Kultura| Moj grad| Život

Kontakt plan ... da građani kažu šta ih tišti

Đorđe Bobić RSS / 08.10.2013. u 19:29

Urbanistički plan ima zadatak da unapredi prostor i učini ga boljim za život građana. Zato je institucija javnog uvida, participacija građana i mogućnost primedbovanja na viđeno delo urbanističara demokratski čin. Uređenje urbanog prostora bez toga nije validno, priznaje i država. Postoji niz pravila i propisa koji regulišu proceduru izrade plana gde je posebno istaknuta uloga građana kao budućih korisnika prostora kojim se plan bavi. Naime, bez njihovog uvida u plan nije moguće da bude usvojen.  

To zaista dobro zvuči ali ipak, vlast celu stvar svodi zaista samo na uvid, marginalizuje participaciju građana u toj proceduri. Razlog? Da bi sebi (vlasti) pribavila i proširila ingerencije i uticaj i moć i da bi zaštitila svoj interes ali i moguće učešće u rabotama sa raznim investitorima a sve to mogu građani da poremete svojim aktivnim učešćem. To je postala konstanta koja traje bez obzira na sve  promene koje behu od onog rata zvanog Drugi svetski.

Za vreme komunizma kada je reč o urbanističkim planovima reč su vodile mesne zajednice koje su kontrolisali ljudi iz režima, stari borci i aparatčici uglavnom, poslušni i prilježni i puni uverenja da to rade za dobro naroda koji nije razumeo prednosti komunističke a posle i socijalističke ponude. Posle pormena u nastupajućoj demokratiji gde je glas građana po teoriji bitan i uvažavan urbanistički plan se pokazuje u jednom beogradskom podrumu i tamo građani dolaze, neko im objašnjava ionako nejasne crteže i oni onda pišu primedbe koje razmatra komisija nadležna za njihova (građanska) zvocanja. Dozvoljeno je i da građani mogu prisustvovati javnoj sednici gde se primedbe razmatraju i mogu tom prigodom reći naglas svoju reč ali odluku ipak donosi stručna komisija i to je isto kao u doba druga Tita, nisu više stari borci, opet neki novi aparatčici odgovorni strankama pa su  građani ostali u ofsajd poziciji sa žutim kartonom koji dobiju jer komisija misli da su nestručni i da su njihove primedbe veoma lične i ugrožavaju javni interes.

Svojevremeno, negde sedamdesetih godina prošlog veka jedna grupa mladih i novotarija željih arhitekata je lansirala Kontakt plan, urbanizam je u pitanju naravno. Ideja je bila da se odmah u početku izrade plana napravi skica plana i okvirni koncept i da se u formi Kontakt plana pokaže građanima koji u tom prostoru žive i da oni kažu šta o tome misle, da ispričaju planerima šta im je potrebno i šta im smeta. Posle, urbanisti uvažavajući to što su čili naprave urbanistički plan, posle opet diskusija sa građanima i tako dok se na nekom kompromisu sretnu ne bi li plan dobio dozvolu da bude i zvanični dokument. Bila je to bitna razlika od stereotipnog načina angažovanja građana po birokratskoj proceduri koja i danas važi, tek da se građanima pokaže nacrtano finale i kako je njihove potrebe uzete iz globalne gradske statistike razumeo onaj koji plan izrađuje.

Bila je tada ideja da putem Kontakt plana bude data mogućnost građanima da iskažu svoje potrebe i ideje o prostoru u kome žive i svojim rečima učine, ili bolje reći da pomognu da urbanistički plan bude održiv i ukažu urbanističarima šta da učine sa planom koji bi bio blizak odgovru na pitanja građana. Kontakt plan je trebalo da bude instrument koji ohrabruje lokalnu zajednicu da deluje i iskazuje svoj interes. Takođe, bila je namera da se kazivanja građana prilikom diskusije o Kontakt planu beleže ne bi li iskazi građana dobili neku formu oficijelnog akta što bi bilo obavezujuće za struku i institucije. Za razliku od današnjeg pristupa gde se plan pokazuje kada je gotov i završen i tek tada građani mogu da reaguju ali pomalo zakasnelo jer je već sve urađeno i teško je menjati, čak i kada je promena neophodna. 

U početku je bilo lepo, građani su učestvovali i kroz njihove priče dobijala se sasvim nova slika njihovog dela grada, različita od stereotipa prepisanog iz statistike, udženika i uvek zastarele metodologije. Planovi koji su nastali iz Kontakt plana su bili novina i pokazano je da ima i drugih načina da plan nastane i bude realni okvir urbanog miljea i u komunikaciji sa žiteljima kraja koji je bio predmet planiranja.

Trajalo je neko vreme, mali broj godina a onda je odumrlo jer je  izostala podrška institucija, grada i nije bilo moguće i dalje urbanizam gajiti na gerilski način. Ustvari, nije bilo otvorenog protivljenja. Naprotiv, pohvale za novi metod su stizale sa raznih strana. Od institucija po gradovima, na primer, ali opstrukcija je bila prisutna, perfidna i uvijena u razne oblande koje su sprečile dotok kiseonika i Kontakt plan je zamro, možda se samoinicijativno hibernirao i čeka da se neka toplina probije do njega i oživi ga pa da građani opet dobiju reč na vreme, u početku a ne posle, na kraju kad je voda već otekla.

Kako stvari stoje sa planiranjem i urbanističkim projektovanjem gradova a posebno gradskih četvrti  gde građani teško dolaze do reči, bilo bi dobro i korisno da narečena toplina nadođe i obnovi priču o Kontakt planu, pa makar se njegov novi život, posle dehibernacije događao i u formi urbanističke gerile.

 

Atačmenti



Komentari (3)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

nim_opet nim_opet 20:29 08.10.2013

Jel mozemo da vidimo primer?

Bilo bi lepo videti primer ili rezultat takvog rada sa gradjanima
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 20:59 08.10.2013

Re: Jel mozemo da vidimo primer?

primer

Kontakt plan je rađen za delove Kraljeva, Bora, Budve, Petrovca na moru, Lazarevcu, planovi su urađeni i većinom realizovani. U Beogradu nije bilo prilike. U to vreme planovi su rađeni u institucijama grada po njihovoj metodologiji. Ipak,najbolji primer je naselje "Čaršija" iz 1985 godine u Ripnju gde je urbanistički plan urađen u saradnji sa budućim stanovnicima ali političari nisu bili zadovoljni prevelikom slobodom i inicijativom te su plan sklonili u arhivu.
Pogledajte blog koji sam već ranije ovde objavio. LINK
AlexDunja AlexDunja 21:17 08.10.2013

ja sam propustila

ovaj vaš blog o ripnju,

ali ideja je zaista dobra.
nije mi teško da zamislim kako je zamrla

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana