Vucice

Vanja Montenegro Ljujic RSS / 12.02.2008. u 00:53

& vukovi



Komentari (37)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

MilutinM MilutinM 01:15 12.02.2008

Znači...

...priča o Mogliju je mogla biti istinita. Nažalost, život nije bajka.
Damjana Damjana 08:58 12.02.2008

Re: Znači...

Život zaista nije bajka. Zamisli život kao igru u kojoj žongliraš sa pet kugli. Kugle predstavljaju rad, porodicu, zdravlje, prijatelje i čestitost. sve kugle držiš u rukama, Onda jednog dana shvatiš da je rad-gumen kugla. Ako je ispustiš odskočiće natrag. Ostale četiri kugle-porodica, zdravlje, čestitost i prijatelji napravljene su od stakla. Ako ispustiš neku od njih , nepovratno će se okrznuti,izgrebati, možda čak i slomiti- Ako shvatiš suštinu priče o pet kugli , stvorićeš osnovu za životnu ravnotežu. Shvatila sam jače nego ikada koliko smo ranjivi, kako život može da liči na hodanje po žici. Samo jedan pogrešan korak –ispadaš.
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 09:23 12.02.2008

Re: Znači...

MilutinM
...priča o Mogliju je mogla biti istinita. Nažalost, život nije bajka.


Ili je inspirisana istinitim dogadjajima, poput ovoga.
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 15:28 12.02.2008

Re: Znači...

Damjana
Život zaista nije bajka. Zamisli život kao igru u kojoj žongliraš sa pet kugli. Kugle predstavljaju rad, porodicu, zdravlje, prijatelje i čestitost. sve kugle držiš u rukama, Onda jednog dana shvatiš da je rad-gumen kugla. Ako je ispustiš odskočiće natrag. Ostale četiri kugle-porodica, zdravlje, čestitost i prijatelji napravljene su od stakla. Ako ispustiš neku od njih , nepovratno će se okrznuti,izgrebati, možda čak i slomiti- Ako shvatiš suštinu priče o pet kugli , stvorićeš osnovu za životnu ravnotežu. Shvatila sam jače nego ikada koliko smo ranjivi, kako život može da liči na hodanje po žici. Samo jedan pogrešan korak –ispadaš.


Zanimljiva je vasa prica o pet kugli, ali ne mislim da jedan pogresan korak nuzno mora da dovede do sloma sistema. Znate kako se kaze, posle kise uvek zasija sunce! :)

Belius Belius 01:22 12.02.2008

Isto je i danas, samo ne primećujemo

Bolje je i tako tužno skončati, nego biti eksponat...

Čitajući ovo, prvo što sam se zapitao je šta znači civilizovanost? Potreba da svet oko sebe prilagodiš sebi?

U kojoj meri će se buduće generacije čuditi onim što mi (humans) trenutno radimo?
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 15:32 12.02.2008

Re: Isto je i danas, samo ne primećujemo

Čitajući ovo, prvo što sam se zapitao je šta znači civilizovanost? Potreba da svet oko sebe prilagodiš sebi?


Kako je ova prica pokazala, civilizacija ukazuje na nuznost zivota u zajednici. Drustvo nas oblikuje vise nego sto smo toga svesni. Istrazivanja pokazuju da se cak i pojedine emocije (e.g. empatija) uce u ranom detinjstvu.
margos margos 01:35 12.02.2008

Pitanje..

Jedina emocija koju su pokazivale je bila strah. Plasile su se ljudskog kontakta i ujedale ljude koji su pokusali da im se priblize.

...da li je to bio stvarno strah ili nepoverenje i pokušaji da se oslobode, što nisu uspele - i umrle su.
Žestoka priča, hvala ti na njoj. Za razmišljanje... baš.
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 09:29 12.02.2008

Re: Pitanje..

margos
Jedina emocija koju su pokazivale je bila strah. Plasile su se ljudskog kontakta i ujedale ljude koji su pokusali da im se priblize. ...
da li je to bio stvarno strah ili nepoverenje i pokušaji da se oslobode, što nisu uspele - i umrle su.Žestoka priča, hvala ti na njoj. Za razmišljanje... baš.


To je bio strah kakav bismo mi verovatno osetili ako bi vuk ili neka druga zivotinja pokusali da nam se priblize. Devojcice su naprosto dolaskom medju ljude surovo otrgnuta iz svog sveta.
Aleksandar Stosic Aleksandar Stosic 13:58 12.02.2008

Re: Pitanje..

Devojcice su naprosto dolaskom medju ljude surovo otrgnuta iz svog sveta.

da, to je bilo njihovo osnovno staniste...
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 15:36 12.02.2008

Re: Pitanje..

"da, to je bilo njihovo osnovno staniste... "
Ma koliko ljudska bica bila fleksibilna (u smislu prilagodjavanja novim okolnostima), svaki izmestaj iz poznate sredine je u vecoj ili manjoj meri traumatski. Ovo vazi cak i kada je promena na bolje. Slican problem imaju imigranti koji dramaticno promene uslove zivota u novoj zemlji.
Strongman Strongman 01:38 12.02.2008

Ja sam skeptik

da je to u tolikoj meri. pogotovo za zavijanje...
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 15:42 12.02.2008

Re: Ja sam skeptik

Strongman
da je to u tolikoj meri. pogotovo za zavijanje...


O devojcicama se dosta pisalo i u psiholoskim studijama ( "The Myth of Irrationality", McCrone, 1993).

What a Word Can HoldMany thanks to Erin Noteboom for kind permission to reproduce What a Word Can Hold, a poem about Kamala and Amala.


What a Word Can Hold
Erin Noteboom.

Is it language, then, that brings us
to sorrow? To come so close
to the invisible shining
of the world. For Amala and Kamala,
let us cast a scatter
of words: Wolf girls,
eight and two. Abandoned. India.
1922. Kamala is too old,
she learns little. Amala is little
as a pillowcase, quick as water.
She learns more. But the worms
are too far gone in her. She's lost.
Her sister, unweeping except
in the way of wolves - to sniff
and sniff, to nudge with the nose -
must be pulled from the coffin.
See, now, she scuttles
out of the story. What can contain
her loss? Certainly not
a name.
Dragan Vujanović Dragan Vujanović 02:49 12.02.2008

Srbija u dubokim šumama Balkana i Evrope.!

Da, taj slučaj je poznat. Gledao sam svojevremeno na televiziji jednu emisiju o tome, gde su detalji priče veoma podrobno i slikovito preneti. Mislim da to nije jedini zabeleženi slučaj...

Postoje dve varijante:
1. - Da ovu priču gledamo samo kao nesrećan slučaj odvajanja dve ljudske jedinke od matične vrste, kvaziživot sa tuđinskom sortom i primarno preživljavanje bez stvarne perspektive.
2. - Da načinimo paralelu sa situacijom u kojoj se obreo narod Srbije, odlučivši se krajem 80-tih da krene suprotno civilizacijskim tokovima i da se danas nađe u situaciji mučnog prilagođavanja osnovnim koracima i tekovinama modernog zapadnog društva, sa ishodom koji je prilično neizvestan...
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 15:43 12.02.2008

Re: Srbija u dubokim šumama Balkana i Evrope.!

Dragan Vujanović
Da, taj slučaj je poznat. Gledao sam svojevremeno na televiziji jednu emisiju o tome, gde su detalji priče veoma podrobno i slikovito preneti. Mislim da to nije jedini zabeleženi slučaj... Postoje dve varijante:1. - Da ovu priču gledamo samo kao nesrećan slučaj odvajanja dve ljudske jedinke od matične vrste, kvaziživot sa tuđinskom sortom i primarno preživljavanje bez stvarne perspektive. 2. - Da načinimo paralelu sa situacijom u kojoj se obreo narod Srbije, odlučivši se krajem 80-tih da krene suprotno civilizacijskim tokovima i da se danas nađe u situaciji mučnog prilagođavanja osnovnim koracima i tekovinama modernog zapadnog društva, sa ishodom koji je prilično neizvestan...


Bice da je to drugo... :(
Jeremija Jeremija 09:15 12.02.2008

Biti majka nekom drugačijem

Od Romula i Rema pa do danas, bilo kao deo mitova i legendi ili naučnih eksperimenata, divlja deca privlaće našu pažnju. Antropolog Lucian Malson je prikupio i obradio izveštaje od 1344. godine o 60 takvih slučajeva (Wolf Childern and the Problem of Human Nature). Takvu decu su najčešče "usvajali" vukovi, ali i majmuni, pa i gazele.
Priča o divljoj deci uvek se svodi na raspravu o predispozicijama i socijalizaciji. Dete rođenjem ima sve pridispozicije čoveka, ali samo socijalizacijom u ljudskom okruženju postaje čovek. Kao dokaz za navedene tvrdnje najčešće se uzima govor: ako ne nauči da govori do svoje četvrte godine, nikad neće u potpunosti.
Hercogov film o Kasparu Hauzeru fenomen divlje dece približio je široj javnosti.
Naučnu pažnju, a i zanimanje šire publike, obično privlače osobine takve dece, ali ne i pitanje zašto su vukovi ili gazele napuštene bebe odhranili.
Biti majka drugoj vrsti je fenomen koji je po meni, mnogo čudniji i značajniji, a za ljude poučniji.
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 09:28 12.02.2008

Re: Biti majka nekom drugačijem

Jeremija
Od Romula i Rema pa do danas, bilo kao deo mitova i legendi ili naučnih eksperimenata, divlja deca privlaće našu pažnju. Antropolog Lucian Malson je prikupio i obradio izveštaje od 1344. godine o 60 takvih slučajeva (Wolf Childern and the Problem of Human Nature). Takvu decu su najčešče "usvajali" vukovi, ali i majmuni, pa i gazele.Priča o divljoj deci uvek se svodi na raspravu o predispozicijama i socijalizaciji. Dete rođenjem ima sve pridispozicije čoveka, ali samo socijalizacijom u ljudskom okruženju postaje čovek. Kao dokaz za navedene tvrdnje najčešće se uzima govor: ako ne nauči da govori do svoje četvrte godine, nikad neće u potpunosti.Hercogov film o Kasparu Hauzeru fenomen divlje dece približio je široj javnosti.Naučnu pažnju, a i zanimanje šire publike, obično privlače osobine takve dece, ali ne i pitanje zašto su vukovi ili gazele napuštene bebe odhranili.Biti majka drugoj vrsti je fenomen koji je po meni, mnogo čudniji i značajniji, a za ljude poučniji.


Hvala vam Jeremija na dodatnim informacijama.
Jeremija Jeremija 17:01 12.02.2008

Re: Biti majka nekom drugačijem

Na izvestan način Doris Lesing, aktuelna nobelovka, u svojoj knjizi "Peto dete", dotiče temu. Preporučujem, ukoliko već niste pročitali.
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 17:07 12.02.2008

Re: Biti majka nekom drugačijem

Jeremija
Na izvestan način Doris Lesing, aktuelna nobelovka, u svojoj knjizi "Peto dete", dotiče temu. Preporučujem, ukoliko već niste pročitali.


Nisam citala, ali cu svakako potraziti. Hvala Vam.
Alava Alava 09:58 12.02.2008

Nisam čula

ni za jedan slučaj "divlje dece" koji nije imao ovakav ishod - tragičan. U psihologiji se ovakvi primeri navode kada se priča o predispozicijama, odn.inteligenciji, i tome koliko je visoki IQ sam po sebi dovoljan, a nije dovoljan ako se zanemare i društveni faktori, odn. uticaj sredine. Međutim, priča je sama po sebi zaista intrigantna.
Postoji jedan eksperiment o kome sam slušala na predavanjima psihologije na fakultetu, a koga sam se sada setila. Nema baš mnogo veze sa ovim što je Vanja napisala, ali svakako vredi da se malo zapitamo.
Ne sećam se svih pojedinosti, pa ne zamerite ako negde i pogrešim. Naime, eksperiment je vršen tako što je izabran određen broj dobrovoljaca koji su dovedeni pred staklo iza kojeg se nalazila osoba nad kojom je navodno trebalo izvršiti taj eksperiment. Navodno, jer su subjekti zapravo bili ti dobrovoljci. Osoba iza stakla je bila predstavljena subjektu kao neko ko je uradio nešto veoma loše, i od subjekta se zahtevalo da pritiskom na taster da određenu dozu elektro-šoka "krivcu". Naravno, struje nije ni bilo, poenta je bila u tome videti reakciju ovih koji sprovode kaznu, ali da bi eksperiment izgledao što uverljivije "krivac" iza stakla se ponašao kao da zaista oseća elektro-šokove.
Subjekti su u početku naravno odbijali da urade tako nešto, dok im nije objašnjeno da su elektro-šokovi male jačine i da "krivac" neće osetiti ništa jače od peckanja. Većina subjekata se osećala neprijatno, ali je ipak tasterima "kažnjavala krivce", posmatrajući njihove reakcije kroz staklo. Eksperiment se nastavio tako što je jačina elektro-šokova postepeno povećavana, "krivci" koji su se u početku smejali peckanju počinju da se žale da ih sad već boli, kasnije i jauču i mole da se sa tim prestane, ali subjekti ne prestaju da udaraju po tasterima, izvestan broj njih čak počinje histerično da se smeje i pritiska tastere čak i kada je "krivac" već uveliko mrtav.
dragoljub dragoljub 11:03 12.02.2008

Re: Nisam čula

ali subjekti ne prestaju da udaraju po tasterima, izvestan broj njih čak počinje histerično da se smeje i pritiska tastere čak i kada je "krivac" već uveliko mrtav.

toliko o tome kako smo svi fini,lepi dragi i zlatni

ja lično baš i neverujem u te priče ,mada sam gledao i čitao o raznim sličnim pričama.

gledao sam enisije gde pokazuju zašto životnje napadaju baš decu,sad nebi pisao ovde ceo čaršav o tome.jednostavno napadaju se najslabije jedinke a deca su baš to.
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 16:05 12.02.2008

Re: Nisam čula

Alava
ni za jedan slučaj "divlje dece" koji nije imao ovakav ishod - tragičan. U psihologiji se ovakvi primeri navode kada se priča o predispozicijama, odn.inteligenciji, i tome koliko je visoki IQ sam po sebi dovoljan, a nije dovoljan ako se zanemare i društveni faktori, odn. uticaj sredine. Međutim, priča je sama po sebi zaista intrigantna.Postoji jedan eksperiment o kome sam slušala na predavanjima psihologije na fakultetu, a koga sam se sada setila. Nema baš mnogo veze sa ovim što je Vanja napisala, ali svakako vredi da se malo zapitamo.Ne sećam se svih pojedinosti, pa ne zamerite ako negde i pogrešim. Naime, eksperiment je vršen tako što je izabran određen broj dobrovoljaca koji su dovedeni pred staklo iza kojeg se nalazila osoba nad kojom je navodno trebalo izvršiti taj eksperiment. Navodno, jer su subjekti zapravo bili ti dobrovoljci. Osoba iza stakla je bila predstavljena subjektu kao neko ko je uradio nešto veoma loše, i od subjekta se zahtevalo da pritiskom na taster da određenu dozu elektro-šoka "krivcu". Naravno, struje nije ni bilo, poenta je bila u tome videti reakciju ovih koji sprovode kaznu, ali da bi eksperiment izgledao što uverljivije "krivac" iza stakla se ponašao kao da zaista oseća elektro-šokove. Subjekti su u početku naravno odbijali da urade tako nešto, dok im nije objašnjeno da su elektro-šokovi male jačine i da "krivac" neće osetiti ništa jače od peckanja. Većina subjekata se osećala neprijatno, ali je ipak tasterima "kažnjavala krivce", posmatrajući njihove reakcije kroz staklo. Eksperiment se nastavio tako što je jačina elektro-šokova postepeno povećavana, "krivci" koji su se u početku smejali peckanju počinju da se žale da ih sad već boli, kasnije i jauču i mole da se sa tim prestane, ali subjekti ne prestaju da udaraju po tasterima, izvestan broj njih čak počinje histerično da se smeje i pritiska tastere čak i kada je "krivac" već uveliko mrtav.


U pitanju je kontraverzni Milgramov eksperiment "Obedience to Authority". Stanley Milgram se bavio konfliktom izmedju licne savesti i potcnjinjavanju autoritetima. Eksperiment je bio 'motivisan' Holokaustom i Eichmannovim sudjenjem u Jerusalemu. Eksperiment je trebalo da odgovori na sledece pitanje: "Could it be that Eichmann, and his million accomplices in the Holocaust were just following orders? Could we call them all accomplices?"

U nastavku sledi citat iz studije "The Perils of Obedience" u kojima je Milgram sumirao rezultate eksperimenta:

"The legal and philosophic aspects of obedience are of enormous import, but they say very little about how most people behave in concrete situations. I set up a simple experiment at Yale University to test how much pain an ordinary citizen would inflict on another person simply because he was ordered to by an experimental scientist. Stark authority was pitted against the subjects' strongest moral imperatives against hurting others, and, with the subjects' ears ringing with the screams of the victims, authority won more often than not. The extreme willingness of adults to go to almost any lengths on the command of an authority constitutes the chief finding of the study and the fact most urgently demanding explanation."
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 16:14 12.02.2008

Re: Nisam čula

dragoljub
ali subjekti ne prestaju da udaraju po tasterima, izvestan broj njih čak počinje histerično da se smeje i pritiska tastere čak i kada je "krivac" već uveliko mrtav.toliko o tome kako smo svi fini,lepi dragi i zlatnija lično baš i neverujem u te priče ,mada sam gledao i čitao o raznim sličnim pričama.gledao sam enisije gde pokazuju zašto životnje napadaju baš decu,sad nebi pisao ovde ceo čaršav o tome.jednostavno napadaju se najslabije jedinke a deca su baš to.


eto, izgleda da izuzetak potvrdjuje pravilo i u ljudskom i u zivotinjskom svetu!
MightyNora MightyNora 11:06 12.02.2008

Ja cu samo da kazem...

.... da je ovo vise od realnog, tacnije da je vrlo moguce.

Preporuka na tekst.
metanoia metanoia 12:48 12.02.2008

Civilizacija?

Šta u suštini predstavlja savremena civilizacija osim usklađenih kulturnih i društvenih normativa, dakle, visokog stepena razvoja ljudskog društva?. Civilizacija je relativan pojam budući da ispod površine društvenog uređenja, zakona, ustava, organa koje treba da ovo sprovode, nauke, medicine i drugih dostignuća ljudskog racia i duha, stoji ona druga strana naše civilizacije, volja za moć, prevlast, ratni sukobi, genocid, korupcija, kriminal, sumorna slika posrnulosti čoveka koji je suštinski, u duhovnom smislu napravio korak unazad. Unutar naše civilizacije animalno u čoveku nalazi se u senci čovečanskog. Setimo se Šopenhauerovih reči: "Čovek je u biti strašna i divlja životinja koja na svu sreću živi u kavezu nazvanom civilizacija". Ovo me dovodi i do vašeg teksta Vanja. Оve devojčice dolaskom u civilizaciju istrgnute iz prirodnog okruženja u kojem su živele, izgubile identitet u pokušaju da im se nametne totalno drugačiji sistem vrednosti i postale zarobljenici naših kulturnih normi u kojima su izgubile želju za životom.

Slično se mnogo puta ponavljalo kroz ljudsku istoriju, gde su razna plemena postala žrtve kulturne asimilacije kolonijalista u kojem su svoje društvene obrazce, verske rituale i sve ono što je sačinjavalo njihov identitet gubili i prihvatali nametnute koncepte i norme savremene civilizacije.
mariopan mariopan 14:44 12.02.2008

Re: Civilizacija?

Ne mogu a da ne pomenem decu koja se smestaju u domove kada izgube roditelje ili nekom nesrecom , ti roditelji ne mogu da brinu o njima. Ta deca su istrgnuta iz zivota koji poznaju i cesto ne uspevaju da se prilagode novom zivotu , koliko god da je bolji od onog zivota pre...

Imala sam slucaj da sam cekala u Centru za socijalni rad da se pobrinu o devojci koju sam dovela a koja je zivela na ulici vrlo dugo , retardirana i nesposobna da se o sebi brine. Dok smo cekali da radnica Centra nadje model ( zakonski) kako i gde da je smesti u hodniku su se skupila deca , mali Romi , njih desetak. Bili su polugoli i smrznuti , bio je kraj decembra a oni neobuceni i modri od zime. Jedan mali , zgoljavi , sa slincima do brade , odvazio se i dosao do vrata kancelarije.

- Miro , daj mi neku kintu - kaze onoj radnici.

Ona nastavlja da telefonira ali mu kaze :

- Nemam kintu , a sta ce ti?

- Pa da jedem , gladan sam.

Ona prestaje da telefonira i kaze mu blagim glasom:

- Evo , ako hoces , ja cu odmah da te odvedem da jedes nesto toplo i lepo , i da spavas u cistom krevetu i da se ugrejes , vidi kako si smrznut.

- EEEE, ti mene hoces u dom? E , neces , ja necu u dom.. i mali poce da bezi koliko ga noge nose onim hodnikom .

Ona ga dozva nekako i dade mu svoj dorucak , dve kifle , i oni odjurise napolje da taj dorucak podele.

-- Ova deca , ovaj mali , ovde su svaki dan...nema sanse da ih privolim da odu u dom , oni nikada nece imati svoje stalnop mesto za zivot , previse su dugo na ulici... kaze mi ta zena i ja vidim da je to tako zaista.

Nacin da se pomogne toj deci , jer oni ne zele drugaciju pomoc i pre ce da pobegnu i da se smrzavaju i gladuju nego da ih neko negde "zatvori" , jedini nacin su SVRATISTA koja omogucavaju da ta deca dodju kada oni hoce , da se tu , bez mnogo pitanja , okupaju , jedu i ogreju , mozda i da prespavaju u toplom..ali im se mora ostaviti sloboda na koju su navikli ziveci divljim zivotom na ulici.

Jedno takvo svratiste postoji u Beogradu i ove zime , kadamje duvao onaj ledeni severac i kada desetak dana ni nos nismo mogli da promolimo napolje od hladnoce , to svratiste je ZATVORENO. Razlog je bio taj sto se pojavilo preko 140 dece a svratiste moze da primi samo oko 40 . Verujem da je to bio cin ocajanja za one koji tu decu tamo prihvataju ali ne mogu da razumem da su decu isterali na mraz jer nemaju mesta za sve? To je sramota ovog drustva , jer to su sve nasa deca.
metanoia metanoia 15:23 12.02.2008

Re: Civilizacija?

Ovo što si napisala je zaista potresno, još potresnija je činjenica da je to svratište zatvoreno. Ja nisam siguran da li kod nas u Novom Sadu postoji neko svratište, ali znam da za svake godine za novogodišnju noć grad izdvoji oko pola miliona evra iz gradskog budžeta, zamisli koliko bi se svratišta moglo finansirati sa takvim iznosom novca?
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 15:59 12.02.2008

Re: Civilizacija?


Nacin da se pomogne toj deci , jer oni ne zele drugaciju pomoc i pre ce da pobegnu i da se smrzavaju i gladuju nego da ih neko negde "zatvori" , jedini nacin su SVRATISTA koja omogucavaju da ta deca dodju kada oni hoce , da se tu , bez mnogo pitanja , okupaju , jedu i ogreju , mozda i da prespavaju u toplom..ali im se mora ostaviti sloboda na koju su navikli ziveci divljim zivotom na ulici.

mislis da im ne bi prijalo da imaju Svoj Stan ili kucu? imali bi otpor na pocetku da ga sredjuju i da ga tretiraju kao Svoje ali mi se cini da bi taj momenat stambenog prostora u vlasnistvu polako ali sigurno civilizovao tog decaka.
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 16:08 12.02.2008

Re: Civilizacija?

metanoia
Šta u suštini predstavlja savremena civilizacija osim usklađenih kulturnih i društvenih normativa, dakle, visokog stepena razvoja ljudskog društva?. Civilizacija je relativan pojam budući da ispod površine društvenog uređenja, zakona, ustava, organa koje treba da ovo sprovode, nauke, medicine i drugih dostignuća ljudskog racia i duha, stoji ona druga strana naše civilizacije, volja za moć, prevlast, ratni sukobi, genocid, korupcija, kriminal, sumorna slika posrnulosti čoveka koji je suštinski, u duhovnom smislu napravio korak unazad. Unutar naše civilizacije animalno u čoveku nalazi se u senci čovečanskog. Setimo se Šopenhauerovih reči: "Čovek je u biti strašna i divlja životinja koja na svu sreću živi u kavezu nazvanom civilizacija". Ovo me dovodi i do vašeg teksta Vanja. Оve devojčice dolaskom u civilizaciju istrgnute iz prirodnog okruženja u kojem su živele, izgubile identitet u pokušaju da im se nametne totalno drugačiji sistem vrednosti i postale zarobljenici naših kulturnih normi u kojima su izgubile želju za životom.Slično se mnogo puta ponavljalo kroz ljudsku istoriju, gde su razna plemena postala žrtve kulturne asimilacije kolonijalista u kojem su svoje društvene obrazce, verske rituale i sve ono što je sačinjavalo njihov identitet gubili i prihvatali nametnute koncepte i norme savremene civilizacije.


Upravo to!
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 16:17 12.02.2008

Re: Civilizacija?

da ljudska etika ne postaje nista sofisticiranija sa razvojem tehnologije... Primeri koje ste naveli to tragicno potvrdjuju.
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 16:26 12.02.2008

Svratiste za decu

mariopan
Ne mogu a da ne pomenem decu koja se smestaju u domove kada izgube roditelje ili nekom nesrecom , ti roditelji ne mogu da brinu o njima. Ta deca su istrgnuta iz zivota koji poznaju i cesto ne uspevaju da se prilagode novom zivotu , koliko god da je bolji od onog zivota pre...
Nacin da se pomogne toj deci , jer oni ne zele drugaciju pomoc i pre ce da pobegnu i da se smrzavaju i gladuju nego da ih neko negde "zatvori" , jedini nacin su SVRATISTA koja omogucavaju da ta deca dodju kada oni hoce , da se tu , bez mnogo pitanja , okupaju , jedu i ogreju , mozda i da prespavaju u toplom..ali im se mora ostaviti sloboda na koju su navikli ziveci divljim zivotom na ulici.Jedno takvo svratiste postoji u Beogradu (...) je ZATVORENO. To je sramota ovog drustva , jer to su sve nasa deca.


Toliko o humanosti i civilizaciji! Jedino svratiste za decu je zatvoreno!? U cijoj je to nadleznosti? Ko uopste moze da donese odluku da zatvori svratiste za decu?

Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 17:17 12.02.2008

Re: Civilizacija?

metanoia
Ovo što si napisala je zaista potresno, još potresnija je činjenica da je to svratište zatvoreno. Ja nisam siguran da li kod nas u Novom Sadu postoji neko svratište, ali znam da za svake godine za novogodišnju noć grad izdvoji oko pola miliona evra iz gradskog budžeta, zamisli koliko bi se svratišta moglo finansirati sa takvim iznosom novca?


copy/paste

Otvoreno privremeno Svratište za decu
Nedelja, 30. decembar 2007. 19:16

Ministar za rad i socijalnu politiku Rasim Ljajić otvorio je u nedelju privremeno Svratište za decu koja žive i rade na ulici.

Ova socijalna ustanova nalazi se u prostorijama Kulturnog centra B92 Cinema REX u Jevrejskoj 16.

U prostorijama tog Kulturnog centra napuštenoj deci će biti obezbedjen dnevni smeštaj, dok će im u Zavodu za vaspitanje dece i omladine u Bulevaru oslobodjenja 219 biti obezbedjeno prenoćište.

"Na žalost, povećava se broj korisnika, u poslednja četiri meseca 203 dece je koristilo usluge Svratišta što znači da imamo značajno povećan broj onih koji su na ulici i koji imaju potrebe za jednom ovakvom ustanovom", rekao je Ljajić.

Ljajić je kazao da će se ovaj problem rešavati tako što će se renovirati jedno svratište koje će finansirati Grad Beograd i da će i Ministarstvo, takodje, pomoći.

"Najdugoročnije problem moramo rešavati tako što ćemo obezbediti lična dokumenta za korisnike Svratišta, zatim im omogućiti da se uključe u obrazovni sistem i, na kraju, omogućiti im zaposlenje", rekao je Ljajić.

On je obećao da nijedno dete neće ostati i prespavati na ulici.

Deca koja žive na ulici će na ova dva mesta moći da dolaze narednih mesec dana, dok se ne renovira prostor obezbedjen u Krfskoj ulici.

U tom svratištu njima će svakog dana od 17 do 22 časa biti obezbedjeni topli obroci, garderoba, kao i usluge socijalnog radnika, psihologa i medicinske sestre.

Od otvaranja Svratišta u Drinčićevoj ulici u Beogradu u avgustu do 18. decembra usluge je koristilo 203 dece i mladih.

Taj objekat je zatvoren zbog odziva dece koji je premašio raspoložive kapacitete.

Prema nekim procenama, u Beogradu više od 500 dece i mladih živi na ulici, navodi se u saopštenju.

(Beta - foto Tanjug: Aktivisti nevladine organizacije Centar za integraciju mladih, organizacije koja je pokrenula Svratište)

mariopan mariopan 18:14 12.02.2008

Re: Civilizacija?

Naravno da bi savko zeleo da ima svoju kucu ili stan ali to jos niko nije i DOBIO narocito ne DETE. Tek sada , poseldnjih godina , postoji program podrske za stanovanje dece koja izlaze iz domova ( ne i za tu decu sa ulice ) jer su i ta deca izlazila direktno na ulicu , potpuno nespremna i nesposobna da se o sebi brinu. Oni su punoletni i vecinom su zavrsili srednju skolu ili zanat a ipak ne znaju nista o zivotu ne mogu da placaju svoje troskove i zivot. zapravo to im je neka vrsta prelazne faze da nauce da zive. Taj program ne obuhvata DECU , maloletne i male koje sam opisala , oni po prirodi stvari nemaju nikakva prava , njima bi bio postavljen staratelj , dakle neko koga bi morali da slusaju a oni su samo sebe slusali otkad zanju za sebe. Koliko god bio strasan taj njihov zivot , oni ce pre da pobegnu i da gladuju i da se smrzavaju , nego sto ce pristati da nekoga slusaju i da se negde povinuju nekom redu i kucnim zakonima. Oni nemaju kucu , njihovi zakoni su zakoni ulice , to je sve sto znaju. Zato je nekad jedini nacin to svratiste jer im daje slobodu da dodju i odu kada zele , tu ih niko ne pita ona strasna pitanja o kojima ni sami sebi ne bi smeli da pricaju a ne nepoznatim osobama. Toliko su nekada strasni razlozi zasto su ta deca na ulici.

Naravno da bih volela da takvih svratista ima vise jer se procenjuje da te dece u Beogradu mnogo vise ali niko se izgleda ne uzbudjuje zbog toga. Ta vest da je SVRATISTE zatvoreno , i razlozi za zatvaranje , bili su vest samo jedno vece na TV i sutra je vladao muk - mrtva tisina. Tu vest sam samo ja pribelezila u moj tefter groznih stvari koje ovoj drzavi stavljam na dusu.
mariopan mariopan 18:22 12.02.2008

Re: Civilizacija?

Hvala Vanja na ovom , nisam odmah videla ali to je to. Ali sama cinjenica da se toj deci ogranicava vremenski upotreba tog svratista dovede me do zakljucka da je to premalo vremena da se toj deci zaista i pomogne.

Verujem da ih samo osposobljavanje za neki posao i skolovanje moze izvesti iz tog zacaranog kruga ali da idu u skolu morali bi negde da zive i u toplom da spavaju. STALNO. Ne povremeno.
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 18:31 12.02.2008

Re: Civilizacija?

mariopan
Hvala Vanja na ovom , nisam odmah videla ali to je to. Ali sama cinjenica da se toj deci ogranicava vremenski upotreba tog svratista dovede me do zakljucka da je to premalo vremena da se toj deci zaista i pomogne.Verujem da ih samo osposobljavanje za neki posao i skolovanje moze izvesti iz tog zacaranog kruga ali da idu u skolu morali bi negde da zive i u toplom da spavaju. STALNO. Ne povremeno.


U Srbiji se uvek izdvaja premalo za vazne i plemenite stvari...
dragoljub dragoljub 20:25 12.02.2008

Re: Civilizacija?

U Srbiji se uvek izdvaja premalo za vazne i plemenite stvari...

pa nemojte sad kad kosovo,hilandar ovo ono
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 20:41 12.02.2008

Re: Civilizacija?

da, a koje tek pare dadose onomad za obnovu i razvoj :)
mariopan mariopan 17:32 13.02.2008

Re: Civilizacija?

Danas , na vestima B92 u 16 casova bilo je reci o Svratistu za decu sa ulice i receno je da ce renovirani prostor biti u upotrebi do pocetka marta meseca. Meni je samo drago da se taj problem nije gurnuo u zapecak kao sto to obicno biva i mislim da mi , kao gradjani , ne smemo da cutimo i ako ne cutimo , pomoci cemo toj deci bar tako sto cemo prisiliti politicare da iznadju sredstva za tu decu. Pokazano je i jedno mesto gde zive , u sahtu pod zemljom , grozno da gore ne moze biti.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana