Društvo| Istorija| Planeta| Politika

Krakozijanac II: "Zdravo, moje ime je Ed Snouden..."

freehand RSS / 12.07.2013. u 20:58

Reč-dve o vrednostima Slobodnog sveta, preneto sa vesti b 92 a mislim da zavređuje malo pažnje i malo promišljanja o tome da li smo umesto berlinskog dobili novi zid, samo nevidljiv a neuporedivo veći i neuporedivo tvrđi.

A Edvard Snouden sam odgovara na neka od pitanja postavljenih na prethodnom blogu.

I ja mu verujem.

 

Moskva -- Edvard Snouden se danas sastao sa predstavnicima organizacija za zaštitu ljudskih prava na moskovskom aerodromu, a Vikiliks je objavio šta je tada rekao.

35841858651e033e16b6d6280911841_orig.jpg

Prenosimo u celini Snoudenovu izjavu, koja je danas objavljena na sajtu Vikiliks:

 

Zdravo. Moje ime je Ed Snouden. Pre nešto više od mesec dana imao sam porodicu, dom iz snova i komforan život. Takođe, imao sam mogućnost da bez ikakvog naloga pratim vašu komunikaciju, svačiju komunikaciju, u svako doba dana i noći. To je moć koja menja ljudske sudbine.

To je takođe i ozbiljno kršenje zakona. Četvrti i peti amandman ustava moje zemlje, 12. član Opšte deklaracije o ljudskim pravima i brojni statuti i ugovori zabranjuju takve sisteme masovnog nadgledanja. Dok su američkim Ustavom ovakvi programi označeni kao ilegalni, moja Vlada smatra da tajne sudske presude, koje nisu dostupne široj javnosti, na neki način legitimizuju nezakonita delovanja.

Verujem u principe deklarisane u Nirnbergu 1945. godine. Pojedinci imaju međunarodne dužnosti koje su iznad nacionalnih obaveza poslušnosti. Prema tome, pojedinci imaju obavezu da krše i domaće zakone, da bi sprečili pojavu zločina protiv mira i čovečnosti.

Shodno tome, uradio sam ono što sam mislio da je ispravno i započeo kampanju da ispravim ono što je pogrešno. Nije mi cilj bio da se obogatim, kao što nisam tražio da prodam američke tajne. Nisam "šurovao" ni sa jednom stranom Vladom da bih zaštitio sebe. Umesto toga sam izneo javnosti šta sam znao, da bismo svi mogli javno da raspravljamo o onome što utiče na sve nas, i tražio sam svetsku pravdu.

Ta moralna odluka da se izađe u javnost sa podacima o masovnoj špijunaži je svakako koštala, ali je bila ispravna, i ne žalim ni za čim.

Od tada, Vlada i obaveštajne službe Sjedinjenih Američkih Država pokušale su od mene da naprave primer kojim će upozoriti sve ostale koji bi mogli da progovore poput mene. Ja sam zbog toga ostao bez državljanstva i progonjen sam zbog akta političkog izražavanja. Američka vllada me je stavila na listu zabrane letenja. To je podrazumevalo da me Hong Kong stavi van okvira svog zakona, direktnim kršenjem međunarodnog prava o azilantima. Zemlje koji bi stale iza mene i iza prava azilanata koje garantuju Ujedinjene nacije, suočile bi se sa sankcijama. Vlada je čak preduzela i korak bez presedana i prizemljila avion predsednika Latinske Amerike u potrazi za političkim azilantom. Ove opasne eskalacije, osim što predstavljaju pretnju dostojanstvu Latinske Amerike, ugrožavaju i osnovna prava svakog čoveka, pa i nacije, da živi slobodno, bez progona, i da traži i da dobije azil.

Ipak, i uprkos ovoj istorijski nesrazmernoj agresiji, zemlje širom sveta su mi ponudile podršku i azil. Te zemlje, uključujući Rusiju, Venecuelu, Boliviju, Nikaragvu i Ekvador, imaju moju zahvalnost i poštovanje što su bile prve koje su stale u odbranu ljudskih prava koja krše više moćni nego nemoćni. Odbijanjem da odustanu od svojih principa pred zastrašivanjem, oni su stekli poštovanje celog sveta. Moja je namera da putujem u svaku od ovih zemalja, kako bi izrazio ličnu zahvalnost njihovom narodu i liderima.

Ja sam danas objavio formalno prihvatanje svih ponuda podrške ili azila koje sam primio i koje ću dobiti u budućnosti. Na primer, dobijanjem azila od venecuelanskog predsednika Madura, moj status azilanta je sada formalan, i ni jedna država nema osnova da ograniči ili ometa moje pravo da taj azil koristim. Kao što smo videli, neke vlade u Zapadnoj Evropi i Severnoj Americi su demonstrirale spremnost da budu iznad zakona, i to ponašanje je i danas prisutno. Ova protivpravna pretnja mi onemogućava da putujem u Latinsku Ameriku i iskoristim azil koji sam tamo dobio u skladu sa našim zajedničkim pravima.

Ova spremnost moćnih država da igraju iznad zakona predstavlja pretnju za sve nas, i ne sme im se dozvoliti da u tome uspeju. Prema tome, molim vas za pomoć pri upućivanju zahteva za garancije za sigurnim prolaskom kroz odgovarajuće zemlje, što bi osiguralo moj put ka Latinskoj Americi, a takođe i moj zahtev za azilom u Rusiji danas, sve dok se ove zemlje ne saglase sa zakonom i moje legalno putovanje bude dozvoljeno. Ja ću uputiti moj zahtev Rusiji danas, i nadam se pozitivnom ishodu.

Ako imate pitanja, rado ću odgovoriti na sve što mogu.

Hvala vam.



Komentari (249)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

alselone alselone 09:53 14.07.2013

Konacno sam shvatio

Free ti su ljubomoran na nase blogerske americke DSS-ovce i, prosto, ne volis dovoljno USofA pa ih onda namerno sekiras.
freehand freehand 12:06 14.07.2013

Re: Konacno sam shvatio

alselone
Free ti su ljubomoran na nase blogerske americke DSS-ovce i, prosto, ne volis dovoljno USofA pa ih onda namerno sekiras.

Jbg, ništa te nisam razumeo.
Domazet Domazet 21:32 14.07.2013

Re: Konacno sam shvatio

alselone
Free ti su ljubomoran na nase blogerske americke DSS-ovce i, prosto, ne volis dovoljno USofA pa ih onda namerno sekiras.

alselone alselone 22:58 14.07.2013

Re: Konacno sam shvatio

Vidim Domazete da hoces da te koptiraju u USofA blogersku otadzbinsku upravu. Malo si se potrudio ali nedovoljno. Da, moras da branis, ali ne smes da kritikujes. Tvoj pokusaj objektivnosti se samo moze tumaciti kao slabost.
alselone alselone 23:01 14.07.2013

Re: Konacno sam shvatio

Jbg, ništa te nisam razumeo.


Ma nista bitno, znas ono - kad vec necu da udjem u samu problematiku, onda cu da obznanim tvoje namere za pisanje teksta.
Domazet Domazet 01:51 15.07.2013

Ma znam bre i sam...

alselone
Vidim Domazete da hoces da te koptiraju u USofA blogersku otadzbinsku upravu. Malo si se potrudio ali nedovoljno. Da, moras da branis, ali ne smes da kritikujes. Tvoj pokusaj objektivnosti se samo moze tumaciti kao slabost.

...s tim što ja taj moj pokušaj prevdoživljavam kao bolest nego kao slabost. Ono kao mnogo se družio sa Budimcem i Freejem pa se zarazio. A možda me to i izvuče, možda mi to priznaju mi kao povredu na radu...
freehand freehand 08:25 15.07.2013

Re: Ma znam bre i sam...

...s tim što ja taj moj pokušaj prevdoživljavam kao bolest nego kao slabost. Ono kao mnogo se družio sa Budimcem i Freejem pa se zarazio.

Jeste, i Monika Beluči te zamolila da joj rodiš bebu.
Pazi, ja bih ovo prećutao na sledećoj seansi, a l ti kako hoćeš.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 22:05 14.07.2013

Meni taj Snouden...

...deluje kao simpatičan momak. Čak mu i verujem kada priča o svojim motivima zbog kojih je napravio celu ovu frku.

Međutim, nisam baš siguran da će ovo promeniti bog zna šta. I verovatno ću biti dosadan, ali zaista sve to što je on "otkrio" smo odavno znali ili bar sa velikom verovatnoćom pretpostavljali (prosto jasno ti je koje su tehničke mogućnosti a jasno ti je da ako ih neko poseduje neće se mnogo dvoumiti da ih zloupotrebi). Ja recimo za one sisteme koji se spominju, a na Kipru su, znam negde od 2002.

Ovim neću da kažem da oko svega toga ne treba dizati frku, raditi na tome da se se to promeni. Samo bojim se samo da će i ovo biti u skladu sa onom pričom "vuk pojeo magarca".
Na primer, skandalozno je kako je ono oko Moralesovog aviona prošlo sa relativno malo reakcija. Po meni, to je bio razlog za revoluciju, ako ništa bar u onim zemljama koje su bile umešane. Verovatno sam ja budala što tako mislim, ne razumem baš najbolje današnji svet ali recimo to mene mnogo više plaši od toga da mi NSA eventualno čita mejlove (mogu i da objasnim zašto ako treba).

Takođe, jako mi je zanimljiva (samo se dvouimim da li da padnem sa stolice od smeha ili se zarozam od neutešnog plača) i teza koja se ovde provlači da ako si iz Srbije nemaš moralni kredibilitet da prozboriš nešto o svemu ovome.

Što se tiče samog čika Obame, za razliku od Domazeta, još 2008. sam njegovu pobedu prokomentarisao sa ovim:


Domazet Domazet 22:18 14.07.2013

Vi ste bre fascinirani ...

...špijunskom stranom cele frke. Koja je zanimljiva samo zbog masovnosti, nikako kao fenomen. Snowden nam je otkrio ili je bar pomogao da se otkrije nešto mnogo fundamentalnije, napad na osnove političkog sistema u USofA. Ovo sa tajnim sudom je mnogo dramatičnije jer je , za razliku od Corporate Personhood recimo, napad na sistem koji dolazi van sistema!

Normalno, verovatno ima dosta onih koji na taj aspekt samo odmahuju rukom i kažu 'Šta nas boli uvo za američki sistem'. Verujem da su sposobni da izvale i veće gluposti. Sumnjam, međutim, da mogu da izvale opasnije...
vishnja92 vishnja92 22:28 14.07.2013

Re: Vi ste bre fascinirani ...

ja nisam. ja sam fascinirana aspektom koji se najlakse da objasniti kroz citat Margaret Mead - gordanac ga je danas kroz komentar okacila na svom blogu, a meni je vec nedeljama najlepse i najumesnije objasnjenje slucaja Snowden i obratno, Snowden mi je potvrda te tvrdnje:

Never doubt that a small group of thoughtful, committed citizens can change the world; indeed, it's the only thing that ever has.


i potpuno sam zadovoljna :)
a on ce se sacuvati, samo gledajte.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 22:32 14.07.2013

Re: Vi ste bre fascinirani ...

Domazet
Vi ste bre fascinirani...špijunskom stranom cele frke.


A gde to vidiš u mom komentaru?
Ja mislim da sam bio jasan u tome da sve ovo pokreće neka druga, ozbiljnija pitanja.
Ako nisam bio jasan, izvinjavam se
Domazet Domazet 22:40 14.07.2013

Na to me je navela...

vrabac_u_steni
Domazet
Vi ste bre fascinirani...špijunskom stranom cele frke.


A gde to vidiš u mom komentaru?
Ja mislim da sam bio jasan u tome da sve ovo pokreće neka druga, ozbiljnija pitanja.
Ako nisam bio jasan, izvinjavam se

...tvoja tvrdnja da se sve znalo ili barem pretpostavljalo od ranije. Da ti odmah kažem da ne verujem da si znao da pomenuti tajni sud prema potrebi menja i proširuje sopstvene nadležnosti i, posebno, da je prisvojio neke od nadležnost Vrhovnog suda.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 22:52 14.07.2013

Re: Na to me je navela...

Domazet
vrabac_u_steni
Domazet
Vi ste bre fascinirani...špijunskom stranom cele frke.


A gde to vidiš u mom komentaru?
Ja mislim da sam bio jasan u tome da sve ovo pokreće neka druga, ozbiljnija pitanja.
Ako nisam bio jasan, izvinjavam se

...tvoja tvrdnja da se sve znalo ili barem pretpostavljalo od ranije. Da ti odmah kažem da ne verujem da si znao da pomenuti tajni sud prema potrebi menja i proširuje sopstvene nadležnosti i, posebno, da je prisvojio neke od nadležnost Vrhovnog suda.


ok, taj deo se odnosi na špijuniranje, ali to je samo jedan deo komentara u kojem sam i sam, izgleda nespretno, hteo baš da kažem da je to oko špijuniranja verovatno i manje bitna stvar.

što se tiče sudskih instanci i njihovih nadležnosti u USA, ne razumem se baš u specifičnu problematiku, ali sam i pre ovoga bio sumnjičav da to sve funkcioniše kako mali perica zamišlja i kako mu je prezentovano. naravno ta moja sumnja nije bila bazirana na tvrdim dokazima već na nekim indirektnim opažanjima i osećaju koja su ona prozvodila (da, naravno, pozivati se na osećaj u ozbiljnim diskusijama je idiotski, to bih ja rekao nekome da mi tako nešto lupi)
Domazet Domazet 01:41 15.07.2013

Ma potpuno se sažem ja i sa ...

vishnja92
ja nisam. ja sam fascinirana aspektom koji se najlakse da objasniti kroz citat Margaret Mead - gordanac ga je danas kroz komentar okacila na svom blogu, a meni je vec nedeljama najlepse i najumesnije objasnjenje slucaja Snowden i obratno, Snowden mi je potvrda te tvrdnje:

Never doubt that a small group of thoughtful, committed citizens can change the world; indeed, it's the only thing that ever has.


i potpuno sam zadovoljna :)
a on ce se sacuvati, samo gledajte.

...Margaret Mead i sa Gordanom C i sa tobom oko principa. Jedini je problem što ja mislim da, posle dugotrajnog štimovanja pravila u svoju korist a što je kulminiralo sa Corporate Personhood, tu grupu građana čine Koch brothers a ne Snowden i Assange...
bladerunner92 bladerunner92 08:36 15.07.2013

Re: Ma potpuno se sažem ja i sa ...

Domazet


samo da pitam jos ovo iako cu verovatno da ispadnem glupa (mislim da je nama dosta stvari nejasno jer ne mozemo da pratimo sta se po ovom pitanju desava u americi kao sto sam vec rekla)
prvo nisi nam rekao ko je oformio tajni sud odnosno sta se sve zna o tom tajnom sudu da bi mi mogli da donesemo zakljucke?
da li sam dobro shvatila da ti hoces da kazes da su americka administracija i corporate personhood 2 odvojena sistema (ja sam stvarno mislila da su isprepletani odnosno da corporate personhood utice na rad i cak na izbor administracije)?

edit: mozda ce ti ovaj link biti zanimljiv
Domazet Domazet 19:54 15.07.2013

Dve stvari

bladerunner92
...


1. Ne znam da ti odgovorim ko je tačno oformio taj sud (tajni je hebem li ga). Oformljen je za vreme George W administracije tako da ti je to generalni odgovor. Koliko se sećam, oformljen je kao odgovor na zabrinutost jednog dela javnosti zbog mogućnosti da NSA prekorači svoja ovlašćenja sve pravdajući se ratom protiv terorizma. U TO vreme zabrinutost je naročitobipoljavao liberalni deo javnosti (ali ne samo oni). Sud je trebao da postavi legalni okvir za rad NSA u skladu sa ustavom i amandmanima. Sud ne samo da to nije radio nego je, nakon toga što je formiran na način koji potpuno odudara od ustaljene prakse, počeo prema potrebi i bez ikakve kontrole da širi svoje nadležnost i odobrava delovanje NSA bez ikakve konsultacije sa bilo kime i što je najgore bez ikakvog nadzora. Uobičajeno i ustavno bi bilo da kongres formira komitet koji vrši nadzor. Znam da postoji komitet za nacionalnu sigurnost (ili tako nešto) koji bi trebao da nadgleda NSA medjutim on je izgleda potpuno zaobidjen i nadgledanje (možeš da staviš pod znakove navoda) je prepušteno sudu. U čemu je tu drastična razlika? Da je Kongres kroz svoj komitet koji čine IZABRANI članovi kongresa uradio sve isto kao i pomenuti sud o tome bi javnost bila obaveštena i ukoliko bi se javila sumnja da je nešto neustavno vrhovni sud bi morao da odluči o ustavnosti. Čak i da ustavni sud odluči da je sve što je urađeno uradjeno besprekorno po zakonu to bi bilo uradjeno u okviru postojećeg političkog sistema i u slučaju da je javnost nezadovoljna tom odlukom članovi komiteta bi to platili na sledećim izborima. Ovako sa tajnim sudom em oni koji donose tajne odluke ne snose nikakvu odgovornost em tajni sud preuzima prerogative Vrhovnog suda koji je njviša sudska instanca u USofA. Mala digresija, u američkom pravnom sistemu sudija je izborna funkcija. Sve sudije osim vrhovnih se biraju na tu poziciju i mogu da ne budu izabrani. Vrhovne sudije predlaže administracija (tj. Predsednik) a predlog prihvata ili ne Kongres, dakle čak su i oni posredno birani narodnom voljom. Sudije tajnog suda su jedinie koje su, koliko ja znam, izabrane bez ikakvog uvida u javnosti.

2. Šta znači Ono Corporate personhood? To je Carlo komplikovan zakonski koncept u čije dental je ja nisam sposoban da ulazim ali ono što je važno da to omogućava korporacijama, u kombinaciji sa principom slobode govora, da daju direktne donacije kandidatima koji su im po volji. Pri tome u Americi ne postoje zborovi radnih ljudi tako da tome kome će da neka korporacija da donaciju odlučuje upravni odbor u slučaju javnih kompanija a vlasnik u slučaju privatnih kompanija bez ikakve potrebe da se konsultuju sa recimo zaposlenima u toj kompaniji. Pri tome je često nemoguće ustanoviti kome je neka kompanija dala donaciju. Normalno, ako upravni odbor ili vlasnik odluči da da tajnu donaciju nekom kandidatu to nikako ne znači da će oni tu svoju donaciju kriti od onog kome su je dali. Mislim da nema potrebe da ti objašnjavam kolika je uloga novca u američkom političkom životu tako da ćeš verovatno lako shvatiti da su moćne kompanije prakptično u poziciji da kupe ili još bolje da iznajme Predsednika a da pri tome niko ne može da ih pozove na odgovornost jer ne postoje dokazi da su to one uradile...dakle tvoja pretpostavka je nedovoljno tačna, u smislu da je situacija mnogo gora od te koju ti pretpostavljaš.

Na kraju, ja mislim da je ono sa tajnim sudom gore od ovoga sa Corporate Personhood iz prostog razloga što je CP ujujdurma odradjena kroz sistem, tačno se zna ko ju je podržavao (Obama je bio jako protiv) pa ce ti koji su je podržavali ako se to narodu ne dopada da plate cenu (barem teoretski).

Ovo je sve zbrda zdola, komplikovana je materija, ja je površno poznajem a i u škripcu sam sa vremenom. Ali računam bolje išta nego ništa.

Mada, pitam se da li je uopšte ovo moje pisanje po ustavu?? Mislim sada kada su Budimac i Free dali završnu reč i presudili šta ima da se presudi. I pri tome se, zamisli molim te, složili
mesan mesan 21:14 15.07.2013

Re: Dve stvari

Za bladerunner92 i Domazet

Na prvoj stranici komentara smo diskutovali o 'tajnom sudu', tj. FISC-u.

http://en.wikipedia.org/wiki/United_States_Foreign_Intelligence_Surveillance_Court

Taj sud je osnovan od strane Kongresa da regulise tajne radnje bezbednosnih sluzbi (CIA, FBI) nakon Niksonovog fijaska sa Votergejtom sedamdesetih.

Sudije FISC-a postavlja sef Ustavnog suda, i niko drugi. Sve trenutne sudije FISC-a je postavio konzervativni sudija Roberts.

Beleske FISC-a su tajne, ali mozete procitati broj predatih i odobrenih zahteva za prisluskivanje, kao i identitet sudija. Od napada 9/11 do danas je izdato 99% svih zahteva u skoro cetrdesetogodisnjoj istoriji suda.

Razni 'patriotski zakoni' (koje donose normalno Senat i Kongres) od 9/11 do danas su doneti da poostre one originalne iz sedamdesetih, i regulisu raspon ovlascenja tajnih sluzbi, pa FISC sudi po njima.

NSA (koji je ogranak CIA-a) je zahtevao da 'prisluskuje' ogromne kolicine imejlova i telefonskih podataka, godine 2007. kada je i osnovan NSA program PRISM. Sud je to odobrio. Yahoo (kompanija) je tuzila sto mora da predaje masovno podatke svojih klijenata i to (da postoji neko masovno prisluskivanje od strane nekoga) je 2009. izaslo u javnost sa zalbom na presudu da Yahoo mora da se povinuje. Snouden je raskrinkao da je projekat u pitanju PRISM, njegovu masovnost (narocito telefonski deo), cinjenicu da se prisluskuju i Ameri, kao i broj kompanija koje je PRISM spopao kroz sud.

Glavno pitanje trenutno je kako su FISC sudije odobrile masovna prisluskivnaje (bez naloga za pojedinacne osobe), suprotno duhu cetvrtog amandmana na Ustav ('pravo na privatnost osim u izuzetnim slucajevima').

I tako smo opet na klackalici bezbednost/sloboda
bladerunner92 bladerunner92 23:59 15.07.2013

Re: Dve stvari

mesan


jel ti zivis u americi?

setila sam se i pomislila jos danas kad sam postavila to pitanje domazetu da li je to isti sud (ti s ga nazvao specijalnim) i mislila i da pitam sad al si me ti preteko...
citala sam o prismi i o tome da je NSA od 2001 trazila na dnevnoj bazi izvestaje o pozivima od verizona, at&t i jos nekih kompanija ...a zna se da je 9|11 dobar izgovor za svasta sada...
hvala na razjasnjenju za sud
i tebi i Domazetu
mesan mesan 02:44 16.07.2013

Re: Dve stvari

Pozdrav!

bladerunner92

jel ti zivis u americi?


Trenutno da, a inace sam odavno zainteresovan za takva pitanja. Drago mi je sto smo se ipak opet nasli izmedju prve i trece strane :)


a zna se da je 9|11 dobar izgovor za svasta sada...


Jeste odlican izgovor, a bogme ga koriste podjednako i vlasti i obicni ljudi u razmisljanju. Ja mislim da americka javnost ima puno potencijala da postigne dobre stvari, ali strah (od 9/11 a i inace) izvlaci ono najgore, kao uostalom bilo gde na svetu, i posledice su cesto tragicne. Mada, neretko ni najbolje namere i motivi nisu garancija za dobar ishod :)
Domazet Domazet 02:45 16.07.2013

Re: Dve stvari

mesan
...

Apsolutno sam se zapanjio kada sam pročitao da taj sud, ja mu ni ime nisam znao, postoji već četrdeset godina. A nisam znao ni da sudije postavlja Chief Justice. Hvala ti na informacijama i na linku, članak je prilično razumljiv i daje mnogo potpuniju sliku o misdeeds pomenutog suda od mog nemuštog pokušaja.

A što se tiče diskusije bezbednost/sloboda tj Freedom VS Security ona je od uvek prisutna u američkoj javnost (prvi je o dilemi čini mi se govorio Benjamin Franklin). Interesantno je da se oba krila američke javnosti (i konzervativno i liberalno) zalažu za stav da sigurnost ide na uštrb slobode ali samo u delu koji odgovara njihovim političkim pogledima (a sada vidim i potrebama). Uobičajeno je za konzervativce da tvrde kako socijalna sigurnost ugrožava sve slobode dok po pitanju nacionalne sigurnosti misle da je ona zapravo garant svih sloboda. Liberali imaju (ili su bar do Snowdena imali) obrnut stav. Oni smatraju da je socijalna sigurnost osnovni preduslov svih sloboda dok misle da se manipulisanjem nacionalne sigurnost guše slobode. Što ni jednim ni drugima nije smetalo da u nacionalnoj debati oko Snowdena začas preokrenu ćurak ( svako svoj). Tako da neki od najglasnijih internetskih liberala iz sve snage opravdavaju žrtvovanje sloboda ako je u pitanju naciona sigurnost dok su poslovično paranoični ekstremni desničari odjednom spremni da brane slobode i po cenu nacionalne sigurnost. Liberali da bi odbranili Administraciju koja ionako jedva diše od niza skandala (po meni svi ti skandali osim ovog sa Snowdenom su ili potpuno iskonstruisani ili bar žestoko isforsirani). Tea Party kompanija da bi nastavila konstantnu kampanju dezavuisanja Administracije. Koliko mi god takav tifosi pristup bio antipatičan ja pristajem na njega dok god je debata deo javnog rekursa. Kada ovakva javna debata, makar bila i potpuno neobjektivna, postane irelevantna jer su odluke poverene telu koje nikome ne odgovara, to postaje mnogo veći problem od kvaliteta diskusije.

Na kraju, hvala ti još jednom na korisnim informacijama.
mesan mesan 14:53 16.07.2013

Re: Dve stvari



Jeste vrlo interesantno kako se ljudi preraspodeljuju zavisno od teme, a moj najjaci utisak, na kraju, bude kako vecina ljudi u isto vreme zastupa suprotstavljena misljenja. Jedini lek za takvu 'zbunjenost' kada se tema raspline je da covek proba da uradi nesto konkretno, npr. da procita par predloga zakona o kojima se glasa u Kongresu i proba da odluci kako bi glasao, sta bi menjao... Ispostavlja se da i nije bas lako :)

Takodje, slazem se da je vrlo bitno da (kakva god) diskusija postoji uvek, a ne plasim se toga da je FISC previse mocan. Mislim da ce vecih promena u trenutnom free/sec sistemu biti tek kad dodje do opipljivih posledica za ljude, npr. uvid u zloupotrebu prisluskivanih podataka. Ali videcemo :)
maksa83 maksa83 15:31 16.07.2013

Re: Dve stvari

Takodje, slazem se da je vrlo bitno da (kakva god) diskusija postoji uvek, a ne plasim se toga da je FISC previse mocan. Mislim da ce vecih promena u trenutnom free/sec sistemu biti tek kad dodje do opipljivih posledica za ljude, npr. uvid u zloupotrebu prisluskivanih podataka. Ali videcemo :)

"Što bude jača, Partija će biti bezobzirnija; što je slabiji otpor, to je jači despotizam. Goldštajn i njegove jeresi živeće večito. Svakog dana, svakog trenutka, biće poražavane, obezvređivane, ismevane, popljuvane - a ipak će uvek preživljavati... Ako hoćeš sliku o budućnosti, zamisli čizmu kako gazi ljudsko lice - zauvek." (Džordž Orvel, 1984.)
mesan mesan 16:21 16.07.2013

Re: Dve stvari

maksa83

"Što bude jača, Partija će biti bezobzirnija; što je slabiji otpor, to je jači despotizam. Goldštajn i njegove jeresi živeće večito. Svakog dana, svakog trenutka, biće poražavane, obezvređivane, ismevane, popljuvane - a ipak će uvek preživljavati... Ako hoćeš sliku o budućnosti, zamisli čizmu kako gazi ljudsko lice - zauvek." (Džordž Orvel, 1984.)


Bitno je biti optimista

Da li je ovo vase/tvoje upozorenje ili verovanje?

Interesantno je da ako je Partija jedino zainteresovana da pokori sve ljude, onda su svi ljudi jednaki objekti. Npr. Partija principijelno nema motiva da odrzi ugnjetavanost zena, LGBT populacije, ni da odrzava koncept nacionalnosti, rase... Sveukupno, mozda i nije lose resenje za nase moralne probleme, zavisno od toga koje moralne vrednosti vrednujete :) Jonathan Haidt

Inace, ja verujem da je daleko najbitniji aspekt naseg vremena (bitniji od male klackalice bezbednosti i vlasti) nestajanje ljudskih kultura: Wade Davis

Kada razmislimo o svim kulturama, ne samo onima na margini, uverenost u to da neke kulture treba da nestanu je podjednako zabrinjavajuci kao uverenost u to da licna sloboda (bez eksplicitnog povredjivanja drugih) nije najvaznija ljudska vrednost.
maksa83 maksa83 19:43 16.07.2013

Re: Dve stvari

Da li je ovo vase/tvoje upozorenje ili verovanje?

Samo citat. Imam ja još takvih iz literature, npr. kada Isus kod Bulgakova kaže Pontiju Pilatu da je "svaka vlast nasilje nad narodom".

Inace, ja verujem da je daleko najbitniji aspekt naseg vremena (bitniji od male klackalice bezbednosti i vlasti) nestajanje ljudskih kultura: Wade Davis

Zar nije to ono što zovemo - Istorija, tj. aspekt svakog vremena?

U grupi Kanarskih Ostrva postoji jedno izdvojeno vulkansko ostrvo, La Gomera, tačkica u okeanu površine 370 km^2. Na njemu živi narod Zviždača. Ostrvo ima nezgodan reljef pa je uvek bio problem izgraditi puteve i spojiti njegove delove, tako da se računa da su još 1000 godina pre Hrista tamošnji domoroci razvili jezik zvižduka da bi se njime sporazumevali na većim daljinama. Tebi i meni izgleda kao zviždukanje ali je utvrđeno da ga oni koji ga "govore" procesiraju istim delovima mozga kao i španski.

Druga polovina XX veka, izgradili se putevi, došli mobilni telefoni, a i stanovništvo se poprilično raselilo odande pa je nestala potreba i za Silbo Gomerom (tako se zove jezik "gomersko zviždanje" ) i on je krenuo da odumire, do 80-te je praktično nestao ali su se pribrali i postao je obavezan jezik u svim tamošnjim školama

Nema dakle ničeg nasilnog u nestajanju te kulture, ona će prosto da se dezintegriše. Sad, moje pitanje je - da li možeš tim ljudima da zabraniš da prave puteve, da koriste telefone, i u krajnjoj liniji - da se raseljavaju u potrazi za životom boljim od života na tačkici usred okeana - da bi kultura opstala?

Inače, slažem se da je nestajanje kultura velika šteta, ali to je opet večiti i neprekidni istorijski proces neumitno vožen rastom naših sposobnosti da komuniciramo - mislim i na kretanje ljudi i informacija. Ne možeš staviti narode u rezervate i pod staklena zvona da bi ih konzervirao i radovao se egzotici i različitosti.

mesan mesan 20:35 16.07.2013

Re: Dve stvari

maksa83

Imam ja još takvih iz literature


"Nisam ja ništa rekao, samo citiram."



Sad, moje pitanje je - da li možeš tim ljudima da zabraniš da prave puteve, da koriste telefone, i u krajnjoj liniji - da se raseljavaju u potrazi za životom boljim od života na tačkici usred okeana - da bi kultura opstala?


Wade Davis ima više fantastičnih, skoro neverovatnih primera; poput Zviždača, ali i nekih dosta egzotičnijih.

Kulture su uvek izumirale, ali izdvajanje ovog istorijskog perioda je zbog siline moderne kulturološke globalizacije. Čini se da smo u periodu gde nijedan planetarni kutak nije neistražen, a sa druge strane postoji dovoljno masivan ekonomsko/tehnološki zalet da može da se integriše svako ko hoće. A kao što si nagovestio, izgleda da svako ko je bliže margini nego sredini, integracijom može da dobije na materijalnom kvalitetu života, pa će zato skoro sigurno i da je prihvati.


Inače, slažem se da je nestajanje kultura velika šteta, ali to je opet večiti i neprekidni istorijski proces neumitno vožen rastom naših sposobnosti da komuniciramo - mislim i na kretanje ljudi i informacija. Ne možeš staviti narode u rezervate i pod staklena zvona da bi ih konzervirao i radovao se egzotici i različitosti.


Lepo sročeno, a leka za nestajanje nema, svakako ne u obliku antropološkog vrta :) Što je izvor mog žaljenja...

Ako ništa drugo, trebalo bi hitno raditi na dokumentovanju, bajtova makar ima dovoljno :)
milisav68 milisav68 11:20 15.07.2013

200

Prc, moje!



edit

I dalje ne mogu da se setim nijedne reference, a ovo je jedino što sam uspeo da nadjem, jer to više nije bila vest za naslovne strane, a i bilo je puno događaja koji su prethodili padu Berlinskog zida.

Slovenly Russian Air Defense (again)
Robert Nagler <nagler@olsen.UUCP>
Fri, 15 Jun 90 10:47:46 +0200

Rust Imitator Flew Flowers to the Black Sea

By Elfie Siegl, Moscow - Reported in Tages Anzeiger, Zurich - 13Jun90

For the second time after Mathias Rust's landing on Red Square, a
West German amateur pilot flew illegally into the Soviet Union with
his private plane. As reported by the union newspaper "Trud", an
unknown FRG citizen landed last Saturday [9Jun90] between 4 and 5pm
at an airport in the Black Sea health resort, Batumi. He got out
and distributed flowers, business cards, and leaflets which called
for support of Gorbachov and of "perestroika".

The Air Force Staff merely told Trud that many questions needed
to be clarified. The press release of the Air Force Staff stated
that such a small airplane "simply couldn't be noticed".

The pilot flew over Turkey towards the Soviet border south of
Batumi, then under the radar control of the air force, and landed
at the civilian airport in Batumi.

[I have three questions. Was this reported elsewhere? The Tages
Anzeiger is not a rag. Secondly, the author states that this is the
second time since Rust's famous flight. Who was the first
imitator? Lastly, why was this not front page news? Is it to be
assumed that any yokel can fly into Russia? Forgive my naivete.]



link

Bojan Budimac Bojan Budimac 17:14 15.07.2013

201

Cinizam ovog našeg globotomiranog sveta će udaviti (i) ovu priču čim priča uđe u neku fazu kada se iz nje svakodnevno ne budu mogle crpiti "brejking njuz". Taj cinizam uostalom možeš uočiti i u reakcijama na tvom prošlom i ovom blogu, koje su taaaako tipične (i uporedive sa reakcijama u 'ostatku sveta').

"Namestili su ga", kad je reč o Snoudenovim motivima, tvrde pojmaroši koji "znaju" bez da su u stanju da slože koherentnu priču koja bi barem definisala ko su to "oni".

"Ionako smo znali da nas prisluškuju i prate naše elektronske komunikacije". Kao da ne postoji nikakva (jebena) razlika između tog "zna se", "opšte je poznato", "svi znaju" i dokaza o tome sa sve objašnjenjem mehanizma kako to funkcioniše u stvarnosti. [uz ovo ide nepojamna količina relativizovanja zakona svih mogućih fela]

I na kraju ono što se naziva character assasination, koji ide od toga da je Snouden "niko i ništa" (u kombinaciji "ionako smo znali" vrlo "moćan" argument) do prebiranja u sitna crevca po njegovom privatnom životu.

Sve ove tehnike (a proponenti tih stavova, naravno, nisu smislili te tehnike) su primenjene na sva tri mega uzbunjivača, zviždača ili vislblouera -- Asanžu, Meningu i sada Snoudenu. Prosto je (tragi)komično koliko se identični "argumenti" i naracije potežu na sva tri slučaja, a da relativno malo ljudi shvata da su u pitanju tehnike kontrole štete.

Ono šta mene zanima je da li je globotomija dostigla taj nivo da cinizam preovlađuje u svetu ili je to (samo) utisak koji se valja (podvaljuje).
freehand freehand 17:28 15.07.2013

Re: 201

Kao da ne postoji nikakva (jebena) razlika između tog "zna se", "opšte je poznato", "svi znaju" i dokaza o tome sa sve objašnjenjem mehanizma kako to funkcioniše u stvarnosti. [uz ovo ide nepojamna količina relativizovanja zakona svih mogućih fela]

A posebno je interesantno da si od istih koji sad govore "svi su znali" - dok ne pukne ovolika balončina - sa ogromnim apetitom čašćavan balegom iz onog "teoretičar zavere" arsenala.
Aha, jes, baš će tebe da slušaju...

Ono šta mene zanima je da li je globotomija dostigla taj nivo da cinizam preovlađuje u svetu ili je to (samo) utisak koji se valja (podvaljuje).

Podvaljuje se utisak. Ozbiljan cinizam zahteva, ipak, inteligenciju a podrazumeva gorčinu.
Ono što ja vidim je samozadovoljna tupost kojoj ne trebaju dokazi a koja u sebi uživa.
Bojan Budimac Bojan Budimac 17:59 15.07.2013

Re: 201

freehand

A posebno je interesantno da te isti koji sad govore "svi su znali" - dok ne pukne ovolika balončina - sa ogromnim apetitom časte balegom iz onog "teoretičar zavere" arsenala.
Aha, jes, baš će tebe da slušaju...



U sjajnom tekstu o egipatskom vojnom puču Tarik Ramadan se dotiče te teme u zadnja dva pasusa. Evo prevoda prvog od ta dva:

U današnje doba nije neobično da je pisac koji ne prihvata zvanični koncenzus odbačen kao "teoretičar zavera" zbog svojih analiza odbačenih pre studiranja činjenica na kojima su bazirane. Da li treba da zaključimo da su u našem globalizujućem dobu, sa njegovim mrežama politika nacionaknih bezbednosti i njihovim strukturama, sa njegovim novim sredstvima komunikacije, pravljenje političkih shema, malicioznih planova, manipulacije informacijama i ljudima stvar prošlosti? "Teoretičar zavera" je novostvorena uvreda za one koji misle pogrešne misli, za one koji se ne uklapaju; paranoične, ljude koji pripisuju okultne moći izvesnim državama (SAD, evropskim zemljama, Izraelu, arapskim i afričkim despotijama itd.) koje one zaista nemaju. Moramo zaboraviti šta smo saznali o zaverama koje su ostavile traga u istoriji Latinske Amerike i Afrike (od ubistva Aljendea do eliminacije Tomasa Sankara); moramo prevideti laži koje su dovele do ninvazije Iraka i masakra u Gazi (predstavljenih kao legitimna samoodbrana); ne smemo reći ništa o zapadnom savezništvu sa tvrdokornim salafistima Zalivskih šeikata; moramo zatvoriti oči pred korisnošću regionalne nestabilnosti za Izrael i pred najnovijim vojnim pučem u Egiptu. Moramo ostati naivni i lakoverni da neprimetimo da su se SAD i Evropa sa jedne strane i Rusija i Kina sa druge dogovorile da se ne dogovore o Siriji i da se 170 Sirijaca koji poginu dnevno ništa ne računaju u odnosu na strateške i ekonomske interese Velikih sila.

ceo tekst
freehand freehand 18:32 15.07.2013

Re: 201

... i posebna je priča može li se ono što je Snouden učinio jasno vidljivim a za šta su pre toga svi znali - naročito teoretičari zavere - obzirom na obim i intenzitet, inspiratore, kreatore, aktere i žrtve - uopšte i nazvati zaverom?
ecce-florian ecce-florian 19:10 15.07.2013

Re: 201

Modernoj državi korporativnog kapitalizma zasnovanog na blagostanju mnogo je jednostavnije da društvenu moć pokuša da ostvari u sferi javne komunikacije nametanjem saznajnog obrasca javnosti kroz medije ,no da istu tu društvenu moć ostvari u okviru kritičke analizi sa aspekta javnog diskursa.
Potpuno je razumljivo da će u okviru mogućnosti manipulacije informacijama u cilju formiranja javnog mišljenja pokušati da saznajni obrazaca nametne i uz korištenje primarnih emocija kao što je strah ( od straha gubitka materijalnih dobara potrošačkog društva do straha od fingirane egzistencijelne ugroženosti)
Ako u navedenom i uspe društvena moć javnosti paradoksalno počinje da bude osnova postojanja moći države unutar javne komunikacije.
Stoga nije nerazumljivao nepostojanje minimalne kritičnosti informacija koje se serviraju.
Ono što je u ovom slučaju isprobano kao novitet ( još uvek nisu ušli u ambasadu Ekvadora u Londonu) to je da li će i na kakvu reakciju kod javnosti naići kršenje postojećih medjunarodnih propisa.Ovo kako bi se pro futuro mogao odrediti modus operandi
freehand freehand 19:41 15.07.2013

Re: 201

ecce-florian
Modernoj državi korporativnog kapitalizma zasnovanog na blagostanju mnogo je jednostavnije da društvenu moć pokuša da ostvari u sferi javne komunikacije nametanjem saznajnog obrasca javnosti kroz medije ,no da istu tu društvenu moć ostvari u okviru kritičke analizi sa aspekta javnog diskursa.
Potpuno je razumljivo da će u okviru mogućnosti manipulacije informacijama u cilju formiranja javnog mišljenja pokušati da saznajni obrazaca nametne i uz korištenje primarnih emocija kao što je strah ( od straha gubitka materijalnih dobara potrošačkog društva do straha od fingirane egzistencijelne ugroženosti)
Ako u navedenom i uspe društvena moć javnosti paradoksalno počinje da bude osnova postojanja moći države unutar javne komunikacije.
Stoga nije nerazumljivao nepostojanje minimalne kritičnosti informacija koje se serviraju.
Ono što je u ovom slučaju isprobano kao novitet ( još uvek nisu ušli u ambasadu Ekvadora u Londonu) to je da li će i na kakvu reakciju kod javnosti naići kršenje postojećih medjunarodnih propisa.Ovo kako bi se pro futuro mogao odrediti modus operandi

Pazi, Cvetko: sudeći po nekim postovima na ovom blogu prosto ne mogu da skapiram da li si sa klasične filozofije ili sociologije, ili teoretičar masmeedija ili komunikacija - a prodaješ se za fiškala!
Sve slutim da ćemo u sledećem sloju i poetu da otkrijemo.
ecce-florian ecce-florian 07:54 16.07.2013

Re: 201

I brete što si neki .
Pazi mogu i da napišem i da izložim ali me ono okrugli sto pa razmena mišljenja , e to me muči i moram priznati dosta teško mi ide. Savladao sam i rečnik i stil izlaganja ( sad radim na izgledu i asesoaru-ajped tablet za čitanje radova onaj kineski lažnjak malo deblji al ne vidi se ako sediš sa ostalim učesnicima za odvojenim stolom) ali mi nedostaje ta nehinjena neposrednost i nemarnost. Vidi se da se trudima a to ne valja.
Zato mi ovaka razmena mišljenja na blogu idealno dođe da vežbam.Izvini ako ponekad odskače od ostalih komentara, ali tretiraj kao da to nisam ja nego se uključio neki znalac.
Teška vremena, funderajzing sve slabiji , cena avio karata ne pada, mora se. Koji radčić, malo objavljivanje malo pojavljivanje, akademsko napredovanje i eto katedrica.

Nego ti si više u materiji , daj savet: po tebi da li je više mogućnosti i love u teoriji masmedija ili komunikacija ( vodi pritom računa da mi fizički izgled objektivno i pored svog truda nije baš jača strana za često pojavljivanje u medijima)

ps
a poeziju neću pisati kod tebe na blogu
freehand freehand 08:39 16.07.2013

Re: 201

I brete što si neki .
Pazi mogu i da napišem i da izložim ali me ono okrugli sto pa razmena mišljenja , e to me muči i moram priznati dosta teško mi ide. Savladao sam i rečnik i stil izlaganja ( sad radim na izgledu i asesoaru-ajped tablet za čitanje radova onaj kineski lažnjak malo deblji al ne vidi se ako sediš sa ostalim učesnicima za odvojenim stolom) ali mi nedostaje ta nehinjena neposrednost i nemarnost. Vidi se da se trudima a to ne valja.
Zato mi ovaka razmena mišljenja na blogu idealno dođe da vežbam.Izvini ako ponekad odskače od ostalih komentara, ali tretiraj kao da to nisam ja nego se uključio neki znalac.
Teška vremena, funderajzing sve slabiji , cena avio karata ne pada, mora se. Koji radčić, malo objavljivanje malo pojavljivanje, akademsko napredovanje i eto katedrica.

Nego ti si više u materiji , daj savet: po tebi da li je više mogućnosti i love u teoriji masmedija ili komunikacija ( vodi pritom računa da mi fizički izgled objektivno i pored svog truda nije baš jača strana za često pojavljivanje u medijima)

Gde ti ode... Da ne idem u širinu, hteo sam da kažem da ti je nastup na ovom blogu bio više nego odličan. A da mi je izgledalo da bi za pisanje nekih od tvojih komentara čovek morao biti baš duboko u društvenim naukama i to iz različitih oblasti.
I drago mi je što ti to jesi.
Navijam da tako nastaviš.

ps
a poeziju neću pisati kod tebe na blogu

Pih... Ali ko to može znati? Ako bi tema bila odgovarajuća svašta može da se zbude.
omega68 omega68 19:28 15.07.2013

Takmičenje

za najnaivca bloga se nastavlja

''Док се слободољубиви и правдољубиви део света активно залаже за спасавање Едварда Сноудена од пипака естаблишмента САД-a, доктор историје Вебер Тарпли, стручњак за тајне операције, сматра да је у случају Сноуден покренута ограничена hang out операција којом руководи ЦИА.

Ограничене hang out oперације представљају метод којим се служе обавештајне службе у операцијама у којима службе добровољно откривају неке аспекте свог деловања како би прикриле централне активности или приморале кључне играче да се придржавају успостављене агенде.

Вебстер Тарпли у својим студијама открива да се ове операције састоје из три компоненте, које се недвосмислено показују у „случају Сноуден“. Прва компонента hang out oперације: ограниченом hang out oперацијом открива се део истине која није била непозната јавности. „Шта је открио Сноуден? Да НСА ( National Security Agency) шпијунира наше телефонске позиве и активности на интернету, укључујући нашу електоронску пошту. Као и да се владе суперсила међусобно шпијунирају. Добро јутро Колумбо. Пријатна вам била кафица.“ После деценије од сазнања о програму Ешалон и доношења Patriot Acta-a, само највећи наивци су могли да поверују да нису изложени тоталном надзору и контроли.

Други аспект hang out операција подразумева да њени актери моментално постају media darlings, миљеници медија. Такав је случај и са Сноуденом и са Асанжом, сматра Тарпли.

Наивни поглед опчињен је количином информација које нам се испостављају, док реалност говори да ни у једном случају не добијамо информације од већег значаја, које би помогле да се било шта промени, као што би то била истина да Волстрит представља стварну владајућу класу у САД или истину о рушењу Светског трговинског центра у Њујорку, 11. септембра 2001. године. Тарпли запажа да су актери ограничених hang out операција учествовали у нападима на активисте који се боре за истину о догађајима у вези са 11. септембром. Асанж, сматра Тарпли, предњачи у тим нападима и његове изјаве у стилу: „веома ме нервира то што су људи у стању растројства и опседнутости лажним заверама попут 9/11“ индикативне су за разумевање праве природе његовог деловања. И Глен Гринвалд, који је отворио „случај Сноуден“ није заинтересован за проверу званичног наратива у вези са „Једанаестим септембром“, као ни Норман Соломон, бивши опуномоћеник Стејт департмента, још један Сноуденов заштитник који је пре десетак година био један од главних критичара и непријатеља „покрета за истину о Једанаестом септембру“. Велики значај питања која покрећу једанаести септембар огледа се у ауторитету оних који испитују званичну верзију попут Андреаса фон Булова, бившег државног секретара Немачке и Махмуда Ахмединеџада, бившег председника Ирана. Мора се поставити питање због чега се ови „узбуњивачи“ тако снажно противе испитивању „највећег слона у соби“, какав је једанаести септембар, а због чега нису изнели ни једну једину нову информацију у вези са овим догађајем. Они се сви одреда слажу са естаблишментом, против кога се наводно боре, у вези са питањем овог несумњиво најзначајнијег и веома спорног и контраверзног догађаја у скоријој историји.

Занимљиво је, сматра Тарпли, да је Сноуден неко ко је познат по томе што се 2004. године пријавио у војску САД и то као „борац за слободу у оквиру Специјалних јединица. Тај заокрет од милитаристичког сентимента ка борцу за грађанске слободе захтева објашњење и крајње је сумњив, сматра Тарпли.

О људима се најбоље може судити по онима са којима се друже, а то у Сноуденовом случају подразумева Асанжа од „Викиликса“. Пре него што се отиснуо у мејнстрим славу, Асанж је добио одобрење од Каса Санстина који му је сугерисао да „има огроман потенцијал“.То би морало да представља веома значајан податак за свакога ко испитује кредибилитет „узбуњивача“ будући да је Санстин професор Уставног права, написао за разумевање феномена „Викиликс“ веома значајан текст у Вашингтон посту, фебруара 2007. у којем је поред осталог поздравио долазак „Врлог новог Викисвета“, мислећи при том превасходно на „Викиликс“. Санстин је творац идеје о „обећавајућој тактици“ употребе „когнитивне инфилтрације“ како би се „пореметио и разбио идеолошки и епистемолошки комплекс“ који истражује и промовише теорије конспирације усмере против владе САД. Санстин даље запажа да је „директно оповргавање од стране владе“ неефикасно, те да су влади неопходни спољни савезници које би требало употребити са тим циљем.

Асанж се савршено уклопио у ову шему и представља најпроминентнијег спољног савезника владе. Његов напад на теоретичаре конспирације представља јасан пример употребе тактике „когнитивне инфилтрације“ будући да су информације које су деловањем Викиликса „цуреле“ одвратиле пажњу јавности од истраге „једанаестог септембра“. Вредно је споменути, сматра Тарпли, и да оснивач „Криптома“ и Асанжов менаџер, Џон Јанг, 2007. године денунцирао Асанжа као човека ЦИА. Сноуден је следећи корак у „когнитивој инфилтрацији“, дизајнираној како би људи следили трагове које пред њих испостављају тзв. корисни идиоти. У питању је стадардна операција ЦИА-e, која се заснива на употреби спољних играча какви су Елсберг, Асанж и Сноуден. Асанж је провео око недељу дана у затвору, потом је живео у приватној кући да би провео угодне тренутке у амбасади Еквадора. Славни, угледни Асанж и Сноуден попут прослављеног Елсберга представља сушту супротност Мајклу Хејстингсу који је задао прави ударац естаблишменту у свој ангажман платио главом.

Долазимо и до треће и последње идентификације „случаја Сноуден“ као ограничене hang out oперације: њену употребу у нападу на Сирију. Док је у непосредној агресији на Србију 1999. године претходила false flag oперација „Рачак“, терен за агресију на Сирију припрема се преко Сноудена, на шта, сматра Тарпли, указује неколико битних показатеља: Први показатељ је да су прва Сноуденова открића дошла истог дана када је пао Кусаир, кључно упориште побуњеника. Овај успех сиријске војске разјарио је британске и француске империјалистичке ратне хушкаче. Обама се, каже Тарпли, уздржавао од напада на Сирију за шта се Лондон и Париз током последњих неколико месеци изразито залажу. Сноуден је произвео ситуацију у којој се Обама нашао под олујним налетима критике. Сноуден и Асанж се никада нису изјаснили против ратова које Запад води, а „Гардијан“ који је играо срамну улогу у процесу уништавања Србије, послужио је као изванредан канал за покретање скандала који је Обаму довео до најнижег рејтинга откако је поновно изабран, новембра прошле године, доводећи до „колапса поверења“. Напади на Обаму доводе до тачке у којој ће, или напасти Сирију, или бити смењен, сматра Тарпли.

Даљи доказ да „Гардијан“ вуче у правцу рата може се видети из текста Дејвида Едвардса, објављеног 18. јуна у „Глобалним истраживањима“ под насловом: „Политичка смицалица: Гардијан је прогутао тврдње САД о сиријском поседовању хемијског оружја“, у којем аутор описује „Гардијан“ као пропагандно оружје господара рата. „Гардијан“ и они који се залажу за агресију на Сирију, употребили су Сноудена као моћно оружје којим врше притисак на Обаму да спроведе агенду. Тарпли, који је провео извесно време у Либији током рата у Сирији, није неко ко сматра да је Обама било шта друго да ратни злочинац, но препознаје његово оклевање да директно крене у рат, као позитивни помак у вођењу империјалне политике.

„Осим неколико очигледних претеривања и реторичких фраза, Гринвилд и Сноуден нису ништа променили у нашима сазнањима и институционалном прислушкивању” – пише Тарпли у тексту: „Како идентификовати ограничену hang out oперацију ЦИА-e“, објављеном на сајту „PressTV“-a. Aли, медијски циркус помаже да се јавност држи подаље од најважнијег питања које се налази на дневном реду: да ли ће Британци, Французи, Израелци и неоконзервативци успети колебљивог и невољног Обаму у незахвалну улогу предводника НАТО коалиције у нападу на Сирију, Хезболах а можда и Иран? У том светлу јасно се може сагледати огромна медијска подршка коју су добиле добро познате чињенице свеопштег шпијунирања светске популације: слабљење Обаме с циљем да се омекша и смањи његова способност да се одупре захтевима за непосредну свеопшту агресију коју у круговима јастребова рата настоје свим силама да прогурају Петреус, Хејг и Кери, а у британским Камерун. Осим тога, производ ове операције је тај да антиратне снаге које би посветиле своју енергију на напада на британске, француске, израелске и неоконзервативне ратне хушкаче у војним круговима, просто би гурнуле Обаму у наручје агресорске фракције.''

Priznajem da nisam mogao da ukapiram zašto ga Putin toliko brutalno odjebava od mogućnosti da ostane u Rusiji.
Zna majstor ono što ja ne znam - jednom CIA, uvek CIA
ivana23 ivana23 20:20 15.07.2013

Re: Takmičenje

omega68


Izvor tog teksta? Pecat, Vaseljenska...?
omega68 omega68 20:30 15.07.2013

Re: Takmičenje

nije važan izvor
važno je da li je tačno.
Taj fundamentalizam, koji pre suštine u prvi plan stavlja formu, mi je baš simpatičan
ivana23 ivana23 20:49 15.07.2013

Re: Takmičenje

omega68
nije važan izvor
važno je da li je tačno.
Taj fundamentalizam, koji pre suštine u prvi plan stavlja formu, mi je baš simpatičan


Bez veze je sto 'krijes' izvor, vidis kako se jednostavno pronadje.

Uzgred, to je dokaz da ni sam ne verujes u ono sto pise.
Bojan Budimac Bojan Budimac 21:52 15.07.2013

Re: Takmičenje

važno je da li je tačno.

Khmmm... pa nije (baš sve) tačno. Kaže autorka Biljana (naglašavanje moje): "Даљи доказ да „Гардијан“ вуче у правцу рата може се видети из текста Дејвида Едвардса, објављеног 18. јуна у „Глобалним истраживањима“ под насловом: „Политичка смицалица: Гардијан је прогутао тврдње САД о сиријском поседовању хемијског оружја“"

A to baš ne odgovara istini. Naime, naslov Edvardsovog članka je: 'Political ploy'? The Guardian Editors Swallow US Claims On Syrian WMD.

Priča o posedovanju je iz drugog filma. U originalnom naslovu nema ni "p" od posedovanja, ali ima "t" od tvrdnji. Da je Đorovićka pročitala tekst sa razumevanjem shvatila bi da se radi o američkim tvrdnjama da je sirijska armija upotrebila sarin i da niko nigde ne postavlja pitanje posedovanja odnosno postojanja hemijskog naoružanja u arsenalu sirijske armije.

Jes' sitnica, ali mi to zapalo za oko s obzirom da sam upoznat sa likom i delom Dejvida Edvardsa (i partnera mu u Media Lens projektu, Dejvida Kromvela). No, iako sitnica pokazatelj je šljampavosti autorke (i celog tog... 'sajta'?). Tako da nije čudo da je Vebster u podnaslovu Veber. Međutim, da je ostala na prepričavanju pisanija Vebera/Vebstera to se ne bi desilo, jer on to ne pominje, ali u tom slučaju rad Biljanin ne bi mogao da se nazove "istraživačko novinarstvo".

Što se tiče dotičnog Vebera/Vebstera, jes' za zeru razumniji od Dejvida Ajka, samo je problem sa tom vrstom 9/11 trutera (trutova?) da će sve živo u svakoj mogućoj prilici povezati sa 9/11. Nije čudo da mu je osnovna platforma u poslednje vreme PressTV.

I da, na kraju evo linka na tu njegovu papazjaniju u kojoj ima svega od JFK, preko Zina i Čomskog, do Elsberga, koji je, naravno, takođe fejk vislblouer, a sve se svodi na gore pomenuto "ah, pa sve smo to znali". Pa ko ima vremena na bacanje (poput mene), široko mu polje

freehand freehand 22:13 15.07.2013

Re: Takmičenje

omega68
nije važan izvor
važno je da li je tačno.
Taj fundamentalizam, koji pre suštine u prvi plan stavlja formu, mi je baš simpatičan

A kako da znamo da li je tačno ako ne možemo da proverimo kredibilnost izvora?

omega68 omega68 23:30 15.07.2013

Re: Takmičenje

A kako da znamo da li je tačno ako ne možemo da proverimo kredibilnost izvora?

Tačnost se proverava kredibilnošću izvora?

Šta ako 1+1=2 piše na tarabi?Nije tačno jer ne piše na tabli ili u svesci?
Eto, zamisli da sve ono piše na tarabi( starijoj od američkog Ustava, pri tome )
omega68 omega68 23:34 15.07.2013

Re: Takmičenje

Priča o posedovanju je iz drugog filma.

da nije iz onog u kome je Izrael postao glavni jaran sa Turskom, pa se u to ime malo ispomaže lukama iste?
A malo odatle i bombarduje druge zemlje?
freehand freehand 23:49 15.07.2013

Re: Takmičenje

omega68
A kako da znamo da li je tačno ako ne možemo da proverimo kredibilnost izvora?

Tačnost se proverava kredibilnošću izvora?

Šta ako 1+1=2 piše na tarabi?Nije tačno jer ne piše na tabli ili u svesci?
Eto, zamisli da sve ono piše na tarabi( starijoj od američkog Ustava, pri tome )

Omega... Brate, kolega, prijatelju: dok ti globalnu špijunsku aferu čiji se akteri nalaze hiljadama kilometara od nas, i o kojoj podatke i njihove interpretacije dobijaš iz raznih izvora ali nijedan direktno i neposredno - porediš sa 1+1 - mislim da ne bi imalo mnogo smisla ulaziti sa tobom u raspravu o važnosti kredibilnosti tih posrednih izvora saznanja.
U stvari - grešim. Ne da ne bi imalo mnogo smisla, nego ne bi imalo nikakvog smisla to činiti tako nešto nedotupavno.
Drži se ti viših znanja a i obasjavaj, kolko uzmogneš.
omega68 omega68 23:58 15.07.2013

Re: Takmičenje

nisam poredio, samo sam pitao''šta ako''?
Zar je tu razliku tako teško shvatiti?
Ali ne, ti si rođen samo da bi pljuvao.Nema veze ako ispadneš neinteligentan u društvu
freehand freehand 00:05 16.07.2013

Re: Takmičenje

samo sam pitao''šta ako''?

Aaaaa, e pa izvini onda!

To znači da sam ja opet glup u društvi a da je potpuno nebitno da li ti je izvor informacija ovejani lažov, osuđivani kriminalac ili dokazani prevarant.
Dok god priča što je tvome uhu milo.
Domazet Domazet 03:09 16.07.2013

Re: Takmičenje

omega68

.
.
.
Напади на Обаму доводе до тачке у којој ће, или напасти Сирију, или бити смењен, сматра Тарпли.
.
.
.


Još jedan od Impeach Obama zevzeka.

Idi bre Omega...
ecce-florian ecce-florian 08:16 16.07.2013

brejking njuz

Putin lično isprobao podmornicu za Snoudenov put



A kad ja napišem u komentaru pre tri dana takav savet i preporučim ovaj vid transporta, svi kao odmahuju rukom. Jbg
ecce-florian ecce-florian 22:10 16.07.2013

brejkin brejkin

dabl brekin

evo i zahteva



Daklem kakav neispisan rukopis imaju ovi IT-ijevci

ps
iako je temporary , ipak neka reč obrazloženja ne bi bila na odmet. Možda svi članovi tela nisu baš onlajn

strogo pov.

izgleda ima nekih problema s onu podmornicu

ima jedna na lokaciji koju ne smem da otkrijem koja bi možda zadovoljila



freehand freehand 22:13 16.07.2013

Re: brejkin brejkin

strogo pov.

izgleda ima nekih problema s onu podmornicu

ima jedna na lokaciji koju ne smem da otkrijem koja bi možda zadovoljila









Krkar na Exit-u?!

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana