Društvo| Kultura

Ekser

Aja Jung RSS / 28.02.2013. u 18:20

 restauracija-fasada-zgrada-modernizam-stari-beograd-dorcol-1336738192-160564.jpg

Kada šetate Beogradom, primetićete neka fantastična zdanja sa potpisom. Građevine kojima se ponosimo pred strancima, koje slikamo za vodiče i razglednice, koje podsećajući stare i nove beograđane na neka slavnija, prohujala vremena.   Arhitektura starog Beograda, odnosno arhitektura Beograda pre Drugog svetskog rata, odgovarale su tokovima i trendovima onoga sto je u arhitekturi bilo prisutno u velikim evropskim prestonicama. Posetioci su tada mogli u njemu naći delove koji su podsećali na Pariz, Beč... a opet i ono nešto što je Beograd činilo Beogradom. Sudar sa Istokom, Balkan... Evropska prestonica, posebnog šmeka. Naravno, nije samo arhitektura bila svetska. I mi smo bili deo sveta.

Fascinacija arhitekturom i estetikom vremena prošlih, odnosno onim što je nastalo pre Drugog svetskog rata, kod mene je očigledna. Ne treba je eleborirati. To ne znači da ponekad nisam oduševljena nekim modernim zdanjima, ali to je samo u formi posmatranja. Odrasla sam između par građevina Dragiše Brašovana, Momčila Belobrka, Jovana Ilkića, Jelisavete Načić... Veliki formati, čak i u svetskoj istoriji  arhitekture...

Krajem XIX i pocetkom XX veka srpski umetnici arhitekture mahom su se školovali, i nadaleko usavršavali u inostranstvu. Dvadesetih godina prošlog veka u Evropi se afirmisao moderni pokret u arhitekturi. Vreme u kome se umetnost oslobađala ornamenata. Kažu da je u Srbiju moderna došla sa malim zakašnjenjem, to jeste da je nisu prihvatili u punoj meri njeni savremenici, već više naredna generacija arhitekata. Stil secesije kao neka vrsta nacionalnog, srpskog stila, dugo se zadržao, a njegovi protagonisti počeli su da se okreću neoklasicizmu tek nakon Prvog svetskog rata. Pioniri modernizma takođe su sticali znanje u Parizu, Beču, Gracu, Pragu, Budimpešti, i bili prisutni na svim svetskim izložbama arhitekture. Neki su poneli i važne nagrade.... Međutim, nije im bilo lako da na domaćem terenu primene onoliko novina koliko su želeli, jer je sredina bila konzervativna. Neke građevine realizovali su balansirajući između prethodnih stilova i novih ideja, kako bi podjednako zadovoljili naručiocima i svetskim trendovima i literaturi.

E, sada nije da je balet nauka egzaktna poput arhitekture... i već čujem one koji će reći: ko je ovoj dao za pravo da o arhitekturi priča!  Balet i umetnička igra su međutim, sazdani od estetike i kreiranja nečega u prostoru praznom. Otuda ljubav arhitekata prema igri, i igrača prema arhitekturi. Ne čudi ni to da je početkom XX veka Le Korbizje bio zaražen baletima koje je predstavljala trupa Đagiljeva, niti čudi popularnost Zahe Hadid, Kalatrave, Fabricija Plesija, Elizabete Diler, Rikarda Skofidija.... Ili grupe Campana Brothers... u radu današnjih koreografa. Jednostavno - velike produkcije zahtevaju pametnu i atraktivnu scenografiju, a najbolji scenografi moraju dobro poznavati arhitekturu...

E, sada da se vratim Beogradu. Kada danas prolazite pored pomenutih građevina, gotovo da ih nećete primetiti. Beogradske lepotice koje su posvedočile i odolele ratovima, razbijanjima, bombardovanjima, opsadama, biseri secesije, neoklasicizma ili moderne, ne vide se od šarenog partera. Svi istorijski trusovi nisu bili toliko jaki kao današnji pogrom neukusa u visini očiju.  Menjačnice, girosi, krompirći, grilovi, mini marketi, pekare...... Jedno vreme koje je unistilo istoriju, lepotu, ambijent, spomenik, nečiju kreaciju koja je čak na papiru zašticena...  Ali koji su to zavodi i gde su ti zaštitari?

Kada stignete u Milano, prošetate Korsom Vitorio Emanuele, i dalje ne morate ići... Shvaticete šta je odnos prema vrednostima, istoriji, tradiciji, arhitekturi... Taj koji je otvarao radnju u Milanu pored Duoma, sigurno nije rastao u Teatru La Feniče u Veneciji. Možda je stigao sa juga, iz dalekog Leća gde je estetika takođe vrhunska, pa se od malih nogu primio na lepo, iako možda nije bilo tako skupo, veliko... Ali, ne. Stvar je u tome da u Milanu niko nije rizikovao i računao unapred da svi imaju ukusa, mere, ideja... već je uveo pravila! Bilo da je MekDonalds ili Gucci, mali anonimni kafe ili ... svi svoje firme ispisuju na crnoj podlozi, zlatnim slovima, u dimenzijama koje im neko odredi. Nema razgovora.

A šta smo mi uradili od ovog grada? Ko je dozvolio to odsustvo svakog pravila, tu jezivu anarhiju? Kuda vode sva ta bušenja, nadgrađivanja, zastakljivanja, plastikaner prozori, regali na tersama, svetleće reklame u svim duginim bojama.... Ko smo mi? Ili koji su to ljudi došli u ovaj grad? Gde su rasli, šta su videli?  Neko će se sigurno pozvati na nemaštinu, borbu za preživljavanje, a u toj borbi sve je dozvoljeno, pa i to da se unište sve tekovine i vrednosti vremena prošlog.  I onako nam ne trebaju muzeji, pa šta će istorija našim ulicama...

Samo nije mi jasno kako ja ne mogu ekser da zakucam u svojoj kući, jer već vidim mog ljubaznog komšiju koji zove komunalnu policiju, inspekciju, sve službe i organe... "Alo!  Evo je... To je ona što joj je pradeda ostavio kuću, pa još zakucava nešto u kuhinji. U 10h, ujutro! Dođite. Hitno je!"  Pet brkatih baba odmah izlazi na teren. Zvone na sva zvona. Legitimišu me... Ako se desi da ne mogu da nađem ličnu kartu u svojoj rođenoj kući, i ako ne dokažem da je esker star 120 godina, baš koliko i kuća - nadrljah... E, pa gde ste sada babe, komulaci, ograni?  Na potezu Francuske od Strahinjića Bana do Dušanove, tu baš gde je Belobrkova zgrada - videćete kako je donji deo fasade u svim bojama išarao neki samozvani umetnik stvarajući upečatljiv ram za jeftinu bižuteriju. Pored toga ogroman izlog od novog aluminijuma, sa koga nije još skinut šareni zaštitni selotejp, a možda i neće jer mu nekako stoji. Tabla i folija preko stakla. Na foliji žute lopte, iznad ogromni naslov - Krompirko. Pa onda jedna menjačnica sva u lampionima, trčećim i visećim svetlima sa kineskog buvljaka, pa rupica sa crvenim suncobranom za prodaju novina, pa pekara sa ogromnim natpisima, takođe u bogatom koloritu onako da se vidi izdaleka, pa gola tela što najavljuju solarijum, pedikir, manikir, pa opet menjačnjica, pa frizeraj... Ako krenete na gore ka Trgu, videćete koliko je izvaljenih drvenih kapija koje su ustupile mesto bolničkim vratima na sred ulice, i to sa sve pur-penom što kipi....  Nije kriv taj sto je prilepljivao sav taj kič, sareniš reklama, svetlećih poruka, crteža tela, kifli, krompira, rušio stare drvene kapije i staklena vrata, od podrumskih prozora pravio izloge i izlaze, nego bih volela da vidim tog što je izdao sve te dozvole... Zar za sav taj neukus dozvola nije bila potrebna? Jel ti ekseri nikoga ne bole?  Ili su se možda neukusi potrefili? Komšije prepoznale?...

Kada već nismo uspeli da izgradimo i svojoj deci ostavimo u amanet građevine izuzetne umetničke vrednosti, da li je moguće da niko nije želeo ili umeo da ih sačuva, osvetli i predstavi ove lepotice u punom sjaju? Onako, za slučajne prolaznike, za nas beograđane i za našu decu.... Beogradska moderna!  Zar je moralo ovako? Koji je današnji arhitektonski jezik, i čime se danas ponosi prestoni Beograd? Pogledajte Knez Mihailovu - nekada jednu od najlepših gradskih celina, kako preživljava svoje najgore vreme. Vreme u kome je sve prepušteno sili onih koji ne znaju, a može im se. 

 



Komentari (32)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

cult cult 19:12 28.02.2013

Ćao

Ja sam odrastao van starog centra grada (onog od pre drugog svetskog rata).
Ne znam tačno kako se zove arhitektkinja mog naselja. Nadam se da nije bitno, ali ako je i to uslov, saznaću.

Zaista neverovatna nebriga kako za stari deo grada, tako i za divlja naselja koji niču na rubovima.
Aja Jung Aja Jung 19:23 28.02.2013

Re: Ćao

Slazem se... I neke druge gradjevine, nastale u neka nasa, novija vremena...nisu zasluzile taj odnos... Bile bi mnogo lepse bez svakojakih intervencija...
vishnja92 vishnja92 20:23 28.02.2013

:)

i već čujem one koji će reći: ko je ovoj dao za pravo da o arhitekturi priča!


svako ko ima oko za ovo:


ima i sva prava ovog sveta da prica o arhitekturi :)
Balet i umetnička igra su međutim, sazdani od estetike i kreiranja nečega u prostoru praznom. Otuda ljubav arhitekata prema igri, i igrača prema arhitekturi.


i veliki pozdrav.
predatortz predatortz 20:27 28.02.2013

Re: :)

vishnja92


Nemo' da ti slikam komšijinu kapiju! Trijumfalna kapija joj ravna nije

Istina, divna je ova zgrada kojom nas je autorka počastila. Često gledam fasade starih zgrada, koliko je tu posivele lepote... Eh, što nemam lovu k'o Gejts!
vishnja92 vishnja92 20:44 28.02.2013

Re: :)

a pa da... kapije su kapije, kljucno mesto prelaska iz spolja ka unutra, jako bitan momenat. lavovi, labudje... zooloski vrt.
(bez zezanja, vrata i kapije imaju izuzetno jaku simbolicku snagu. kada to skapiras, posmatranje postane zabavno)
antioksidant antioksidant 21:57 28.02.2013

Re: :)

lavovi, labudje... zooloski vrt.

nije kapija ali jeste vrtno

predatortz predatortz 22:03 28.02.2013

Re: :)

lavovi, labudje... zooloski vrt.


Ništa od toga. Komšija prati trendove. Čist modernizam, u kapiju 'uzidao' EPS-ovu banderu.
srdjan.pajic srdjan.pajic 22:49 28.02.2013

Re: :)

vishnja92
a pa da... kapije su kapije, kljucno mesto prelaska iz spolja ka unutra, jako bitan momenat. lavovi, labudje... zooloski vrt.
(bez zezanja, vrata i kapije imaju izuzetno jaku simbolicku snagu. kada to skapiras, posmatranje postane zabavno)


Arhitekte su najveći prodavci magle na svetu! Ne, ustvari, oni su drugi najveći prodavci, prvi su takozvani 'istoričari umetnosti'.

Aja Jung Aja Jung 23:00 28.02.2013

Re: :)

svako ko ima oko za ovo:

ima i sva prava ovog sveta da prica o arhitekturi :)


i veliki pozdrav.


Hvala Pozdrav.
Milan Novković Milan Novković 23:03 28.02.2013

Re: :)

srdjan.pajic
vishnja92
a pa da... kapije su kapije, kljucno mesto prelaska iz spolja ka unutra, jako bitan momenat. lavovi, labudje... zooloski vrt.
(bez zezanja, vrata i kapije imaju izuzetno jaku simbolicku snagu. kada to skapiras, posmatranje postane zabavno)


Arhitekte su najveći prodavci magle na svetu! Ne, ustvari, oni su drugi najveći prodavci, prvi su takozvani 'istoričari umetnosti'.


Lako je tebi zezati se, ti si u Americi!

Al šta ćemo mi u Evropi!?

srdjan.pajic srdjan.pajic 23:16 28.02.2013

Re: :)

Milan Novković
srdjan.pajic
vishnja92
a pa da... kapije su kapije, kljucno mesto prelaska iz spolja ka unutra, jako bitan momenat. lavovi, labudje... zooloski vrt.
(bez zezanja, vrata i kapije imaju izuzetno jaku simbolicku snagu. kada to skapiras, posmatranje postane zabavno)


Arhitekte su najveći prodavci magle na svetu! Ne, ustvari, oni su drugi najveći prodavci, prvi su takozvani 'istoričari umetnosti'.


Lako je tebi zezati se, ti si u Americi!

Al šta ćemo mi u Evropi!?



E, imamo odlične raketne štitove na lageru, polovne, ispod cene, isporuka odma, naplata po ugradnji.

EDIT: Nemo' se zezate sa Višnjom, da od Q-sfere ne postane QQ-sfera.
Milan Novković Milan Novković 23:29 28.02.2013

Re: :)

QQ-sfera


Ja mislim da će pre tebi biti QQ-GalliumArsenide, il šta već konzumirate tamo, ako ne izvadiš to pero iz šešira i počneš da pišeš
srdjan.pajic srdjan.pajic 23:42 28.02.2013

Re: :)

Milan Novković
QQ-sfera


Ja mislim da će pre tebi biti QQ-GalliumArsenide, il šta već konzumirate tamo, ako ne izvadiš to pero iz šešira i počneš da pišeš


Gallium Nitride (GaN) je apsolutni hit sezone, od power electronics-a, do zamena za TWT cevi. Ko je samo prošao pored ove tehnologije mož da nadje posao ovih dana (a mož i da pogine). Šta misliš, jel sme o tome da se piše na qq-sferi, ili će Višnja da mi očerupa šeširče i ostatak repa?

benevolent benevolent 10:20 01.03.2013

Re: :)

najveći prodavci magle na svetu

Урбанисти и просторни планери.

Рајна-Мајна-Дунав-Сава и Велика Морава и обе мале као и Вардар.. Од Вардара па до Шварцвалда.
Архитекта Заха Хадид и његова (не)дела само су оружје у рукама ових "планера"
vishnja92 vishnja92 10:54 01.03.2013

Re: :)

Архитекта Заха Хадид и његова (не)дела само су оружје у рукама ових "планера"

na brzinu -
Zaha Hadid je zena i vec decenijama se nalazi u vrhu svetske arhitekture.

"Urbanisti i prostorni planeri" kao profilisani strucnjaci nisu odgovorni za poteze sitnih politikanata i aparatscika koji su ravnomerno rasporedjeni po svim profesijama. Struka je u spornim situacijama uvek reagovala ali je retko bila saslusana od strane drustva, prema tome - dabome.

(s pajicem su posle da se razracunavam, imam guzvu malu sad. dejs pajicu, sreco sabanska )
pozz drugari
benevolent benevolent 14:19 01.03.2013

Zaha Hadid je zena

Па, не деле се архитекте по полу.
А њено недело као пројекат понуђен да наружи Калемегдан је већ евидентирано.
antioksidant antioksidant 14:21 01.03.2013

Re: Zaha Hadid je zena

Па, не деле се архитекте по полу.

u kst-u se dele
srdjan.pajic srdjan.pajic 14:46 01.03.2013

Re: Zaha Hadid je zena

antioksidant
Па, не деле се архитекте по полу.

u kst-u se dele


Dele se, na ženske i bespolne.

Osim toga, volim ovo Višnjino arhi palamudjenje, srećan sam što vidim da je živa i zdrava, i u gužvi, podrazumeva se.
antioksidant antioksidant 14:48 01.03.2013

Re: Zaha Hadid je zena



Dele se, na ženske i bespolne.

dele se na zenske, uber zenske i nedefinisane (mada ima i neopredeljenih)
tyson tyson 20:59 28.02.2013

divljina

Nije kriv taj sto je prilepljivao sav taj kič, sareniš reklama, svetlećih poruka, crteža tela, kifli, krompira, rušio stare drvene kapije i staklena vrata, od podrumskih prozora pravio izloge i izlaze,

Kako nije kriv? Kriv je, nego šta! Sredina u koju se dođe ili u kojoj se živi mora da se poštuje, neki minimalni osećaj za estetiku i nepripadanje, uvredu prostora mora da postoji u svakom čoveku.

Pa ako je neko uskraćen, ili bahat i samoživ, onda sledi kazna.


Aja Jung Aja Jung 22:42 28.02.2013

Re: divljina

Kako nije kriv? Kriv je, nego šta! Sredina u koju se dođe ili u kojoj se živi mora da se poštuje, neki minimalni osećaj za estetiku i nepripadanje, uvredu prostora mora da postoji u svakom čoveku.

Pa ako je neko uskraćen, ili bahat i samoživ, onda sledi kazna.


Slazem se...ali se i neukus, na neukus lepi...Ta bahatost i odsustvo zelje za prilagodjavanjem, ucenjem i postovanjem, mnogo je brojnija i silnija... Takvima nista nije lepo, razumljivo, a ni sveto... Ali kada odu u Pariz, "gotivno im je"... E, to ne razumem...
predatortz predatortz 09:06 01.03.2013

Re: divljina

Slazem se...ali se i neukus, na neukus lepi.


Što je nekom neukus, drugom je ukus...
Da bi se izbeglo šarenilo, kič, i samovolja, treba propisati standarde.
Gospodo, na toj i toj lokaciji možede zidati objekte takvog i takvog tipa, tolike spratnosti... Izvolite doći i izabrati jedan od tri ponuđena projekta.
E,toga ovde nema...
Zašto?
Zato što neke službe decenijama nisu radile svoj posao.
antioksidant antioksidant 09:11 01.03.2013

Re: divljina

E,toga ovde nema...

koliko znam ima
sad koliko je razradjeno ne znam (usvojen je generalni urbanisticki plan ne znam koliko su detaljni planovi po lokacijama razradjeni. problem je oko angazovanja javnosti - pisalo se i po blogu cini mi se o pokusajima da se razne javne rasprave "provuku" pa je kasnije teze ispravljati (peti parkic je primer uspele akcije javnosti da ispravi)

gup na linku
predatortz predatortz 09:20 01.03.2013

Re: divljina

koliko znam ima


Koliko znam, to se sve još razrađuje i ide jako kilavo. Put do građevinske dozvole je ravan Sizifovom poslu.
antioksidant antioksidant 09:31 01.03.2013

Re: divljina

predatortz
koliko znam ima


Koliko znam, to se sve još razrađuje i ide jako kilavo. Put do građevinske dozvole je ravan Sizifovom poslu.

pričamo o planovima
toga ima
stavio sam link gore
predatortz predatortz 09:37 01.03.2013

Re: divljina

antioksidant
predatortz
koliko znam ima


Koliko znam, to se sve još razrađuje i ide jako kilavo. Put do građevinske dozvole je ravan Sizifovom poslu.

pričamo o planovima
toga iam
stavio sam link gore


Ja ti pričam o realnom životu. Znaš,ono:

Dobar dan, ja sam tajitaj.
Izvolite.
Želeo bih da gradim kuću na lokaciji tojitoj.
Svakako, od papira treba da prikupite toito,procedura je taita,
pa kad završite možete da izaberete jedan od projekata predviđenih za kuće
na toj lokaciji.


Sve dok toga ne bude, dok to ne bude jednostavno i dostupno, pričamo šuplju priču.
antioksidant antioksidant 09:45 01.03.2013

Re: divljina

pa kad završite možete da izaberete jedan od projekata predviđenih za kuće
na toj lokaciji.

to nigde ne postoji
i ne treba da postoji
detaljnim planovima zone daju ti se samo okviri u kojima mozes da se kreces (spratnost, kvadratura...)
zar bi ti stvarno zeleo da neki birokrata iscrta sve kuce po gradu kako da izgledaju?

Sve dok toga ne bude, dok to ne bude jednostavno i dostupno, pričamo šuplju priču.

sa jednostavnoscu i dostupnoscu se slazem, ali opet ne pricamo o istim stvarima
i jos jedna stvar - ne zaboravi da najstarija kuca u beogradu nema ni 300 godina
sve ono sto je lepo i reprezentativno je mladje od 100 godina
predatortz predatortz 09:59 01.03.2013

Re: divljina

zar bi ti stvarno zeleo da neki birokrata iscrta sve kuce po gradu kako da izgledaju?


Ne birokrata, ali arhitekta da. Napravi se par projekata za kuće na nekoj lokaciji, ja izaberem, platim i pravim.

Tako ne bih imao komšiju čija kuća je pravljena od pedeset tri vrste građevinskog materijala, kapija gabaritima zasenjuje Trijumfalnu, sa sve ugrađenim stubom EDB-a kao podupiračem.
predatortz predatortz 10:54 01.03.2013

Re: divljina


to nigde ne postoji
i ne treba da postoji
detaljnim planovima zone daju ti se samo okviri u kojima mozes da se kreces (spratnost, kvadratura...)
zar bi ti stvarno zeleo da neki birokrata iscrta sve kuce po gradu kako da izgledaju?



Postoji. Evo ti primer, ovde sam bio ( Groningen )



Sad, za naše poimanje deluje pomalo sterilno. Ali je daleko od kiča i haosa.
Da, rekoše mi da je dozvoljeno da biraš boju za vrata i prozore. Mislim da su ponuđene tri opcije.
antioksidant antioksidant 11:23 01.03.2013

Re: divljina

Postoji. Evo ti primer, ovde sam bio ( Groningen )

ovo je rezidencialno naselje sa tipskim kucama
sumnjam da je svaku kucu gradio pojedinacni investitor
u pitanju je jedan investitor koji kuce prodaje (isto kao zgrada samo polozeno vodoravno :). ima takvih stvari i kod nas).
i razumemo se - potreban je red, samo kazem da neke osnove red apostoje i kod nas. koliko je funkcionalno i koliko se postuje to je drugo pitanje ali ne moze bilo ko, bilo gde da gradi bilo sta.
milojep milojep 23:29 28.02.2013

Neimari u bojama

Počelo je da se gradi, onda su došli crni pa se gradilo još više ,pa posle revolucije dođoše beli pa se gradilo i više i lepše. E onda dođoše crveni a tada se samo gradilo. A kada dođoše žuti zdanja postaše nekretnine jadan sine...
Aja Jung Aja Jung 08:53 01.03.2013

Re: Neimari u bojama

milojep
Počelo je da se gradi, onda su došli crni pa se gradilo još više ,pa posle revolucije dođoše beli pa se gradilo i više i lepše. E onda dođoše crveni a tada se samo gradilo. A kada dođoše žuti zdanja postaše nekretnine jadan sine...

A kada dođoše žuti zdanja postaše nekretnine jadan sine...


Odlicna dijagnoza....

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana