Društvo| Kultura| Moj grad| Život

KAKO NAPRAVITI GRAD ?

Đorđe Bobić RSS / 10.03.2013. u 07:32


Urbanistički plan za novo naselje u Novom Sadu beše tema u CEP-u 1985 godine, vođa je bio arhitekta Braca Gaković pa je da bi to sve bilo kako treba doveo i rašljara iz Zagreba da stavi kuće gde je zdravo tlo. Urađeno je nekoliko uvodnih istraživanja sa ciljem da se  postave predhodna pitanja i predlože mogući odgovori o građenju grada. Učestvovao sam u tom poduhvatu, napravio za tu priliku radne beleške pitajući se kako napraviti grad, i prezentiraću ih bez ispravki, onako kako su pisane te daleke 1985 godine
.

Tako je bilo i onda davno o tome kako se pravi grad a i sada isto u kome ćemo da živimo i da bude lepo unutra pa prvo mora da se smisli grad za nas a ne neki što je bio da se preuzme ili da se izmisli neki sasvim bez veze što ne uzima u obzir nas kakvi smo ...

... ne stidim se baš mnogo od toga kakvi smo i onda za grad treba pre svega entuzijazam i optimizam da se više ne žalimo na ono što smo do sada napravili ajde malo da ostavimo na miru taj Novi Beograd i da energiju koristimo za kreiranje novog možda neće ništa da ispadne ali ako se ne pokuša onda neće ni da bude i mora da ima nade jer ako toga nije onda idemo odmah u majčinu i šta će nam grad i mora inicijativa za to da dođe do arhitekata jer su oduvek to radili i bili odgovorni i piramide su pravili a sada samo moraju da slušaju neke bez veze ...

... arhitekti će da nađu rešenje samo da ih se ne gnječi ili ako se to radi neka se oni svoje što su smislili i da nemaju grižu savesti jer doktora niko ne pita da li da pije dve pilule ako mu je doktor rekao da pije tri a arhitekti svako sere da može drugačije pa su sasvim oterani u ćošak i sa arhitektom može samo da razgovara onaj koji daje pare i koji će tu da živi da se dogovore a ne preko nekog birokrate ili javnosti koja pojma nema o čemu se radi ali obožava da učestvuje iz sve snage i pridikuje i pripevava ....

To je prvo i najvažnije i to je opšti uslov da se pravi dobar grad a to neće arhitekti niko da da na dlanu već mora sam da uzme da opet bude glavni kao što je nekada bio a ne ravnopravan sa sociolozima ili geolozima ili drugima što se tu petljaju a niko ne ume da nacrta ništa a samo pričaju i imaju gadljiv izraz na licu a sve se posle zida kako arhitekta nacrta i to je jedino važno.

Dakle prvo (PRVO) treba da se nađe dobar teren koji je na jug onda da ne bude mnogo strm da mogu kuće da se osunčaju kako treba i ne valja kad je teren vlažan i podvodan ili je podzemna voda visoka onda je skupo da se to sve sredi a i ne mogu podrumi da se grade ... i da nije klizište na tom terenu a može sve to da se uredi ali je skupo i onda zašto ako nije neka preka potreba ... ako je zelenilo malo i kržljavo to nije dobra zemlja za grad jer ako neće bilje da raste neće ni ljudi dobro tu da se osećaju a ako nema ni malih životinja onda sasvim ne valja ... dobro je ako ima vode na oko deset metara ispod površine jer je onda ocedno a to je zdravo jer ako nije tako udara vlaga odozdo čim zađe sunce ... a može i bunar da se kopa i ako je ocedno može i septička jama da se pravi ... posle treba da se vidi kako duva vetar sa koje strane da se kuće postave da bude zaklonjeno i da zimi ne ide uludo grejanje.

Drugo (DRUGO) da se vidi šta tu ima da li ima neki put  bilo kakav ili šuma ili neka kuća ili bilo šta što je već neko napravio ili od prirode već postoji i od toga da se počne jer najvažnije je to shvatiti da treba nastaviti da se ulaže energija u ono što je započeto a ne da sve skloni pa onda je moglo bilo gde ... treba videti kako je to rađeno ili kako je priroda to učinila i sve treba dobro pogledati i uvek mora da ima nešto od čega se može početi ako ima neka staza naprimer ugažena onda bez velikog razloga nema se pravo da se ona tek tako uništi jer je to neki put koji negde vodi i nekome je važan jer ga inače ne bi ugazio.

Pa treće (TREĆE) treba pogledati zatim šta ima okolo tog imanja da li je tu blizu već neko naselje ili je na samom obodu imanja ili je brdo ili obala reke ili veliki put i koliko je daleko neki veći grad što postoji od pre jer ništa ne može da postoji samo uvek treba na nešto da se nasloni da se poveže sa onim od pre ... da bude deo bilo da je pejzaž pa da se vidi gde će da se gleda ili da bude bolnica blizu i druge stvari naročito ako je planirano naselje malo pa ne može u njega sve da stane ... ništa nije samodovoljno kao što kaže Goran (Božović) ... pa ipak ima te podele rada i to nije loše i od toga šta ima okolo najviše će da zavise pravci kad se postavljaju ulice i kuće i trgovina ... to da se zapamti i da se celo vrema dok se radi plan na to misli jer grad treba da se udene u prostor.

Posle toga ide četvrto (ČETVRTO) da se spreme razne podloge geodetske da se vidi koliko je nagnuto i gde šta ima i da može da se meri i druge podloge trebaju kao geomehanika da se zna gde i da li klizi i gde je tvrdo da mogu kuće da se metnu i bez toga nema posla a najvažnije je katastar da se zna koje su parcele i čije su i kolike su bez obzira kakve se kuće grade jer parcelacija je ako nema ništa drugo a i ako ima trag onoga što su ljudi tu već radili i imali i to je zapis o tlu ... o svemu što je bilo a to je najteže naučiti da se pročita iz karte i plana i mnogi to nikad ne nauče.

Peto (PETO) je najvažnije a to je da se sazna za koga se to radi i ko će tu da živi i kakvi su to ljudi i šta vole i koliko mogu i šta im treba i zašto baš tu ako su rekli da hoće baš tu ... važno je čime se bave gde rade kakav je to posao i kolike su im porodice i sve što se može znati više o njima ali ne samo ona statistika iz godišnjaka sa time može dupe da se obriše nego da se razgovara sa njima da oni kažu pa i kad slažu to je bolje od statistike, dake, da se sa njima napravi program šta će tu da se zida i kako i onda može da se nešto uradi ali tu mora da se dobro pazi i to sažvaće jer često oni pojma nemaju šta tu sve treba ... oni kažu oće stan i gotovo treba da ih se nauči da im se objasni i tek kad shvatiš da su shvatili onda je to ono pravo inače nema veze ... arhitekta je ponekad i učitelj ali ne da guši mnogo ... mora da se prokljuvi koji je njihov interes a često se radi i za neke koje nikad nisi video i to je teže onda se snalazi i traži neke slične jer ako se to ne uradi onda će da bude greška ... važno je i šesto

Šesto (ŠESTO) a to je društveni interes ili kako se to zove a to je ono šta misle vlasti o svemu tome i koji je njihov interes da se tu zida naselje a nije smo to jer tu ima i drugi deo o tome da proceniš da li treba oranicu  da kopaš i zidaš grad jer to možda nije dobro za društvo ... možda je bolje da im kažeš da to ne rade i da proceniš koliko će to da košta ili da ipak uradiš taj plan iako znaš da to ne valja ali te stave u škripac jer znaš da će oni da zidaju iako ti misliš da to ne valja pa kažeš bolje da napravim plan i da to bude sve uredno nego da se zida bez veze neuredno ... to sve treba da se proceni i ukrstiti sa onim iz (PET) pa da se tek onda napravi zadatak i odredi šta će tu sve da bude i kako

Sedmo (SEDMO) je da misliš i hodaš sa tim u glavi i da čitaš o tome ako ima negde i sve što je o tome napisano ako su tu bili neki događaji ili u bližoj okolini ... ja ne znam da objasnim zašto ali uvek tako radim i na dobro ispadne i to sve da traje neko vreme koliko treba dok se samo ne složi i postane jasno odakle da počneš i važno je da sve to znaš napamet i teren i sve podatke i kartu i brojeve i imena razna sa karte tamo uvek pišu ti toponimi ... kad te probude u pola noći da znaš i dobro je da se nađu neke stare fotografije ako ima i da sam slikaš da Steva (Jovanović) napravi slike sadašnjeg stanja i to stalno da se gleda i da se ide na to mesto često i tamo da se hoda i sedi i razmišlja ... da se bude tamo i sluša sve šta pričaju i pamti jer oni ne pamte šta kažu

Posle ide osmo (OSMO) a to je kada napraviš prvi crtež i meteš u njega sve što si do tada smislio ... ja nikada ne znam  kako to ispadne taj prvi crtež to ide iz ruke kao voda i radostan si onda i taj crtež da se stavi na neko vidno mesto i da se stalno gleda i najbolje je da ga pustiš na miru neko vreme i beležiš sve šta o tome misliš i nikoga ništa ne pitaj jer će samo da slude raznim idejama a ne znaju ni kako teren izgleda

Deveto (DEVETO) je sada kada smisliš kako to sve da se napravi a to sve na osnovu saznanja iz sveg što je rečeno napred treba da se smisli organizacija toga i ko će da radi i šta će i kako će pa komunalno opremanje zbog vode struje kanalizacije puteva pa stambene zgrade škole kuće za decu trgovine i sve drugo kafane igrališta ... sve mora da se smisli da ne ispadne da to možda i ne može a ti crtaš goblene a kome to treba ako ne može da zida a i dosadno je crtati ako neće da se zida ... treba da se smisli odakle pare napraviti i kako da se nađu ... tako sam radio za Minel u Ripnju sve sam im smislio i način gradnje i finansiranje i kanalizaciju i etape i sve i kako da izbegnu nepotrebne troškove i mislim da tako može svugde da se radi jer bez veze je da se crta a tamo neko posle sve to radi pa kad ne može da namakne pare za to što si nacrtao menja kako mu se zgodi a ti ni pojma o tome nemaš ... zato je bolje da ti to radiš i sve uskladiš ... mislim da će tu uskoro da se pojavi nešto novo u samom načinu rada i odnosu arhitekte prema delu jer onda on biva odgovoran i drugačije će da misli a razne institucije samo treba da svaka radi svoj posao a ne da kroje gradsku politiku ... to treba da radi onaj koji projektuje sa onima za koje projektuje i onima koji daju pare i oni treba da sve vide i kažu šta misle ... i najzad

