Ekologija| Hobi| Nauka| Putovanja| Životinjski svet

Katalonsko proleće

albicilla RSS / 26.03.2013. u 08:03

Topli katalonski mart (htedoh reći španski, pa sam se brže-bolje ispravio), Barselona prepuna sunca, malih aleksandri, kaluđerica (dve šarmantne, ali nepoželjne, strane i invazivne vrste papagaja) i galebova (koji, na Jelicin užas, kriče u večernjem mraku). Uprkos svem suncu, dane sam proveo u zasenjenom i zamračenom zdanju Plavog muzeja sa interesantnom prirodnjačkom zbirkom (gde mi je najzanimljivije bilo shvatiti koliko sam tih ‘tica i sisara već posmatrao u prirodi), a na ništa manje zanimljivoj radionici o metodologiji izrade atlasa ptičjih populacija. Poslednji dan skupa, završna prezentacija – već vadim dvogled iz ranca, i posle nje kafa – pozdravljam se i krećem da sa lokalnim vodičem, Stivom Vestom, istražim okolinu.

IMG_0886_zpsb4d9316b.jpgPrvo zaustavljanje je nedaleki rezervat delta reke Ljobregat, mreža rukavaca, tršćaka i borovih šumaraka stisnuta između aerodroma i industrijskih postrojenja.  Vozimo polako duž trskom oivičene reke. Na drugoj obali, iza barskih kornjača koje se sunčaju, među borovima je krdo konja, čija je uloga da ispašom održavaju travna staništa (tj. spreče da livade zarastu u žbunje). Iz trske se čuje pesma svilorepog cvrčića (kod nas veoma retke vrste), ali se sama ptica ne da videti.

Sylviamelanocephala_zpsdea949e5.jpg

Sredozemna crnoglava grmuša Copyright (c) Szabolcs Kokay

Na parkingu Stiv prepoznaje pesmu sredozemne crnoglave grmuše (ja sam tu vrstu retko posmatrao u Grčkoj, a i tada po završetku gnežđenja i, s njim, sezone pevanja), pe je i sam emituje s telefona, ne bi li pticu privukao da istraži koja se to druga grmuša usudila da zađe na njegovu teritoriju (njegovu – jer samo mužjaci pevaju). I zaista, vitka siva prica crnog repa i glave, te crvenih očiju i nogu, dolazi na par metara udaljen žbun da nas podozrivo odmeri. 

U to se pored nas zaustavlja veliki autobus iz kog se iskrcava grupa od tridesetak irskih ptičara naoružanih teleskopima, stativima, dvogledima, foto aparatima... a mi ulazimo u kola da se zaputimo ka sledećoj lokaciji. Mužjak sredozemne crnoglave grmuše peva za nama, kao da nam se smeje što odlazimo.

IMG_0895_zpsbda212bd.jpgKroz u zelenilo uvijene kuće Rat-penata skrećemo uz krševito brdo. Put dalje prati klisuru i u oštrim osmicama se uspinje ka parku prirode Garaf (tj. Garaf za vas i mene, garrrrAf ako ste Katalonac). Nastavljamo kroz žbunastom vegetacijom obrastao krečnjački plato, pa zastajemo na vrhu, nedaleko radarske stanice. Na trenutak se pojavljuje orao ribar na seobi (ovo nije stanište za njega), ali nestaje iza grebena pre nego što uspem da ga vidim. Nadam se da će se ponovo pojaviti i... grabljivica nisko nad grebenom, svetlo-tamni kontrast... isti ribar? Stiv me ispravlja: prugasti orao. Ptica nije naročito raspoložena za saradnju, pa skreće i klizne nad grebenom da u sledećem trenutku nestane. Par ovih orlova se tu gnezdi, ali ptica ne pokazuje želju da se ponovo pojavi i bolje pokaže. Nebo je sivo, duva prohladan vetar, pa oblačim flis, koji nije od prevelike pomoći ako se vozite otvorenih prozora i načuljenih ušiju.

Bonelli_zpsde05a9b2.jpg

Prugasti orao Copyright (c) Szabolcs Kokay

U skupini kuća, poput izolovanog predgrađa za one koji žele da odu iz grada, dočekuju nas sinurbane vrste poput bele pliske, crnog čvorka i svrake (ujedno jedini predstavnik roda vrana kog sam u Kataloniji uopšte video). Odatle skrećemo na dobar makadam, gde nas dočekuje crnoglava grmuša na vrhu žbuna, seoska lasta... Unaokolo raste jedina autohtona palma Evrope – patuljasta palma, koja i sama ima žbunastu formu jer joj se lišće širi nisko nad tlom, i ovde jedva doseže do prozora automobila. Niže, po dolinama, rastu borovi šumarci. Ptičarenje je ipak pomalo mršavo - još je rano, prolećna seoba će postati izraženija tek s početkom aprila. 

Visoko u nebu klizi orao zmijar... a iz šbunja se čuje dugorepa grmuša! To jest, čuje se, ali se ne vidi. Stiv se ponovo maša mobilnog i pušta pesmu ove vrste, a mužjak se pojavljuje nakratko da nas odmeri. Uzleti metar iznad žbuna, zaleprša krilama i pokaže siluetu dugog repa, pa nestane u lišću, obično u žbunu koji je iza ovog prvog žbuna... Pa sleće na obližnju grančicu... tražim ga dvogledom, samo tren da uoštrim ... ali već odleće dalje... Sleće, samo da ga uhvatim u vidno polje, ponovo odleće dalje pre nego što uspem da ga pronađem dvogledom. Dižem ruke od optike, gledam ga kako treperi u vazduhu, pa sleće na žbun... evo ga opet, sleće i.... ostaje tu desetak sekundi, dovoljno da mu vidim crveno oko i pegave grudi boje crnog vina... pre nego što ponovo odleti, ali ga više ne jurim. Dosta je bilo.

Makadam vijuga kroz pobrđe, pokraj vinograda i kroz borik s kućicama za slepe miševe. Jedan bor je prepun ptica, mešovito jato zeba, češljugara i žutarica, bar stotinak ptica. Zastajemo pokraj livade, da nema koje španske kamenjarke... nema... pesma u blizini... ćubasta senica! I to odmah pored puta, u toplom mediteranskom kršu, ni 400 m visine (u Srbiji morate u višim planinama da pretražujete vlažne i hladne četinarske šume ne biste li pronašli koju).

IMG_0904_zpsd29c75fe.jpgBližimo se naselju, crna crvenrepka na niskom zidu, pa između kuća izlazimo na obalni put, gde nas uskoro dočekuje litica zarasla u bradu od borova - Falkonera na ulazu u naselje Garaf. Obasjana sve nižim popodnevnim suncem, stena dobija naranžasti preliv. Na jednom ispustu stoji sivi soko, gleda ka nama, uokviren liticom s leve i plavetnilom namreškanog mora s desne strane. Mislim da mi je to verovatno najlepši prizor sivog sokola ikada.

Monticolasolitarius_zpsabeec951.jpg

Modrokos Copyright (c) Szabolcs Kokay

Potom prilazimo istoj litici kroz marinu sa zadnje strane. Dočekuje nas desetak gorskih lasta u vazduhu, a na steni ženka modrokosa. Pojavljuje se i “obični” čvorak koji drsko sleće do ženke modrokosa, pa se i sam nekako plavičasto presijava – isprva sam pomislio da je mužjak ovog modrog drozda. Ipak, pravi mužjak modrokosa je imao manje razumevanja za ovog “i na guske i na patke” čvorka, pa se odnekud pojavio da ga pojuri i otera... kratkotrajna tuča u vazduhu... i mir na litici. 

Dok ulazimo u kola, ispraća nas strnadica kamenjarka. Nad Barselonom nas dočekuju prve sive čiope, pomalo je rano da se već pojave, ali one to valjda bolje znaju. Sutradan će me na aerodromu ispratiti pupavac, moj prvi ove godine.



Komentari (22)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

kakapo kakapo 08:48 26.03.2013

plavi muzej

Plavog muzeja?
albicilla albicilla 08:56 26.03.2013

Re: plavi muzej

museu blau, aka. forum

otvoren je nedavno, 2010-e
kakapo kakapo 09:19 26.03.2013

Re: plavi muzej

otvoren je nedavno, 2010-e

To se od mene krilo! Zbunilo me je što onaj stari prirodnjački muzej u Sjudadeli nikako ne može biti plav. Ništa, moraću na popravni u Barselonu, jednog dana.
albicilla albicilla 09:24 26.03.2013

Re: plavi muzej

kakapo
otvoren je nedavno, 2010-e

To se od mene krilo! Zbunilo me je što onaj stari prirodnjački muzej u Sjudadeli nikako ne može biti plav. Ništa, moraću na popravni u Barselonu, jednog dana.


nezgodan grad. sad sam bio po prvi put, spanski kolega nas docekao kolima i vozi kroz centar, gde smo u jednoj omanjoj bocnoj ulici bili smesteni. gledam grad kroz koji promicem, pricamo na engleskom, pa se u jednom trenutku okrenem da svom drugu na srpskom kazem: da ne pricam na engleskom.... auu bre sto je beograd ruzan...

opasno zavodljiv grad.
kakapo kakapo 09:51 26.03.2013

Re: plavi muzej

veoma zavodljiv grad.

Još kako! Raskošno srednjovekovno nasleđe, bogta građanska klasa, mudri arhitekti i urbanisti koji su krajem XIX i početkom XX veka gledali daleko u budućnost, talentovani arhitekti, malo razaranja (uprkos komplikovanoj istoriji)... A zanimljivo je da pre Olimpijade 1992. u Barselona nisi imao utisak da je ona uopšte na moru, koje je na sve načine bilo skriveno i preprečeno silnim lučkim postrojenjima, skladištima i fabrikama... Međutim, od tada se vrlo uspešno "spustila na more". Podseća li nas to na nešto?
Jelica Greganović Jelica Greganović 12:47 26.03.2013

Re: plavi muzej

Još kako! Raskošno srednjovekovno nasleđe, bogta građanska klasa, mudri arhitekti i urbanisti koji su krajem XIX i početkom XX veka gledali daleko u budućnost, talentovani arhitekti, malo razaranja (uprkos komplikovanoj istoriji)

Ja bih samo dodala, gradska vlast koja je pre sto godina imao razumevanje za takvog genijalnog ludaka kakav je bio Gaudi, me i danas ostavlja bez reči. Dan danas je malo gradova na svetu koji bi takvom umetniku, s razumevanjem i ljubavljud, dozvolilo razmah...a bio je takav Majstor...



I jes da nema veze s pticama, izvini ali moram, baš bih volela da vidim ko su mu bili izvođači radova...
albicilla albicilla 17:04 26.03.2013

Re: plavi muzej

Jelica Greganović
...I jes da nema veze s pticama, izvini ali moram, baš bih volela da vidim ko su mu bili izvođači radova...


ne znam koliko su dozvolili, a koliko ih je iznenadio. senjora "ruza" (iliti tamnosnji ekvivalent cvetnog imena) mila koja je za casa milu / la padreru platila troskove nije bila nimalo srecna kad je videla sta je dobila

video jednu mnogo lepu a manje poznatu gaudijevu kucu, verovatno porodicnu, u mestascetu garaf kroz koje sam se provezao, jako sarmantno, golo, kameno i zaobljeno, a liseno grandiznosti i monumentalnosti koje me odbijaju

da, btw, imao povlasceni status u la padreri i licnog vodica(icicu) pa sam se vozio i starim liftom, ujedno prvim liftom barselone (rezervisanim samo za stanare i zaposlene). mnogo mi se dopao koncept, ima - klupu za sedenje. zasto bi iko stajao u liftu?
Jelica Greganović Jelica Greganović 18:30 26.03.2013

Re: plavi muzej

Zavidim...
albicilla albicilla 19:29 26.03.2013

Re: plavi muzej

Jelica Greganović
Zavidim...


Bojan Budimac Bojan Budimac 10:27 26.03.2013

*****

albicilla
Sutradan će me na aerodromu ispratiti pupavac, moj prvi ove godine.

Ove godine još ne videh nijednog. Prošle godine nas je jedan redovno posećivao. Privlačila ga je gomila stajskog đubriva, koje više nema, tako da mi je ovo podsetnik da treba da naručim jedan tovar toga. :)



Sa ovim Perom sam se družio prekjuče ceo dan.
albicilla albicilla 10:37 26.03.2013

Re: *****


Sa ovim Perom sam se družio prekjuče ceo dan.


po tome sto se crno na obrazu ne spaja s potiljkom i po crvenom temenu:
Dendrocopos medius Middle Spotted Woodpecker Srednji detlić
Jelica Greganović Jelica Greganović 12:32 26.03.2013

Znači i

kod njih dreče galebovi noćom? Dobro je, ne osećam se samo ja kao u nastavku Hičkokovog filma...a je l i tamo noćom organizuju avijacijske sukobe sa vranama i ganjaju čapljice po nebu?
albicilla albicilla 17:07 26.03.2013

Re: Znači i

Jelica Greganović
kod njih dreče galebovi noćom? Dobro je, ne osećam se samo ja kao u nastavku Hičkokovog filma...a je l i tamo noćom organizuju avijacijske sukobe sa vranama i ganjaju čapljice po nebu?


tamo u stvari uopste nema vrana, tek po koja svraka
Jelica Greganović Jelica Greganović 18:25 26.03.2013

Re: Znači i

Šta god...samo da se ne vijaju po nebesima...
albicilla albicilla 19:30 26.03.2013

Re: Znači i

Jelica Greganović
Šta god...samo da se ne vijaju po nebesima...


al' nebesa 'ticama i pripadaju
Jukie Jukie 23:27 26.03.2013

Re: Znači i

albicilla

tamo u stvari uopste nema vrana

Jal su ih galebovi proterali, jal je to zato što se mnogo rano ujutru ustaje
Jelica Greganović Jelica Greganović 11:37 27.03.2013

Re: Znači i

al' nebesa 'ticama i pripadaju

Ja sam mislila da ipak dnevne tice noćom prave pauzu.
albicilla albicilla 16:18 27.03.2013

Re: Znači i

Jelica Greganović
al' nebesa 'ticama i pripadaju

Ja sam mislila da ipak dnevne tice noćom prave pauzu.


moze biti... tamo gde nema svetlosnog zagadjenja
razmisljam razmisljam 00:45 27.03.2013

Чиста поезија

стрнадица
чиопа
чешљугар
сеница
модрокос
зеба
чворак
ласта
дрозд ...

Када читам ове твоје текстове, посебно уживам у овим разноврсним, необичним, надахнутим именима птица.
Чиста поезија.
albicilla albicilla 08:22 27.03.2013

Re: Чиста поезија

razmisljam
стрнадица
чиопа
чешљугар
сеница
модрокос
зеба
чворак
ласта
дрозд ...

Када читам ове твоје текстове, посебно уживам у овим разноврсним, необичним, надахнутим именима птица.
Чиста поезија.


da, svet/putovanje/zivot (upotrebiti po zelji) od jedne do druge ptice..

pogledaj ovo prolece od pre par godina
razmisljam razmisljam 13:04 27.03.2013

Re: Чиста поезија

albicilla


pogledaj ovo prolece od pre par godina


Погледала. Хвала.
Као што рекох, чиста поезија.
albicilla albicilla 16:19 27.03.2013

Re: Чиста поезија

Као што рекох, чиста поезија.


poezija je... u oku citaoca

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana