Filozofija| Istorija| Politika

Od republike do imperije II

dali76 RSS / 07.09.2013. u 23:00

  

Ovaj blog nastavlja tamo gde je predhodni zavrsio. U isto vreme odgovara na pitanja kako, zbog cega i kada je to  Amerika usla u fazu  klasicnog    imperijalizma  ? Zbog cega se vanjska politika Demokrata i Republikanaca ne razlikuje? I na kraju, zasto   novostvorena  koalicija u kongresu nije iznenadjenje.

Istorija nije nauka o proslosti,vec nauka koja pokusava objasniti sadasnjost. Ona se i kroz primer  Amerike moze posmatrati  kao svojevrsna patologija ljudskog ponasanja.

Ideja o Americi kao svetioniku ostatku mracnog sveta rodila se davne 1630 godine na brodu "Arbela". John Winthrope, lider Puritanaca zasluznih za osnivanje kolonije Massachusetts bay, prvi ce u svom najpoznatijem politickom pamfletu "model hriscanske solidarnosti"( A Model of Christian Charity) citirati novozavetnu frazu :grad na bregu ( City upon hill)   u kontekstu njegovog verovanja  da je  upravo on ,skupa sa Puritancima, dobio zadatak da na novoj zemlji osnuje  "novi Jerusalem".

Winthrop i njegovi istomisljenici su verovali u ciklicnu prirodu ljudske  istorije. Naime, po njima istorija  se deli na  vremena svetla koja smenjuju vremena tame. Tako je na primer, vreme svetla bilo vreme Hrista i njegovih apostola da bi ih sukcesivno zamenila vremena tame predvodjena i uzrokovana korumpiranoscu Katolicke crkve.

Pojava Martina Luther/a, odnosno protestanske crkve, verovao je Winthrope, bila je boziji znak dolaska novog vremena svetla.

Medjutim, Winthrope i njegovi istomisljenici smatrali su da je reformatorski pokret pretocen u protestantizam propustio priliku da istinski procisti Hristovu Crkvu. U ondasnjoj engleskoj kolonizaciji Amerike, Winthrope je prepoznao, ne samo sansu, vec bozije providjenje osnivanja "novog Jerusalema" na tlu novog sveta.

Stari je svet, ubedjen je bio Winthrope, isuvise ogrezao u mrak i korupciju ljudske duse da bi sa njega zasijalo svetlo nade.

Mada, identicna  vrsta mraka pretila je i novom kontinentu. Naime, Wirginia, za razliku od Winthropovog Massachusetts/a imala je  prve koloniste koji su vise brinuli o svom vlastitom, pre svega materijalnom spasenju, nego o spasavanju sveta.

Bez obzira na nesumnjivu snagu njihove vere, ideoloski zil osnivaca Massachusetts kolonije nije mogao odoleti protoku vremena sa kojim su neumitno stizale, kako nove generacije, tako novi  naseljenici.

Zbog toga ce zivot u Bostonu, sto se tice uzivanja u materijalnim blagodetima, sve vise liciti na gradove drugih kolonija. Ortodoksni ce svestenici, poput kakvih starozavetnih proroka, vapiti nad sudbom Massachusetts/a koji se odrekao boga pa se po nicem ne razlikuje od Wirginia/e.

Medjutim, animoziteti izmedju kolonija Wirginia i Massachusetts, iako stavljeni u drugi plan tokom i zbog rata za nezavisnost(1776-1783), jos ce dugo odolevati zubu vremena.

Rat za nezavisnost, sem sto je  animozitete izmedju kolonija stavio na stranu, izvukao je i u samom Massachusetts/u vec odavno zaboravljenu Winthropovu ideju o "gradu na bregu".

Naravno, winthropova politicko religiozna poruka do te je mere sekulizirana da bi je sam Wintrhope da je mogao tesko prepoznao. Novo stvarana americka republika, utemeljena na  principima prosvetiteljstva koji su nosili     novi, sekularni odnos religije i drzave, sve da je htela, nije mogla samo kopirati Winthropov "model hriscanske solidarnosti".,. Ono sto medjutim lideri novostvarane republike jesu prihvatili od Winthropa jeste mesijanska uloga, ovog puta ddignuta sa nivoa puritanske kolonije  Massachusetts na nivo tadasnjih  Sjedinjenih drzava.

Amereika je tako odbacivsi jednu vrstu imperijalizma, onog hriscanskog,postavila seme drugoj vrsti imperijalizma kog  je sam Jefferson nazvao slobodarskim.

Medjutim, niti Winthrope, a jos manje Jefferson , nisu smatrali da je Americi, kao svetioniku svetla, za promicanje njenih ideja potrebna sila. Sta vise, sama svrha postojanja svetionika jeste  da svojom svetloscu ukaze na put ostatku  sveta, a ne da ga na taj isti put natera. Drugim recima, neophodnost sile ,  oskrnavila bi sustinu ideje kao takve.

Jefferson, ocigledno  svestan da bi  vojna moc mogla Amerriku odvesti tamo gde je bila Engleska  njegovog vremena, zustro se protivio postojanju  aktivne vojske. "Aktivna vojska", kako je govorio  Jeffersonov istomisljenik Elbridge Jerry, "je poput aktivnog penisa: odlican garant mira u kuci,ali opasno iskusenje za avanture vani".

Posle sticanja nezavisnosti, Winthrope ,  na kratko vaskrsao tek da bi njegova mesijanska ideja bila upakovana u   novi, patriotski okvir, zarad mobilizacije stanovnistva protiv krune, brzo je nestao sa scene novostvorene republike.

Gotovo dva veeka kasnije, hladnoratovska Amerika kao pobednik dva svetska rata te sa ideoloskim  neprijateljem u vidu komunistickog Sovjetskog Saveza, postace pogodno tlo da se jos jednom iz istorije izvuce mesijanska   uloga Amerike.

Ovog ce puta americcki politicari,za razliku od utemeljivaca  americke republike, direktnije citirati winthropov "grad na bregu".

Winthropov religiozni fanatizam suprostavljen principima prirodnog prava na kojima je stvorena americka  republika, u jednoj drugoj, hladnoratovskoj  Americi, izgubice negativnu konotaciju. U Americi ciji  je glavni neprijatelj postala komunisticka bezboznicka ideologija USSR/a, Winthrope ce  doziveti svojevrsnu politicku rehabilitaciju.

U isto vreme, ovvog puta nimalo suprostavljena Winthropovoj politicko religioznoj idejiAmerike kao "novog Jerusalema", vaskrsnuce i Jeffersonov tzv slobodarski imperijalizam.

Tako ce ova dva ideoloski suprostavljena koncepta kohabitirati zajedno, prvi Winthropov prihvacen od  Republikanaca , dok su drugi, Jeffersonov concept " prigrlili" Demokrate. Medjutim nit  koja spaja  ova dva koncepta, odnosno zbog cega se   vanjska politika dve partije nece razlikovati, jeste mesijanska uloga SADD.

Naravno, SAD nisu postale model hriscanske solidarnosti ili svetionik slobode drugima , kako su to zamisljali Winthrope i Jefferson. Oslonivsi se na silu SAD su presle taj rubikon u kome su i bog i sloboda  postali dekoracija    sustini oslikanoj u klasicnom       imperijalizmu.

Medjutim Sam  sudar ova dva idealizma sa filosofijom  realizma, pretocen u upotrebu sile, ne predstavlja presudan momenat za prelazak u klasicni imperijalizam. Mnogo bitnija posledica pomenutog sudara  oslikana je u cinjenici da  je paravan ili dekoracija  postala svrha ideologije. Drugim recima,  neki ddanasnji  Nietzsche/ov junak(ludak)mogao bih usred belog ddana   sa   fenjerom u ruci traziti demokratiju ,a zatim uzviknuti kako   je ista   konacno mrtva. Ono sto je preostalo  jeste samo senka  upokojene  ideologije.  .

Ideolosko mrtvilo obe partije   objasnjava najmanje   dve stvari:Postaje  jasnije zbog cega se vanjska politika Demokrata i Republikanaca, iako polazi sa drugacijih ideoloskih pozicija, razlikuje koliko se razlikuju pepsi i kola.

Drugo, jos interesantnije, daje logicno objasnjenje nedavno stvorene antiobamine koalicije u kongresu, koja nije, kako bi to mnogi ocekivali, sastavljena po  partijskoj  liniji, vec jee cine  najliberalnije demokrate i  najkonzervativniji Republikanci.

Drugim recima, otpor politici Bele kuce, jucer po pitanju NSA, danas po pitanju Sirije, moze se posmatrati kao otpor ideoloski  prezivelih segmenata obe partije njihovim ideoloski mrtvim mainstream/ovima .

Zbog toga ne cudi  podrska Demokratskih i Republikanskih  lidera u kongresu  Obaminoj vanjskoj politici,   u svezi NSA,a   ovih ddana u pogledu  Sirije.

Iako je predsednik Obama  ucinio svojevrsni presedan trazeci misljenje kongresa  on sse sasvim jasno  pozicionirao  na jednu stranu   politicke nejednacine  koju cine imperija i demokratija.

Svaka je imperija prevashodno  zainteresirana za poruku svoje  akcije dok je demokratija prevashodno zainteresirana za poruku svojih gradjana.

Bitno je naglasiti rec prevashodno jer postoje izuzeci, E.G., ddva svetska rata, kad su predsednici Amerike  donosili odluku da SAD udju u  rat bez obzira na  inicijalno negativan stav javnosti.  

U tome smislu treba posmatrati i  pokusaj Obamine administracije da Siriju danas uporedi sa Nemackom pred drugi svetski rat, koja ne samo sto vredja zdrav razum,vec govori  do koje je mere pomenuti paravan upokojene ideologije izlizan.

Amerika, na razocarenje mnogih, nije  delo ni boga ni vraga; istina je  kao obicno negde izmedju. Ameriku su stvorili ljudi. Sto naravno ne  umanjuje  kredibilitet  univerzalnog pravila da je pitanje odgovornosti i moci usko poveezano, radilo se o lokalnoj ili globalnoj ljudskoj zajednici.

                                                                         



Komentari (51)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

freehand freehand 23:24 07.09.2013

Hej Obama

dali76 dali76 18:09 08.09.2013

Re: Hej Obama

Sjetih se bilborda Barache Obama budi uvek snama.
Ali I luikovicevog predloga za isti “Vladimire Putine razmakni nam butine.”
princi princi 23:43 07.09.2013

Preporuka za čitanje

V. Smil: Why America is not a new Rome.

To "imperijalisanje" Amerike je, u principu, utočište duhovno lenjih. Amerika je, u najboljem slučaju, reluctant hegemon koji je svoj relativni kreativni, ekonomski, politički, vojni pik (relativno u odnosu na ostatak sveta) doživeo još sredinom prošlog veka. Poslednjih 70 godina svet, zapravo, prisustvuje kontinuiranom declineu američke moći. I upravo je ta uloga reluctant hegemona u padu razlog zašto su američke vojne intervencije (u Koreji, Vijetnamu, Iraku, Libiji, Libanu, Somaliji, Avganistanu) tako kilave, neuspešne, jalove i krvave dovodeći prezaduženu i do srži korumpiranu Ameriku u situaciju da na Bliskom istoku umesto svojih brani interese saudijske kraljevske porodice.
freehand freehand 00:02 08.09.2013

Re: Preporuka za čitanje

I upravo je ta uloga reluctant hegemona u padu razlog zašto su američke vojne intervencije (u Koreji, Vijetnamu, Iraku, Libiji, Libanu, Somaliji, Avganistanu) tako kilave, neuspešne, jalove i krvave

A kako izgleda uspešna vojna intervencija?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 04:22 08.09.2013

Re: Preporuka za čitanje

princi
tako kilave, neuspešne, jalove i krvave dovodeći prezaduženu i do srži korumpiranu Ameriku u situaciju da na Bliskom istoku umesto svojih brani interese saudijske kraljevske porodice.


meni je nešto nelogično ovde - prvo, teško mi je da poverujem u imidž "jadne, male Amerike", koju su obrlatile saudijske brke, nesposobnu da brani svoje interese, i gone je negde gde ona u stvari ne želi da bude. ujedno ti i fala što nisi Fiskovac i ne tvrdiš da Ameriku, zaparavo, Izrael gura u rat dok time uništava vitalne britanske interese i Britaniju samu... dok su nas (Srbiju) rokali, uvek sam mislio da smo mi trening za nešto drugo. Obamine vojne operacije su dodale neku logiku tom predosećanju iz 1999. krajnji cilj je Iran. Iran je bio cilj još 1995. kada su počeli vojne operacije protiv Avganistana, Srbije, i drugih. još jedino pitanje koje se nameće da li je preostalo bilo šta, bilo kakva poluga moći da zaustavi Ameriku u slobodnu padu iz Demokratije u fašizam.
tyson tyson 09:02 08.09.2013

Re: Preporuka za čitanje

A kako izgleda uspešna vojna intervencija?

Grenada, Panama, Kuvajt, Bosna, pa i Kosovo...?



freehand freehand 09:55 08.09.2013

Re: Preporuka za čitanje

tyson
A kako izgleda uspešna vojna intervencija?

Grenada, Panama, Kuvajt, Bosna, pa i Kosovo...?




Grenada je statistička greška, u političkom i vojnom smislu, a intervencija je više bila policijska akcija za potrebe snimanja propagandnog filma. Panama kobajagi država pod protektoratom vazda od izgradnje kanala. Kuvajt=Irak. A Bosna i naročito Kosovo teme su za posebno razmatranje, pri čemu ja Kosovo ne bih zvai intervencijom već ratom, kao i gorepomenuti Kuvajt, uostalom..
princi princi 12:03 08.09.2013

Re: Preporuka za čitanje

prvo, teško mi je da poverujem u imidž "jadne, male Amerike", koju su obrlatile saudijske brke, nesposobnu da brani svoje interese, i gone je negde gde ona u stvari ne želi da bude.

Ne, imidž je nešto drugo: imidž moćne zemlje koja upravlja svetom itd itd. Međutim, stvarnost je potpuno drugačija. Zašto Amerika nije imperija? Prvo, šta je uopšte imperija i koje je značenje te reči? Da li je to država koja uspostavlja svoja pravila i zakone u svetu bezpogovorno i u no matter what fazonu? Da li je Amerika ikada to radila? Pa Amerikanci ne kontrolišu čak ni naftu na Blisko istoku. Ko poseduje arapsku naftu i ubire profite od nje? Aramco. Ko poseduje katarski gas i ubire profite od njega? QP. Pogledaj samo koliko se Ameri razvlače pokušavajući da novo ubijanje predstave legalnim i legitimnim. Da li bi neka "imperija" to radila? Koji je to rat u kome su Ameri ostvarili svoje ciljeve? Irak? Pocepana zemlja u kojoj danas najveći uticaj ima upravo američki arch enemy Iran. Avganistan? Posle 10 godina rokanja, dronova, qraca palaca, Ameri moraju da pregovaraju s Talibanima kako bi se izvukli. Pre toga, Vijetnam, Koreja, sve disaster do disastera. I koji je uopšte to američki interes u Siriji? Da dovedu džihadiste na vlast? Ako pogledaš istoriju američkih intervencija videćeš da oni uvek traže podršku na kopnu, oni ni ne znaju da nameću svoja pravila, ne znaju čak ni koja su, uvek su tražili TLC na terenu. Koja imperija to radi?

Kažem, još jednom, ničeg imperijalnog u američkoj politici nema. To je nevoljni, prezaduženi i korumpirani hegemon čija je vojna, politička moć zapravo ostatak prošlog vremena i čiji su sukobi tim krvaviji što su besmisleniji i što je hegemon slabiji.

A što se brka tiče, mnogo su oni opasniji i maligniji nego što ti se čini. Po meni, oni, a ne Ameri, su koren zla na Bliskom istoku.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 12:47 08.09.2013

Re: Preporuka za čitanje

potpuno zanimljivo razmišljanje, a i hvala ti kao retkom True Westerneru koji se javlja ovde. Aussie beše? ili Londoner?
tyson tyson 12:52 08.09.2013

Re: Preporuka za čitanje

Grenada je statistička greška, u političkom i vojnom smislu, a intervencija je više bila policijska akcija za potrebe snimanja propagandnog filma. Panama kobajagi država pod protektoratom vazda od izgradnje kanala. Kuvajt=Irak. A Bosna i naročito Kosovo teme su za posebno razmatranje, pri čemu ja Kosovo ne bih zvai intervencijom već ratom, kao i gorepomenuti Kuvajt, uostalom..

Pa vidi, ne govorimo ovde o karakteru zemalja i režima u zemljama koje su bile na pogrešnom kraju američke vojne intervencije, niti o obimu samih intervencija.

Govorimo o uspehu, t.j. da li su ostvarile cilj, i koliko je vremena trebalo da se cilj ostvari.

U tom smislu Granada i Panama su uspešne operacije, iako u njima nisu učestvovale stotine hiljada trupa kao na primer u Kuvajtu (tzv. Prva Pustinjska oluja 1991. godine).

Granada je, uzgred, daleko od policijske operacije. Cilj akcije je bio da se eliminiše kubansko prisustvo na ostrvu i ono što su Amrikanci videli kao baza i odskočna daska za snabdevanje i organizovanje levičarskih gerilskih pokreta u Latinskoj i Južnoj Americi. To je vrlo efikasno i urađeno.

Takođe ne bih nipodaštavao invaziju Paname; i tu je vojnom silom postignut cilj - eliminisano je politički vrh uz trenutnu neutralizaciju panamske vojske.

Rat protiv Iraka i oslobađanje Kuvajta je izuzetno uspešna vojna operacija, uz upotrebu vrlo ozbiljnih vojnih efektiva.

U Bosni su vazdušnim udarima onesposobili manevrisanje VRS i time je praktično primorali na statičko ratovanje protiv nadmoćnijih muslimansko-hrvatskih snaga, što je rezultiralo Dejtonskim pregovorima i Sporazumom. Trupe NATO i UN su zatim praktično okupirale Bosnu bez ikakvog otpora.

I kosovska operacija je, i pored neočekivano dugog vazdušnog bombardovanja, dovela do zadatog cilja - povlačenja trupa SRJ, okupacije Kosova i dugoročnog pozicioniranja NATO, neutralizacije srpskog stanovništva (čitaj: eliminacija mogućih centara dugotrajnog otpora), i stavljanje skoro kompletne teritorije pokrajine pod albansku kontrolu.

Sve do jedne uspešne vojne operacije američke vojske.

A bilo je i uspešnih vojnih intervencija drugih armija u skorašnjoj prošlosti, npr. ruska intervencija u Gruziji i britansko preuzimanje Foklanda od Argentinaca.


princi princi 13:24 08.09.2013

Re: Preporuka za čitanje

Cilj akcije je bio da se eliminiše kubansko prisustvo na ostrvu i ono što su Amrikanci videli kao baza i odskočna daska za snabdevanje i organizovanje levičarskih gerilskih pokreta u Latinskoj i Južnoj Americi. To je vrlo efikasno i urađeno.

Jeste. Akcija je bila toliko uspešna da danas u Latinskoj Americi gotovo da nema države koja je pod manjim ili većim uticajem levičarskih pokreta.

Što se tiče uspeha operacije Bosna, treba samo videti na šta danas ta država liči, skoro 20 godina posle američke intervencije. Moguće je da meni nešto promiče, ali ne vidim da se tamo išta promenilo od izbora 1991.
dali76 dali76 18:42 08.09.2013

Re: Preporuka za čitanje

Hvala Princi za preporuku za citanje.
Ja bih ipak problem pomenutog saudiskog interesa posmatrao kroz poznati argument protiv filozofije realizma.
Naime, ukoliko se might makes right teeza primeni na politicki system gde je lobiranje jedna od osnovnih segmeenata politike, onda vidimo kako I zasto Saudijska Arabija, ima ne samo pristup, vec I uticaj na spoljnu politiku SAD.
Kad vec pominjes Bosnu, onda bi bilo xdobro definisati ciljeve ,da bi smo znali jeli intervencija bila uspesna.
Ja mislim da jeste.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 15:56 10.09.2013

Re: Preporuka za čitanje

Prvo, šta je uopšte imperija i koje je značenje te reči?


imperijalizam i kolonizacija 1900-1914 - mapa

mislim da je sovjetska akademija zaslužna za percepciju Amerike kao imperijalne i da je taj termin iz hladnoratovskih dana, i pre toga, boljševičkih, gde je ruska revolucija bila još progresivniji izraz ideala francuske revolucije ... moguća značenja reči:

The term empire derives from the Latin imperium (power, authority). Politically, an empire is a geographically extensive group of states and peoples (ethnic groups) united and ruled either by a monarch (emperor, empress) or an oligarchy.
Aside from the traditional usage, the term empire can be used in an extended sense to denote a large-scale business enterprise (e.g. a transnational corporation), or a political organisation of either national-, regional- or city scale, controlled either by a person (a political boss) or a group authority (political bosses).[1]
An imperial political structure is established and maintained in two ways: (i) as a territorial empire of direct conquest and control with force (direct, physical action to compel the emperor's goals), and (ii) as a coercive, hegemonic empire of indirect conquest and control with power (the perception that the emperor can physically enforce his desired goals). The former provides greater tribute and direct political control, yet limits further expansion because it absorbs military forces to fixed garrisons. The latter provides less tribute and indirect control, but avails military forces for further expansion.[2] Territorial empires (e.g. the Mongol Empire, the Median Empire) tended to be contiguous areas. The term on occasion has been applied to maritime empires or thalassocracies, (e.g. the Athenian and British Empires) with looser structures and more scattered territories.


u svakom slučaju, drago mi je da se ova imperija pokazala ipak kao kilava... a potpuno delim taj utisak američke kilavosti, mada je nešto novo u ovoj situaciji, dozovoljena je javna polemika, i kada je dopuštena obično su u demokratiji čuje i neki drugi glas. btw, Keri mi je jeziviji nego Obi, lice mu izgleda kao da je veštačkim putem prikačeno za glavu... brr.
dali76 dali76 00:59 11.09.2013

Re: Preporuka za čitanje

John Kerry’s face looks different: Exhaustion, illness, Botox?
Washington post
dali76 dali76 00:59 11.09.2013

Re: Preporuka za čitanje

John Kerry’s face looks different: Exhaustion, illness, Botox?
Washington post
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 04:35 12.09.2013

Re: Preporuka za čitanje

dali76
John Kerry’s face looks different: Exhaustion, illness, Botox?
Washington post, blog

he, nije loš koncept, Komšo, dve blogerke koje pišu tračeve iz Vlade, "iz pouzdanih izvora", na blogu sajta velike medijske kuće. savetujem našem blogu da pokupi fazon, garant bi došlo do porasta čitanosti bloga kao u drupalna vremena! ja, da sam bogat, bih odmah platio odabrane blogerke da se time bave!
dali76 dali76 00:11 13.09.2013

Re: Preporuka za čitanje

Pa komso ima vise rezone u botoks stories, nego u govoru predsednika od utorka.
Znaci Princi , ukoliko sam shvatio, teebi politika da bi bila imperijalisticka nne sme biti samo vodjeena u ime imperije, vec za dobrobit imperije , odnosno vecine ?
Ja se slazem da se politika prevashodno vodi za dobrobit bogate manjine. Slazem se da ta bogata manjina , iako koristi resurse Amerike , nije samo americka, vec multinacionalna, da ne kazem multikorporativna.
Medjutim gde po tebi pocinje lazni imperjalizam, meni pocinje pravi.
Da, pre otprilike sedamdeset godina poceo je ,ne decline Amerike, vec decline americke republike.
Bas u to vreme ozbiljno je narusen institucionalni balans interesa mocne manjine i interesa vecine ili opsteg interesa.
Kad je predsednik Amerike sebi prigrabio ono sto je do tad ustav dao kongresu, a tice se odluke o ratu, bio je to pocetak narusavanja pomenutog balansa I hoce li SAD uci u rat vise nije ovisilo o kongresu, vec o predsedniku.
Bio je to po meni ne samo pocetak imperijalnog predsednika, vec kraj institucionalnog balansa ,odnosno republike.
I pocelo je ono sto ti nazivas laznim imperjalizmom,a ja pravim.
Na kraju krajeva, ukoliko bi kakvim cudom ojacala Republika, da li bi SAD napala Siriju?


loader loader 00:09 08.09.2013

PiK

pepsi i kola

Mr Dali ..
petronijevic001 petronijevic001 04:55 08.09.2013

Re:

SAD su od svog nastanka u fazi "klasičnog imperijalizma", samo što se u početku američki imperijalizam pretežno svodio na osvajanje teritorija koje su direktno pripajane SAD.Posle se to proširilo na Latinsku ameriku a sada i na ceo svet.

dali76 dali76 18:46 08.09.2013

Re: PiK

Samo, upamtite Mr. Loader ljubiteljima kole pepsi ima drugaciji okus, i obratno.
dali76 dali76 19:12 08.09.2013

Re:

Ukoliko pod klasicnim imperijalizmom svedemo prosierenje granica neke drzave, sto je valjda karakteristika ogromne vecine drzava, bojim se da reci klasican I rec imperrijalizam gube smisao.
Onda je recimo Rim usao u svoju fazu klasicnog imperjalizma zauzimanjem poluostrva koga danas zovemo Italijom.
Il u slucaju Srbije faza klasicnog imperjalizma bi bilo prosirenje njenih granica na sever (Vojvodddina).
tyson tyson 09:18 08.09.2013

Političari...

Elbridge Jerry

Gerry.

Direktno zaslužan za nastanak pojmova "Gerrymander" i "gerrymandering", BTW.






dali76 dali76 19:21 08.09.2013

Re: Političari...

Upravo tako Tyson.
Mogli bi smo I desifrovati pomenute reci. Radi se naime o crtanju kongresnih oblasti kojima stranka na vlasti pokusava vlast zadrzati.
Inace, ogromna vecina kongresnih oblasti su danas “sigurne kuce “ za jednu ili drugu partiju.
Uostalom , pitanje predsednikih izbora svelo se na tek desetak tzv swing drzava. U ostalim, pobedjuju ili Republikanci( red state) ili Demokrate(blue state)
Dr M Dr M 09:33 08.09.2013

Podrška javnosti


"ddva svetska rata, kad su predsednici Amerike donosili odluku da SAD udju u rat bez obzira na podrsku javnosti."

Mislim da Vilson i Ruzvelt nisu, uprkos svojim željama, uveli Ameriku u rat bez obzira na podršku javnosti nego su se svojski trudili da je steknu.

Neko istraživanje iz februara-marta `41 pokazivala su da je podrška ulasku Amerike u rat 18%, ostali protiv. Ruzvelt je, da bi pomogao Englezima, morao da se služi raznim marifetlucima kao što su Zakon o zajmu i najmu i tajno praćenje konvoja, ali nije poslao Kongresu Poslanicu za rat.

Javno mnjenje se preokrenulo tek posle Perl Harbura a i onda se okrenulo samo protiv Japana i možda bi tako i ostalo da Hitler nije objavio rat Americi.
Dr M Dr M 09:38 08.09.2013

Re: Podrška javnosti


Dodatak prethodnom komentaru

Jako greši onaj ko ne uzima u obzir zavisnost američke politike od lokalnog javnog mnjenja.

Zato Vlada USA pažljivo usmerava javno mnjenje po željama vladajućih struktura.
BigBadWolf BigBadWolf 13:51 08.09.2013

Re: Podrška javnosti

Kad bi to bilo tacno, intervencije ne bi ni bilo. Ogromna vecina biraca koji ovih dana zovu svoje kongresmene izrazava protivljenje napadu.

Takodje ne bi bilo ni bail out-a i jos nekih stvari, kojima su se gradjani protivili.

U stvari, jedina stvar koje je zaustevljena u kongresu nakon negativne reakcije biraca je SOPA, ali su se tada u celu pricu ukljucili Google, Wikipedia i ostali dzinovi.
hajkula1 hajkula1 17:16 08.09.2013

Re: Podrška javnosti

Dr M

Dodatak prethodnom komentaru

Jako greši onaj ko ne uzima u obzir zavisnost američke politike od lokalnog javnog mnjenja.

Zato Vlada USA pažljivo usmerava javno mnjenje po željama vladajućih struktura.



A malo se pomaže ovlašćenjima koja ima njihov g-din predsednik.


PS

Ko su vladajuće strukture?
Dr M Dr M 17:55 08.09.2013

Re: Podrška javnosti

Ko su vladajuće strukture?


Onaj 1% koji drži pare..
Dr M Dr M 18:09 08.09.2013

Re: Podrška javnosti

Kad bi to bilo tacno, intervencije ne bi ni bilo. Ogromna vecina biraca koji ovih dana zovu svoje kongresmene izrazava protivljenje napadu.



BigBadWolf,

Još veća i ogromnija grupa birača ne zove svoje kongresmene a i ne zna gde je ta Sirija. Procenti podrške se mere na dnevnom nivou i kad predju odredjenu cifru...

A da bi se ta cifra dostigla, tu su TV i ostali, da objasne. Bez medijske pripreme nema akcije.

Iako je jasno da je Predsednik, koji god bio, eksponent poslovnog vrha, on je ipak pojedinac koji mora da dobije više od polovine glasova na izborima a uplitanje u rat bez bez jasne podrške plebsa znači pobedu kandidata protivničke stranke na sledećim izborima.
dali76 dali76 19:29 08.09.2013

Re: Podrška javnosti

Slazem se DRM, ocigledno se radi o mojoj nespretnoj formulaciji. Mislio sam da sam bio jasan u kontekstu celog paragrafa da su predsednici usli u rat bez obzira na podrsku, odnosno manjak podrske.
Dr M Dr M 19:50 08.09.2013

Re: Podrška javnosti

dali76
Slazem se DRM, ocigledno se radi o mojoj nespretnoj formulaciji. Mislio sam da sam bio jasan u kontekstu celog paragrafa da su predsednici usli u rat bez obzira na podrsku, odnosno manjak podrske.


No problemo Dali..

Znam šta si hteo da kažeš, javio sam se samo zato da se ne izgubi iz vida redosled radnji, prvo ide naduvavanje balona...
dali76 dali76 20:26 08.09.2013

Re: Podrška javnosti

Zanimljivo je da strategija going public, iako retko kad daje rezultate je omiljeno I cesto sredstvo predsednika u “borbi” sa kongresom.
Koristteci medije predsednici se obracaju javnosti, kako bi preko glasaca izvrsili pritisak na kongresmene.
Iako je predsednik Obama skolski primer kako going public doesn’t work , on to upravo radi svojom najavom obracanja javnosti u utorak.

hajkula1 hajkula1 21:29 08.09.2013

Re: Podrška javnosti

Dr M
Ko su vladajuće strukture?


Onaj 1% koji drži pare..



To su naftaši, bankari, vlasnici farmaceutskih i drugih multinacionalki, vlasnici onih 6 glavnih kuća u čijim su rukama svi američki mediji...

Čitali smo po nešto kako su se obogatili i kako uvećavaju bogatstvo.

Taj 1% ima koristi iz ratova.

Amerika je njihova prćija.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 04:52 12.09.2013

Re: Podrška javnosti

užas!

Amerikanci, Working Class-u, ne dopustite da Vas Vlada izmanipuliše preskupim ratom koji ćete Vi, poreski obveznici Amerike, plaćati!

You, thorough and zealous Intelligence Worker!
You, underpaid but yet emphatic for Your Country diplomat!
You, frostbitten but relentless in the heights Construction Worker!
You, honorable House Lady who raises with dedication the American Children!
don't You let your political mob to mislead You into a costly war that You alone will become forced to pay!
ivana23 ivana23 20:05 08.09.2013

***

ivana23 ivana23 20:20 08.09.2013

Re: ***

domazetovic.andrej domazetovic.andrej 15:06 09.09.2013

.

Ne znam Dali zbog cega pokusavas da u svemu sto USA radi u spoljnim poslovima nadjes neku ideolosku osnovu. Mozda se tu provlaci neka nit, ali ko god da je imao posla sa USA jedina nit koju moze da isprati su interesi i pragmatizam, nikako neki principi, pravila. Zbog toga su ljudi i zbunjeni i stalno osecaju nepravdu (kako Kosovo moze, a BiH ne moze? Kako su mogli Hrvati a Srbi ne mogu?). Obecace ti Ameri sve da bi dobili ono sto im trenutno treba, a posle ce te pustiti niz vodu... Seti se nama bliskih primera Slobe, Karadzica... Zar iko sumnja da je Karadzicu obecano da nece biti optuzen da bi prepustio vlast? Danas se to naravno porice...

Po meni je trenutak prelaska u imperijalnu fazu pad Berlinskog zida i krah SSSRa. Do ovog trenutka su sva vojna angazovanja USA bila u cilju kontrolisanja sirenja komunizma, ne u cilju sirenja americkog uticaja i izvoza slobode i demokratije (Koreja kao primer velikog uspeha, Vijetnam kao primer velikog neuspeha). Pop kultura je promovisala ideale slobode i USA je bila idol svetu i narodima koji su ceznuli za slobodom. Krahom SSSRa, od jednom ogromna vojna moc koja je ostala vise nije imala dezurnog neprijatelja. Preorijentisala se na par 'humanih intervencija' i ogromnu ratnu flotu kojom se osiguravaju najvazniji trgovinski putevi. Predimenzioniran vojni aparat za ove ciljeve. U par poslednjih godina se narodu prodaje prica o slobodi i demokratiji i vojnoj podrsci u ostvarenju ovih ciljeva. Bojim se da to vise vodu ne pije. Rezultati su vidljivi i nigde nisu doveli do zeljenih, odnosno proklamovanih rezultata.

Ima tu i jos nesto. Od Vijetnama je u USA jasno da su ljudi voljni da i prihvate intervencije dok god nema americkih zrtava. Zbog toga i vojna doktrina razvija flying dildos, pardon drones, krstarece rakete, ogromnu flotu ratnih aviona, sve samo da americki vojnik ne bude u dometu. Sledeca stvar je brzo zasicenje medijskim temama. Ako traje kratko do sledece soap opere, onda moze sve. Uz ova dva ogranicenja, unutrasnja, i normalno je zbog cega ove nove ratne operacije imaju ogranicen ili polovican uspeh. Sada je celo pitanje kako zbrisati iz Avganistana i Iraka a da tamo ne ostave haos....

Usput, dok se oni zanimaju ovim Rusija pod svoju kapu ponovo stavlja zemlje sa kojima se granici. Gruzija je odlican primer kao su Rusi iskoristili prezauzetost americke vojske u Avg+Iraku....
Goran Vučković Goran Vučković 15:45 09.09.2013

Re: .

Po meni je trenutak prelaska u imperijalnu fazu pad Berlinskog zida i krah SSSRa. Do ovog trenutka su sva vojna angazovanja USA bila u cilju kontrolisanja sirenja komunizma, ne u cilju sirenja americkog uticaja i izvoza slobode i demokratije (Koreja kao primer velikog uspeha, Vijetnam kao primer velikog neuspeha).

Pre će biti da je od 2. svetskog rata, kad su se evropske sile međusobno polupale.

Pošto znam da ti komunizam nije blizak (što se vidi i po komentaru), evo jednog lika koji je (bio) sve osim komunista, možda ti bude interesantan njegov pogled (ima nekoliko knjiga, ovo je prvi deo trilogije čini mi se):

Chalmers Johnson: Blowback, Second Edition: The Costs and Consequences of American Empire

On je bio specijalista za Daleki Istok i možda će ti biti interesantna priča o tretmanu Japana, odnosu prema Kini itd.
Bojan Budimac Bojan Budimac 20:11 09.09.2013

Re: .

ovo je prvi deo trilogije čini mi se

Da, The Sorrows of Empire i Nemesis su druga dva dela.

Pre smrti (novembar 2010.) je objavio i četvrtu, koja bi se mogla pridružiti tim trima Dismantling the Empire. (nju još nisam pročitao)

Nedavno sam sve četiri našao u elektronskom (EPUB) formatu, pa ko želi nek mi baci imejl na PP.

maksa83 maksa83 20:26 09.09.2013

Re: .

Ima tu i jos nesto. Od Vijetnama je u USA jasno da su ljudi voljni da i prihvate intervencije dok god nema americkih zrtava. Zbog toga i vojna doktrina razvija flying dildos, pardon drones, krstarece rakete, ogromnu flotu ratnih aviona, sve samo da americki vojnik ne bude u dometu.

Nije to nikakva specijalna američka tekovina, naša evolucija je tesno spregnuta sa evolucijom naoružanja koja se od prvog bačenog kamena preko luka i strele i katapulta pa do krstarećih raketa svodi na "kako spajčiti neprijatelja ili potencijalnu hranu pre nego što skrati distancu dovoljno da ti naudi" - to - sposobnost da ubiješ/ozlediš na daljinu - je zapravo ono što nas je kao vrstu "izbacilo u orbitu" (pored sposobnosti da komuniciramo).

Jedna od stvari koje su antropolozi otkrili kod ranih evropskih lovaca-skupljača je izmeštenost ramena (najčešće samo jednog) koje je karakteristično za bejzbol pičere, dakle oni su često i jako nešto bacali, dok npr. kod Neandertalaca toga nema, oni nisu imali "ruku za bacanje" tj. povrede detektovane na skeletima su mahom bile izazvane bliskim kontaktom tj. nalik onima rodeo jahača, što znači da su morali da priđu velikom plenu da bi ga savladali (a tu već životinja ima mnogo veće šanse). Zato su oni nestali a mi nismo. Postoji tu neka lekcija.

Tako da, ono smo što smo i zahvaljujući tome što smo za razliku od drugih vrsta spoznali šta sve može kosi hitac. Dronovi i rakete su samo praćke na steroidima.


P.S. Nevin nusefekat svega toga je vrtoglav uspeh igre Angry Birds. Arhetipsko zadovoljstvo kad nešto spičiš u paraboli.
apacherosepeacock apacherosepeacock 23:10 09.09.2013

Re: .

kod Neandertalaca toga nema


Samo da dodam, neandertalci su imali i neki problem sa vilicom sto im je, kazu/pretpostavljaju antropolozi, otezavalo medjusobnu komunikaciju pa time i bolju organizaciju, preveliku glavu i losu koordinaciju tela ( - preko vrata...) cime nisu bili brzi kada je valjalo pobeci od opasnosti itd.
Sve zajedno doprinelo nestanku njihove vrste.


dali76 dali76 03:00 10.09.2013

Re: .

Mislim da gresis Andrej . Tvoj stav da je besmislenoprici problem sa ideoloskih principa svojevremeno je zastupao poznati marksista (nema veze sa komunizmom(,Charles Beerd u svojoj knjizi “An Economic Interpretation of the Constitution of The United States” .
Izbaciti ideologiju iz jednacine problema znaci ograniciti samo razjasnjenje kad je ideologija nastala, koji su joj koreni,a jos vaznije kad je prvi put upotrebljena,a kad zloupotrebljena.
Da ne bude zabune, pragmatizam je uvek posojao, cak I kod Winthropa,pa kasnije I kod Jeffersona koji ,nimalo slucajno, u Deklaraciji o nezavisnosti je za sve nevolje engleskih kolonija optuzio kralja, iako je dobro znao da je 99% zakona o kolonijama donosio parlament , koji se u pomenutoj Deklaraciji ne spominje.
Inace pomenuti Charles Beerd ,kao I njegov argument, odavno su mrtvi u jos zivoj filosofskoj raspravi na ovu temu.


domazetovic.andrej domazetovic.andrej 10:43 10.09.2013

Re: .

Tvoj stav da je besmislenoprici problem sa ideoloskih principa


Dali, ne mislim da je besmisleno analizirati ideologiju i u njoj traziti uzroke odredjenih ponasanja. Samo mislim da te analize imaju svoj rok trajanja. Amerika danas nema veze sa Amerikom od pre trideset godina, a kamoli sa Puritancima. Ono sto mislim je da se u protekle dve decenije, najmanje dve, elita americkog drustva totalno odvojila od bilo kakvih veza sa korenima SADa, pa i sa ideologijom Founding fathers. Koliko su puta samo flagrantno prekrsili Ustav? Koliko ta cinjenica ni samu naciju ni malo ne zabrinjava? (Poceli sa krsenjem pre 100ak godina, a danas je to sve cesce.) Da li ti danas vidis jasnu razliku izmedju Demokrata i Republikanaca kao nekad? Ja ne vidim. Da li mozes da uhvatis bilo kakve ideoloske principe u spoljnoj politici SADa? Ja ne mogu. Sto vazi za zemlju A, ne vazi za zemlju B. UN su dobre ako se slazu sa nama, ako ne onda ih zaobidjemo. "Svi morate da postujete medjunarodni sud, ali mi ne". Jedino sto vidim su interesi i vrlo pragmatican pristup u ostvarenju istih. (Da ne bude zabune, ne verujem ni da 0.005% amerikanaca danas i zna ko je bio Winthrop.)

Inace me odusevljavaju brojne analize zasto je Jefferson nesto napisao kako je napisao. Dvesta godina se ljudi bave time, a covek je mozda seo jedno popodne i sastavio dokument .
Bojan Budimac Bojan Budimac 12:19 10.09.2013

Re: .

dali76
poznati marksista (nema veze sa komunizmom(,Charles Beerd

(Ne) malo me izneđuje ova etiketa Charles A. Beard-a. Mislim da je to prvi marksista na čije ideje balavi Pet Bjukenen i prateći mu konzervativci i libertarianci.
dali76 dali76 00:08 11.09.2013

Re: .

To sto ideja Andrej gotovo uvek izvuce “deblji krajj” ako se nadjee u sukobu interesa sa racionalnim interesima , nikako ne znaci da jew treba izbaciti iz jednacine problema.
Naravno,da je hladnoratovska Amerika drugacija od Amerike u nastajanju, a “obe” Amerike drugacije od danasnje Amerike , upravo sam to i pokazao koristeci ideoloski pristup.
A slucaj ne pominjanja parlamenta u Deklaraciji, govori samo o postojanju pragmatizma.
Svi mi prihvatamo stav da su interesi,a ne ideje, glavna okosnica politike, ali izbaciti ideje je isto sto I tvrditi da su ljudi racionalna bica iskljucivo vodjena racionalnim interesima, sto znamo da nije tacno.
Uostalom sto se tice pravde i principa u americkoj intervenciji na Balkanu, obojica dobro znamo da ce sasvim suprotno misljenje o tome imati suprotne strane u sukobu.






dali76 dali76 00:46 11.09.2013

Re: .

O.K. mozda bi zbog svoje negativne povewzanosti sa komunizmom, Bearda mogli nazvati progresivnim levicarem ,ali celina njegove ideje jeste da je pisati o politickoj ideji besmisleno posto se iza nje krije jedino ekonomski interesi bogate manjine koja je , u slucaju SAD, svojim Ustavom zastitila samo svoje ekonomske interese.
Predpostavljam da pomenuti likovi ne balave na pomenutog istoricara radi njegovog progresivnog stava, vec zato sto je napao ustav .
Njima se predpostavljam ustav ne dopada iz sasvim oprecnih ideoloskih pozicija od onih koje je eimao Beard.
Nije ni prvi ni zadnji put da se bez mnogo problema zanemari celina, dok se izvuku “pogodni segmenti “ uvecani isto onoliko puta koliko je celina umanjena.

Mada, fascinira da na njega “balave” liberterijanci.
Za to ipak treba djavolska masta.
Bojan Budimac Bojan Budimac 08:43 11.09.2013

Re: .

"Follow the money" je prilično dobar princip generalno. Ali na stranu to.

Ne, nije ti dobra pretpostavka. Kod pomenutih je omiljen zbog izolacionizma (oni su još uvek jako besni na Vilsona). Mislim da je zanimljiv danas zato što je (uz Vilijema A. Vilijemsa, čini mi se mnogo "levljeg" od Bearda) uspešno rasturio mit o "nevoljnom hegemonu" (a kroz gledanje u ekonomiju). U svakom slučaju, čini mi se, da su njegova nazovimo ih upozorenjima, glede imerijalne politike, danas "spot on" (gledamo ono što je predvideo pre x decenija danas).
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 11:19 11.09.2013

Re: .

Uostalom sto se tice pravde i principa u americkoj intervenciji na Balkanu, obojica dobro znamo da ce sasvim suprotno misljenje o tome imati suprotne strane u sukobu.


Dali, sa tim se slazem, ali to nije bilo ono sto sam hteo da kazem. Ne ulazim u to sta je pravedno, sta nije, jer se oko toga dve strane nece sloziti. Mene interesuje matrica ponasanja.

Konkretno, da li mozes da pronadjes neki princip, pravilo, skup vrednosti i da uporedis ponasanje americke administracije u slucaju Hrvatske, Bosne i Srbije? U svim ovim slucajevima ja ne vidim neko univerzalno pravilo za koje se SAD zalaze osim pukog interesa razbijanja Milosevica i njegove 'komunisticke' vlasti. Kako drugacije posmatrati intervenciju hrvatske vojske protiv pobunjene srpske manjine i intervenciju srpske vojske protiv pobunjene albanske manjine i ponasanje SAD u oba ova slucaja? Dijametralno suprotni stavovi...

Interesantna je i paralela Hrvatske sa Gruzijom i pobunjenom ruskom manjinom. Istovetno planirana intervencija - blic-krig u par dana, pocetkom avgusta kada je paznja medija niska sa ciljem da se oslobode/okupiraju (kako ko gleda) pobunjena podrucja. Samo sto su tamo Rusi to predupredili. Inace je ceo plan istovetan, kao da ga je isti tim planirao. Tebi to ne bode oci?

Nevezano za tvoje analize, meni je jako tesko da vidim bilo kakvu ideolosku podlogu u ponasanju SADa u svojoj spoljnoj politici. Pravila ne postoje i zbog toga je pola sveta zbunjeno i zivi u strahu od Amerike. A samo pre tridesetak godina se u Ameriku gledalo kao u cuvara slobode... Najgore sto moze da ti se desi danas je da Amerika resi da ti uvede demokratiju .
Goran Vučković Goran Vučković 11:40 11.09.2013

Re: .

A samo pre tridesetak godina se u Ameriku gledalo kao u cuvara slobode...

Pamte ih po Južnoj Americi baš tako... Gvatemala, Nikaragva, Panama, operacija Kondor, 9/11/1973, itd.
dali76 dali76 01:37 13.09.2013

Re: .


Isolationism is dead as dead can be.
Citam odgovor senator Paul/a na govor predsednika i razmisljam , kako je moguce u jednom govoru hvaliti Madisona, Ustav, hvaliti predsednika Regana I biti izolacionista ?
Kakva li je to tek intelektualna akrobacija.

P.S.
Slazem se da je pratiti novac generalno dobra ideja. Naglasavam samo to "generalno".

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana