Ekonomija

Raspad budžeta

Saša Radulović RSS / 20.05.2013. u 11:20

Ministarstvo finansija i privrede je prošle sedmice objavilo aprilske podatke o realizaciji budžeta. Deficit za prva 4 meseca iznosi 75 milijardi dinara (oko 680 miliona evra).

 

Ukupan deficit planiran budžetom Republike Srbije za 2013 godinu koji je skupština izglasala pre skoro 5 meseci, iznosi 121 milijardu dinara (oko 1.100 miliona evra) za celu godinu. Ako nastavimo ovim tempom, kako imamo još 2 četvoromesečna perioda do kraja godine, možemo očekivati ukupan godišnji deficit od preko 220 milijardi dinara (oko 2.000 miliona evra).

Kako je ukupan planirani BDP za ovu godinu oko 3.760 milijardi dinara, to je očekivani deficit republičkog budžeta oko 5,85%.

U odnosu na prošlu godinu, jedino PDV i akcize beleže realan rast (kada se oduzmu efekti inflacije od preko 12%) u odnosu na prva četiri meseca 2012.godine. Taj realni rast je rezultat povećanja poreskih stopa i mnogo je manji od rasta tih stopa. Razlozi su smanjenje potrošnje i povećanja evazije, posebno u vezi sa akcizama na duvan.

Deficit republičkog budžeta samo u aprilu iznosi 26 milijardi dinara (oko 235 miliona evra). Rashodi za kamate iznose 16 milijardi dinara (oko 145 miliona evra).

Svi rashodi takođe beleže realan pad u odnosu na prva četiri meseca prošle godine. Rashodi za zaposlene i socijalna davanja čine preko 70% rashoda i jedino oni beleže nominalan rast od oko 7%, uz inflaciju od oko 12%. Osim rashoda za zaposlene i socijalnih rashoda, ostali rashodi beleže i veliki nominalan pad u dinarima. Recimo, subvencije su nominalno pale za preko 20% i u prva četiri meseca su iznosile preko 26 milijardi dinara (oko 240 miliona evra). Kupovina roba i usluga je nominalno pala za preko 7%, a kapitalni rashodi za 35%.

Mislim da je dobro da se podsetimo da smo 29.04.2013.godine otplatili deo duga prema Londonskom i Pariskom klubu u iznosu od $400 miliona i da nam je na papiru, na dan 30.04.2013.godine u odnosu na 31.03.2013.godine javni dug pao za 309 milione evra. I da je time, kako je objavilo ministarstvo i svi mediji, udeo javnog duga u BDP-u pao. Da podsetim da je to bila glavna vest. Naravno, u istom periodu je i dinar ojačao za oko 1,2% u odnosu na evro i najveći deo našeg duga je u evrima, dok se BDP računa u dinarima.

Deficit konsolidovanog budžeta u aprilu iznosi 24 milijarde dinara (oko 218 miliona evra). Od početka godine, ovaj deficit iznosi 60 milijardi dinara (oko 540 miliona evra). Konsolidovani budžet pored budžeta Republika uključuje i budžete Vojvodine, opština i gradova, fondova PIO, fonda zdravstva, NSZ i Puteve Srbije.

A kako stojimo u odnosu na plan? Pre 5 meseci, krajem decembra 2012.godine, skupština je izglasala budžet za 2013.godinu. Budžet je planirao nominalni rast prihoda od 22% i nominalni rast rashoda od 10% u odnosu na 2012.godinu. Ostvarili smo nominalni rast prihoda od 6% i nominalni ukupni rast rashoda od 1%. Najveći rashodi budžeta sadržani u dve stavke: plate zaposlenih (zdravstvo, školstvo, policija, vojska, administracija) i socijalna davanja (penzije, socijalna pomoć). Nominalni rast ovih rashoda iznosi 7%, i veći je od nominalnog rasta prihoda. Nominalni rast rashoda za kamate iznosi 55%. Rashodi za robu i usluge, ostali rashodi i kapitalni izdaci beleže veliki nominalni pad.

Ovo su brojevi. Prihodi nisu ni nalik planiranim. Rashodi nisu ni nalik planiranim. Jedina logična konstatacija je upravo ona koju nam je saopštilo MinFin: da nam ne treba rebalans budžeta. Zašto bi javno o tome razgovarali, kada sve može da se uradi i kvotama koje ministarstvo dodeljuje za isplate, suprotno zakonu o budžetu koji govori drugačije.

Ovako naše MinFin reaguje na sve ove "vesti": Ministarstvo finansija i privrede odmah je reagovalo na alarmantne podatke o minusu u državnoj kasi.

Kako je MinFin reagovalo dva dana nakon što je javnosti samo objavilo izveštaj o relalizaciji budžeta u aprilu mesecu, pretpostavljam da se reč odmah odnosi na ta dva dana. Ovo bi logično značilo da su i oni bili iznenađeni rezultatima, pa su čim su saznali za iznenađenje, za dva dana smislili plan kako da se bore sa iznenađenjem.

Mene interesuje šta su radili u januaru, februaru, martu i aprilu? Šta su radili u decembru prošle godine kada je bilo jasno da prihodi padaju? Ne može se reći da ih niko nije upozorio. Da je povećanje PDV-a i akciza bez pratećeg smanjenja nameta na rad, loša stvar. Da će dovesti do pada potrošnje i daljeg produbljivanja krize. Da moraju da se rade ozbiljne reforme. Da prihodi padaju i da se to lepo videlo i u januaru i u februaru i u martu. Da privreda umire. Da je fiskalnu decentralizaciju trebalo odmah ukinuti, u stvari nije je trebalo ni donositi.

Činjenica da je MinFin orvelovski već početkom maja najavio "poresku reformu" pod nazivom: "Smanjiće se dotacije za penzije iz budžeta" ili još boljim "Smanjenje poreza na dohodak", govori o svesnosti dubine problema koji su kreirali, ali i nedostatka ikakve ideje kako izaći iz problema. Vaditi se na prethodnu vladu, čija ekonomska politika jeste bila katastrofalna, više ne pije vodu. Jer novi-stari ministar je nastavio sve isto. Zadužili smo se za preko 3 milijarde evra i moraćemo da nastavimo zaduživanje. Isto tako, slušati ljude koji su vodili ili učestvovali u prethodnoj vladi o lošoj ekonomskoj politici ove vlade je i mučno i groteskno u isto vreme.

Ovoliki manjak prihoda u odnosu na plan je kataklizmična vest. Ona zahteva otkrivanje uzroka i hitne mere. Čak ni smanjenje rashoda nije dobra vest. Ekonomija države je veliki sistem. On se ne može menjati od danas do sutra. Budžetsko planiranje rashoda bi trebalo da se radi za više godina u napred. Zakon o budžetu bi trebalo da bude kamen temeljac planiranja rashoda za 2013.godinu. Na osnovu njega su planirani razni projekti i ušlo se u njihovu realizaciju. Vođenje budžeta ad hoc na osnovu kvota je neozbiljno.

Zbog toga što budžet vodimo po principu prostog knjigovodstva (beležimo rashod tek kada ga platimo), mi i ne znamo koliki su troškovi napravljeni, a neplaćeni. Uvođenje kvota koje su značajno manje od planiranog budžeta samo znači da neke nastale troškove nećemo moći da platimo. Toliko o odluci države da poštuje rokove plaćanja


Da li je spindoktorima jasno koliko je groteskan i tragičan drugi deo ove vesti: Veliko interesovanje za Staru planinu? Ko to ima obraza da poveže ove dve "vesti"? Kao da vam neko kaže: drug vam je doživeo nesreću i umire, a onda u drugoj rečenici kako se prave super planovi za letovanje.

Da li je spindoktorima jasno koliko je groteskna mega vest koja je tresla medije, da smo u aprilu smanjili javni dug? Da li je javnosti jasno?

Ovo je potpuno raspad i fijasko nazovi ekonomske politike poslednjih 12 godina. Sve koji su u njoj učestvovali treba da bude sramota. Zbog neznanja i nestručnosti. Treba da se povuku iz javnog života i više nikada javno ne progovore ni reč. Nemam nikakvo razumevanje za ljude koji ne znaju, a guraju se da odlučuju o sudbini moje dece

 

http://www.facebook.com/SasaRadulovich

http://twitter.com/SasaRadulovich

.

 



Komentari (38)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

kalifumestokalifa kalifumestokalifa 12:00 20.05.2013

Rešenje

Dobar dan,

Koji bi bili glavni finansijski potezi koje bi ste vi povukli da imate moć da to uradite?

Makroekonomija mi je uvek izgledala kao komplikovana zver naručito u zemlji koja faktički nema svoju valutu.
* Smanjivanje potrošnje produbljuje recesiju.
* Na ovom nivou potrošnje se veoma brzo zadužujemo i to veoma nepovoljno.
* Potrošnju nije moguće povećavati primarnom emisijom jer kao što rekoh nemamo zaista svoju valutu.

Svakako struktura potrošnje je veoma problematična.
Ali sem restruktuiranja neophodno je u svetlu kamatnih stopa i smanjenje deficita u odnosu na BDP.

Ameri imaju izreku koja kaže: Caught between a rock and a hard place.
vladaxy vladaxy 14:12 20.05.2013

Re: Rešenje

* Smanjivanje potrošnje produbljuje recesiju.

Smanjivanje privatne potrošnje produbljuje recesiju.
Smanjivanje javne potrošnje okončava recesiju. Da bi država potrošila, mora prvo da uzme nekome (privatnom sektoru). Privatnicima ostaje manje za investicije a "država" zna se kako troši.

kalifumestokalifa kalifumestokalifa 16:18 20.05.2013

Re: Rešenje

Smanjivanje privatne potrošnje produbljuje recesiju.
Smanjivanje javne potrošnje okončava recesiju.


Vidim vi pripadate crkvi Hajeka

Evoluciju poznajem daleko bolje nego makroekonomiju i dalje nisam uspeo ni jednom evangelisti da je objasnim, ne žele da čuju.
Dakle u startu odustajem od prepiranja oko zamke likvidnosti.

Uz sve to, komplikujuće faktore naše specifične situacije, nisam u stanju da potpuno sagledam.



vladaxy vladaxy 16:26 20.05.2013

Re: Rešenje

kalifumestokalifa
Evoluciju poznajem daleko bolje nego makroekonomiju i dalje nisam uspeo ni jednom evangelisti da je objasnim, ne žele da čuju.
Dakle u startu odustajem od prepiranja oko zamke likvidnosti.

"Da bi država potrošila (budžet), mora prvo da uzme nekome (privatnom sektoru)"
prosto i jednostavno..
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 16:37 20.05.2013

Re: Rešenje

Smanjivanje privatne potrošnje produbljuje recesiju.
Smanjivanje javne potrošnje okončava recesiju.


Pa nije bas tako jednostavno iako je krajnje logicno. Recesija se definise kao period kome je prethodio pad BDPa u dva povezana tromesecja. U formuli za BDP drzavna potrosnja ide sa znakom '+'. Zbog toga politicari ovo strasno vole. Povecaju drzavnu potrosnju i proglase kraj recesije. Vode prosto knjigovodstvo i niko nema pojma koliki nam racuni tek stizu na naplatu...
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 16:39 20.05.2013

Re: Rešenje

"Da bi država potrošila (budžet), mora prvo da uzme nekome (privatnom sektoru)"


I varijacije na temu:
"uzme od proslih generacija akumulirani kapita" - inflacija, rasprodaja drzavne imovine, pa i 'stara devizna stednja', itd...
"uzme od buducih generacija jos neformirani kapital" - krediti, obveznice, dodjem-ti poslovanje...
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 17:06 20.05.2013

Re: Rešenje

"Da bi država potrošila (budžet), mora prvo da uzme nekome (privatnom sektoru)"
prosto i jednostavno..


Da govorimo o prekompoziciji potrošnje ti bi bio donekle, ako ne potpuno u pravu.
Ovde govorimo o smanjenju potrošnje koja se finansira ne trenutnim porezima već pozajmljivanjem para.
Dakle smanjivanje potrošnje koje nije offsetovano smanjivanjem poreza.
Ako bi smo i smanjili poreze (u kratkom i srednjem roku) ne bi smo postigli cilj smanjenja zaduživanja.
Opet, kažem makroekonomija nije moja struka (čak ni ozbiljan hobi) sasvim je moguće da grešim ali ono što znam + logika me navode na ovaj zaključak.
tsunade tsunade 19:00 20.05.2013

Re: Rešenje

Da bi država potrošila (budžet), mora prvo da uzme nekome (privatnom sektoru)"
prosto i jednostavno.


ne vredi to velikoj vecini srba objasnjavati. ja sam se totalno umorila od objasnjavanja. ovde postoji jedan dobar procenat stanovnistva koji misli da pare u budzet sipa direktno sveti petar s neba.
vladaxy vladaxy 19:03 20.05.2013

Re: Rešenje

sveti petar s neba.

samo je uzeo Mlađanov lik


vladaxy vladaxy 19:05 20.05.2013

Re: Rešenje

ne bi smo postigli cilj smanjenja zaduživanja.

e tu leže problemi. Zašto se zadužujemo?
011-495 011-495 20:51 20.05.2013

Re: Rešenje

Verovatno zato sto drugacije ne mogu da se isplate plate prenaduvanom javnom sektoru-administraciji, penzije penzionerima ciji fond je odavno procerdan a vise nema odakle da se puni. Verovatno zato sto se godisnje,koliko bese, na javnim nabavkama ukrade oko 1 milijarde.
Ako bi se javni sektor-administracija sveo na meru koja je potrebna(jos bolje koliko moze da se finansira) drzavi pa jos dobili nivo plata koji odgovara a penzionerima prosto ukinuli penzije ili ih sveli na simbolicnu sumu od nekoliko stotina dinara - na ulici bi bila revolucija. Zna se ko bi morao da bezi ispred ljudi. Njima se to nikako nece, zato sve vreme pokusavaju da izickaju jos jednu dozu pa da se kao stari Kinez sa lulom smeskamo jos neko vreme a dotle ce se valjda desiti nesto samo od sebe i situacija ce se popraviti.
Saša Radulović Saša Radulović 21:36 20.05.2013

Re: Rešenje

Koji bi bili glavni finansijski potezi ...


Poništiti fiskalnu decentralizaciju. Ukinuti subvencije.

Izvršiti poresku reformu. Ukinuti doprinose za zdravstvo. Rasteretiti rad. Promeniti Zakon o radu. Rasteretiti zapošljavanje. To je rešenje za zapošljavanje, ne strani investitori.

Nakon poreske reforme, nulta tolerancija za izbegavanje poreza.

Giljotina propisa i nova sistematizacija radnih mesta. Otpuštanje tehnološkog viška.

Izbaciti socijalnu politiku iz javnih preduzeća. Ukidanje svih državnih monopola, osim prirodnih monopola. Revizija finansijskih izveštaja. Nova sistematizacija radnih mesta. Otpuštanje viška. Nov menadžment. Izlazak na berzu.

Izrada socijalnih karata. Definisati minimum socijalnih potreba za sve porodice u Srbiji. I onda socijalna zaštita za sve umesto delux socijalne pomoći za višak zaposlenih na budžetu i u javnim preduzećima. Sprečiti zlouzpotrebe. Ova javna potrošnja pozitivno utiče na rast ekonomije.

Staviti Zakon o privatizaciji van snage. Napisati novi.

Reforma penzionog sistema. Ukidanje protočnog Tiki bojlera (tzv. Pay as you go).

...

O svemu ovomo pišem već dugo vremena.
jigv jigv 12:17 20.05.2013

Losa matematika

Deficit za prva 4 meseca iznosi 75 milijardi dinara (oko 680 miliona evra).


Ako nastavimo ovim tempom, kako imamo još 2 četvoromesečna perioda do kraja godine, možemo očekivati ukupan godišnji deficit od preko 220 milijardi dinara (oko 2.000 miliona evra).


Ne bih se slozio, uvek treba gledati i trend. U januaru deficita skoro i da nije bilo, ako se to tako moze kazati, jer je iznosio oko 7 milijardi, ako se dobro secam. Nakon toga je krenuo kolaps, sa prosekom od oko 23 milijarde mesecno. Dakle, ako se ovako nastavi, deficit budzeta ce pre biti:

23 milijarde/mesec * 8 preostalih meseci + 75 milijardi koje vec imamo

sto iznosi oko 260 milijardi, sto je skoro 2,4 milijarde evra (6,9% BDP-a). Ne znam samo, to cete pre vi da kazete, da li se deficit uvecava u letnjim mesecima kada evidentno pada promet zbog odmora, a rashodi ostaju isti, sto bi sigurno uvecalo deficit za jos koju milijardu.

Po meni, 260 milijardi je donja granica realisticne procene, jer nas ceka jos i rast rashoda - npr., 2% uvecanje plata i penzija, a i pre ce biti da ce se deficit kretati, i bez toga, oko 25-26 milijardi mesecno, sto bi ga, sa povecanjem rashoda povecalo na oko 300 milijardi, odnosno 8% BDP-a.

Ukoliko zaista uspe da smanji rashode za 32 milijarde, dakle, deficit ce iznosti izmedju 230 i 270 milijardi u najboljem slucaju, jer nas sa Dinkicevom neselektivnom stednjom ocekuje usporenje i ovako jadnog povecanja BDP-a.

Plus izbori (koje bi sada vredelo odrzati sve i da kostaju milijardu evra), koji ce sigurno uticati na deficit. Sve u svemu: 220 milijardi - nema sanse...

Saša Radulović Saša Radulović 21:36 20.05.2013

Re: Losa matematika

Ne bih se slozio, uvek treba gledati i trend.


Treba ga umeti gledati. Nije svaki mesec isti. Trend se gleda kvartalno ne mesečno.
jigv jigv 10:04 23.05.2013

Re: Losa matematika

"Ukoliko Srbija ne učini ništa na fiskalnoj konsolidaciji, godinu će završiti sa budžetskim deficitom od osam odsto BDP i rastom javnog duga na preko 65 odsto BDP, procena je Misije MMF, nakon dvonedeljne posete Srbiji.

Prema njihovom mišljenju, uz primenu najavljenih mera štednje moguće je navedeni projektovani deficit na sedam odsto BDP. Uz primenu predloženih mera deficit bi mogao biti manji za jedan odsto."

U pravu ste, treba ga umeti gledati... Citam rado vase blogove zato sto ima dosta toga pametnog da se procita, ali ono sto svakako nikad necu naci to je priznanje da ste pogresili. Cak i kod ovako ociglednog primera, kada iz meseca u mesec korigujete sopstvenu procenu deficita, ne priznajete da ga sve vreme potcenjujete. Jel i MMF gresi?
Saša Radulović Saša Radulović 23:28 23.05.2013

Re: Losa matematika

Treba i znati na šta se odnosi komentar MMF-a i da to nema veze sa trendom od početka godine, već sa planiranim povećanjem plata i penzija krajem godine do koga verovatno neće doći jer bi to bilo samoubistvo. Trend se gleda kvartalno.

ali ono sto svakako nikad necu naci to je priznanje da ste pogresili


A vi? Zaista je smešno i besmisleno tvrditi ovako nešto, čak i da je istina.
Zaista smara ovakav nazovirazgovor.


Ne bih se slozio, uvek treba gledati i trend. U januaru deficita skoro i da nije bilo, ako se to tako moze kazati, jer je iznosio oko 7 milijardi, ako se dobro secam. Nakon toga je krenuo kolaps, sa prosekom od oko 23 milijarde mesecno. Dakle, ako se ovako nastavi, deficit budzeta ce pre biti:

23 milijarde/mesec * 8 preostalih meseci + 75 milijardi koje vec imamo


Ovo što ste napisali ne stoji, bez obira da li vam se dopada da vem neko to kaže ili ne.
jigv jigv 11:09 24.05.2013

Re: Losa matematika

Saša Radulović
Treba i znati na šta se odnosi komentar MMF-a i da to nema veze sa trendom od početka godine, već sa planiranim povećanjem plata i penzija krajem godine do koga verovatno neće doći jer bi to bilo samoubistvo.


Dakle, povecanje od 0.5% (ako se ne varam) u oktobru objasnjava razliku od 80 milijardi dinara izmedju vase procene i procene MMF-a? Sve i da je povecanje 10 puta vece, ne bi ni blizu toliko podiglo deficit za ovu godinu.

No, dobro, dosta rasprave, videcemo i sami krajem godine... Uostalom, Fiskalni savet je izdao procenu koja je vise u liniji sa vasom...

Vi ste rekli:
Ako nastavimo ovim tempom, kako imamo još 2 četvoromesečna perioda do kraja godine, možemo očekivati ukupan godišnji deficit od preko 220 milijardi dinara (oko 2.000 miliona evra).


Dakle, bez usteda 220 milijardi. Ja kazem bez usteda 260-300. No, videcemo i na sta ce rebalans da lici, izgleda da ce biti vec u junu...
Saša Radulović Saša Radulović 17:13 24.05.2013

Re: Losa matematika

Dakle, povecanje od 0.5% (ako se ne varam)


A da prvo proverite da li se varate?

Ja kazem bez usteda 260-300


Bilo bi lepo da se predstavite pa da to "ja" u gornjoj rečenici dobije i neki smisao. Bez toga, reči su bez odgovornosti.

I ovih dosadašnjih 75 milijardi za prva četiri meseca su sa velikim uštedama.

Budžet je planirao nominalni rast prihoda od 22% i nominalni rast rashoda od 10% u odnosu na 2012.godinu. Ostvarili smo nominalni rast prihoda od 6% i nominalni ukupni rast rashoda od 1%. Najveći rashodi budžeta sadržani u dve stavke: plate zaposlenih (zdravstvo, školstvo, policija, vojska, administracija) i socijalna davanja (penzije, socijalna pomoć). Nominalni rast ovih rashoda iznosi 7%, i veći je od nominalnog rasta prihoda. Nominalni rast rashoda za kamate iznosi 55%. Rashodi za robu i usluge, ostali rashodi i kapitalni izdaci beleže veliki nominalni pad.

bladerunner92 bladerunner92 12:56 20.05.2013

Da

Zbog toga što budžet vodimo po principu prostog knjigovodstva (beležimo rashod tek kada ga platimo), mi i ne znamo koliki su troškovi napravljeni, a neplaćeni. Uvođenje kvota koje su značajno manje od planiranog budžeta samo znači da neke nastale troškove nećemo moći da platimo. Toliko o odluci države da poštuje rokove plaćanja


pa ih onda mi direktni korisnici budzetskih sredstava lepo prenesemo u sledecu godinu i odatle krecemo sa finansijskim planom za sl godinu...
edit: stednja podrazumeva da se indirektnom budzetskom korisniku ne prenese npr 50.000 din za potrebe kicenja kancelarije, gde je direktor istaknuti clan te i te stranke a nacelnik uprave koja prenosi novac npr iz iste te stranke ili partnerske.Cudo jedno na sta sve ova drzava ima da daje pare a da narod to i ne zna...
i onda naravno da kazem: first thing first-resiti se partokratije
rade.radumilo rade.radumilo 13:51 20.05.2013

Kako se pripremiti?

Saša, možete li nam reći kako bi mogao izgledati doomsday scenario? Za šta da se pripremimo otprilike? Imate li podatke o tome šta se dešavalo u Argentini?
vladaxy vladaxy 14:14 20.05.2013

Re: Kako se pripremiti?

Imate li podatke o tome šta se dešavalo u Argentini?


Svašta se dešavalo...link
rade.radumilo rade.radumilo 14:30 20.05.2013

Re: Kako se pripremiti?

Svašta se dešavalo...link


Ima tu svačega, nego moje pitanje se odnosi na sam kolaps Argentine. Šta se dešavalo u finansijama itd. pred i nakon samog kolapsa?
vladaxy vladaxy 15:03 20.05.2013

Re: Kako se pripremiti?

Šta se dešavalo u finansijama itd

Ukratko, fiksirali su kurs za dolar a nastavili da štampaju pezose da bi namirili budžetlije i socijalu. Kao kod nas Ante Marković i Dragoslav Avramović. I onda nestane tuđih para....
rade.radumilo rade.radumilo 15:21 20.05.2013

Re: Kako se pripremiti?

Ukratko, fiksirali su kurs za dolar a nastavili da štampaju pezose da bi namirili budžetlije i socijalu. Kao kod nas Ante Marković i Dragoslav Avramović. I onda nestane tuđih para....


Ma jok, nego kako je tekao kolaps. Šta je prvo prestalo od plaćanja, šta je prestalo a šta je uspelo da nekako funkcioniše i te neke stvari. Šta možemo da očekujemo ovde? Da li će stati platni promet ili samo isplate budžetskim korisnicima itd.
highshalfbooze highshalfbooze 15:36 20.05.2013

Re: Kako se pripremiti?

vladaxy
Kao kod nas Ante Marković i Dragoslav Avramović

?
rade.radumilo
Da li će stati platni promet

Zašto bi stao platni promet ako Pera nema para?

Ako država nema para, onda će da razvlači budžetske korisnike i da im prolongira isplate (kao trudnicama bolovanje) ili će da štampa pare.
I koliko se ja sećam Ante Marković i Dragoslav Avramović nisu vršili upade u platni promet.
Ante Marković je bio ozbiljan i korektan čovek, a deda Avram jeste imao jedinstvenu teoremu o čančićima ali se štampom nije bavio.
Dopuna:
Za one koji se ne sećaju, teorema čanče je nastala posle perioda hiperinflacije kada je Milošević ukapirao da odštampanim novcem ne može da pokrije ni troškove štampe, pa je doveo deda Avrama kao garanta čvrste ekonomije. Ovaj je napravio presek stanja, pa je od preostalih deviznih rezervi napravio podlogu za dinare koje je odštampao u odnosu 1:1 i napravio devizni čanak i dinarski čanak. Pa je rekao, ko uzme iz dinarskog čanka, mora da stavi u devizni čanak i obrnuto (izbalansirana ekonomija). Međutim nije objasnio narodu šta će da se dogodi kada se uzima iz deviznog čanka pa se iznosi napolje (smanjuju devizne rezerve). I tako je počela pljačka društvene imovine. Sada, pošto više nije preostalo ništa da se pokrade, prodaje se zemlja da bi se napunio čanak. Prvo Vojvodina, a zatim i planine. Nije slučajno informacija o Staroj planini u istom članku.
Saša Radulović Saša Radulović 21:43 20.05.2013

Re: Kako se pripremiti?

Saša, možete li nam reći kako bi mogao izgledati doomsday scenario?


On počinje onda kada niko više neće da kupi vaše obveznice, dinarske ili devizne. Onda nemate novca da otplatite dospele obveznice. Dolazi do kolapsa dinara i kursa. Nemate novac za plate i penzije. Da bi to izbegli, počinjete da štampate novac. A to onda ...

Ono što nas drži u životu je spremnost stranih investitora da kupuju naše obveznice. Kao jedne dospeju, mi izdamo druge. Izdamo ih više nego što je onih koje otplaćujemo. Time što izdajemo više nego što otplaćjuemo, jačamo dinar. Jak dinar je direktna posledica sve većeg zaduživanja. Kada ova spremnost nestane, tu je kraj.
Futurama Futurama 12:21 21.05.2013

Re: Kako se pripremiti?

Saša Radulović
Saša, možete li nam reći kako bi mogao izgledati doomsday scenario?


On počinje onda kada niko više neće da kupi vaše obveznice, dinarske ili devizne. Onda nemate novca da otplatite dospele obveznice. Dolazi do kolapsa dinara i kursa. Nemate novac za plate i penzije. Da bi to izbegli, počinjete da štampate novac. A to onda ...


Ja već duže vreme očekujem ovakav scenario ali on nikako da se desi. Nije mi jasno šta to kupci naših obveznica vide u njima. Recimo da je jedan deo kupovine politički motivisan (EU krediti, ruski zajam itd.) ali to je jedan deo ukupne sume.
Pretpostavimo da se sada izvrši privatizacija svega što je preostalo. Sumnjam da bi se time namirilo 25% dugova a mi nismo ni blizu trenutka kada ćemo od uvozne postati izvozna ekonomija i početi da vraćamo to što dugujemo.
Jel imate neku ideju zbog čega još ima kupaca naših obveznica?

Svako dobro
Saša Radulović Saša Radulović 21:14 21.05.2013

Re: Kako se pripremiti?

Jel imate neku ideju zbog čega još ima kupaca naših obveznica?


Zbog visokih kamata. I efekata piramidalne šeme. Prvi koji uđe i izađe sa ovolikom kamatom privlači nove. I na kraju, zbog opšteg stanja na tržištu suverenog duga gde sve države imaju probleme slične našim. Srbija je uključena u listu zemalja kod kojih se vrši diversifikacija portfolia. I svak radi neke svoje računice i želi da se točak dalje okreće. I to tako ide sve dok ne prestane da se okreće.
Futurama Futurama 08:26 23.05.2013

Re: Kako se pripremiti?

Saša Radulović
Jel imate neku ideju zbog čega još ima kupaca naših obveznica?


Zbog visokih kamata. I efekata piramidalne šeme.


Hvala na odgovoru. Zaboravio sam ljudsku sklonost ka špekulacijama .
Ispravite me ako grešim ali mislim da obveznice imaju neki period "sazrevanja". Nešto kao sa štednjom u banci. Investitori koji budu kupili obveznice sa rokom od 3 ili 5 godina verovatno neće moći da ih naplate ako dodje do bankrota.
Da li to znači da će ova agonija trajati još dve-tri godine?

Možda grešim ali trenutno mi bankrot deluje kao jedini način da dodje do ozbiljnih promena u koncepciji ekonomske politike.
Saša Radulović Saša Radulović 23:31 23.05.2013

Re: Kako se pripremiti?

Investitori koji budu kupili obveznice sa rokom od 3 ili 5 godina verovatno neće moći da ih naplate ako dodje do bankrota.


U slučaju bankrota ih neće naplatiti. U međuvremenu će uzimati kamatu.

Kada će nastupiti kraj agnoije je čista spekulacija. Ne bih o tome.

Bankrot nikada nije dobar.
Futurama Futurama 00:20 24.05.2013

Re: Kako se pripremiti?

Saša Radulović
Investitori koji budu kupili obveznice sa rokom od 3 ili 5 godina verovatno neće moći da ih naplate ako dodje do bankrota.


Bankrot nikada nije dobar.


Ne mogu da se složim sa ovim.
Nije dobar u odnosu na šta?
Na ovo što imamo sada i što će trajati u nedogled ako se globalno štampanje para i tutkanje Srbiji i drugima nastavi?
Pogrešan koncept ekonomije traje već dosta dugo. Imate čitavu mladu generaciju koja se vlada potpuno pogrešnim merilima i poseduje potpuno pogrešna znanja i veštine bazirane na potrebama jedne neodržive potrošačke ekonomije.
Ja se bojim da zemlja jednostavno neće imati ljudskog potencijala ako pravi ljudi dodju na prava mesta tek za jedno pet godina (izumiranje stare garde bežanija mladjih i sposobnih u inostranstvo itd.).
Naravno, sa pravim ljudima na pravim mestima bankrot bi se mogao i izbeći ali to je teorija. Ja zaista ne vidim da će do takvog otrežnjenja i promene doći samo po sebi ako već do sada nije.
U svakom slučaju cenim vaš trud i nadam se da ćete imati prilike da probate svoje reforme u praksi .
Saša Radulović Saša Radulović 09:32 24.05.2013

Re: Kako se pripremiti?

Ne mogu da se složim sa ovim.
Nije dobar u odnosu na šta?


Bankrot države nije rešenje bilo kog problema te države. Razumem da se, u nedostatku drugih rešenja na vidiku, nadate da bi bankrot države forsirao veliku pozivnu promenu, i nekim čudom doveo prave ljude.

Bankrot neke firme, sa druge strane, je u mnogim slučajevima, najbolje rešenje.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 16:41 20.05.2013

Matematika

Kako je krenulo, sve mi se cini da se MinFin da nas ubedjuje kako je sve vreme govorio o konsolidovanom budzetu... Veliki neuspeh ove vlade... A svi mediji o tome cute...
Ribozom Ribozom 17:24 20.05.2013

mrk(v)a kapa

Odmah da se ogradim da nisam ekonomista i da mi ne uzmete za zlo ako 'lupam'. Razlog sto komentarisem ekonomske teme je zato sto smatram da se ekonomska resenja trebaju sagledati i iz ugla neekonomista.

Svih ovih godina svi problemi zemlje (ekonomski, zdravstveni, obazovni...itd), se ne resavaju vec se krpe. Problem je ceo sistem i on treba da se menja. Sistem je pravljen za privilegovane i oni bi radije unistili celu zemlju nego da se odreknu privilegija (videti nekoliko pocetnih komentara na Nurudinovom blogu).

Skresati penzije. Najmnize penzije se ne mogu skresati, ali zato najvece mogu. To nije veliki broj penzija i direktna usteda nije velika. Problem je sto se cifra veca od 30.000 dinara trosi na luksuz. Ne luksuziraju se penzioneri, vec njihova privilegovana deca. Objasniti da je PIO fond propao jos 90'ih i da je penzija ustvari socijalna kategorija.

Za ostalo dao sam predloge pre.

Iz politicke vizure: najverovatnije da ce m(V)lada gledati da deficit od 2,5 milijarde krpi njen buduci muz EU ili Rusija, svejedno. Plan B joj je ili kasnjenje plata (1-2) godisnje ili inflacija (Jorgovanka neda). Cak i da pocnu masovnije strane investicije budzet ih nece osetiti zato sto ih placa.
Tako da...mrka kapa.

8c_competizione 8c_competizione 09:05 21.05.2013

iako sam ekonomski laik

malko sam citao istoriju

koliko se secam, sve normalne drzave koje su bile zapale u recesiju su koristile priliku kada je radna snaga bila jeftina (velika nezaposlenost ....) i tada je drzava finansirala kapitalne projekte, jer joj je tada bilo najjeftinije, plus sto je zaposljavala stanovnistvo i pokretala ekonomiju sa mrtve tacke.

siguran sam da Radule moze ovo mnogo bolje da objasni (pod uslovom da sam ja ovo korektno shvatio) i da tacne primere iz istorije. ja se secam samo recesije u Americi (izgradnje hidrocentrala, zeleznice ...) i Nemacke (npr. autoputeva, zeleznice ...).

dan danas su ti autoputevi i pruge okosnica razvijenih industrija.

o fabrikama da ne pricamo! drzava treba ulagati u njih dok je jeftino, a ako treba posle prodavati skupo i prebacivati u privatni sektor.

ok, ovo je teorija (i praksa u normalnim zemljama)
bolid1 bolid1 09:25 21.05.2013

Re: iako sam ekonomski laik

8c_competizione
recesije u Americi (izgradnje hidrocentrala, zeleznice ...)


Koliko ja pamtim pricu u USA je to bilo finansirano tako sto je federalna vlast postavila raznim baticama i kontraverznim biznismenima uslov: ili das pare ili ides na robiju, momentalno...pametni ljudi, izracunali da je bolje da daju pare...
banem92 banem92 10:29 24.05.2013

10x

Hvala na pojašanjenju. Povodom prilično besmislenog uvoda ministra finansija u današnji rad Skupštine, došao sam da pročitam šta je stvarno po sredi (ovaj i prethodna dva unosa).

Uzgred, neko je rekao tamo u prethodnim unosima "dok se to ne promeni". Neće se samo promeniti, ali hoće kada više niko ništa ne bude mogao da uradi, pa će biti - hajde ko hoće da proba, nemamo šta da izgubimo. Za sad još uvek imamo.
hazard92 hazard92 16:19 24.05.2013

odbrani novcanik

Upravo naleteh (putem bloga trzisno resenje) na jednu interesantnu inicijativu koja se fino nadovezuje na ovaj vas blog Sasa i inace na sve vase blogove na ekonomske teme:
[url=http://www.odbraninovcanik.rs/]
http://www.odbraninovcanik.rs/[/url]

Mislim da je jako pozitivno da se ovako nesto prvi put pojavljuje kod nas. Nisam ni na koji nacin umesan u organizaciju "festivala" i protestne setnje, tako da nije reklama, samo razmisljam ozbiljno o tome da im se tog dana pridruzim.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana