Gost autor: alselone
Da li biste voleli da ovo bude slika noćnog neba koje se vidi sa Zemlje?
Prelepo, zar ne?
Pravi odgovor bi, zapravo, trebao da bude - ne, ne želimo da vidimo ovakvo noćno nebo. Ovo noćno nebo nagoveštava jedan od najdramatičnijih događaja koji se dešavaju u svemiru - sudar galaksija.
Prikazana slika je pretpostavka izgleda noćnog neba viđenog sa Zemlje za nešto manje od 4 milijarde godina, prilikom sudara naše galaksije Mlečni put sa jednom od susednih, Andromedom.
Posle gotovo jednog veka pretpostavki o budućnosti Andromede i Mlečnog puta astronomi imaju jasnu sliku o događajima koji će se odigrati u nadolazećim milionima godina. Desetinama godina naučnici su znali da se galaksije međusobno privlače, ali nisu mogli da izračunaju da li će budućost doneti mimoilazak “za dlaku”, relativno mirno spajanje ili direktan udarac.
Zašto je bilo toliko teško izračunati verovatnoću potencijalnog sudara. Proračun da li nam se galaksija približava ili se udaljava je relativno lak. Ova računica se bazira na Doplerovom efektu pri kom se svetlost “razvlači” ili “skuplja” u zavisnosti od promene udaljenosti dva objekta. To dovodi do promene talasne dužine svetlosti koju možemo meriti. Ugaoni pomeraj je ono sto je veoma teško izmeriti. Ovaj pomeraj i ovo kretanje određuje da li će se sudar desiti ili ćemo se mimoići. Da bi smo bili u mogućnosti da izmerimo ovaj pomeraj moramo izmeriti kretanje velikog broja zvezda tokom dužeg perioda vremena. Za ovaj proračun astronomi su merili kretanje 15,000 zvezda u različitim delovima Andomede. Takođe, pomeraj se mora meriti relativno, u odnosu na neki fiksni objekat. Astronomi su za referentni objekat morali detektovati veoma udaljene galaksije iza Andromede. Ovi proračuni su veoma kompleksni i teški za izvesti. Za početak, veoma je važno detektovati da li je neki objekat zvezda u Andromedi ili samo veoma udaljena galaksija. Pošto se merenje mora vršiti tokom više godina veoma je važno uzeti u obzir i male promene na samoj kameri teleskopa.
U ovom momentu Andromeda je udaljena od Mlečnog puta oko 2.5 miliona svetlosnih godina ali neumoljivo hrli ka nama pogonjena uzajamnom gravitacijom dveju galaksija i nevidljivom tamnom materijom koja ih okružuje.
Iako je brzina kojom nam se dzinovski komšija približava ogromna (400,000 kilometara na čas) zbog neverovatno velikih dimenzija međugalaktičkih prostora do sudara će doći za čak 4 milijarde godina. Takođe, zbog dimenzija galaksija i brzine kojom se približavaju smirivanje posle sudara i formiranje zajedničke spiralne galaksije potrajeće dodatnih 2 milijarde godina.
Sta to znači za stanovnike Zemlje?
Za stanovnike Zemlje verovatno ništa ali za potomke Zemljana veoma puno. Za tri milijarde godina Sunce će biti oko 33% svetlije i 25% veće tako da će uslovi za život na Zemlji biti slični onima koji vladaju danas na Veneri. Sa druge strane, uslovi na Marsu će se verovatno popraviti u pogledu mogućnosti za očuvanje života kakvim ga danas poznajemo. Postoji mogućnost da će temperatura tla na Marsu značajno porasti tako da će ugljen dioksid i zamrznuta voda, trenutno zarobljeni ispod površine, izaći u atmosferu kreirajući efekat staklene bašte. Efekat staklene bašte može dovesti do nastanka sličnih uslova za život današnjim na Zemlji. To može biti naš sledeći korak u preživljavanju.
Zemlja i Sunce u dalekoj budućnosti
Postoji, dakle, izvesna verovatnoća da ćemo prilikom sudara glaksija biti Marsovci. Ali, ne smeši nam se svetla budućnost, ni kao Marsovcima.
Iako je međuzvezdani prostor veoma velik tako da će sudari pojedinačnih zvezda prilikom sudara galaksija biti veoma retki, gravitacioni trzaji će potpuno promeniti oblik današnjih galaksija i baciće Sunčev sistem daleko u drugi deo novoformirane galaksije u nove orbite oko novog galaktičkog centra. Postoji 10% šanse da se sa sadašnjih “prijatnih” 26,000 svetlosnih godina udaljenosti od vrelog galaktičkog centra budemo bačeni u “Sibir” nove galaksije, na 160,000 svetlosnih godina od centra.
Promena izlgeda noćnog neba prilikom sudara
Priča je, zapravo, još komplikovanija. Andomedin mlađi brat, galaksija pod imenom Mesje 33 (Triangulum, M33) će se verovatno pridružiti sudaru koji traje i formirati zajedničku galaksiju sa “Milkomedom”. Pošto je veoma teško precizno izračunati kretanje galaksija na tako velikoj vremenskoj skali, može se reći da čak postoji verovatnoća da će M33 udariti Mlečni put pre Andromede.
Andomeda i Mesje 33 povezani su sa više krakova vodonika i zvezda pa se može pretpostaviti da je prethodni sudar ovih dveju galaksija odvijen pre 2-8 milijardi godina i da je njihovo sadašnje kretanje smirivanje posle sudara.
Sledeći video lepo prikazuje animaciju sudara:
Svako uništenje je i novo stvaranje. Veoma je verovatno da će sudar galaksija dovesti do stvaranja nove super masivne crne rupe u centru galaksije, do stvaranja novih zvezda i novih planeta. Neka od tih novih planeta može biti baš u Nastanjivoj zoni i može dovesti do nastanka novog ili proširenja postojećeg života.
Ovo istraživanje baca novo svetlo na astronomska opažanja. U svojoj istoriji dugoj 23 godine Habl teleskop iz korena je promenio način na koji čovečanstvo posmatra Kosmos. Dosadašnja istraživanja bila su usmerena na razumevanje prošlosti. Svaka slika bila je vremeplov unazad, gde je daljina posmatranja određivala koliko daleko u prošlost smo pogledali. Tražili smo odgovore na pitanja kako je nastao svemir, kako su izgledali njegovi prvi momenti, kako nastaju galaksije, zvezde i planete... Ovo istraživanje je pogled u budućnost. Gde ćemo biti i gde bi smo trebali da budemo.