Deseto (DESETO) to sve kažeš ljudima i onda se puno o tome priča i svi kažu šta misle i ti slušaš i ubeđuješ ih i oni tebe a to da ne traje dugo jer teško da se međusobno razumete do kraja ... mnogo interesa je da se usklade i ne može samo da se vodi računa da pojedinac ne ojadi društvo i da izbegne da plati šta duguje i obratno da on ne ostane oštećen i da mu društvo uzme šta mu po zakonu pripada jer onda nema grada ... kad to prođe povuci se i završi te crteže sam sa sobom i to sve napraviš i tako je i nikako drugačije ... ali ne misli da je to za uvek ... nije i ne valja da tako bude treba uvek da ostaviš za nekoga i za ono i one što će posle da dođu da i oni mogu to da radi i prilagode onom što se dogodilo posle tvog crteža a ti nisi mogao to da predvidiš

Da ne zaboravim, sve ovo Braca Gaković inspiriše da se radi a on će sa onim rašljarom da obiđe teren za novo naselje ... izrašljariće i obeležiće mesta gde pronađu negativnu energiju i tamo kada se bude projektovalo neće moći da se metnu kuće da ne bi to loše iz podzemlja uticalo na ljude i kvarilo im zdravlje a tako do sada nismo radili pa je ova Bracina novotarija baš u redu. 

Ovo je samo prvi deo beležaka na brzaka i kritike onoga što jeste i predloga na šta da se obrati pažnja i kratki podsetnik kako ja to radim a to nije uvek merodavno jer svako radi drugačije i misli drugačije a to je suština bića grada, to različito mišljenje ...

 

Atačmenti



Komentari (26)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

coviax coviax 08:00 10.03.2013

Bistrica

Ponekad mi deoleti pitanje o tim "novim" zgradam koje se tek grade,a toliko se grade da mi se urezao detalj izbuđalih cigli,još neizmalterisanih na zdradi koja se završavala godinama...No konačno je završena i bio sam u njoj...More nedostataka koji
ostaju kao prezime zgradi jer se i ne mogu otkloniti ili im je otklanjanje preskupo
i nema ko da ga plati...
Pitanje je:Šta biva s tim zgradama koje prevale amortizacioni vek i sve im je unutra dotrajalo i jedva funkcioniše...Dokle?
Za celo to Novo naselje sam se pitao (Bistricu)...Šta će biti s (kućom)naseljem?
Hoće li se ,kad ostari i kad zgrade kao instalacije pocrkaju,svi polako odseliti
i ostaviti to naselje da bude avetinjski grad?
Nekad odem na Detelinaru,koja je i najstarije naselje od tih novih i neka memla mi
obavije misli...Kao da izlazi iz tih prestarih zgrada s kojih malter opada...
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 08:04 10.03.2013

Re: Bistrica

Pa i kad vam kaput dotraje i olinja se ... onda kupite novi (kaput) ... ako nemate kintu nastavite da uživate u onom što imate i gunđate ...
little_radojica little_radojica 10:27 10.03.2013

Re: Bistrica

Pitanje je:Šta biva s tim zgradama koje prevale amortizacioni vek i sve im je unutra dotrajalo i jedva funkcioniše...Dokle?
Za celo to Novo naselje sam se pitao (Bistricu)...Šta će biti s (kućom)naseljem?
Hoće li se ,kad ostari i kad zgrade kao instalacije pocrkaju,svi polako odseliti
i ostaviti to naselje da bude avetinjski grad?
Nekad odem na Detelinaru,koja je i najstarije naselje od tih novih i neka memla mi
obavije misli...Kao da izlazi iz tih prestarih zgrada s kojih malter opada...

Па то је и проблем, што зграде делимо на нове и старе, иако нико не зна када су то тачно оне постале старе и докле су још нове. Зато морамо у обзир да узмемо не само тренутак за који се граде него и како ће се мењати у будућности. За мене је питање да ли можемо да направимо град који ће се у реалном времену моћи прилагођавати друштвеним потребама. У Јапану зграде сруше кад им истекне рок трајања (30-40 година) и дижу нове, без обзира што су старе још увек употребљиве. Најмања ћелија промене на нивоу града је та парцела и мислим да је у њој кључ. Пошто је парцела на Новом насељу километар квадратни, промене ће мало теже уследити. А имајући у виду и ригидност изграђеног неће то бити лако ни срушити, кад за то дође време...
Предлажем да се у потрагу за градом убаци категорија временског планирања и могућност прекомпозиције саме грађевине у току њене експоатације, све до нивоо да је најмања ћелија промене стамбена јединица, а не парцела.
Уместо да градимо градове, да их оспособимо да се мењају континуирано и спонтано у складу са мењањем потреба његових становника.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 10:48 10.03.2013

Re: Bistrica

Уместо да градимо градове, да их оспособимо да се мењају континуирано и спонтано у складу са мењањем потреба његових становника.

Veoma sam saglasan sa tobom oko ovoga ali, nažalost nije uspelo etabliranje ove ideje u praksu, gradi se kao da su pitanju piramide, za uvek a takvi su i urbanistički planovi, teško promenljivi bez obzira što ih je većina sasvim prevaziđena. Jedini koji su blizu ovog načina mišljenja o gradu su divlji graditelji, oni grade za sebe i mogu menjati ambijent prema svojim potrebama a i ne sprečavaju one koji posle dođu da zatečeno prilagode sebi i svojim, novim i drugačijim potrebama.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 11:15 10.03.2013

Re: Bistrica

little_radojica
treba uvek da ostaviš za nekoga i za ono i one što će posle da dođu da i oni mogu to da radi i prilagode onom što se dogodilo posle tvog crteža a ti nisi mogao to da predvidiš

Ovo sam 1985 godine zapisao u tački 10 i ima na ovom blogu ...
little_radojica little_radojica 11:29 10.03.2013

Re: Bistrica

treba uvek da ostaviš za nekoga i za ono i one što će posle da dođu da i oni mogu to da radi i prilagode onom što se dogodilo posle tvog crteža a ti nisi mogao to da predvidiš


Ovo sam 1985 godine zapisao u tački 10 i ima na ovom blogu ...


Знам, видео сам, блог је одличан. Нема архитекте који то неће споменути у некој тачки. Ја сам мало радикалнијег погледа, ја бих то ставио на почетак, под тачку један или као предтачку.
Да концепт развијања града почива на променљивости истог. Не избија ми из главе онај индијански поглавица који је причао о седам генерација пре и седам генерација после, што је ушло у дефиницију одрживог развоја УН-а. Све што урадиш прво промислиш како ће се одразити на седам генерација иза тебе... Пробаћу да нађем тај текст на нету...
kakapo kakapo 10:14 10.03.2013

Rašljarenje

To su bile "Komunikacije", zar ne? U Sakadarliji, u pivari? Kud se toga seti? Učestvovao sam i ja, a baš me je tada interesovala radiestezija kao paranaučna, ali empirijski proverljiva metoda. Kasnije sam se uverio da je i jesu proveravali i da se pokazalo da ne funkcioniše. Mislim da se radiestezista iz Zagreba zvao Farkaš.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 10:25 10.03.2013

Re: Rašljarenje

Lepo si se setio, baš je tako bilo. Braca Gaković se napalio u to vreme na radioesteziju, tvrdio je da je potrebno prvo naći mesta na tlu koja ne zrače nepovoljno i tek tada projektovati plan ... posle smo svi dovodili rašljare po kućama i premeštali krevete ... Onda smo jedan posao, taj u Novom Sadu posvetili takvom istraživanju i, kako kažeš, nismo daleko stigli, ostali su neki tekstovi i skice ali bilo je lepo i svi smo se osećali strašno važni na Komunikacijama i okolo. A Gospodin Farkaš je bio glavna zvezda ...
milojep milojep 11:28 10.03.2013

Re: Rašljarenje

Kad smo kod rašljarenja upravo su geolozi, o kojima se u tekstu pomalo posprdno autor izrazio, trebali biti ti koji počinju priču sa tehničke strane.
Pomalo sam revoltiran tekstom upravo zato što znam dosta arhitekata i znam koji su nihovi dometi u širokom sagledavanju stvari (kako je to navedeno po stavkama).
Mišljenja sam takođe da organizacija projekta ne zavisi od struke toliko koliko od samog čoveka.Čast autoru koga ne poznajem i ako se uvek držao i radio po nevedenim uzusima mogu samo da kažem blago investitorima.
Dodao bih još komentar na pomenute navedene stavke a to je da su se tu 'pojele' druge struke! Od spomenutih geologa, preko termotehničara(oni će dati potrebe za grejanjem i još što šta), statičara-građevinaca, geomehaničara tla,meteorologa, pa u zavisnosti od objekta i tehnologa,elektrikom svih struka pa čak i sociologa po nekim stavkama. Arhitekte tu u praksi bukvalno samo crtaju osnove.
Da se ne pomisli da imam neki lični pik na arhitekte iz bilo kakvog kompleksa. elektroprojektant sam(više se ne bavim projektovanjem) u delu struke koja i nema previše dodira sa arhitekturom (do samih osnova)

little_radojica little_radojica 14:40 10.03.2013

Re: Rašljarenje

Arhitekte tu u praksi bukvalno samo crtaju osnove.


Рече човек и остаде жив...

То је толико погрешно да се нећу ни трудити да објасним зашто. Ако један пројектант тако може да размишља, шта ли онда треба да мисли инвеститор?
milojep milojep 15:19 10.03.2013

Re: Rašljarenje

little_radojica
Arhitekte tu u praksi bukvalno samo crtaju osnove.


Рече човек и остаде жив...

То је толико погрешно да се нећу ни трудити да објасним зашто. Ако један пројектант тако може да размишља, шта ли онда треба да мисли инвеститор?


Radojice,srećemo se na već drugom blogu ali se izgleda ne razumemo.
Ja nisam nigde tvrdio da naša praksa valja. I neznam gde si ti video moje razmišljanje pa se nešto iščuđavaš? Ja sam samo izneo činjenice iz mog iskustva. Radio sam u renomiranoj projektantskoje kući sa više desetina arhitekata blizu 10 godina, i nesećam se nijednog reprezentativnijeg objekta čiji je 'spoljni izgled' radio neko iz firme! Sve te objekte na međunarodnim konkursima odradi neko spolja ili neko od (na prste jedne ruke ili neka bude dve) naših renomiranih arhitekata. A posle toga na scenu stupaju kolege sa razradom toga u AutoCadu. I koliko vremena provedu crtajući i kotirajući ovi sa manje staža toliko vremena ovi koji 'vode' posao jure investitore(odnosno njihove predstavnike o kojima ne bih širio temu) za rukav pitajući ih i čekajući odobrenje za svaku sitnicu od širine recimo zajedničkih hodnika(jer oni se ne prodaju) do tipa stolarije i sl.(jer to može izaći iz budžeta)...
Autor bloga je lepo rekao da se doktoru niko ne meša u posao, arhitektama svako i to ne valja! Mislim da se tu slažemo. Ono što sam je hteo je da sa druge strane, arhitektama ne treba davati značaj veći nego što treba da imaju jer to takođe ide ka loše odrađenom poslu.
little_radojica little_radojica 17:43 10.03.2013

Re: Rašljarenje

Kad smo kod rašljarenja upravo su geolozi, o kojima se u tekstu pomalo posprdno autor izrazio, trebali biti ti koji počinju priču sa tehničke strane.
Pomalo sam revoltiran tekstom upravo zato što znam dosta arhitekata i znam koji su nihovi dometi u širokom sagledavanju stvari (kako je to navedeno po stavkama).
Mišljenja sam takođe da organizacija projekta ne zavisi od struke toliko koliko od samog čoveka.Čast autoru koga ne poznajem i ako se uvek držao i radio po nevedenim uzusima mogu samo da kažem blago investitorima.
Dodao bih još komentar na pomenute navedene stavke a to je da su se tu 'pojele' druge struke! Od spomenutih geologa, preko termotehničara(oni će dati potrebe za grejanjem i još što šta), statičara-građevinaca, geomehaničara tla,meteorologa, pa u zavisnosti od objekta i tehnologa,elektrikom svih struka pa čak i sociologa po nekim stavkama. Arhitekte tu u praksi bukvalno samo crtaju osnove.
Da se ne pomisli da imam neki lični pik na arhitekte iz bilo kakvog kompleksa. elektroprojektant sam(više se ne bavim projektovanjem) u delu struke koja i nema previše dodira sa arhitekturom (do samih osnova)


Radojice,srećemo se na već drugom blogu ali se izgleda ne razumemo.
Ja nisam nigde tvrdio da naša praksa valja. I neznam gde si ti video moje razmišljanje pa se nešto iščuđavaš? Ja sam samo izneo činjenice iz mog iskustva. Radio sam u renomiranoj projektantskoje kući sa više desetina arhitekata blizu 10 godina, i nesećam se nijednog reprezentativnijeg objekta čiji je 'spoljni izgled' radio neko iz firme! Sve te objekte na međunarodnim konkursima odradi neko spolja ili neko od (na prste jedne ruke ili neka bude dve) naših renomiranih arhitekata. A posle toga na scenu stupaju kolege sa razradom toga u AutoCadu. I koliko vremena provedu crtajući i kotirajući ovi sa manje staža toliko vremena ovi koji 'vode' posao jure investitore(odnosno njihove predstavnike o kojima ne bih širio temu) za rukav pitajući ih i čekajući odobrenje za svaku sitnicu od širine recimo zajedničkih hodnika(jer oni se ne prodaju) do tipa stolarije i sl.(jer to može izaći iz budžeta)...
Autor bloga je lepo rekao da se doktoru niko ne meša u posao, arhitektama svako i to ne valja! Mislim da se tu slažemo. Ono što sam je hteo je da sa druge strane, arhitektama ne treba davati značaj veći nego što treba da imaju jer to takođe ide ka loše odrađenom poslu.


А ти који "одраде посао споља", на основу чијих идејних решења се разрађује главни пројекат, шта су они? Геолози, електро-инжењери или архитекте? Без икакве увреде, то што сте радили са архитектама које су практично радилили посао техничара, не значи да је то и само то делатност којом се архитекти баве. Архитектура је толико широк појам и готово немогућ за дефинисати, али постоји. То што се код нас градитељство своди на производњу квадрата у којој неискусни (и слабо плаћени) архитекти, грађевинци или чак и техничари "пројектују" простор, такође не значи да је то крајњи домет и домен архитектонског деловања. И ту имамо проблем, чим нешто није 2+2 онда нам и не треба, јел да? Да ли ви стварно мислите да неки зли архитекти иду наоколо и смишљају превише застакљене зграде да би мучили термотехничаре? И да инвеститор не би имао где да окачи слику? И да никог стручнијег од њих самих нису консултовали пре него што су повукли било који радикалан потез? Дајте молим вас. Инжењер је неко ко на креативан начин задовољава одређене задате услове. И архитекта је инжењер, само што су му услови у магли, никад нису једнозначни, зато их је лако и критиковати. Блог је само дао основне црте онога што један архитекта узима у обзир пре него повуче и једну линију. И нема правилника, само смернице. Ко није повукао ту линију, не може знати о чему се ту прича.
Не успемо сви. Неки од нас цео живот котирају. Неки се баве теоријом, неки предају, неки се баве само ентеријером, неки само фасадама, неки сценографијом у позоришту, неки дизајном столица, неки урбанизмом, знам неке који штрикају џемпере. Није архитекта задужен само за изглед фасада и за основе. Не тврдим да би свет био бољи да га даш само архитектама да га осмисле. То препуцавање између "правих" инжењера и архитеката треба да престане, ту се слажемо. Кад би радило како би требало, то би био скуп, гломазан и спор процес и онда би било и синхрон плана. Нико нема то да плати у Србији, а и време је новац. Али ако мислите да су нам хаос који сад имамо замислиле саможиве архитекте упркос добронамерним упозорењима термотехничара, онда јако генерализујете проблем.
Ово што смо се већ два пута заредом сукобили не мора ништа да значи, ништа лично немам против вас. Не свиђа ми се што имате тенденцију да доносите свеобухватне закључке на основу премало података, зато сам реаговао и сад и на претходном блогу. Ништа страшно.
Све најбоље вам желим
milojep milojep 19:30 10.03.2013

Re: Rašljarenje

Pre svega komentar da je dole mnogo pitanja a malo odgovora, pa ću boldovanim tekstom pokušati da dam neke odgovore.



А ти који "одраде посао споља", на основу чијих идејних решења се разрађује главни пројекат, шта су они? Rekao sam jasno ko su oni ali i koliko ih je. Ako je priča o arhitekturi ovde priča o njih desetak ili o strancima onda OK
Геолози, електро-инжењери или архитекте? I oni aktivno učestvuju u razradi ukupnog projekta,da li mislite da su oni manje važni u izgradnji jednog objekta? ,ja ne, nekad je potrebna prava umetnost pokriti greške arhitekata (primer termotehničara).

Без икакве увреде, то што сте радили са архитектама које су практично радилили посао техничара, не значи да је то и само то делатност којом се архитекти баве. Архитектура је толико широк појам и готово немогућ за дефинисати, али постоји. Naravno ali ovde pričamo o objektima i izgradnji inače i elektoinženjere bi mogli zvati arhitektama jer recimo prave arhitekturu računarskog sistema...

То што се код нас градитељство своди на производњу квадрата у којој неискусни (и слабо плаћени) архитекти, грађевинци или чак и техничари "пројектују" простор, такође не значи да је то крајњи домет и домен архитектонског деловања. И ту имамо проблем, чим нешто није 2+2 онда нам и не треба, јел да? Nije mi jasno ovo pitanje.

Да ли ви стварно мислите да неки зли архитекти иду наоколо и смишљају превише застакљене зграде да би мучили термотехничаре? И да инвеститор не би имао где да окачи слику? Naravno da ne, brine me to kako me tumačite.Ja sam čak i dao odgovor ali vama je izgleda i pre odgovora bilo jasno šta mislim!Rekao sam da to rade iz neznanja a sada bih dodao i iz ležernosti da će uvek neko drugi počistiti za njima.
И да никог стручнијег од њих самих нису консултовали пре него што су повукли било који радикалан потез? Oni misle da su najstručniji.
Дајте молим вас. Инжењер је неко ко на креативан начин задовољава одређене задате услове. И архитекта је инжењер, само што су му услови у магли, никад нису једнозначни, зато их је лако и критиковати.
To što su mu uslovi u magli ne znači da treba i da radi u magli.U njegovom slučaju on sakuplja uslove i time diže maglu. A što se tiče kritike nije ih lako kritikovati pogotovo zvezde arhitekture one su zaštićene kao beli medvedi.
Блог је само дао основне црте онога што један архитекта узима у обзир пре него повуче и једну линију. И нема правилника, само смернице. Ко није повукао ту линију, не може знати о чему се ту прича.
Tipična demagogija jednog arhitekte(uzgred jeste li arhitekta?) koji apriori odbacuje svaku kritiku time što iznosi stav da neko ko nije arhitekta nema pravo kritike istog.

Не успемо сви. Šta vi smatrate za neuspeh?
Неки од нас цео живот котирају. Неки се баве теоријом, неки предају, неки се баве само ентеријером, неки само фасадама, неки сценографијом у позоришту, неки дизајном столица, неки урбанизмом, знам неке који штрикају џемпере. Није архитекта задужен само за изглед фасада и за основе. Не тврдим да би свет био бољи да га даш само архитектама да га осмисле. Ali mi deluje da niste ni daleko od te tvrdnje.

То препуцавање између "правих" инжењера и архитеката треба да престане, ту се слажемо. Кад би радило како би требало, то би био скуп, гломазан и спор процес и онда би било и синхрон плана. To bi bio jedini ispravan proces i tu je tačka. To što sistem aminuje loše projektovanje znači da on ne valja.Ne možete reći da je nešto što je kvalitetno, skupo i glomazno u kontekstu priče.
Нико нема то да плати у Србији, а и време је новац. Али ако мислите да су нам хаос који сад имамо замислиле саможиве архитекте упркос добронамерним упозорењима термотехничара, онда јако генерализујете проблем.
Vi ste iz nečega što sam jasno označio kao primer neusaglašenosti projekata odnosno projektanata izvukli generalni zaključak a pri tome ste me i evidentno pogrešno interpretirali.Termotehničar arh.rešenje nije ni video dok nije servirano pa o kakvim upozorenjima pričate.

Ово што смо се већ два пута заредом сукобили не мора ништа да значи, ништа лично немам против вас. Не свиђа ми се што имате тенденцију да доносите свеобухватне закључке на основу премало података, зато сам реаговао и сад и на претходном блогу. Ништа страшно.
Све најбоље вам желим


Rekao bih na kraju da je moje javljanje bilo samo pokušaj da se skrene pažnja da od stotina arhitekata koji to zvanje steknu godišnje u ovoj državi u proseku se 'kotiranjem' bavi isti taj broj minus jedan. Za koga je onda priča o smernicama u arhitektonskom građenju objekata? Po meni sistem ne valja a ne valja jer dozvoljava nezakonje, interes novca pre svega ostalog itd. Pravom sistemu treba težiti a ako arhitekte kao samo prve u lancu ne povuku nogu onda smo svi džaba krečili.
I na kraju, ko 'kotiranje' smatra neuspehom pošteno je i da ga ne radi,jer ga sigurno neće dobro raditi.Tako je sa svime u životu.
Svako dobro i vama.

p.s. uostalom i nisu mi jasne one smernice osim ako se ne radi o nekoj višoj funkciji tipa vođe projekta.Zašto bi arhitekta vodio računa i o urbanizmu i o lokaciji(na to i onako ne utiče).Dalje zakonom (kakav je takav je)i propisima definisano je dosta toga u smernicama i kvalitet terena i vlažnost i grejanje ... Ovako samo fali smernica da arhitekta mora biti i brižan i razmišljati o ličnim problemima radnika na gradilištu itd
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 20:34 10.03.2013

Re: Rašljarenje

p.s.uostalom i nisu mi jasne ...

Pa dobro, de, niko nije savršen ...
little_radojica little_radojica 07:07 11.03.2013

Re: Rašljarenje

Za koga je onda priča o smernicama u arhitektonskom građenju objekata?


За све нас, па и за електричаре. Кад би боље разумели са чиме се ми све суочавамо у креативном процесу схватили би ни нама није лако. Ти што ви називате звездама су засигурно некад котирали и тесно сарађивали са инжењерима свих струка, стицали искуство док нису постали серови, лордови и умишљене звезде. Ствар је комплексна, а ви је поједностављујете. И што је најгоре, долазите из те исте ствари, а не разумете је. То што вам кажем да морате нешто да пробате да би сте разумели, то управо то и значи, нико се није научен родио, па ни ви, а ни ја. Предлажем да даљу дискусију водимо тако што ви нама предложите лепо техничким цртежом како за вас треба да изгледа град, стан, шупа, а да ми вас мало критикујемо. Изненадићете се колико ствари ћемо вам моћи замерити, па и ваће колеге. Из те перспективе гледано, не демагогишем ја овде, него ви (да, јесам архитекта), а то да неке архитекте имају велик его, ту се слажемо. Тиме што ћете доводити у питање читаву нашу струку чините да се тај его само повећа.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 07:48 11.03.2013

Re: Rašljarenje

За све нас,


milojep milojep 18:51 11.03.2013

Re: Rašljarenje

little_radojica
Za koga je onda priča o smernicama u arhitektonskom građenju objekata?


За све нас, па и за електричаре.
No further questions! tu bih trebao da stanem ali moram da prokomentarišem i ponešto ispod.

Кад би боље разумели са чиме се ми све суочавамо у креативном процесу схватили би ни нама није лако.
Daleko od toga da mislim da vam je lako .
Ти што ви називате звездама су засигурно некад котирали и тесно сарађивали са инжењерима свих струка, стицали искуство док нису постали серови, лордови и умишљене звезде. Za serove i lordove ne znam ali ovdašnje umišljene zvezde to postaju uglavnom nameštenim konkursima i slično ali to bolje znate od mene.

Ствар је комплексна, а ви је поједностављујете. И што је најгоре, долазите из те исте ствари, а не разумете је.
Voleo bih da je ne razumem, nervira me što je suviše dobro razumem
То што вам кажем да морате нешто да пробате да би сте разумели, то управо то и значи, нико се није научен родио, па ни ви, а ни ја. Предлажем да даљу дискусију водимо тако што ви нама предложите лепо техничким цртежом како за вас треба да изгледа град, стан, шупа, а да ми вас мало критикујемо. Da li mislite da sutra treba da pokušam i doktorski posao tipa operaciju slepog creva da bih nešto razumeo i imao pravo da kritikujem? Ako doktor dovede, nedaj Bože, do infekcije ili neke greške pa naravno da ćemo ga kritikovati! Zar ne treba da komentarišem ako arhitekta napravi loš raspored u stanu? (raspitajte se a možda i znate glavni razlog zašto se ne prodaju stanovi u Belvilu).
Изненадићете се колико ствари ћемо вам моћи замерити, па и ваће колеге. Из те перспективе гледано, не демагогишем ја овде, него ви (да, јесам архитекта), а то да неке архитекте имају велик его, ту се слажемо. Тиме што ћете доводити у питање читаву нашу струку чините да се тај его само повећа. Vrlo interesantna postavka sa egom! Na dovođenje pitanja struke u pitanje ne odgovara se argumentima,znanjem,činjenicama već dizanjem ega?! Razmislite o tome. A inače nije mi palo napamet da dovodim struku u pitanje ,samo sam pokušao da objasnim gde joj je mesto.



Sad zaista No more questions.
little_radojica little_radojica 19:50 11.03.2013

Re: Rašljarenje

Da li mislite da sutra treba da pokušam i doktorski posao tipa operaciju slepog creva da bih nešto razumeo i imao pravo da kritikujem? Ako doktor dovede, nedaj Bože, do infekcije ili neke greške pa naravno da ćemo ga kritikovati! Zar ne treba da komentarišem ako arhitekta napravi loš raspored u stanu? (raspitajte se a možda i znate glavni razlog zašto se ne prodaju stanovi u Belvilu).


А како знате да је доктор погрешио? Или ви стварно све знате?! Ви упорно ствари посматрате парцијално, издвојено из целе слике, и тиме сте и заслепљени. Постоји шири у ужи контекст ствари. Не постоји тачан распоред стана, па да га неко погреши. Није 2+2. Али можемо тако до сутра, то вам је проклетство бављења архитектуром...

Vrlo interesantna postavka sa egom! Na dovođenje pitanja struke u pitanje ne odgovara se argumentima,znanjem,činjenicama već dizanjem ega?! Razmislite o tome. A inače nije mi palo napamet da dovodim struku u pitanje ,samo sam pokušao da objasnim gde joj je mesto.


Ви сте управо доказали колико је ваш его стављајући архитектуру "тамо где јој је место". И немојте замењивати тезе, нисте ви "доводили у питање питања струке", него сте управо довели целу једну струку у питање. Размислите о томе.

А сад, ако ми дозволите, одох да се потрудим да нешто не забрљам, па да ви и термотехничар не морате да исправљате сутра.

Sad zaista No more questions.


Држим вас за реч. PEACE!
hajkula1 hajkula1 15:38 10.03.2013

Akupunktura grada

Pre neku noć, na TV slučajno primetim snimak kuće na zgradi. Setim se da je bilo priča o divljoj gradnji a među ostalim i takvi primeri divlje gradnje u centru Beograda. Obratim pažnju i šok! Francuska pa još Pariz. Oni su od toga napravili čitav pokret, Akupunktura grada. Primer i način kako mladima da omoguće jeftinije stanovanje, prostor za društvene, kulturne, zabavne aktivnosti... Socijalizacija, humanizacija i sve ostalo. A sve to isto izgleda kao ove izgrađene kuće od jedan-dva nivoa na zgradama u Beogradu, što je nama ruglo i za posmeh i za kritiku.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 15:41 10.03.2013

I bi svetlo ...

Namršti se političar što narod nema gde, pošalje po investitora, ovaj dovede arhitektu a ovaj opet električara i onda ovaj zadnji rukom bez oklevanja okrete prekidač, sinu svetlo i bi GRAD ...
milojep milojep 17:02 10.03.2013

Re: I bi svetlo ...

Đorđe Bobić
Namršti se političar što narod nema gde, pošalje po investitora, ovaj dovede arhitektu a ovaj opet električara i onda ovaj zadnji rukom bez oklevanja okrete prekidač, sinu svetlo i bi GRAD ...



Apropo ove višesmislene pričice i kad već pomenusmo svetlo, čini mi se da je baš ono osnova svega u arhitekturi. Neču da grešim dušu ali sumnjam da je veliki boj arhitekata koji barataju jednačinama osvetljenja, osvetljenosti radnih površi, jednačinama prelamanja svetlosti,svetlosnog fluksa...a baš to električari rade, valjda da bi se kasnije bez oklevanja uprlo prstom na krivca.
milisav68 milisav68 20:06 10.03.2013

Re: I bi svetlo ...

Đorđe Bobić
Namršti se političar što narod nema gde, pošalje po investitora, ovaj dovede arhitektu a ovaj opet električara i onda ovaj zadnji rukom bez oklevanja okrete prekidač, sinu svetlo i bi GRAD ...

I šta sad električar da misli o sebi?
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 20:54 10.03.2013

Re: I bi svetlo ...

... da misli o sebi ...

Sve najbolje, naravno ... i još malo odozgo ...
milisav68 milisav68 21:31 10.03.2013

Re: I bi svetlo ...

Đorđe Bobić

Ima jedan vic/pošalica:

U početku bi tama, i neko reče:
-Neka bude svetlost!
I ja pritisnem prekidač, i bi svetlost!

-I šta sad ja da mislim o sebi?

Đorđe Bobić Đorđe Bobić 21:47 10.03.2013

Re: I bi svetlo ...

-I šta sad ja da mislim o sebi?

Ništa više, sve ste rekli u komentarima ... ali kako već rekoh, niko nije savršen ...
milojep milojep 16:13 10.03.2013

Spisak usaglašenosti projekata

Spisak usaglašenosti projekata je papir na kome svi odgovorni projektanti stavljaju svoj potpis i pečat time potvrđujući da su do zadnje sitnice tesno sarađivali prilikom izrade projekata što je rezultiralo komplementarnošću svih projekata.
U praksi,avaj, taj papir se samo formalno potpisuje i to još sa završetkom prvog projekta sa liste a da pritom neki projekti nisu ni počeli da se rade! Naravno da tokom izrade projekata postoji saradnja između kolega različitih struka ali u neimanju vremena ta saradnja se svodi samo na najosnovnije stvari. Sinhron plan koji bi trebalo da predstavlja neki vid potvrde usaglašenosti se skoro nikad ni ne radi u projektima!?

Primer
-Objekat: reprezentativna zgrada poslovno-stambenog tipa
-mesto: prestonica
-investitor: nije bitno za priču
-projektant: zvezda koja ne pripada nebu mučenika koji crtaju osnove

U predmetnom zdanju kvadrat prostora je dostigao najskuplju cenu kvadrata ikada.
Zvezde arhitekture malo su se zanele u svom umetničkom zamahu(ja bih rekao u svom ne znanju) i ne hajući pritom ni na podneblje, ni na stranu sveta(što reče autor), ni na uslove distribucije i elektrana ni na svoje kolege, isprojektuju zgradu sa više 'stakla' nego što je normalno. Elem, dođe vreme da termotehničar na to gootvo rešenje stavi svoje instalacije i ogreje zimi a leti ohladi stambeni prostor. Cvrc, jedino rešenje za grejna/rashladna tela postaše mu ono malo zidova što mu je ostalo.I tako kud će, šta će u zidove od poda do plafona ugradi grejne zmije (ko ne zna to su prostim rečnikom cevke kroz koje protiče topla odnosno hladna voda i time greje odnosno hladi zidove a oni pak prostor koji okružuju).
Epilog:
Investitori/kupci danas psuju tog termotehničara ne mogavši nigde da ukucaju ekser kako bi okačili svoje skupocene slike. Pravi krivci ponosno stavljaju objekat u svoju referenc listu (ili već biografiju) pri tom često i ne znavši kakve su sve gluposti napravili.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana