Društvo| Tehnologija| Život

Some line in the sand – „The Ape and the Sushi Master“

Milan Novković RSS / 18.02.2008. u 21:28

_44226577_quantum_spl300.jpg„...To watch apes dressed in human clothing and mimicking human manners--an old standby in films and television shows--can make some human viewers uncomfortable, writes the noted primatologist Frans de Waal. Somehow, by doing so, the apes are crossing some line in the sand, a line that speaks to issues of culture, which humans alone are presumed to have….” 

piše reviewer knjige „The Ape and the Sushi Master“ F.B.M. De Waal-a. Knjigu nisam pročitao nego su me do nje doveli Google drumovi dok sam čeprkao ne temu empatije, a pošto sam pročitao poslednje Kurzweill-ovo mišljenje o veštačkoj inteligenciji, pre neki dan, na šta me je danas podsetila vest o kineskom transu na temu nanotehnologija. 

Malo zamršeno, na prvi pogled, iako se meni sve više čini da bi “six degrees of separation”, u kom nema nešto previše ontološkog, pošto ga nema previše ni u nekonzumiranoj, prostoj separaciji, trebalo da bude zamršenije od, recimo, tri stepena separacije u kojima lako možemo da završimo budemo li previše Googlovali. 

Nekako je sve povezanije sa svim, bar se meni često čini, mnogo kraćim putevima nego što bi se reklo na prvi pogled. 

Mirrors and resonance – going alive” bi verovatno bio bolji naslov bloga. Evo zašto: ogledala zato što se u njima prepoznajemo, rezonancija zato što je to jedna od metafora kad je empatija u pitanju – osećamo ono što neko drugi oseća, i “živo” od planete zemlje koja tek treba da oživi. 

Sve je ovo poprilično subjektivno što ja pišem. Npr, kinezi razmišljaju da za olimpijske igre asfaltiraju parkirališta slojem koji, npr, ima nano-čestice titanijum dioksida, a koje tako male imaju katalitički efekat na azotne okside. Mogu da razlože 20% do 80% azotnih oksida iz auspuha kola u azot i kiseonik, osnovne sastojke atmosfere. Ja kad pročitam takvu vest, npr, i zamislim autoput tako asfaltiran, meni je takav autoput nekako “življi” nego onaj pre njega. 

Uopšte, u svetu je sve vidljiviji mega-trans na nano-teme, od merenja DNK oštećenja merenjem provodljivosti tog istog DNK između dve nano-tube elektrode, do uvek maštovitotog Kurzweilla i njegovih nano-robota koji nam plutaju po telu i paze na nas, popravljaju, koga fiziološki, a koga mentalno, obogaćuju i slično. 

Sve će to da bude do 2029 on kaže. To jeste nagađanje, ali kad bi se veliki svetski tehnolozi, od Billa Gatesa do Googlovih osnivača, naterali da se klade na nečije nagađanje onda bi Kurzweill odneo, skoro sigurno, ubedljivu pobedu. 

Kurzwell ceni da će tada otprilike i kompjuteri postati pametni koliko i ljudi. I ovde se moja digresija otprilike i završava, znam da je mnogima ovo poređenje inteligencije mašina i ljudi neprijatno koliko i majmuni u odelima. Ipak, pretpostavljam, navikli smo se na plombe, veštačke kukove, pacemakere, XP I Vistu pa ćemo se naviknuti i na sve pametnije programe. 

Iako ja, kao još veći optimista, cenim, tj ne razmišljam, da će se ovakvo intelektualno ogledalo, sinhronitet desiti i ranije, i kad se “kladimo” neka to bude moja 2020-ta, godina, iako i nije toliko bitna. Bitno je da su ogromne šanse da se to stvarno desi. I to neće biti singularitet kao bilo koji drugi, ili micro inverzija kao većina dosadašnjih. 

Naravno da je vraćanje na ovu temu profesionalna deformacija, ali ako svi imamo pravo da se profesionalno deformišemo ova nam, koji sedimo za kompjuterom i kuckamo, pomalo dođe i “prirodna” pojava.

Ako više volimo prirodno od veštačkog zato što je šire u svojoj lepoti, ako više volimo životinje od stvari zato što su šire u svojoj autonomiji, ako više volimo ljude od životinja zato što su širi u svom bogatstvu, odgovorima i provokacijama, zašto nas širi intelekt tako često čini tužnim. Ma koliko ubeđivao sebe da sam “normalan”, i ma koliko se radovao svakoj novoj tehnološkoj dosetci, ako nije dizajnirana kao destruktivna, mene ideja da će mašine biti pametnije od mojih unuka, pa možda i od moje dece, čini duboko tužnim. 

Čak je pomalo i smešno što mi je sasvim ok da mi sa velikom verovatnoćom jesmo uglavnom to što nam se i pričinjava, nekoliko šačica neurona sa nešto jednostavne elektrohemije, i nešto manjih tajni koje još čekaju da budu otkrivene, ali mi nije ok da je šačica silicijuma ili sličnog bespovratno pametnija od mojih potomaka. Ja znam da će moji potomci rasti uz mašine, i da će im to biti ok. Da će im biti moralno neprihvatljivo da obrišu program, i ako su u prilici, kao što je meni neprihvaljivo da ubijem životinju, ili čak pomislim da ubijem čoveka. 

Ali, toliko će moji potomci biti drugačiji od mene. A smem da se zakunem da sam se onomad zakleo da ću svoju decu bolje razumeti nego što su mene moji roditelje razumeli. Tj, razumeli su me odlično, samo sam se ja zakleo da ću biti još bolji. 

A neću, u stvari nemam šanse. Opet mutna relativnost, sve nam se čini da svet ubrzava dok, odjednom, ne shvatimo da mi usporavamo.



Komentari (34)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

bravar bravar 21:51 18.02.2008

bez naslova

Na brzinu:)))
Kazezoze Kazezoze 22:15 18.02.2008

Re: bez naslova

jel to ono:
- ako ti nishta ne padne na pamet mucni malom svojim hard dikom
Milan Novković Milan Novković 22:44 18.02.2008

Re: bez naslova

bravar
Na brzinu:)))

To je taj :) Meni su današnji kinezi i nanotehnologija bili povod za blog.
Kurzweill je legenda, evo mu sajta
Milan Novković Milan Novković 23:07 18.02.2008

Re: bez naslova

ako ti nishta ne padne na pamet mucni malom svojim hard dikom

Dok ne padne glava pa moraš da kupiš novi :)
dragan7557 dragan7557 23:54 19.02.2008

Re: bez naslova


To je taj :) Meni su današnji kinezi i nanotehnologija bili povod za blog.
Kurzweill je legenda, evo mu sajta


Trebali ste zbog boljeg razumevanja teme obratiti pažnju i na sledeće autore:

Nick Bostrom
David Deutsch
Jim Al Khalili
Robert A.Freitas
Eric K. Drexler
Autori imaju Homepage

i izvrsnog SF autora Dan Simmons Hyperion ISBN 90-245-1547-6 triologija koja se bavi na izvanredan način upravo temom AI i UI (Ultimna Inteligencija = Bog) i odnos čovek sistem/i.

Ovde treba istaći N.Bostrom-ov prilaz kako mašinama tako i simulacijama i sistemima skoji su u stanju da samostalno funkcionišu. Tema je izvanredna i vrlo interesantna vezana za Eksperimentalnu i teoretsku fiziku
ali i za Filosofiju pa je zato Nick Bostrom Oxford koji je jedan od istraživača Transhumanizma.

dragan 7557
19 februar 2008
dragan7557 dragan7557 00:00 20.02.2008

Re: bez naslova erata

Umesto Robert A. Freitas treba da stoji
Robert A. Freitas Jr. Nanomedicine, Volume I: Basic Capabilites je ceo na web-u
.
Milan Novković Milan Novković 10:32 20.02.2008

Re: bez naslova

Trebali ste zbog boljeg razumevanja teme obratiti pažnju i na sledeće autore:

Dragane, u pravu ste, bilo bi lepo. Ali ja nemam dovoljno vremena, a ni znanja da bih temu bolje odradio u add-hoc maniru. Zato je šteta što nemamo još autora, iako ih polako dobijamo. (pisao sam ja malo šire o ovome na nekoliko starih, arhiviranih blogova)

Pominjete transhumanizam i ultimativnu inteligenciju. Baš ta evolutivna inverzija, gde će mašine postati pametnije od nas, je interesantan singularitet zato što ga kao civilizacija doživljavamo po pvri put i što se dešava prebrzo.

Nanotehnologije su nešto "lakša priča" - kao što ne osetimo antibiotik u krvotoku, ili plombu u ustima, tako mnoge od tih tehnologija nećemo osetiti još dugo. Tj je Kurzweill, po meni, nešto veći optimista (doduše, kad budemo mogli roniti pola sata bez boce sa kiseonikom, zato što nam male mašinice u krvotoku ispustaju kiseonik, imaćemo nagli skok u kvalitetu, ali nikakvu inverziju (i sad ronimo na dah).

Što se tiče AI situacija je dramatično različita. I 2029-ta je prebrzo, imamo intelektualnu inverziju, a moralnu, ne znam, crnu rupu, belu rupu, adaptivnu rupu, šanse su da jedva i SciFi može da nam pomogne.

To će se relativno naglo desiti, pretpostavljam, pošto ne samo da napreduje tehnologija, nego ubrzava. A još se nije efektivno dokopala heuristike, evolucije. Kad se to desi počeće da ubrzava još brže
blue blue 22:30 18.02.2008

nanu li joj naninu

eto, to pomislih pre skoro dve decenije, kad mi se prva mashina (komp) dochepala ruku.
i od onda se ne ispushtamo.

tada vec, ej, tada vec mi je bilo jasno da smo nas'radali ko zhuti kada prodju prvi drugi i treci krug zanosa,
ako malo ne dovedemo u sklad sve te mogucnosti sa svojim istinskim potrebama..

dobro, ne tada, ne danas, ne sutra, ali uskoro (iz ist.aspekta) cemo se cuditi, sta to bi ?

zasto?
pa zato sto, a to rekoh i na pretproslom ti blogu:
chovek ne prati IZNUTRA tehnologiju koju sam stvara.
nasha evolucija i evolucija mashina ( shiroko posmatrano) su nesto kao kornjaca i zec..

Milan Novković Milan Novković 22:55 18.02.2008

Re: nanu li joj naninu

nasha evolucija i evolucija

Mi, u stvari, co-evoluiramo.
Ko ima vremena za googlovanje naći će keywords za googlovanje u sinopsisu jednog starog Santa Fe Institute workshopa, ili, lakše, mešanjem (investigations, Stewart Kaufman, "The nature of Autonomous Agents and the worlds they mutually create".co-evolution, adjacent possible itd fragmenata)
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 22:41 18.02.2008

smart machine, quo vadis?

znam da je mnogima ovo poređenje inteligencije mašina i ljudi neprijatno koliko i majmuni u odelima. (...)
Ja znam da će moji potomci rasti uz mašine, i da će im to biti ok. Da će im biti moralno neprihvatljivo da obrišu program, i ako su u prilici, kao što je meni neprihvaljivo da ubijem životinju, ili čak pomislim da ubijem čoveka


Ako konsultujemo klasicne teorije inteligencije, masine su vec pametnije od ljudi; brze i vise pamte, brze obradjuju informacije; imaju razvijeniji matematicki faktor itd. Ono sto nas pak odvaja (bar se nadam) od zivotinja i od masina jeste empatija. Empatija nije faktor inteligenicije, pa cemo je u interesu diskusije zanemariti :)
Sto se tice hipoteticko-futuristickoe neprihvatljivosti brisanja programa (i.e. ubijanje ili lobotomiranje masine), to mi vec izgleda moguce. Moja prijateljica iz Moskve radi Ph.D. iz ne-znam-tacno-cega-ali-ima-veze-sa-artificijalnom-inteligencijom. Ona kaze da ce za tri godine napraviti masinu sa kojom cu moci da razgovaram o kompleksnim stvarima!? Njen me entuzijazam ispunio strahom i divljenjem...
Milan Novković Milan Novković 23:06 18.02.2008

Re: smart machine, quo vadis?

moci da razgovaram o kompleksnim stvarima

Iako je vaša prijateljica još veći optimista to je sad potpuno izvesno, tj da će se desiti, iako je vreme teško predvideti.

Interesantno je, npr, da će se na kraju pokazati da je "optika" (oko, optički nerv, oni prvi delovi vizuelnog korteksa veća zagonetka nego ono što mi deklarišemo kao inteligentno razmišljanje.

Tu onda dolazi ona posebno uzavrela i mutnija strana tehničkog napredka - ovaj problem su, između ostalog, napali i tako što od neke životinje, u fabrici mesa, uzmu taj deo optičkog nerva i mozga, iseku na jako tanke listove, skeniraju u 2D svaki list, naprave od svih skenova 3D model, i iz modela naprave IC chip. I to više-manje radi posao, tj delić posla koji radi i kod životinje, a tu se ni mi ne razlikujemo. Većina nas jede meso, ali i dalje ima nešto sumorno u ovakvom napredku nauke,a da nije samo heuristika.
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 23:40 18.02.2008

Re: smart machine, quo vadis?

Milan Novković
moci da razgovaram o kompleksnim stvarima

Iako je vaša prijateljica još veći optimista to je sad potpuno izvesno, tj da će se desiti, iako je vreme teško predvideti.Interesantno je, npr, da će se na kraju pokazati da je "optika" (oko, optički nerv, oni prvi delovi vizuelnog korteksa veća zagonetka nego ono što mi deklarišemo kao inteligentno razmišljanje. Tu onda dolazi ona posebno uzavrela i mutnija strana tehničkog napredka - ovaj problem su, između ostalog, napali i tako što od neke životinje, u fabrici mesa, uzmu taj deo optičkog nerva i mozga, iseku na jako tanke listove, skeniraju u 2D svaki list, naprave od svih skenova 3D model, i iz modela naprave IC chip. I to više-manje radi posao, tj delić posla koji radi i kod životinje, a tu se ni mi ne razlikujemo. Većina nas jede meso, ali i dalje ima nešto sumorno u ovakvom napredku nauke,a da nije samo heuristika.


Ne znam zbog cega se ocekuje da nasa ljudska priroda evoluira sa tehnikom. Za naucna dostignuca su 'odgovorni' retki medju nama koji i dalje misle svojom glavom. Vecina ljudske populacije se moze svrstati u kategoriju konzumenata i korisnika, koji ne moraju uopste da koriste glavu jer sve za njih rade masine. Simplificirano, ali sta ocekivati drugo od 'drustvenjaka'? :)
Milan Novković Milan Novković 23:48 18.02.2008

Re: smart machine, quo vadis?

Vecina ljudske populacije se moze svrstati u kategoriju konzumenata i korisnika, koji ne moraju uopste da koriste glavu jer sve za njih rade masine.

U redu, ali evoluira školstvo, npr, tj prinuđeni smo da ipak koristimo glavu, pa tako evoluiramo i mi. Od konzumiranja onda konzumiramo i multimedia, programe, web, visuals, sve "gušću" interakciju sa drugima itd.

Ceo "mix" svih nas i tehnologije coevoluira. Ono ne-determinističko u evoluciji čuva mnoga iznenađenja iza ćoška.
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 00:23 19.02.2008

Re: smart machine, quo vadis?

Milan Novković
Ceo "mix" svih nas i tehnologije coevoluira. Ono ne-determinističko u evoluciji čuva mnoga iznenađenja iza ćoška.



Maksa Maksa 23:57 18.02.2008

nano-Vista

navikli smo se na plombe, veštačke kukove, pacemakere, XP I Vistu


Sve-sve, ali da smo se navikli na Vistu... teško.
Pre bih se navikao na ekser u glavi.

Milan Novković Milan Novković 00:02 19.02.2008

Re: nano-Vista

Sve-sve, ali da smo se navikli na Vistu... teško

Sorry :) Ja sam već oguglao na "malog mekanog", što bi rekao jedan naš bivši zaposleni :)
Solidan SP će, valjda, pre ili kasnije uraditi posao.
Maksa Maksa 00:13 19.02.2008

Re: nano-Vista

Sorry :) Ja sam već oguglao na "malog mekanog", što bi rekao jedan naš bivši zaposleni :)


Nisam neki MS-basher, i ja sam mislio da sam oguglao - koristim njihove OS-ove i programiram pod njima od DOS-a 3.3, i što jes - jes, svaki put je bilo bolje. Do Viste. Opak buć.

Solidan SP će, valjda, pre ili kasnije uraditi posao.


Heh, taj solidan SP nikako da se pojavi, ja nekako više računam na (doduše već posustali) Mooreov Zakon.

Aleksandra Mitrovic Aleksandra Mitrovic 00:29 19.02.2008

Ništa se to meni ne sviđa

kinezi razmišljaju da za olimpijske igre asfaltiraju parkirališta slojem koji, npr, ima nano-čestice titanijum dioksida, a koje tako male imaju katalitički efekat na azotne okside. Mogu da razlože 20% do 80% azotnih oksida iz auspuha kola u azot i kiseonik, osnovne sastojke atmosfere.

Ja sam bila oduševljena i zaprepaštena jednim "master class"-om emitovanom na BBC-ju prošle godine u kojem je jedan britanski mikro biolog (na žalost ne mogu da se setim imena) govori o poslednjim dostignućima na temu "čitanja" DNK i za šta se sve može upotrebiti to znanje. Pominjao je genetsko kreiranje određenih mikro organizama koji će za ljude odrađivati kojekakve poslove kao na pr. prerada raznih materijala u energente.
nano-robota koji nam plutaju po telu i paze na nas, popravljaju, koga fiziološki, a koga mentalno, obogaćuju i slično.

Ovo mi zvuči totalno scarry. Već vidim naše potomke kako čavrljaju sa svojim nano/(y??!!)-robotom, izlaze zajedno, ovaj (nano-nany) ga savetuje šta da jede, šta da pije, koja je verovatnoća da se dogodi ovo ili ono.....i šta se desi kada uleti neki "bag" u softwer a mi to ne primetimo!? Pa gde je tu lepota neizvesnosti? Jel neko glegao "I robot"?
Dragan Vujanović Dragan Vujanović 00:57 19.02.2008

Kiber optimizam ..!!

Milan Novković: " "kinezi razmišljaju da za olimpijske igre asfaltiraju parkirališta slojem koji, npr, ima nano-čestice titanijum dioksida, a koje tako male imaju katalitički efekat na azotne okside. Mogu da razlože 20% do 80% azotnih oksida iz auspuha kola u azot i kiseonik, osnovne sastojke atmosfere.
Uopšte, u svetu je sve vidljiviji mega-trans na nano-teme, od merenja DNK oštećenja merenjem provodljivosti tog istog DNK između dve nano-tube elektrode, do uvek maštovitotog Kurzweilla i njegovih nano-robota koji nam plutaju po telu i paze na nas, popravljaju, koga fiziološki, a koga mentalno, obogaćuju i slično.

Sve će to da bude do 2029 on kaže. To jeste nagađanje, ali kad bi se veliki svetski tehnolozi, od Billa Gatesa do Googlovih osnivača, naterali da se klade na nečije nagađanje onda bi Kurzweill odneo, skoro sigurno, ubedljivu pobedu. Kurzwell ceni da će tada otprilike i kompjuteri postati pametni koliko i ljudi.
Uh, kako ovaj post osvežava atmosferu na blogu. Naspram svog onog silnog vukljanja unazad, u memljive istorijske kontekste, i izazivanja straha da budućnost zapravo uopšte i ne postoji - uz ovaj tekst o bio-tehnološkoj futuristici utisak je potpuno suprotan. I, izand svega prijatan. Bez obzira što je sam autor posta na momente rastužen (kako sam kaže) zbog predviđanja da će veštačke inteligencije i mašine po svojoj efikasnosti sustići čoveka. Kod mene ovi nagoveštaji izazivaju osećanja optimizma i trijumfa. Trijumfa ljudske sposobnosti da kreira.


andjelija andjelija 01:01 19.02.2008

Re: Kiber optimizam ..!!

to sve pod uslovom da je ekonomija stabilna.

meni bi trebao jedan robot nano fazon...da kuva, sprema, cisti, sklanja za mnom, da me nista ne pita, masira, ceslja kosu, spremi kadu, upali muziku u zavisnosti od mog raspolozenja, pere posteljinu, i namesta je.... vozi me, sminka jer ne umem....
Milan Novković Milan Novković 01:27 19.02.2008

Re: Kiber optimizam ..!!

meni bi trebao jedan robot nano fazon...da kuva, sprema, cisti, sklanja za mnom, da me nista ne pita, masira, ceslja kosu, spremi kadu, upali muziku u zavisnosti od mog raspolozenja, pere posteljinu, i namesta je.... vozi me, sminka jer ne umem....

To još malo pa ko idealan muž :)
Milan Novković Milan Novković 01:50 19.02.2008

Re: Kiber optimizam ..!!

Kod mene ovi nagoveštaji izazivaju osećanja optimizma i trijumfa. Trijumfa ljudske sposobnosti da kreira.

Meni se život od šestog osnovne, znači 35 godina, vrti oko tehnologije. I ja svaki napredak doživljavam kao trijumf.

Ali, dok nas mašine ne prestignu čoveku se lako poistovetiti sa nekim ko vodi trku, prvim, pobednikom koji za sobom povlači ostale.

Kad nas mašine prestignu to će biti drugačije. Evolutivno više nećemo biti prvi i jaz će se širiti. To je meni malo zastrašujući scenario.
Ja mislim da bi bio i strašniji da nije SciFi žanra koji je bajka nad kojom imamo kontrolu.

Budućnost će biti realnost nad kojom nemamo kontrolu.

I sad oko nas imamo ljude razne, jedan zna IT bolje od mene, drugi fiziku, treći hemiju, četvrta osoba bolje piše itd. Ali ja ili moja deca imamo šansu da tog komšiju stignemo i prestignemo. Imamo nadu. Ne moramo tu šansu da koristimo, nije ona toliko ni bitna, ali je imamo, u našoj imati i nemati simetriji to jeste bitno, i sad nema ništa determinističko u odnosu naših mana i vrlina. I nama to prija i treba, da nam niko ne može reći da smo inferiorni po dizajnu, to su osnovni temelji civilizacije nad kojima rastemo.

U budućnosti ćemo u intelektualnom smislu biti deterministički inferiorni. To kao kolektiv još nismo iskusili. Ne verujem ja u terminator mašine, neka budu humanije od nas, i verovatno hoće, i decenijama će nam još služiti, ali ćemo biti sve manje potrebni.
carly carly 04:53 19.02.2008

Re: Kiber optimizam ..!!

To je jedan pogled. Ja ne mislim da ce masine toliko prevazici coveka barem ne u pocetku, da mi postanemo nepotrebni tj u takvom scenariju bi nas prevazisle. Ali zar nije za ocekivati upotrebu tih mazina za bolju spoznaju coveka. Poznato je da je mozak do danas jos uvek poprilicno tajnovit za naucnike. Recimo pomocu masine razotkrijemo tajne i covek se znacajno unapredi u funkcionisanju (mislim da ima jos dosta prostora za napredak), onda unapredjeni covek razvije jos bolje masine i tako u krug dok se ne smisli nesto novo. Jer bez obzira koliko budu bolji roboti od coveka ipak ce biti ograniceni cinjenicom da su ih stvorili gori od njih samih. Mislim da nece moci daleko da odmaknu bez nekih dodatnih unapredjenja.
Fragoje Fragoje 07:38 19.02.2008

Re: Kiber optimizam ..!!

Milan Novković

U budućnosti ćemo u intelektualnom smislu biti deterministički inferiorni. To kao kolektiv još nismo iskusili. Ne verujem ja u terminator mašine, neka budu humanije od nas, i verovatno hoće, i decenijama će nam još služiti, ali ćemo biti sve manje potrebni.


hmm, ako ce te nase sklopocije da budu intelektualno & emotivno superiornije, shvatice, valjda, na vreme da bi nasa reakcija na njihovu pojavu dovela do velikih drustvenih lomova (ili njihovog cancelovanja), pa ce na vreme da se pretvaraju da su gluplji nego sto jesu kako bi mogli da nas tetosu i gaje, a da mi to i ne znamo... uf, sta ako mi vec zivimo u tom vremenu? onda i nisu tolko fini kao sto ocekujemo...
DeMarti DeMarti 09:36 19.02.2008

Re: Kiber optimizam ..!!

Ali, dok nas mašine ne prestignu čoveku se lako poistovetiti sa nekim ko vodi trku, prvim, pobednikom koji za sobom povlači ostale.

Meni je mnogo verovatnije da će doći do prožimanja/simbioze mašina i ljudi. Ne verujem u mogućnost koegzistencije njih i nas. Za hipotetičke njih ne znam, ali za nas znam da kao vrsta ne bi mogli da podnesemo da budemo na mestu 2. Najviše što će moći da se kaže je:
do 20wx godine na planeti Zemlji jedina razumna vrsta je Homo Sapiens.
od 20yz godine na planeti Zemlji jedina razumna vrsta je ______
Šta je bilo između 20wx i 20yz biće tema o koja će se promišljati u okviru vrste _______
Milan Novković Milan Novković 10:05 19.02.2008

Re: Kiber optimizam ..!!

Meni je mnogo verovatnije da će doći do prožimanja/simbioze mašina i ljudi

To sigurno, all along, to već "živimo" u primitivnoj formi.

Da, taj koncept egocentrično "razumnog" je i meni ono što muti vodu kad u mašti odem u budućnost i igram se sa praunucima, npr.

Ali mi smo tranzicija, pa tako jedinstveno sentimentalna faza. Gledam klince, oni već normalnije rastu uz tehnologiju.
Milan Novković Milan Novković 10:08 19.02.2008

Re: Kiber optimizam ..!!

pa ce na vreme da se pretvaraju da su gluplji nego sto jesu

Fora je što smo mi prešli prag pameti gde na život gledamo drugačije nego, npr, mačka koja srećno jede, spava, oštri nokte, juri veštačkog miša i šlajfuje na uglačanom parketu :)
Milan Novković Milan Novković 10:20 19.02.2008

Re: Kiber optimizam ..!!

Ali zar nije za ocekivati upotrebu tih mazina za bolju spoznaju coveka.

Jedan moj prijatelj, scenarista, između ostalog, pred kraj života počeo da piše scenario i dočarao mi jednu scenu - deda robot stavio unuka robota u krilo, u nekoj hladnoj zimskoj noći i počeo da mu priča bajke o, ne vilama, nego ljudima. Počeo pre AI-a, vanredno vredan um, ali lenj u egzekuciji pa nikad nije završio posao.

Kako stvari mogu da se razvijaju ja, naravno, nemam pojam. Ja samo maštam. I sam vanredno lenj za neku pedanteriju, a o rigoroznosti da i ne pričamo, i na ovozemaljske teme. A mašta i pedanterija upakovane ionako imaju, po definiciji, solidnu oximoronsku notu.

Jer bez obzira koliko budu bolji roboti od coveka ipak ce biti ograniceni cinjenicom da su ih stvorili gori od njih samih

Neće, ovo u heuristici ne važi, tj u evoluciji.
andjelija andjelija 01:20 20.02.2008

Re: Kiber optimizam ..!!

Milan Novković
meni bi trebao jedan robot nano fazon...da kuva, sprema, cisti, sklanja za mnom, da me nista ne pita, masira, ceslja kosu, spremi kadu, upali muziku u zavisnosti od mog raspolozenja, pere posteljinu, i namesta je.... vozi me, sminka jer ne umem....

To još malo pa ko idealan muž :)

ma samo dve od navedenih stvari da radi vec je idealniji :)))
Dilan Dog Dilan Dog 09:30 19.02.2008

Zavirite u nano-svet

Zavirite u nano-svet




Milan Novković Milan Novković 09:59 19.02.2008

Re: Zavirite u nano-svet

Da, neverovatan je put od atoma do "wetware".

I pošto pričamo o toliko mnogo redova veličine, geometricaly speaking, "logično" je da od atoma do intelekta ima bezbroj puteva.

Evo "još jednog", tj sve je rano eksperimentalno i ko zna dokle će dobaciti, čeprka i IBM, što je uvek dobar signal:

Introducing the glooper computer, na temu "chemical computing". Evo teaser rečenice :) "..."He wants to use his gooware to create a liquid robot in which metal and wire are replaced by jelly"....
Dexter Dexter 11:50 19.02.2008

re:

Ma koliko ubeđivao sebe da sam “normalan”, i ma koliko se radovao svakoj novoj tehnološkoj dosetci, ako nije dizajnirana kao destruktivna, mene ideja da će mašine biti pametnije od mojih unuka, pa možda i od moje dece, čini duboko tužnim.


Masine jos uvek nemaju bilo kakve veze sa ljudskom inteligencijom. 60ih je postojalo sirkorasprostranjeno uverenje da ce za 30ak godina biti napravljena inteligencija slicna ljudskoj.Sada je rok pomeren na 2029?
Stvar je u tome sto ne postoje odgovarajuci modeli koji bi se mogli simulirati/emulirati ni za daleko jednostavnije oblike inteligencije. Dakle "inteligencija" jednog mrava je jos uvek enigma za naucnike.
d j o l e d j o l e 13:37 19.02.2008

Ne secam se

da li ste vi, ili neko drugi, pre vise od godinu dana napisali blog o tome kako se srednje vreme izmedju sukcesivnih kvantnih skokova u razvoju nauke i tehnike skracuje, i kako cemo uskoro biti svedoci tehnoloskih revolucija koje ce se desavati u neshvatljivo kratkim vremenskim razmacima.

Ali, pitanje je da li je svaka tehnoloska revolucija - revolucija za svakoga ... jeste za one koji se secaju prethodnih vremena, ali je za onoga ko se rodio u novoj eri taj novi tempo (sto kazete, svet se stalno ubrzava) sasvim normalna stvar. Bar je normalna za jedan deo populacije ... ostatak sto starijih sto novorodjenih verovatno ispada na krivinama, noseni brzinom koju ne mogu da prate.

Ipak, ako je svaka nova era nesto isto uvek iznova potvrdila (bar gledano iz onog dela populacije koji uspeva da prati tempo razvoja, znanja, ..., sta god) to je ona stara izreka da sto vise saznajemo prvo sto otkrivamo je da je granica naseg neznanja sve veca i veca. I to je mozda jedan od osnovnih pokretaca toka nase civilizacije.

Ako bi se pomirili sa cinjenicom da smo dosli do granice neznanja (sto kazete sacica neurona + elektrohemija + jos nesto malo tajni koje treba otkriti), poceli bi da kruzimo po toj granici uvereni da smo saznali sve sto je moguce saznati i ponovo ce vratili tamo gde su pre nas bile silne ciklicne kulture, koje su samodovoljno kruzile same oko sebe hiljadama godina. Ipak, nakon tih hiljada godina je uvek dolazio period linearnog ili eksponencijalnog, u svakom slucaju progresivnog (anticiklicnog), razvoja.

Naravno, sve tako dok sami (licno) ne pocnemo da usporavamo ... i na kraju se definitivno sklonimo i stanemo ... sa strane puta po kome drugi tutnje.
Dilan Dog Dilan Dog 13:55 19.02.2008

Re: Ne secam se

d j o l e

Ali, pitanje je da li je svaka tehnoloska revolucija - revolucija za svakoga ... jeste za one koji se secaju prethodnih vremena, ali je za onoga ko se rodio u novoj eri taj novi tempo (sto kazete, svet se stalno ubrzava) sasvim normalna stvar. Bar je normalna za jedan deo populacije ... ostatak sto starijih sto novorodjenih verovatno ispada na krivinama, noseni brzinom koju ne mogu da prate.

Ipak, ako je svaka nova era nesto isto uvek iznova potvrdila (bar gledano iz onog dela populacije koji uspeva da prati tempo razvoja, znanja, ..., sta god) to je ona stara izreka da sto vise saznajemo prvo sto otkrivamo je da je granica naseg neznanja sve veca i veca. I to je mozda jedan od osnovnih pokretaca toka nase civilizacije.

Ako bi se pomirili sa cinjenicom da smo dosli do granice neznanja (sto kazete sacica neurona + elektrohemija + jos nesto malo tajni koje treba otkriti), poceli bi da kruzimo po toj granici uvereni da smo saznali sve sto je moguce saznati i ponovo ce vratili tamo gde su pre nas bile silne ciklicne kulture, koje su samodovoljno kruzile same oko sebe hiljadama godina. Ipak, nakon tih hiljada godina je uvek dolazio period linearnog ili eksponencijalnog, u svakom slucaju progresivnog (anticiklicnog), razvoja.


Ovo za tehnološke revolucije, što se može proširiti i na razvoj u bilo kojoj oblasti ljudskog delovanja ili na zadovoljavanje stalno višeg (kvalitetnijeg) nivoa ljudskih potreba, ste u pravu. Brzo se čovek navikne na neki stepen razvoja, na veću platu i sl. Odmah potom nastavlja kao da se nije ništa dogodilo. Tako da procenjivanje stepena razvoja ostaje naučnicima... na žalost.

Što se tiče procesa učenja, mislim da je jasno da se ne može stići do granice (ne)znanja, uvek mora postojati neki horizont. Da uputim reči sociologa Maxa Webera, koji je rekao da se proces racionalizacije, modernizacije, odnosno razvoja nauke kreće u pravcu sve većeg znanja o sve manjem- dakle u smeru uskostručnih specijalizacija. Zbog toga je, čini mi se, nemoguće konačno znanje u bilo kojoj oblasti...

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana