Društvo

klinci: i još poneki

snezana mihajlovic RSS / 13.02.2008. u 11:28

pitanje: Koje metode podučavanja engleskom jeziku znaš?

odgovor : Postoje razne metode, od kojih su najvažnije slušanje, čitanje, pisanje i govor.

Šta nije u redu sa ovom slikom, sem što nijedne od pobrojanih stavki uopšte nema u raznim metodama? Možda to, što na fakultetu postoji predmet koji se zove metodika, gde osim teorijskog dela, (pojedinačna obrada svake od metoda + nastavni sadržaji) postoji i praktični (gde, da biste ispit položili morate odraditi čas, sa sve pripremom i objašnjenjima koje ste metode koristili i zašto).

priprema za čas: Pročitaj lekciju, objasni nove reči, odgovori na pitanja i prevedi lekciju.

Ovde ću se, da ne bih zamarala, zadržati na metodama samo na trenutak. Ovo što gore (u pripremi) probrojah se zove: grammar translation method, koji važi za jedan od najneuspešnijih i kao takav, opstaje u udžbenicima kao ugledan primer onog što ne treba raditi. Umesto da kreira nekakav input za primanje stranog jezika, on vas uporno, insistirajući na prevodjenju, vraća unazad, terajući da strani jezik koristite kroz primenu maternjeg. Dalje, on zagovara: teacher-centred classroom, gde je predavač ne samo centar, već i ultimativni autoritet. Od onih koji uče se ne očekuje da aktivno učestvuju, već da pasivno primaju ono što im se nudi kao znanje.

Zašto sad pa ovo?

Pa najviše zbog toga što je, reformom školstva, u naše škole ušao ogroman broj udžbenika, pisanih na stranom jeziku, sa sve prežvakanim lekcijama za profesore, gde se, osim sažetih i jasnih instrukcija, nude i dodatne aktivnosti: šta raditi ukoliko vam je ostalo više vremena, ili: šta raditi ukoliko lekcija nije shvaćena, ili: šta raditi ukoliko pažnja popušta, i tako dalje.

Verujem da neće začuditi ukoliko kažem da nijedan od ovih udžbenika koje prelistah ne koristi gore pomenuti grammar-translation method.

?
Zašto deca i dalje prevode lekcije? Zašto dobijaju za domaći zadatak da 5x napišu prevod neke lekcije (znači: na srpskom)?

komentar na pripremu za čas: Gde je tu vreme koje se planira za svaku aktivnost? Kako objasniti nove reči? Pročitaj lekciju - stvarno? Na kojoj strani je lekcija? Na kojoj strani i u kojoj knjizi (ima ih dve) su vežbanja? Koja vežbanja se misle odraditi? Da li je moguće sve to držati u glavi, ili će se izgubiti 5-10 min. od časa, da bi se na licu mesta pronašlo to što treba raditi? Na kojoj strani se pomenuta vežbanja nalaze u onom što se zove teacher's book? (a ovo može biti i odgovor na pitanje o nemanju para za seminare: pročitajte nešto ljudi!!!)

Zašto dosadjujem svim ovim?

Razumem ja tezu: kakva država, takvo i školstvo, ali ono što ne razumem je, kako tim ljudima nije dosadno, pojedinačno, mislim?! Ne mogu da zamislim (uz sav mentalni napor) da neko može provesti godine i godine, radeći na isti način iste lekcije, bez potrebe da makar učini svoje radno vreme zanimljivijim.

Priznajem, ostrašćena sam kada su ove stvari u pitanju, a evo i zašto:

Moji djaci su na sledeća pitanja odgovorili negativno (pozitivan odgovor se odnosio na najviše 2-3 profesora po učeniku):

- Profesorima je stalo do djaka,
- Promovišu samopouzdanje i kreativnost; strpljivi su i imaju razumevanja,
- Daju jasna objašnjenja i podstiču raspravu/pitanja, praktična primena (gde može),
- Izgradjuju kvalitetan odnos sa učenicima.

Pozitivan odgovor:

- Profesori diskriminišu svoje učenike (uglavnom: pol i fizički izgled),
- Vredjaju i nipodaštavaju,
- Generalno su nezainteresovani, čak i kad predaju; uniformni i dosadni.

Ukoliko se čini da sam pljuvački nastrojena - nisam. Ovo pišem zato što veoma odgovorno shvatam svoj posao - znanje koje prenosim je nešto što će svi oni poneti sa sobom, ma gde krenuli i od čega bi trebalo da imaju neke benefite.

S' tim u vezi, rado bih „bila na tapetu" ocenjivanja od strane onih koje ja ocenjujem. Volela bih da se uporedjuju rezultati učenika, uvažavaju njihova mišljenja, prihvataju predlozi - jer, tada bi mi koji ocenjujemo zaista shvatili suštinu testiranja. I pitam se, da li bi ti isti predavači koji bacaju jakne kroz prozor ili spavaju na času (ovo, na žalost nije metafora) nastavili tako da se ponašaju, ukoliko bi znali da će njihovi učenici u anonimnoj anketi to reći, kao i da će istu neko uzeti u obzir? Da li bi im, recimo palo na pamet da otvore taj teacher's book, ukoliko bi bili svesni da će se pregledati rezultati učenika kojima predaju?

 

Na kraju, zašto bih ja bila izuzeta iz ocenjivanja i kome je u interesu da ne budem?

Atačmenti



Komentari (30)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Dragan Vujanović Dragan Vujanović 11:43 13.02.2008

The ... ... ...

Hello, Snežana.
Smile on English :))
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 12:43 13.02.2008

Re: The ... ... ...

he, he
je l' da ispravljam ovo "on"? : )))
Dragan Vujanović Dragan Vujanović 16:35 13.02.2008

Re: The ... ... ...

Of course, miss Snežana,
učiteljice i tome služe.. :)))
Innana Innana 11:58 13.02.2008

Privatne skole

Imala sam tu srecu da sam radila kao predavac u privatnim skolicama i organizovala kurseve jezika po svom nahodjenju. Uvek sam se trudila da program prilagodim uzrastu, da bude maksimalno kreativan i podsticajan. Radila sam sa decom od 5 godina, pa sa tinejdzerima i na kraju i sa odraslima.
Meni licno je slobodan nacin rada bio uzivanje nikad napor, a deca su neverovatno brzo napredovala, u roku od nekoliko meseci nauce ono sto u skoli nisu uspevali da nauce godinama. Iako formalno nismo koleginice jer ja nisam nikada bila deo zvanicnog sistema, ja vas u potpunosti razumem i smatram da nema pogubnijeg nacina za ucenje stranih jezika. Tako se buba i jos brze zaboravlja.

Ne znam kada ce se uvesti jedna prava reforma skolstva. Ne znam kada ce konacno prosvetni jadnici postati radnici.

Imala sam srecu da idem u prestiznu beogradsku gimnaziju gde su nas vecinom podsticali i postovali. U jednoj takvoj atmosferi uzajamnog postovanja i kreativnosti zaista se nauci mnogo, mnogo vise o svemu, o zivotu uopste a ne samo o suvoparnim cinjenicama iz knjiga. Nas su podsticali da mislimo i razmisljamo. Danas se sa setom secam tih dana.
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 13:05 13.02.2008

Re: Privatne skole

reforma - za moj opseg rada, sasvim je dovoljno to što postoji izbor udžbenika.
ovim tekstom nikako nisam želela da kažem da su svi prosv. radnici loši, već da me jako zabrinjavaju odgovori učenika, koje sam navela, jer oni ukazuju na mnogo ozbiljnije probleme nego li nemogućnost pravljenja razlike izmedju metoda i 4 basic language skills.

Dawngreeter Dawngreeter 12:03 13.02.2008

Eh...

Kada bi bilo vise ljudi u obrazovanju koji na ovakav nacin razmisljaju, gde bi nam kraj bio...

Tokom mog skolovanja, imao sam priliku da dva razreda osnovne i jedan razred gimnazije ucim engleski kod sjajnih predavaca koji su uvek u prvom planu drzali konverzaciju i kroz takav pristup ocenjivali ucenike. Bilo im je najvaznije da vide da li djaci umeju da prenesu svoju poentu na razumljiv nacin, a manje vazno da sve izlozeno bude bez gramatickih gresaka i da svakom pravilu znaju tacnu definiciju i ime.

Ostatak skolovanja engleski su mi drzali predavaci koji su propitivali po principu: "Ajde sada treci tekst". Naravno, treba ga prepricati i odgovoriti na pitanja sa kraja lekcije. A onda gramatika: "Jedan primer kozativa, jedan primer drugog kondicionala i izlistaj sve vremenske odrednice uz koje ide present perfect tense." Ljudi su na ovakva pitanja odgovarali a ja sam siguran da nisu predstavu imali sta tacno pricaju. Nije ni cudo sto niko u skoli nije naucio engleski.
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 13:13 13.02.2008

Re: Eh...

Ljudi su na ovakva pitanja odgovarali a ja sam siguran da nisu predstavu imali sta tacno pricaju.

sve i da su znali o čemu pričaju - na kom jeziku su pričali?
Dawngreeter Dawngreeter 13:53 13.02.2008

Re: Eh...

Prepricavanje i odgovaranje na pitanja sa kraja lekcije su, ruku na srce, bili na engleskom. Mada je to sve bilo bubano napamet i par puta se cak desilo da ucenik na jedno pitanje odgovori sa odgovorom koji ide uz neko drugo pitanje. Uz toliko bubanja napamet do tog stadijuma je doslo.

A sto se gramatikih pitalica tice, sve je u glavnom islo na srpskom osim "kljucnih" delova koje treba reci na engleskom. Sto se uklapa u predavanja koja su u glavnom isla na srpskom, a ono sto je profesorka i govorila na engleskom uvek bi ponavljala na srpskom. Sto je, priznacu, bio neverovatan izvor zabave za odredjeni deo razreda kada bi krenuli sa parodiranjem ("Come on children settle down, naselite se deco".
MilutinM MilutinM 12:34 13.02.2008

Eh, škola...

Snežana, hvala za lep tekst koji podstiče na raspravu o onome što svi znamo ali sa čime ne možemo da se izborimo. Kakve li su to vetrenjače kada nam ne daju da promenimo ono što i vrapci znaju? U kakvom stanju je naš obrazovni sistem najbolje govori atribut koji sam našao na jednom od linkova koji ste postavili:

Grammar Translation:
- was used especially from the 1840's through the 1940's

Pored svog PKV statusa vaspitača (u izvidjačkoj organizaciji), imao sam priliku da dve nedelje budem i predavač u srednjoj školi. Prijatelj mi je bio sekretar škole, pa je mene pozvao da pomognem, malte ne polu-ilegalno, kao rezervnog vojnog starešinu (kakva preporuka) da držim nastavu ONO i DSZ dve nedelje dok novi profesor ne dodje na posao. E, možete da zamislite nastavu ONO i DSZ u srednjoj stručnoj školi! Ludnica - deca mlada, željna života, početak maja, sve opupelo, a neki tip u farmerkama dolazi da ih guši sa Odbranom. Šta sam mogao da uradim - seo i razmislio i svoju nastavu učinio zanimljivom. Nije bilo predavanja, bubanja. Razgovarali smo, propitivali se medjusobno, postavljao sam im izazove. I ocenjivao sam - nego šta. I uspelo mi je. Nikakvih problema nisam imao - šta više, sretao sam te bivše djake godinama kasnije i lepo smo se pozdravljali.

Dakle: može. I tu mi nije jasno zašto profesori, nastavnici, učitelji ne učine nešto da svoju nastavu unaprede, makar malo. OK, nisu stimulisani, nisu poštovani, nisu cenjeni. Ali ako oni svoje časove ne učine zanimljivim, neće im pomoći ni tri reforme školstva.

Da napomenem da sam i ja imao sreću da idem u "prestižnu" gimaziju - čuvenu Osmu beogradsku, u kojoj je odnos nas učenika i profesora bio na veoma visokom nivou. Stoga sam i bio srećan kada je moja kćerka odlučila da prihvati izazov i upiše istu školu (koja se danas nažalost drugačije zove). I, kako vidim, situacija je ista. Na moju radost.
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 13:28 13.02.2008

Re: Eh, škola...

da nastavim, samo jedan red ispod onog što si citirao
"results in a lot ABOUT the language, but doesn't result in the ability to speak the language."
ajd, da davim malo...
kad se zagledaš malo u te (nepotrebne) metode, vidiš nameru da se odredjena problematika savlada; vidiš ogroman i dugogodišnji rad, koji se svakodnevno nadopunjuje i obogaćuje novim.

što se teksta i lepote tiče...hm, hvala, ali sam previše informacija (i to dosta trapavo i emotivno) nabacala, tako da...

edit:
zaboravih link
MilutinM MilutinM 14:16 13.02.2008

Re: Eh, škola...

što se teksta i lepote tiče...hm, hvala, ali sam previše informacija (i to dosta trapavo i emotivno) nabacala, tako da...

Mislim "lep" ili "korisan" ili "zanimljiv" ...

Imam i ja jedan link koji Vama može biti zanimljiv (korisan...). T-Kit Methodology in Language Learning
Djole Djole 13:47 13.02.2008

Teacher-centered ...

... versus learner-centered method. Ovaj drugi je znatno naporniji za profesora, jer je potrebno pamtiti kako razmislja svako dete ponaosob. Inace moja sadasnja profesorka jednog od jezika koji trenutno ucim, "learner-centered" method ima kao tezu za svoj PhD, a ja joj dodjem ko "zamorce".

Kako izgleda vas idealan kurs jezika (ne engleskog), za recimo, odraslu osobu koja krece od nule, cilj je da za tri godine postane "fluent"? Ne samo da prica, nego da i u tom pricanju bas ne gresi preterano i da zna nesto i da napise. Moze i po godinama, onako grubo: koji metodi i koje stvari u kojoj godini. Siguran sam da gramatika mora negde da se proturi, ali me zanima kako recimo vi to radite?

Pozdrav i preporuka na temi i tekstu
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 14:51 13.02.2008

Re: Teacher-centered ...

mnogo si mi pitanja postavio, što u mom slučaju nikako ne valja, pogotovu kad su prava.
pokušaću kontrolisano... : ))
ukoliko uzmem u obzir ciljeve koje si postavio (a imajući na umu da se startuje od nule), jedna od stvari koje bi trebalo uraditi je - provesti neko vreme (naravno ukoliko je moguće) negde gde je taj jezik "prvi" jezik.
(problem ovde nije samo tajming - 3 godine, već i tajming kad se počinje sa učenjem stranog jezika: centar za učenje jezika se "zatvara" negde oko 12. godine.)

sad o metodama i gramatici:
za vreme svakog časa, iskoristim min. 3-4. zašto? zato što npr. jedna od njih zabranjuje korišćenje maternjeg jezika, druga se ne bavi real life situacijama, treća traži prigušena svetla i muziku u pozadini...etc. kombinacijom, pogotovo ukoliko je nastava student-centred, postižu se najbolji rezultati, jer se onaj koji podučava prilagodjava onima koje podučava.
istovremeno (mada ovo može zvučati paradoksalno), onaj koji podučava nameće (da tako kažem) svoj ritam, a ne obratno. problem sa odraslima je da su već navikli kako da uče - a, ukoliko je to bilo po gramatičko-prevodiljskom metodu, fluency će, svojim tempom postići: nikad.

naravno, gramatika se uči, ali ne na način koji je gore opisao dawngreeter. (evo dve rečenice kao primer onog što se definiše kao vreme čije se posledice osećaju u sadašnjosti: I've lost my keys and I can't open the door, naspram: I lost my keys and I couldn't open the door.) dok usvajamo maternji jezik, mi kroz primere usvajamo i pravila, a ne obratno i to je upravo razlog zašto dok govorimo ne razmišljamo o kategorijama funkcija reči, ili nečemu sličnom, već o onome što želimo reći. primer za ovo se može videti i u poteškoći da se zaista shvati šta je to nedefinisani, a šta definisani član; recimo, kako je nedefinisano kad kažem: I'm a teacher, kad znam ko sam? (e, onda treba objasniti šta je to prosto imenovanje stvari)
što je najblesavije, gramatika može biti zanimljiva. (da je meni to neko reako pre 15 god. rekla bih mu da je lud : ))))

jako jeftin trik koji često koristim su vicevi, smešne priče, zagonetke, poslovice i sl. jer je za razumevanje istih potrebno shvatiti onaj dublji nivo značenja - i time prosto "terate" onog ko čita da se potpuno uključi ( a istovremeno isključi iz maternjeg jezika).
pošto se definitivno raspisah, a ne dodjoh ni do polovine onog što želim da kažem, evo par crtica za ono što si postavio kao ciljeve - znači fluency:

- što više slušati ciljani jezik (filmovi sa titlom jezika koji želiš da naučiš, pesme, emisije...etc). jedna od mojih vežbi je bila da jednom odgledam film, a da sutradan samo slušam dok radim nešto po kući
- što više čitati - bilo šta
- svaku situaciju gde si u prilici da govoriš - iskoristi (možeš i sam sa sobom da vežbaš: postaviš temu i pričaš, šta ti padne na pamet, bez obzira koliko grešiš)
- pisanje: daje ti mogućnost da tekst pregledaš, ispraviš..etc, kao i da posle izvesnog vremena koliko si napredovao
- vežbanja: na netu ih ima koliko hoćeš;
- vokabular: uči na stranom jeziku, pokušaj da objasniš reč, da je staviš u odredjeni kontekst...
Djole Djole 15:27 13.02.2008

Re: Teacher-centered ...

Snezana, sta drugo da kazem, nego veliko hvala na vremenu koje posvetiste ovom odgovoru.

Inace, samo 2 od 5 (sa koliko sam ukupno dosao u iole ozbiljniji kontakt) jezika, sam poceo do 12 godine.
Jasno je i meni i druima da pod stare dane ne ide tako dobro ko kad si klinac, ali moze se, ako nista do granice da se uvek i u svakoj situaciji moze objasniti sta se hoce i sta se misli (i da to pride zvuci relativno pristojno)

Poslednji jezik koji sam poceo da ucim malo iz zezanja, malo iz "pokusaja" radi neceg drugog, pokusavam da osvojim frontalnim napadom po svim linijama koje sam dosada iskusio u ucenju svih prethodnih jezika do sada):
1. gramatika (ucim neke praistorisjke knjige, stampane u BG, sedmi reprint izdat 1960, ali se kunem u nju)
2. slusanje (radio stanica na putu to i sa posla, TV kad uvatim uvatim)
3. citanje - online dnevne novine
4. dijalozi - tematski (kod doktora, u radnji, u turistickoj agenciji, kupovina stana ...) sa odgovrajucim recnikom
5. tekstovi iz novina - izaberem tekst, izvadim reci i sa profesorom posle toga pricam o tekstu (znaci sta ja mislim, koristeci recnik koji sam prethodno sam pronasao)
6. prica na ne-zadatu temu (sa profesorom), koju on pocne

Prve tri radim sam a druge tri i sa profesorkom, jer mi za prve tri nije potreban (osim ako mi nesto nije jasno)

E sad, kad sam pocinjao, isti ovaj plan sam predstavio i profesorki, ona zakljucila da ja ustvari vec znam sta hocu i da misli da je to OK. Jednostavno, kaze, ti imas motiv za "taj set" aktivnosti - let's go for it. Kad bude mislio da ne ide u dobru stranu, reci ce.

Jos jednom, hvala.
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 13:48 13.02.2008

Snezanu

za ministarku obrazovanja! :)
p.s. odlican post!!!
bravar bravar 14:18 13.02.2008

bez naslova

Davno je bilo kada sam polagala strucni ispit kao uciteljica. Nas nekolicinu zapalo je da polazemo kod najozloglasenijeg profesera Cvjeticanina (srpski jezik) u cuvenoj skoli na Cvetnom trgu.
Ista nastavna jedinica: obrada narodne price "Ko se koga uplasio". Uzrast I razred
Naravno da je za uvodni deo casa (priprema ucenika za obradu teme) bilo zgodno da se malo porazgovara o strahu na njima primeren nacin.
Ono sto je uradila koleginica i dan danas mi nije jasno. Donela je ogromni balon koji je naduvala i onako, odjednom, bez reci, probusila ga iglom. Taj prasak i ta situacija - zlo. Kaze: To vam je deco strah. AJDE???
Ja se zaista bojim ovakvih pedagoskih radnika:(
Brooklyn Brooklyn 14:38 13.02.2008

Re: bez naslova

Ja se zaista bojim ovakvih pedagoskih radnika:(


a ja i ovakvih
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 14:58 13.02.2008

Re: bez naslova

a vidi komentare
šarolikost, od naslova teksta, pa nadalje
BNV BNV 14:57 13.02.2008

Srednja skola uopsteno

Napravicu mali trol ali vezan je za srednje skole i njihovu stvarnu ulogu u ucenu djaka kod nas kako ga ja vidim a zeleo bih da bude sasvim drugaciji. Naime, pre mnogo godina sam se sreo sa sistemom rada americke srednje skole u Atini u koju su jednu godinu isla moja deca. Ta se skola naravno placa.
Tu sam saznao da se uspeh nastavnog kadra meri JEDINO uspehom koji ucenici postizu a samim tim predavacima zavisi egzistencija jer njihovi ugovori sa skolom su uslovljeni uspehom dece i to samo za jedno polugodje. U toj a i u verovatno svim skolama tako koncipiranim, provera znanja dece vrsi pismenim testovima. Pa sta reci ce neko. Da, ali te testove ne ocenjuju oni koji rade i predaju u toj skoli vec neko van te skole ko je zaduzen za proveru postignutog nivoa znanja dece u toj skoli. Verujem da netreba ni da napominjem da se u takvoj skoli svaki nastavnik maksimalno trudi da utvrdi koliko deca zanaju a ne da ih na raznim iznenadnim pismenim zadatcima i vezbama hvataju u neznanju, dele lose ocene i potom drze lekcije roditeljima kako im dece nista ne uce.
Prosto mi je bilo neverovatno kako moja deca savladavaju gradivo jer su oni isli u skolu na engleskom jeziku koji mladja cerka (9 god) uopste nije znala a starija(14) ga je ucila u skoli 4 godine. Mladja koja je pohadjala prvenstveno EFL je posle 4 meseca pisala na engleskom ono sta je u nekoj knjizici citala i to skoro bez greske, a na polovini drugog polugodja prestala sa EFL-om jer je potpuno bila sposobna da prati nastavu na engleskom. Naravno da uciteljica koja je ucila dete engleski je govorila samo engleski.
Da, ali je njoj bilo stalo da dete sto pre i sto bolje savlada za nju potpuno strani jezik. Ista je stvar i sa ostalim predmetima koji su bili na programu.
Moj jedini zakljucak je da je samo takva organizacija skole moze da obrazuje decu. Nemoze se skolovati mlada generacija strajkujuci svaki par meseci, biti potpuno nezainteresovan za postignuto znanje dece koju je nastavnik ili profesor dobio da obrazuje i spremi za zivot.
Kad im od znanja dece bude zavisila egstencija mnogo ce se toga promeniti nabolje i za nastano osoblje a pogotovu za decu.
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 15:02 13.02.2008

Re: Srednja skola uopsteno

samo da pitam:
a di je taj trol?
Gothsa Gothsa 22:23 13.02.2008

Re: Srednja skola uopsteno

BNV
da se uspeh nastavnog kadra meri JEDINO uspehom koji ucenici postizu a samim tim predavacima zavisi egzistencija jer njihovi ugovori sa skolom su uslovljeni uspehom dece i to samo za jedno polugodje.



U dobrim školama i fakultetima učitelji/profesori se boduju od strane đaka/studenata. Ukoliko je đački prosek visok znači da su metode rada odlični odnosno da su predavači u stanju da prenesu znanje. Zato na zapadu(UK sasvim sigurno) postoji rejting škola. I takve škole se plaćaju, što je škola bolja to je i skuplja.
Ovaj slučaj sa Vašom decom potvrđuje moje ubeđenje da su naši prosvetari-čat izuzecima, loši predvači. Kada se to spoji sa loše napisanim udžbenicima, potpunom nezainteresovanošću ministarstva obrazovanja i niskim školskim stndardom, prvenstveno mislim na opremljenost dobijate očajnu sliku našeg školstva.
Prijateljica, koja je prof u jednoj srednjoj školi kaže da je prosek ocena užasno loš, dosta ponavljača,da đaci imaju puno neopravdanih i opravdanih izostanaka a na moje pitanje "šta kažu ovi iz ministarstva?" - kaže boli ih uvo, to nikog ne zanima. Moj komentar je na ovo ili da tu školu treba zatvoriti ili uvesti vanredno stanje.
U UK da bi jedna škola bila u vrhu pored postignutg uspeha vrlo je važno koliko je bilo i izostanaka - opravdanih i neopravdanih, i to se boduje.
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 08:47 14.02.2008

Re: Srednja skola uopsteno

Gothsa,
kao studenta, poslali me da slušam predavanja u nekoj gimnaziji.
profesorka je bila divna. prilazi mi jedno jutro i rukom pokazuje da je izgubila glas (skroz), a šapatom me "uputila" da će joj biti potrebna moja pomoć.
e, ta moja pomoć se sastojala u pukom asistiranju - žena se pripremila za priču o govoru tela, a čas je bio odličan.
hoću da kažem da,
onog ko želi - ništa neće sprečiti.
angie angie 15:15 13.02.2008

vec godinama

tvrdim da nasha varijanta uchenja jezika nema nikakvog efekta i da je neupotrebljiva- jer kao i u mnogim predmetima , gde je nastavni plan preobiman i neadekvatno obradjen, pa posle ocenjivanja , ne ostane nishta u glavi, a praktichnog ni u tragovima, tako kadaa nashi djaci odu u zemlju, chiji su jezik uchili-recimo od drugog osnovne, jedva sastve neko osnovno sporazumevanje.

jezik se najbolje uchi konstantnom upotrebom- znachi chas bi trebao da je prevashodno odradjen u komuniciranju, sa nekim neophodnim objashnjenjima i vezbama koje ce posle imati koristi u praksi.

to chitanje, preprichavanje, rechi- moze svako da nauchi napamet za odgovaranje i da i pored dobre ocene- ne zna nishta.

Nilo kod nas nije zainteresovan za reformu- jer je ona zaustavljena, a i nije neki nedostizan veliki zalogaj- samo treba primeniti standarde koji u uspeshnim zemljama vec funkcionishu godinama i to bi bilo to, al se ministarstvo prosvete obichno bavi neki drugim stvarima- trenutno je ministar Lonchar na politichkim zadacima oko Kosova, a udzbenicima opet rukovodi specijalni Koshtunichin kadar ljushic i toliko o tome.
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 08:27 14.02.2008

Re: vec godinama

a i nije neki nedostizan veliki zalogaj

ote mi reč iz usta.
juče sam gledala one testove (pisa: ima u linku).
jedan od zadataka iz matematike: data je fotografija neke cipele i tabela sa dimenzijama (u milimetrima) i brojevi cipela za dati raspon. pitanje: Marina’s feet are 163 mm long. Use the table to determine which Zedland shoe size
Marina should try on.
Jeremija Jeremija 15:37 13.02.2008

Prenos, transmisija

Uvažena profesorko, znanje se ne prenosi, ono se stiče.
Samo toliko, iako bi se podosta moglo reći i o vašem shvatanju nastavnih metoda, a i ostalim stavovima o nastavi i vaspitanju, koje nam ovde već duže vreme predočavate.
Možda nekom drugom prilikom, a do tada poz.


snezana mihajlovic snezana mihajlovic 16:39 13.02.2008

Re: Prenos, transmisija

ako može bez ovog uvažavanja.
hvala.
crvenim zbog transmisije: za znanje si skroz u pravu.
najbolje je, ipak, onima koji ga steknu.
Vlasta Vlasta 21:58 13.02.2008

Bolonjski proces

u školama. Evuluacija, pa da vidiš kako se profesori menjaju kada počnu da im se ponavljaju iste slabe ocene sa sličnim komentarima studenata...
snezana mihajlovic snezana mihajlovic 08:31 14.02.2008

Re: Bolonjski proces

: )))
još ako bi u komisiji bila neka catwoman...
(sa srnećim pogledom)
saphira saphira 10:16 14.02.2008

Re: Bolonjski proces

Bolonja da, ali ne Bolonja na srpski nacin.... Na nasim fakultetima je papiroloski odradjeno dosta toga,a prakticno se primenjuje skoro pa nista....
Gothsa Gothsa 22:47 13.02.2008

link država

pa naježila sam se od ovolikih čuda Savinih. Jadna deca i jadni mi.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana