Duftprinzip

dunjica RSS / 17.06.2007. u 23:12

Postoji jedna anegdota, koju rado pominjem kada se povede razgovor o aktivizmu i mogućnostima pojedinca da utječe na promjene. Osobno smatram da je u pitanju Urban Myth, ali priča, istinita ili izmišljena, svakako je vrijedna pomena.

 

Daniele Covili, 2006.
Daniele Covili, 2006.

Priča se da je jednom prilikom Gandhija posjetila grupa kršćanskih misionara u potrazi za savjetom. Već dugo su boravili u Indiji s namjerom da Indijce privedu vjeri u kršćanskog Boga, ali sa slabim uspjehom. Posjetili su Gandhija, u nadi da će im on pružiti odgovor na pitanje kako se približiti indijskoj duši i otvoriti je za njihovu vjeru, za priklanjanje njihovoj Istini?

 

Priča kaže da je „Velika Duša" pokazao na cvijet koji je tu rastao i gotovo omamljivao čarobnim mirisom: „Pogledajte ovaj cvijet," reče im, „što mislite, što ga čini tako privlačnim?"

„Lijep je i zamamno miriše," jednodušno zaključiše drugari s okcidenta.

„E pa, idite i širite miris!" Tim riječima se oprosti veliki Mahatma od svojih posjetilaca.

 

 

Čini mi se da je ova crtica pridodata kao duhovita, inteligentna ilustracija Gandhijeve poruke da budemo promjena koju želimo vidjeti u svijetu.

Atačmenti



Komentari (40)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 23:28 17.06.2007

I da to (promena)

budemo nezno - da mirisemo, a ne da kidamo....
GajaR GajaR 23:51 17.06.2007

ljubav?

dunjice, mislim da se ovo može na viže načina parafrazirati:
- vodite ljubav, a ne rat,
- volite bližnjega svog,
- ko tebe kamenom, ti njega hlebom, itd, itd,
...?
dunjica dunjica 00:24 18.06.2007

Re: ljubav?

Ako ti tako vidiš, onda jeste.

Mene je u ovoj priči privukla ideja o konzistentnosti između riječi i djela, da se živi ono što se propovijeda. Ne mora biti ljubav, pružanje drugog obraza, a može. Štagod.
Milan Novković Milan Novković 00:46 18.06.2007

Gandi i Hrišćanstvo

Dunjice,

....s namjerom da Indijce privedu vjeri u kršćanskog Boga....


Ovo može da se tumači na dva načina kad je Gandi u pitanju i sumnam da je on želeo da ohrabri prevođenje Indijaca u Hrišćanstvo.

A za Hrista je smatrao da nije samo hrišćanski bog, nego pripada svima, i bio mu je uzor kao ultimate učitelj.

On je verovao u dobro u svima nama i u mogućnost da nam se dobro uzvrati samo ako znamo kako da tražimo.

Ja bih poruku pre tumačio kao "Odite i pokažite im šta ste naučili od Hrista, uživajte u njihovoj lepoti i klonite se nasilja".
dunjica dunjica 00:51 18.06.2007

Milane,

oni su mu došli po savjet, a nije ih Gandhi pozvao da ih ohrabri u prozelitiziranju. Ali da je bio veliki poštovalac Isusa i njegovog Puta, to stoji.

A to s Duftprinzipom je vraški teško, živjeti ono što propovjedaš. Kome pođe za rukom, možeš računati da je spoznao sebe i svijet.
Milan Novković Milan Novković 01:01 18.06.2007

Re: Milane,

U redu, ali pretpostavljam da bi mu savet bio sličan kojim se i sam rukovodio - čemu prelaziti u hrišćanstvo kad je to religija gde se ogroman broj hrišćana ne drži Hristovog učenja. Tj. ja bih očekivao da on vidi prevođenje u Hrišćanstvo kao nasilje.

Biti deo promene koju želimo je ok, al to bi onda bila promena gde uzimamo Hrista kao učitelja, jednog od više, njegovo učenje je taj cvet, a ne gde prihvatamo Hrišćansto u onom negovom proceduralnom. I dalje mislim da je najviše bio impresioniran ne-nasiljem.
dunjica dunjica 01:09 18.06.2007

Re: Milane,

ti govoriš o srži Kristove nauke, koju je i Gandhi visoko cijenio. Da, ljudi se nazivaju često nekim imenom (sljedbenicima, vjernicima, ...), a jedino što čine je da se drže za ljušturu i misle da je to sve.

Sljedbeništvo je u pitanju. "Blaženi su krotki, jer će baštiniti zemlju. ... Blago mirotvorcima, jer će se zvati sinovi (i kćeri) Božji." (Matej 5:5, 9)
snezana7plus snezana7plus 19:06 18.06.2007

Re: Gandi i Hrišćanstvo

Pitanje je bilo:
kako se približiti indijskoj duši i otvoriti je za njihovu vjeru

Gandhi je odgovorio pitanjem, koje je imalo za cilj da potstakne na dublje razmisljanje.
A odgovor :
Lijep je i zamamno miriše
daje se bez puno udubljivanja i razmisljanja, sto je njemu ukazalo na to da se oni ne mogu pribliziti "indijskoj duši" koja poima svet potpuno drugacije, pa im je dao najkorisniji moguci savet
E pa, idite i širite miris!
- posle toga su zaista morali dublje da se zamisle.

Sudar te dve filozofije je veoma interesantno opisan u knizi "Treće oko" - Tuesday Lobsang Rampa, toplo preporucujem svima koje zanima.
nsarski nsarski 02:55 18.06.2007

Jednom su Gandija pitali:

"Sta mislite o Zapadnoj civilizaciji?"
"Mislim da bi to bila dobra ideja", bio je odgovor.
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 03:14 18.06.2007

Re: Jednom su Gandija pitali:

Slicno je odgovorio i kada su ga pitali o Islamu, hinduizmu i budizmu.
Zaista, sve su to dobre ideje. Kada se principi tih ideja primene u praksi.
I to da kada ih primenjuju barem oni koji te ideje proklamuju.
nsarski nsarski 03:25 18.06.2007

Re: Jednom su Gandija pitali:

Gandijev odgovor bi mogao da se prevede i ovako: "Misim da je dobra ideja da se Zapad civilizuje." I ja tako mislim.
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 03:29 18.06.2007

Re: Jednom su Gandija pitali:

Zapad se civilizuje tako sto se ljudi civilizuju.
Slicno vazi i za Istok.
Kao i za Sever ili Jug.
Zemlje.
Na kojoj ljudi zive.
nsarski nsarski 03:34 18.06.2007

Re: Jednom su Gandija pitali:

Naravno.
Ali, imajuci u vidu kolicinu zla koju je Zapad doneo ovoj planeti (Spanska imperija, Engleska imperija, Americka imperija), nekako to sporo, brate, ide. To civilizovanje:)
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 03:36 18.06.2007

Re: Jednom su Gandija pitali:

Cini mi se da su Pigmeji su uspeli u tome.
Da se civilizuju.
Pozdrav tebi i jedva cekam tvoj novi tekst !
:))))))
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 03:44 18.06.2007

Re: Jednom su Gandija pitali:

Hmmmm, pa moze to da bude tacno, ali u istoriji postoje samo kontingentni sudovi, kolega NSarski, tako da ja podjednako dobro mogu da tvrdim da je pravo cudo sto je Zapad doneo toliko MALO zla u poredjenju sa altenativama. I ne padam u zamku da ja opravdavam A zato sto postoji jos gore B; svako zlo naravno da valja osuditi. Samo Vas pozivam na jedan misaoni eksperiment da zamislite alternativnu Zemlju u cijoj istoriji je postojalo *samo B* (npr. Mongolska osvajanja, Kineska imperija (koja je pobila bar deset puta vise sopstvenih podanika nego sve ove tri imperije koje ste nabrojali zajedno), Asteci, Ruska imperija, Kmeri, crveni i ini, itd.) - a nema niceg od svega dobrog sto je posledica od A. Iskreno, malo mi je taj Vas stav previse politicki korektan u onom bljutavom, postmodernistickom smislu...
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 03:48 18.06.2007

Re: Jednom su Gandija pitali:

a nema niceg od svega dobrog sto je posledica od A.

Mozda bi "C" bilo bolje ?
Ili "D" ?
Mislim, na alternativnoj Zemlji.
Na takvoj je sve moguce.
Zar ne ?
nsarski nsarski 04:03 18.06.2007

Re: Jednom su Gandija pitali:

OK, OK, komentar jeste bio malo (malo?) jednostran. Bila je i Arapska imperija (mada se nije tako zvala), Otomanska, Mongolska, Rimljani pre svih njih. Ni Japanci nisu bas nevini. Ukratko, tu ciste racunice ne moze biti. Ja sam se, priznajem, vise fokusirao na 20. vek i Gandijevo vreme.
Istina je, takodje, da je celokupno autohtono stanovnistvo Novog Sveta (Americki Indijanci, Inke, Maje, Azteci, Guarani, Inuiti, i drugi malobrojniji Indiosi) prakticno zbrisano sa lica zemlje.Na slican nacin, Afrika je tamna mrlja na savesti Evrope.
Zapravo, ja i nemam neki cvrst stav o celom pitanju. Samo znam da je patnje bilo mnogo, na sve strane. I nema izgleda da ce prestati.
dunjica dunjica 09:58 18.06.2007

Re: Jednom su Gandija pitali:

Malo je poznato da ni budizam nije ostao pošteđen crnih mrlja, prakticiranja nasilja. Danas je generalno mišljenje kao da toga u budističkim sredinama nikada nije bilo, kao da su budistički monasi oduvijek samo obrađivali zemlju, meditirali pod drvetom i slagali mandale.

Navesti ću nekoliko primjera nasilja u budizmu, jer se budizam često uzima kao THE EXAMPLE da je od religije proklamirano nenasilje doista moguće. Kao što vidimo, sve na svijetu je manjkavo, sklono padu i greškama, pa bezrezervno idealiziranje može biti jednako pogubno kao i a priori kritiziranje:

Tibetansko-budističko misioniranje Mongolije na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Da bi ih se preobratilo na budizam, proganjani su svi koji su prakticirali autohtono šamansku tradiciju. Na nivou strukturalnog nasilja su postojala nastojanja da se stvori tzv. budistička država, jer bi to bio okvir u kojem se duhovnost najbolje može prakticirati.

Monasi-ratnici u srednjovjekovnom Japanu.

U Mahayana-budizmu je već prilično rano došlo do relativizacije postulata nenasilja, tipičnih za izvorni budizam.

Pogromi singaleza u Sri Lanci. Itd.

Ovo sve, naravno, nema direktne veze s Gandhijem, koji je bio hindus. "Grijehe" hinduističke tradicije (prakticiranje nasilja) pretpostavljam da ne moram spominjati jer su daleko poznatiji od npr. budističkih. (Kastinski sistem, čije ukidanje nije ni samom Gandhiju bio prioritet, da spomenem meni značajan primjer.)

Šta god. Stvaranje diferenciranog stava i mišljenja nije lak posao. Pomislila sam, prije no što se okrenem(o) uklanjanju trna iz oka Drugoga, da pogledam(o) što je s onim brvnom u mome / našem.
pufna pufna 10:46 18.06.2007

Re: Jednom su Gandija pitali:

milane
asto taj komentar gandijev ne stavis u kontekst zbivanja. Pa Indija se borila od stega Engleske i njene divne civilizovanosti koja se nije odnosila na tretiranje kolonija. Sta sad spocitavas nsarskom koji je samo nasao jos jednu gandijevu izreku.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 12:39 18.06.2007

Re: Jednom su Gandija pitali:

Pa upravo o tome je i bila rec, naime Gandi je to rekao u kontekstu u kom je rekao, a NSarski je onda rekao: uostalom, i ja se slazem sa tim, evo "imperija zla", itd. Dakle, nisam spocitava Gandiju (on je covek imao sasvim dobre razloge za to), ali sto ne bih (malo i prijateljski) spocitavao NSarskom, ako mislim da postoje racionalni razlozi da se covek sa njim ne slozi?
pufna pufna 12:45 18.06.2007

Re: Jednom su Gandija pitali:

nije tako bilo, jer je nsarski odgovarao ninoslavu na komentar
Slicno je odgovorio i kada su ga pitali o Islamu, hinduizmu i budizmu.
i nije razvijao teoriju zlog zapada, zato sto je protumacio Gandija i dodao jedno obicno " i ja tako mislim"...
Ali ne bih bila tudji advokat, mada mi se nsarskog pojasnjavanje svog komentara cini samo po sebi dokazom ovog sto sam napisala.
pozz
nsarski nsarski 12:50 18.06.2007

Re: Jednom su Gandija pitali:

Ma ja mislim da je primedba bila sasvim na mestu - istina ima vise strana i Milan samo na to podsetio (nadam se da smo se odrekli VIkanja kolega:)) A ta Gandijeva recenica se cesto citira u "progresivnim" tekstovima, i uopste pa sam je se setio. Evo sta je Google nasao.
jasnaz jasnaz 06:17 18.06.2007

. istocno / zapadno .

. Migel Serano, Jung i Hese: hermetički krug ("Plavi jahač", Beograd, 1993) .
dunjica dunjica 09:21 18.06.2007

Re: . istocno / zapadno .

JasnaZ, hvala na preporuci. Možeš li nam reći više, o čemu se radi?
jasnaz jasnaz 19:33 18.06.2007

Re: . istocno / zapadno .

M. Serano se “druzio” sa ova dva velikana, i napravio zapise o njihovim razmisljanjima, delom i u formi intervjua. Tema je mnogo, a ja sam preporuku spustila ovde zbog delova o istocnom/zapadnom obrascu: koliko je prvi otisao u upoznavanju duhovnog, a koliko drugi razvija materijalno, i: koliko su i sta dobili/izgubili “jednostranoscu” pristupa (slika nije crno/bela, naravno).
Zanimljiv je Jungov stav o posledicama zapadnog “civilizovanja”, o cemu se gore raspravljalo.
Kazezoze Kazezoze 07:08 18.06.2007

mislim da je gandi hteo da kazhe:


teshko onom srcu u kom zhar ne gori,
koje strasna ljubav za drugim ne mori;
ako koji dan ti bez ljubavi prodje,
od tog dana nije za te svano gori!
gordanac gordanac 10:14 18.06.2007

gandhi rek`o, a tereza dodala:

"Uprkos"


Ljudi su nerazumni, nelogični i orijentisani sami na sebe,
voli ih uprkos tome.

Ako činiš nešto dobro u tvojoj podsvesti će biti egoistični motivi,
uprkos tome čini dobro.

Ako si uspešan imaćeš lažne prijatelje i prave neprijatelje,
uprkos tome budi uspešan.

Dobro koje ti činiš danas, sutra će već biti zaboravljeno,
uprkos tome čini dobro.

Iskrenost i otvorenost čine te ranjivim,
uprkos tome budi iskren i otvoren.

Ono što gradiš godinama može biti uništeno preko noći,
gradi uprkos tome.

Tvoja pomoć je zaista potrebna, ali ljudi će te možda napasti kad im pomogneš,
pomozi im uprkos tome.

Daj svetu sve od sebe, a oni će ti izbiti zube,
uprkos tome daj svetu sve od sebe.

dunjica dunjica 10:17 18.06.2007

Re: gandhi rek`o, a tereza dodala:

GordanaC,

ovo je već gooolemi zalogaj, ideal kojem moramo težiti, ali tko će ga doseći?

Nego, o kojoj se Terezi radi?
gordanac gordanac 10:26 18.06.2007

tereza/ dunjica...

...o majci terezi
Dobila sam taj tekst davno, nekom "kružnom" poštom, ali bez naznaka o tome ko je autor/ka, pa me zainteresovalo (osim što mislim da je to jedan od najboljih tekstova o ljudskim pravima), te sam pronašla da je njeno...
dunjica dunjica 10:38 18.06.2007

Re: tereza/ dunjica...

Pomislila sam na nju, ali mi se učinilo da nije njen stil izražavanja. Ona je bila prije svega zena prakse / djela, a ne retorike kružne pošte. Ništa loše, nego želim reći da mi se čini da je netko zapravo uradio kompilaciju njenih mudrih riječi od tu i tami, uglancao, pošećerio, pa poslao oko svijeta.

Kako god, poučno, lijepo i - možemo (moramo) tome težiti.
dunjica dunjica 10:47 18.06.2007

Re: gandhi rek`o, a tereza dodala:

Ono što gradiš godinama može biti uništeno preko noći,
gradi uprkos tome.


I Martin Luther, reformator, bio mudrica:
Ako bi znao da će svijet sutra propasti, ipak bih posadio drvo.
pnbb pnbb 17:49 18.06.2007

Re: tereza

pa sad, izgleda da ni tereza nije bas bila toliko zlatna...

izgleda da je ta praksa prevashodno imala za cilj prevodjenje u katolicizam, a tek usputno pomaganje nevoljnima
dunjica dunjica 20:03 18.06.2007

Re: tereza

Nisam čula za tako nešto, a teško mi je povjerovati i da je to Majka Tereza imala na umu. Ne stoje iza angažmana i pokazivanje brige za bližnjega baš uvijek nečisti motivi. Znam mnoge koji su angažirani na sličan način radi jednostavnog altruizma ili želje za naslijedovanjem svojih uzora (Isusa npr.).
d j o l e d j o l e 08:04 18.06.2007

Iskrenost

„Lijep je i zamamno miriše," jednodušno zaključiše drugari s okcidenta.


Bar su bili iskreni da je cvet lep, i to je neki pocetak :)
surabya johnny surabya johnny 10:24 18.06.2007

...cannabis sativa


sigurno je rech o ovom cvetu koji je "tu rastao i omamljivao charobnim mirisom".
dunjica dunjica 10:43 18.06.2007

Re: ...cannabis sativa

he, he, onda oni misionari odoše kući i odlučiše, ako već nije uspjelo s kršćanstvom, da Indiju osvoje hippie pokretom.
Doctor Wu Doctor Wu 10:41 18.06.2007

Ha, lep i

dvosmislen odgovor.
Черевићан Черевићан 18:21 18.06.2007

недореченост

размишљам,
буда је рекао - apa dipo bhava , што је у преводу са санскрита отприлике . . .буди светло самом себи. исус је веле поручио - ја сам право светло.хришћани сам ,православац ево преко 60 г ,крштен ,али ми оно будино некако мање посесивно јер даје могућност избора. додуше и грешке.
ја се пак поодавно упитах . . . . дали ћу уживоту претстављати део проблема или ћу бити делић решења ?
dunjica dunjica 20:06 18.06.2007

Re: недореченост

Posesivnost? Hmmm

Mudrost svakako počinje već kod refleksije
дали ћу уживоту претстављати део проблема или ћу бити делић решења ?
Ninoslav Randjelovic Ninoslav Randjelovic 20:55 18.06.2007

Re: недореченост

Biti to sto jesi je istovremeno i problem i resenje.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana