Literatura

Summa cum laude (16)

Vojislav Stojković RSS / 16.11.2013. u 18:58

U jednom intervjuu 1901.g. Tesla izjavljuje da je bio zaplašen uspehom svojih nalaza u Kolorado Springsu, jer je bio svestan da posmatra nešto što može da bude od nemerljivih posledica za čovečanstvo i da se osećao kao da prvi prisustvuje rađanju jednog novog znanja ili otkriću neke velike istine. Uplašio se zato, kako sam kaže, jer ono do čega je došao kao da je imalo elemente natprirodnog, a Teslina ubeđenja, kao što se zna, imala su veoma čvrsta uporišta u materijalističkom shvatanju sveta, daleko od svake metafizike. Čega se to uplašio,Tesla nije rekao.

Stan profesora Damjanovića bio je u potkrovlju nekada lepe, a sada prilično oronule trospratne kuće na uglu Skadarske i ulice 29.Novembra, nedaleko od centralnog gradskog trga. Vrata je otvorio visok muškarac potpuno sede kose i brade, sa oštrim izrazito aristokratskim crtama lica. I njegova odeća i njegovi  maniri bili su usklađeni sa njegovim likom. Profesor Damjanovoć me je uveo u omanju biblioteku, čiji su prozori bili okrenuti ka tihoj Skadarskoj ulici. Zahvalio se na mom poklonu, starom škotskom viskiju, kupljenom u specijalizovanoj prodavnici uvozne robe, koju u Beogradu  zovu komision.

-Gospodine O Konor, pre nego iznesete razloge vaše posete, recite mi kakav je Njujork danas. U njemu sam studirao, radio nekoliko godina i proveo, kako bi ste vi pisci rekli, najlepše dane svoje mladosti. Nisam često u prilici da razgovaram sa pravim Njujorčanima, prvi je počeo razgovor prof. Damjanović. Govorio je vrlo pravilnim engleskom jezikom, pomalo arhaičnim, koji se danas u Njujorku može čuti od starije generacije intelektualaca u retkim akademskim krugivima. U detaljnom odgovaranju na njegova mnogobrojna pitanja o Kolumbija univerzitetu gde je studirao tehniku, pozorištima i barovima koje je posećivao na Brodveju, korporacijama u kojima je sticao prva iskustva, prošlo je više od pola sata našeg razgovora.

-Pređimo sad na temu zbog koje ste u Beogradu. Ako sam dobro razumeo Natašu, mislim na g-đu Radić, vi pišete knjigu o Tesli i pretpostavljam da želite da vam govorim o mojim susretima sa genijalnim pronalazačem? Pitao je Damjanović, spreman da mi se oduži za podrobne informacije o Njujorku osamdesetih godina.

-Gospodine Damjanoviću, plašim se da je ono što ja želim i očekujem od vas znatno složenije, rekao sam, a zatim sam u kratkim crtama, ali ne izostavljajući ni jednu bitnu informaciju, izneo suštinu problema vezanih za slučaj Vestroud i zagonetni nestanak dr Harvija Fostera, mladog i perspektivnog fizičara sa Masačusets tehnološkog instituta. Smatrao sam da pred ovim čovekom, daleko od Amerike, mogu biti potpuno otvoren. I bio sam, a poduži monolog sam završio nešto kraćim pitanjem:

–Dr Harvi Foster je, uz pomoć Ambasade SAD u Beogradu, od Teslinog muzeja tražio i dobio na uvid dnevnik Teslinih eksperimenata u Kolorado Springsu, a dr Rut Gerhart, Fosterova saradnica sa MIT, tvrdi da se Harvi više divio Teslinim metodama nego rezultatima istraživanja. Vi ste g-dine Damjanoviću poznavali Nikolu Teslu, a poznat vam je i njegov naučni i pronalazački rad, zato vas pitam  – da li je moguće da je dr Foster objašnjenje nadasve čudnih događaja u Vestroudu tražio uz pomoć Teslinih metoda ili bilo čega vezanog za njegove eksperimente u Kolorado Springsu?

 -Gospodine O Konor, moram da priznam da meni do sada, u vezi sa Teslom i njegovim radom, nije bilo postavljeno ovako neobično, ali i vrlo provocirajuće pitanje, oglasio se Damjanović posle duže pauze, a odmah zatim je u dve velike kristalne čaše sipao priličnu količinu starog škotskog viskija iz boce koju sam mu doneo na poklon. Stavio je čaše na stol, izašao iz biblioteke, vratio se sa posudom punom leda, dodao nekoliko kockica u svaku čašu i ponovo seo. Sve je to uradio vrlo sporo i otsutno. Bilo je očito da intenzivno razmišlja o problemu za čijim rešenjem ja već dugo i bezuspešno tragam. Zatim je prišao prozoru i u tišini dugo gledao u daljinu. Pazio sam da na bilo koji način ne prekinem njegova razmišljanja. Led u viskiju se topio, čaše su se orosile, ja se nisam pomerao, a Damjanović je i dalje, meni okrenut leđima, gledao kroz prozor.

  -Dobro, konačno je progovorio Damjanović, vratio se za stol i seo -počećemo prvo od nespornih činjenica, zatim ćemo postaviti nekoliko hipoteza, a onda pokušati izvući odgovarajuće zaključke. Vi me gospodine O Konor slobodno ispravite ako grešim ili dopunite ako nešto izostavim.

-Svakako,  brzo i spremno sam se složio

-Poznate su nam sledeće činjenice: 1. U Vestroudu se 1963.godine dogodio zločin do tada nezabeležen u američkom pravosuđu. 2. Radi razjašnjenja motiva tog zločina federalni tužilac formira savetodavni tim eksperata u koji ulazi i jedan naučnik fizičar, dr Harvi Foster.  3. Ekspertize trojice članova tog tima ne daju objašnjenje motiva zločina. 4. Dr Foster, četvrti član tima, putuje u Beograd i uz pomoć Ambasade SAD traži i dobija na uvid dnevnikTeslinih eksperimenata u Kolorado Springsu. Njegova ekspertiza slučaja, ukoliko je postojala, nije nam poznata. 5. Suđenje za zločin nije održano. 6. Harvi Foster napušta mesto istraživača na prestižnom Masačusest tehnološkom institutu, Boston, prijatelje i saradnike. 7. Pet godina nakon njegovog nestanaka, agenti FBI ga traže. To bi bile ključne činjenice, zar ne gospodine O Konor?    

-Mislim da je značajna i činjenica da je FBI na sve informacije o slučaju stavio embargo, te da se  izvršiocima zločina ne može ući u trag,dodao sam.

-Slažem se sa vama. A sada da definišemo hipoteze čije bi potvrđivanje ili odbacivanje pomoglo u traženju rešenja. Iz vaših dosadašnjih istraživanja i činjenica do kojih ste došli moguće je definisati sledeće hipoteze: 1.Dr Harvi Foster je u svojoj ekspertizi ponudio prihvatljivo objašnjenje zločina u Vestroudu. 2. Fosterovi nalazi inicirali su novo obimno naučno istraživanje za koje je bila zainteresovana neka moćna institucija SAD. 3. Dr Foster vodi  projekat ili učestvuje u njemu. 4. Projekat se, zbog njegovog značaja, drži u tajnosti. 5.Jedan ili više problema iz projekta dovedeni su u vezu sa Teslinim otkrićima, idejama ili metodama. 6.Nakon pet godina dr Harvi Foster napušta rad na tajnom naučnom projektu.

Damjanović je završio sa hipotezama i čekao moj komentar. Sada sam ja bio na redu da se zamislim. Sve što je profesor Damjanović izneo i meni se ranije motalo po glavi, ali on je u nekoliko kratkih hipotetičkih tvrdnji moja konfuzna razmišljanja doveo u red.

-Veoma sam vam zahvalan profesore. Vaše viđenje problema, kojim se bavim dosta dugo, unelo je neophodan red u moja zbrkana razmišljanja. Nadam se da mi možete sugerisati kako ovih šest  hipoteza do dokažem ili odbacim.

-Možemo zajdno razmotriti petu hipotezu, a sve ostale morate sami istražujući u Americi.

-Svakako profesore, uostalom ja sam radi utvrđivanja eventualne veze Teslinih istraživanja i Fosterovog rada na ekspertizi slučaja Vestroud i došao u Beograd, pa i kod vas,  ponovo sam bio saglasan sa Damjanovićem.

 -Znamo da je Harvi  još kao dečak bio fasciniran Teslom, realno je zaključiti da je kao student, a kasnije kao fizičar istraživač, postao dobar poznavalac Teslinog dela, kao i metoda koje je Tesla koristio u svom pronalazačkom radu. Ako se slažete gospodine O Konor, razmotićemo prvo Teslin istraživački metod i mogućnost njegove primene u naučnom projektu na kome mislimo da je Foster radio. Profesor Damjanović je zastao, ali sam zaključio da mu moja saglasnost i nije potrebna da bi nastavio.

 -Tesla je svoj metod, iako bi bilo korektnije reći svoje pronalazačke postupke ili tehnike, razvio sam bez ikakvog oslonca na arsenal tada  poznatih metoda i tehnika istraživanja. Po vlastitom kazivanju Tesla  je u detinjstvu imao snažne prisilne halucinantne vizije koje u početku nije mogao kontrolisati. Bile su to slike predmeta i prizora koje su se javljale kao refleksija na doživljaj, reč koju bi čuo ili sliku koji bi video. Vizije su bile tako snažne da ih on ponekad nije razlikovao od stvarnosti. Taj dar ili hendikep iz detinjstva, koji se može pripisati posebnosti građe ili izvesnoj devijaciji njegovog mozga, Tesla je u mladosti prilagodio, a kasnije kao naučnik razvio u specifičnu pronalazačku tehniku. Polazeći od ideje, sliku nove mašine ili deo nekog uređaja Tesla je razvijao u svojoj mašti i nisu mu bili potrebni crteži, modeli ili eksperimenti. U mislima je menjao konstrukciju svog izuma, doterivao detalje i otklanjao greške, a kad bi konačno pristupio konstrukciji, njegova turbina ili kakva druga složena mašina bi radila baš onako kako je Tesla zamislio, bez ijedne greške, kao savršen proizvod njegovog genijalnog uma. Svakako, takav metod Tesla ne bi mogao razviti da nije imao i fascinanatno pamćenje.

 -Znači zbog toga je, kako kaže Rut, Foster govorio da ukoliko fizika razvije svoje metode do nivo Teslinog načina istraživanja, naučnicima će sve biti na dohvat ruke, rekao sam, prisećajući se razgovora sa Rut u Bostonu.

 -Da ukoliko bi svi naučnici i istraživaći posedovali Teslinu genijalnost.

-Ako sam vas dobro razumeo profesore, to znači da Teslin metod vrlo teško može postati opšti metod u fizici?

-Upravo tako i to je Fosteru, kao i drugima koji poznaju Teslin način rada, bilo veoma dobro poznato.

 -Iz toga proizlazi da Foster nije zbog Teslinog metoda putovao iz SAD čak u Beograd.

 -Tačno, a to znači da onaj deo naše pete hipoteze koji se odnosi na vezu Teslinih metoda i nekog od problema u Fosterovim istraživanjima, ne stoji. Taj deo hipoteze odbacujemo. Uverljivo je zaključio profesor, a odmah zatim nastavio:

 -U daljem postupku provere naše pete hipoteze pokušaćemo ustanoviti da li je Foster mogao uočiti bilo kakvu vezu Teslinih istraživanja u Kolorao Springsu i slučaja u Vestroudu, odnosno naučnog projekta koji je taj slučaj inicirao. U prilog potvrdi tog dela hipoteze ide činjenica da je u julu 1963.godine, dakle u vreme dok je bio angažovan u ekspetskom timu, Foster boravio u Beogradu i u Teslinom muzeju tražio i dobio na uvid dnevnik Teslinih istraživanja u Kolorado Springsu. S druge strane, vrlo je teško uočiti vezu bilo kojeg psiho-socijalnog fenomena, a to zločin u Vestroudu po definiciji jeste, i tako udaljenih i bitno različiti fenomena koje istražuje fizika kao nauka. Ipak, priroda je celina, a nauka je njenu sinkretičnost, radi lakšeg pručavanja, isparcelisala na segmente koji su sve sitniji što se nauka više razvija. Samo najbolji među naučnicima uspevaju da probiju veštački stvorene barijere i sagledaju celinu složenih problema. Ono što znamo o Fosteru, počev od njegove ocene «summa cum laude» na najboljem tehničkom fakultetu na svetu, govori nam da on spada u tu grupu izuzetnih.Damjanović je na trenutak zastao, a ja sam u strahu od nove duge pauze upitao:

 -A šta je Tesla istraživao u Kolorado Springsu i zašto baš tamo?

-Potpuni odgovor na prvi deo vašeg pitanja teško je dati: ni danas se tačno ne zna šta je sve Tesla istraživao u Kolorado Springsu. A zašto baš tamo odgovorio je on sam: zbog specifičnih atmosferskih karakteristika u području planinskog lanca Pajks Pika, gde se svetlo i zvuk izuzetno dobro prostiru i to posebno na vrlo visokom frekventnom opsegu.

 -Šta onda piše u tom dnevniku istraživanja?

 -Tesla jeste vodio dnevnik u Kolorao Springsu, gde je istraživao od juna 1899. do januara 1900.godine, ali on sadrži pre svega impresije velikog naučnika, a ne i sve rezultate do kojih je došao. Iz njega se može videti da je Tesla eksperimentisao sa dugim i ne-Hercijanskim talasima, bežičnim prenosom energije, kuglastim munjama, ali najviše pažnje je posvetio generatoru visokofrekventnih struja i ulozi jonosfere u prijemu i prenosu signala male snage. U jednom intervjuu 1901. godine, Tesla kaže da je bio zaplašen uspehom svojih nalaza u Kolorado Springsu, jer je bio svestan da posmatra nešto što može da bude od nemerljivih posledica za čovečanstvo i da se osećao kao da prvi prisustvuje rađanju jednog novog znanja ili otkriću neke velike istine. Uplašio se zato, kako sam kaže, jer ono do čega je došao kao da je imalo elemente natprirodnog, a Teslina ubeđenja, kao što se zna, imala su veoma čvrsta uporišta u materijalističkom shvatanju sveta, daleko od svake metafizike. Čega se to uplašio, Tesla ne kaže. Možemo pretpostaviti da je bio na tragu velikog otkrića o kome, iz njemu znanih razloga, tada nije hteo da govori.

-Moguće da je Foster pratio tragove tog velikog otkrića u Teslinim zabeleškama sa kraja tridesetih godina ovog veka, koje je također  tražio i dobio na uvid, dodao sam.

 -Vrlo verovatno, ali moramo imati u vidu i činjenicu da su Tesline izjave novinari često interpretirali na senzacionalistički način.

 -Možda su se zbog toga oko Teslinih istaživanja i ideja ispredale čitave legende, kao što je ona o zrakama smrti i tajnom oružju?

 -Teško je danas prosuditi šta je mit, a šta istina. Da Teslu nisu napustili njegovi finansjeri, a koji su se prethodno od njegovih pronalazaka obogatili, siguran sam da bi on dosta svojih ideja sproveo u delo. Uostalom mnogi mu nisu verovali ni kad je reč o naizmeničnoj struji, prvi Edison, a vidite kako danas stoje stvari.

 -Profesore Damjanoviću, kakav zaključak onda možemo izvesti u vezi onog dela vaše hipoteze koja kaže da su jedan ili više problema iz Fosterovog projekta dovedeni u vezu sa Teslinim istraživanjima i idejama ?

 -Mislim da taj deo hipoteze možemo, sa velikom verovatnoćom da ne pogrešimo, potvrditi.  Evo zašto: Pre nekoliko godina poznati fizičar Dejvid Pit, savetnik Kanadske vlade za naučni razvoj, dobio je od svoje vlade zadatak da istraži Teslinu naučnu zaostavštinu i oceni u kojoj meri su realne Tesline vizije i ideje. Interpolacijom možemo zaključiti da je Administracija SAD slična interesovanja imala pre Kanade, dakle 1963.godine, i da je na tom zadatku angažovala vrsnog fizičara kakav je Foster. U prilog takvom zaključku ide i činjenica da Foster bez pomoći  Ambasade SAD ne bi mogao dobiti na uvid originalna dokumenta iz Teslinog muzeja. U tom kontekstu mogla bi se razumeti i Fosterova iznenandna odluka da napusti svoje mesto istraživača na prestižnom Masačusets tehnološkom institutu, jer Harvi je, kako ste rekli da tvrdi njegova saradnica, bio opsesivni poštovalac Nikole Tesle i njegovog dela.

-A da li je moguće bar naslutiti vezu slučaja Vestroud i bilo kog segmenta Teslinih istraživanja u Kolorado Springsu?

 -U časopisima iz Teslinog vremena mogu se pronaći i tvrdnje da je on u Kolorado Springsu uspeo da otkrije frekvenciju i vrstu modulacije čovekovog mentalnog sklopa. Ukoliko u tim napisima ima istine, onda bi se tu mogla naslutiti veza, jer je slučaj u Vestroudu pre svega psiho-socijalni fenomen. Ipak, ovu pretpostavku moramo uzeti sa velikom rezervom i biti vrlo pažljivi u zaključivanju.

 -Profesore, bile bi mi veoma značajne vaše sugestije za verifikaciju ostalih hipoteza.

-Gospodine O Konor imate samo tri mogućnosti: Prva - pronađite Fostera, druga – dokopajte se Fosterovog izveštaja sa ekspetize kod državnog tužioca, i treća – prepustite se imaginaciji, jer vi ste pisac.

Poslednje reči Damjanović je izgovorio uz osmeh. Nastavili smo da ćaskamo uz viski. Profesor je pričao o svojim susretima sa Teslom uvek u Brajant  parku, gde je ostareli genije svakog dana hranio golubove. Tokom tih nekoliko susretaTesla je, ako bi uopšte i govorio, govorio samo o golubovima, nikad o svojim otkrićima, naučnim idejama ili slavnoj prošlosti jednog od  najvećih pronalazača dvadesetog veka. Bio je sam, star i siromašan.

Atačmenti



Komentari (4)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

jedi-knight jedi-knight 19:59 16.11.2013

1.

Vojislav Stojković Vojislav Stojković 20:08 16.11.2013

Re: 1.

Za prvog, ovog puta muzička nagrada.
hajkula1 hajkula1 22:48 17.11.2013

Čitam


Samo da znaš, pošto sam shvatila da je knjiga u nastavcima, namerno sam pustila nekoliko da mi ne bude previše seckano, da ne čitam s prevelikom pauzom.


Fino. Zanimljivo.

Inače, Nikola Tesla je meni omiljena istorijska ličnost.



Vojislav Stojković Vojislav Stojković 07:56 18.11.2013

Re: Čitam

Da i ti znaš - odmah sam primetio da te nema.

Tesla je i meni fascinantna ličnost. I on i njegovo delo.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana