljaju genetske karakteristike.
nači staro seme ima moć obnavljanja ali nema prinos ahibridi imaju prinos ali vremenom gube moć reprodukcije.

Pa postoji to i kod nas.

Institut za voćarstvo

Institut za ratarstvo i povrtarstvo

Institut za povrtarstvo

Polja sa poslednjeg linka vidim sa terase.
Boris Drenca Boris Drenca 10:39 10.02.2013

Re: vec odalvno ...

Pazi ja znam da su komčije ko Akademije, ili na onoj poljani kod Potkovice imale bašte. Dok je na akademiji bio klub dešavalo se da pojedinci maznu koji paradajz, ko će do Ljazera u 30. da ide....

Uostalom dok se gradio onaj vojni blok svi smo na Peščari (tamo gde je sada onaj hotel kod pruge) imali kolibe. Kao deca na selu.

Odlazak iz grada jeste neki cilj. Praktično treba smisliti šta sa školom za dete.
Jukie Jukie 16:42 10.02.2013

Re: vec odalvno ...

Boris Drenca
Odlazak iz grada jeste neki cilj. Praktično treba smisliti šta sa školom za dete.

link
benevolent benevolent 19:56 10.02.2013

problem (hrane) širi od regionalnog

Hrana je bila i biće sve više globalni strateški proizvod, a biće i oružje. To su i zatrovani, GM, sintetički, hemijski i ostali surogati kojima nas zatrpavaju nadnacionalne megakompanije čiji je BP veći čak i od razvijenijih svetskih privreda,
Pa, videli ste reklamu sa početaka firme koja je izmislila Deda Mraza: kada je najbolje početi sa konzumiranjem njihovog proizvoda.
Taj slogan, naravno (i nažalost) važi i sada, a koristiće ga još dugo.
climatesasa climatesasa 12:17 09.02.2013

mleko i poverenje

Problem sa drzavom je u poverenju gradjana. Uvek pricam o tome, i podsetim da kad je bila epidemija velikih boginja tamo neke 70i neke proslog veka (ja sam bio mali pa pricam iz tudjih prica) nisu se ljudi (vecina, uvek vecina, nikad svi to je i normalno) pitali da li ce ih drzava prevariti nego su verovali i primali razlicite vakcine. znali su svi da ce najbolje otici vrhu ali nisu sumljali da li ce ih drzava ostaviti na cedilu. onomad kada su se goli poskidali i predsednik drzave i minisatsr zdravlja i izboli pred kamerama svi (opet figurativno) su umrli od smeha i rekli da je to fora. e to je poverenje odnosno nepoverenje. a bila je ogromna sansa da se to uspostavi posle 2000te. i krenulo je. i stalo. i znamo i kad. ali i pored svega TO je najveca krivica doskorasnjih vladara srbije. a to nije zakon i propisi. to je politicka volja da se sprovede. ali ako je ima onda nema hektara placeva, tendera, extra automobila, neodgovrnih izjava i svega i svacega sto je bilo. jer kad politickom voljom uredis drzavu onda i sma letis kad napravis problem. a sta ce ti to.
vladaxy vladaxy 13:12 09.02.2013

Odgovor

Da li mi je potrebna 'država'? Šta je njena uloga?

Naravno da nije u ovolikoj meri, to ja sve vreme pričam. Ali nekima treba vreme da shvate kroz ovakve primere, mada primera ima mnogo i svakodnevno.

Reagujte uradite, šta je potrebno. Testirajte ono što jedemo. Siguran sam da se u ovoj zemlji krije nešto ljudi koji znaju svoj posao ine stide se da kažu kakvo je stanje. Pokažite da se može imati poverenje u vas.

Znaš odlično da se ovo nikada neće desiti. Ovaj sistem nije napravljen za dobre, stručne ljude, nego za ološ i debile.
Ali, nešto mi ne da mira. Jedan od proizvođača čije je mleko zagađeno radi i u Srbiji, kao domaća firma. Eto slučajno imam litar mleka tog proizvođača u frižideru. Da li je ta firma proverena? Da li mogu da pijem to mleko? Da li će ministarstvo zaista proveriti mleko u našim prodavnicama?

Ne postoji aspolutna sigurnost. Ali da je ovo normalna država sa sudstvom koje funkcioniše, prvi koji se otruje bi mogao da tuži i zatvori fabriku. To bi onda bio signal ostalim proizvođačima da obrate pažnju na kvalitet i bezbednost.
drzura drzura 14:17 09.02.2013

ne bih da kvarim

priču , ali ja mlijeko ne pijem odavno , možda ponekad u kafu sipam koju kap . jogurt kupujem Crnogorski " lazine " , mada ni to ne pijem često , više pivo vino rakijica . Čuo sam da su povukli ta Hrvatska mlijeka i sa Crnogorskog tržišta . MANJE MLEKA VIŠE PIVA !
draft.dodger draft.dodger 14:19 09.02.2013

Oliver Mlekar...

Obren Markov Obren Markov 15:35 09.02.2013

U ime Salforda, amin

Dukat u Somboru je stara somborska mlekara, koja je vlasništvo Dukata iz Zagreba - ona ne uvozi, nego za naše tržište pravi mleko i prerađuje ga u njegove proizvode. Niti ima niti je logično da ima bilo kakve veze sa mlekom koje se proizvodi u Hrvatskoj.

Spinovanje panike u ovom slučaju odgovara jedino Salfordu, vlasniku većine mlekara po Srbiji, Imleka (i pripojene joj novosadske) između ostalih. I istovremeno, kompaniji koja već godinama najbestidnije zavlači ruke u naše džepove. Somborski Dukat je ovom konglomeratu u ovom trenutku jedini iole dorastao suparnik na tržištu Srbije.

Naravno da je dosledna kontrola kvaliteta hrane neophodna. Samo, ne vidim u ovom slučaju ni jedan znak da ta kontrola kod nas nije rađena ili da nije bila efikasna - kao što vidim i da u susednoj nam Hrvatskoj kontrola efikasno funkcioniše. Zato mleko i tunjevina i jesu povučene, zar ne ?
hajkula1 hajkula1 16:20 09.02.2013

Re: U ime Salforda, amin

Obren Markov
...vlasništvo Dukata ... nego za naše tržište pravi mleko i prerađuje ga u njegove proizvode.

... Spinovanje panike u ovom slučaju odgovara ...

Naravno da je dosledna kontrola kvaliteta hrane neophodna...


Istražujem, raspitujem se jer se i meni slično mota po glavi i neda mi mira.
Mi (ćerka, sin i ja) bez mleka i mlečnih proizvoda ne možemo.
Pooštrila bih zakon u smislu da vlasnici-proizvođači hrane odgovaraju kao i teroristi i izvršioci genocida, masovne ubice.



zemljanin zemljanin 16:28 09.02.2013

Re: U ime Salforda, amin

Rešenje je jednostavno ... Parlament treba da prasićima i kravama dodeli status kućnog ljubimca ... a onda ide ono isporuka na kućnu adresu ... + hotel za Vaše ljubimce dok ste na putu, poslu ili ... tako bi i dalje imali farme kojima bi plaćali naturalno i imali zdravu hranu i mlečne proizvode ...
jedan.kub jedan.kub 19:17 09.02.2013

Dok se zakonski propisi i njhova praktična

primena ne dovedu u red
Spinovanje panike u ovom slučaju odgovara jedino Salfordu, vlasniku većine mlekara po Srbiji,


Ne mislim da je u pitanju panika i Salford takođe treba kontrolisati.



Svi domaći prerađivači mleka i mlečnih proizvoda najvećim delom prerađuju mleko od individualnih proizvođača. Deo mlečnih proizvoda od registrovanih farmi dospe i na pijacu.

Najlakša i najefikasnija je kontrola same baze koju inače kontroliše sanitarna inspekcija.

Kontrolom uzoraka i zabranom prodaje i otkupa, problem bi bio rešen, a mislim da je takva kontrola u interesu svih potrošača pa i prerađivača.

Pretpostavljam da je problem i stočna hrana koju takođe korist Salford.
Jedino što može da nas u ovom trenutku teši je to što je rod prošlogodišnjeg kukuruza bio loš. Možda bi najbolje bilo da ga individualni proizvođači uporebe kao energent (za loženje).


hajkula1 hajkula1 00:38 10.02.2013

Re: U ime Salforda, amin

zemljanin
Rešenje je jednostavno ... Parlament treba da prasićima i kravama dodeli status kućnog ljubimca ... a onda ide ono isporuka na kućnu adresu ... + hotel za Vaše ljubimce dok ste na putu, poslu ili ... tako bi i dalje imali farme kojima bi plaćali naturalno i imali zdravu hranu i mlečne proizvode ...


Malo si s brda s dola. Mangulicama i bušama, autohtonim, starim sortama. Moja tetka tako imala kikireze i gološijane i još neke pirgave, male sa dugačkim gaćama-nogama obraslim perjem (teča prošvercovao jaja iz ne znam koje zemlje neka takođe autohtona sorta) zbog svežih jaja a kao kućno-dvorišne ljubimce i neke patkice... ništa joj nisu mogli!
laziiprevare laziiprevare 16:35 09.02.2013

Grupa tutumraka sa ulice

Ili da uvezemo nekoliko stečajnih upravnika iz, recimo, Nemačke, Japana, Švajcarske... da naprave nešto od ove zemlje

Nema potrebe da se uvoze , živiš u državi kakvu su ti namenili stečajni upravnici iz sveta, i piješ mleko njihovo i krava jede hranu njihovu i kopaćeš nikal na njihov način namenjen za kolonije…

"Tutumrake" i oni pronalaze na ulici koji u početku nemaju velike materijane prohteve, studiraju veoma dugo i obično nose starke.
dragoljub92 dragoljub92 17:11 09.02.2013

Re: Grupa tutumraka sa ulice

obično nose starke.

daklem,čim vidim starke fatam se za pišmolj
hajkula1 hajkula1 17:49 09.02.2013

Re: Grupa tutumraka sa ulice

dragoljub92
obično nose starke.

daklem,čim vidim starke fatam se za pišmolj


Pravda za starke!
dr.wagner dr.wagner 19:12 09.02.2013

Re: Grupa tutumraka sa ulice

... večer

laziiprevare
... živiš u državi kakvu su ti namenili stečajni upravnici iz sveta, i piješ mleko njihovo i krava jede hranu njihovu i kopaćeš nikal na njihov način namenjen za kolonije…


-Sjećam se , tamo negdje početkom ili sredinom 90-ih , neki vaši su hodali po
Dedinju sa glogovim kolcem ... ,a sve u namjeri da probodu onoga kome su slovenci
desetak godina prije nogu otkinuli ...
-Jedna od rijetkih vaših "inicijativa" iz 90-ih koju su ovdje ovi "moji" dočekali
sa simpatijama ...
... jer eto , On im je kriv za sve njihove neostvarene snove i ambicije , zbog njega
nisu mogli napredovati (a ne zato što su glupi i nesposobni), uspjeli su napraviti
samo jednu jadnu vikendicu i dobiti jedan jadni stan ... i voziti onaj jadni stojadin ,
a kasnije "morali" kupiti i još jednu "peglicu" zbog par-nepar sistema ....

-A vidi nas sada kako smo uspjeli ... , hranimo se nusproizvodima


Wagner

P.S.
-Ovi iz našeg ministarstva tvrde da ti toksini zapravo i nisu toksični ... ,
valjda se zato tako i zovu ...
dragoljub92 dragoljub92 20:16 09.02.2013

Re: Grupa tutumraka sa ulice

-Ovi iz našeg ministarstva tvrde da ti toksini zapravo i nisu toksični ... ,
valjda se zato tako i zovu ...

viš kako su naši boljši ,bar priznaju da je otrov toksićan
... jer eto , On im je kriv za sve njihove neostvarene snove i ambicije , zbog njega
nisu mogli napredovati (a ne zato što su glupi i nesposobni), uspjeli su napraviti
samo jednu jadnu vikendicu i dobiti jedan jadni stan ... i voziti onaj jadni stojadin ,
a kasnije "morali" kupiti i još jednu "peglicu" zbog par-nepar sistema ....

ovo bi važilo i za vaš i naši
milisav68 milisav68 20:33 09.02.2013

Re: Grupa tutumraka sa ulice

dr.wagner

-Sjećam se , tamo negdje početkom......A vidi nas sada kako smo uspjeli ... , hranimo se nusproizvodima

A za vreme kralja, hrana je bila bez otrova i živelo se još zdravije.
dr.wagner dr.wagner 21:33 09.02.2013

Re: Grupa tutumraka sa ulice

Podrav Drugovi i gospodo

milisav68

A za vreme kralja, hrana je bila bez otrova i živelo se još zdravije.


-Lako je vama onda , koliko čujem vi opet imate kralja ...

W
laziiprevare laziiprevare 23:33 09.02.2013

Re: Grupa tutumraka sa ulice

Sjećam se , tamo negdje početkom ili sredinom 90-ih , neki vaši su hodali po Dedinju sa glogovim kolcem...

Moji nikada nisu hodali Dedinjem sa glogov kolac

Glupo mi da počnem od štuka koje bombarduju Beograd…

Pošto je reč o toksinima u hrani i oko nas, o profitu koji nema milosti, uhvatio me strah od "stečajnih upravnika" i njihovih diplomaca.

Pravda za starke uvažena.


dr.wagner dr.wagner 00:41 10.02.2013

Re: Grupa tutumraka sa ulice

laziiprevare
Glupo mi da počnem od štuka koje bombarduju Beograd…Pošto je reč o toksinima u hrani i oko nas ...


-Ma nije glupo spominjati štuke ... evo Milisav kaže da je sve do tih štuka
sa hranom bilo sve OK ...

-Isprika što sam se vratio u daleku prošlost , ali spomenuo sam vrijeme
kada su strani (stečajni) upravitelji bili zakonom zabaranjeni ... no izgleda
da i onda nije valjalo ...

W
milisav68 milisav68 09:33 10.02.2013

Re: Grupa tutumraka sa ulice

dr.wagner

-Ma nije glupo spominjati štuke ... evo Milisav kaže da je sve do tih štuka
sa hranom bilo sve OK ...

Ma ja samo pratim tvoju logiku.

Glupo je davati zasluge nekome za nešto što je bio opšti trend, po toj logici su Tudjman i Milošević zaslužni za uvodjenje interneta na ovim prostorima....

Isto važi i za te standarde sa hranom, tadašnja vlast je pratila trendove, ali je i bila slabo inertna, pa su se ti propisi (ne samo za standardi za hranu) donosili i menjali sporo.....zato smo tu gde jesmo.....

Tadašnji propisi su bili dosta strožiji (jer je bilo manje hemije i radijacije ), pa po njima danas ne bi mogao ništa da uvezeš....a stečajni upravnici su trend već više godina, jer se proizvodnja preselila na istok....
Kraja Kraja 21:32 09.02.2013

...propisi...

...gledamo posledice besmislenih propisa, besmislenih jer ih se niko ne pridrzava...
...zabranjeno uzgajanje gmo soje, ali niko ne ume da objasni odakle ista u hrani za stoku...
...konstatovano da je kukuruz (nas ili hrvatski) vracen iz italije zbog visokog sadrzaja aflatoxina...
...trebalo je da bude unisten, ali je ipak zavrsio u hrani za stoku...
...tako smo dosli do mleka...
...da ne pominjem famozni pravilnik iz 2009. u kojem se neko (zna se ko) poigrao sa brojem bekerela i "samo" ih utrostrucio, da bi neko (zna se ko) uvezao nekoliko hiljada tona neispravnog djubriva i namlatio pare...
...na portalu RASFF-a mozete se zabaviti citajuci sta se sve pokusava proturiti od hrane i zasto je ista vracana u zemlje porekla...
...copypaste-ovao sam nekoliko primera proizvoda iz hrvatske i srbije tek koliko da se vidi kako je gornja tvrdnja o besmislu "pravilnika" koje niko ne hebe prilicno aktuelna...incidenti (haha) su se zgodili u poslednjih nekoliko godina...


-mercury (1.87 mg/kg - ppm) in chilled greater amberjack (Seriola dumerili) from Croatia
-histamine (451; 498; 413; 477; 309; 262/ 314; 61; 71 mg/kg - ppm) in canned salted anchovies from Croatia
-too high content of selenium (333 mg/kg - ppm) in feed supplement from Croatia
-mercury (1.903 mg/kg - ppm) in chilled dogfish (Scyliorhinus canicula) from Croatia
-migration of epoxidised soybean oil (ESBO) (92.5; 136.9 mg/kg - ppm) from lids of jars containing green olive tapenade from Croatia

-undeclared milk ingredient (22.4 mg/kg - ppm) in cakes from Serbia
-norovirus in frozen blackberries from Serbia
-migration of benzophenone (198.9 mg/kg - ppm) and of 4-methylbenzophenone (2.01 mg/kg - ppm) from cakes' packaging from Serbia
-aflatoxins (B1 = 1.1; Tot. = 7.8 µg/kg - ppb) in blanched roasted peanuts processed in Serbia, with raw material from Argentina
-aflatoxins (B1 = 4.2; Tot. = 7.3 µg/kg - ppb) in blanched fried peanuts from China, processed in Serbia
-aflatoxins (B1 = 2.2; Tot. = 10.8 µg/kg - ppb) in roasted peanuts with chilli from China, processed in Serbia
cadmium (0.02 mg/kg - ppm) and undeclared gluten (355 mg/kg - ppm) in baby food with carrot from Serbia
-Salmonella infantis (1 out of 5 /25g) in munchmallows from Serbia
-metal particles (filings and tiny short black small threads) injavascript:; white crystal sugar from Serbia, via the United Kingdom

link za portal RASFF-a

RASFF
hajkula1 hajkula1 00:50 10.02.2013

Re: ...propisi...


I to ti kažem
Jukie Jukie 00:57 10.02.2013

Re: ...propisi...

Kraja
...aflatoxins (B1 = 1.1; Tot. = 7.8 µg/kg - ppb) in blanched roasted peanuts processed in Serbia, with raw material from Argentina

Da li je blanched "pečeni slani" ? Upravo jedem pečeni neslani.
Kraja Kraja 01:21 10.02.2013

Re: ...propisi...

...kako je to simpaticno...
...mi ne damo ni pedlja zemlje gmo semenkama, a uvozimo iz argentine...
...kad li a tamo
Argentina is currently the second biggest producer of GM Soya in the World.
...

..zakonodavac ispostovao formu, a mi nemamo pojma sta jedemo...
dragoljub92 dragoljub92 01:25 10.02.2013

Re: ...propisi...

Jukie
Kraja
...aflatoxins (B1 = 1.1; Tot. = 7.8 µg/kg - ppb) in blanched roasted peanuts processed in Serbia, with raw material from Argentina

Da li je blanched "pečeni slani" ? Upravo jedem pečeni neslani.

jedi juki nama ni atomska bomba ne može više ništa postali smo otporni ko buba švabe

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana