Ko je ljudsko biće i kuda ono ide?

metanoia RSS / 26.02.2008. u 15:37

Piše: Nikola Knežević (a.k.a. metanoia) 

(Kratak osvrt na osnovna pitanja kojima se bavi teološka antropologija)  

leonardo.jpgKako na najbolji način rezimirati ono što predstavlja predmet vekovnog naučnog diskursa, centar svih filosofskih čuđenja i bogoslovskih rasprava, osnovu metafizike, početak i kraj svih pitanja. Ko je ljudsko biće i kuda ono ide? “Istinu o čoveku ne možemo iscrpsti nekim znanjem o njemu, to samo možemo da doživimo na osnovu našeg razmišljanja i delovanja. Čovek je u principu, više od onoga što je kadar da zna o sebi.“[1] Uistinu, mera svega nije čovek, kako je to svojevremeno tvrdila  klasična antička misao[2], jer uzimajući u obzir  teološko – antropološku refleksiju i teologiju uopšte, njegova spoznaja može biti potpuna tek u perspektivi eshatona.

Sagledavajući poreklo ljudskog bića u odnosu na teološku antropologiju, dolazimo do zaključka da je čovek mnogo više od karike u lancu evolutivnog poretka prirode, razumne životinje, biološkog egzemplara, kako ga moderna nauka po svojoj redukcionističkoj inerciji definiše, jer takav čovek bi apriorno bio lišen svoga višestrukog značaja i ontoloških dubina. U njegovom životu koji nije slika natprirodnoga tvorca , nego prirodne tvari, nemoguće je otkriti večni Logos. [3]

Čovek – „srednja tačka i srce svega“,  težište i aksiološki centar cele tvorevine – ne može da se shvati u duhu ateističkog evolucionizma; pa i kad bi smo to pokušali, mi ne bi smo imali pred sobom biće koje je otvoreno prema večnosti, nego, samo sitni i neznatni odlomak kosmosa, prolazan stepen kosmičke stihijske evolucije, koji je okrenut prema tvari i njenu sliku nosi u sebi.

Naprotiv, vera u stvaranje izražava uverenje da svet u svojoj celini proizilazi iz Božjega Logosa[4] te da je sav svemir kojega otkriva nauka sa jedne strane, a filozofija i teologija sa druge, jeste smislen, nije pod vlašću apsurda, već njime upravlja um Stvoritelja.[5] Ljudsko biće predstavlja vrhunac u poretku Božijeg stvaranja koji nosi u sebi lik Onoga koji ga je stvorio. Svako drugo tumačenje narušava njegov integritet, umanjuje njegovu ličnost i Božanski promisao.[6] Setimo se reči blagoglagoljivog Grigorija Bogoslova: „Čoveče, ako li misliš o sebi nisko, onda se seti da si ti Hristova tvorevina, Hristovo disanje, Hristov časni udeo, i zato si ujedno i nebeski i zemaljski, sazdanje svagda dostojno spomena – sazdani bog, koji kroz Hristovo stradanje i Vaskrsenje ide ka neprolaznoj i nepropadivoj slavi...“[7]

U odnosu na pad ljudskog bića i implikacije pada na njegovu prirodu može se zaključiti da za  razliku od rimokatoličke antropologije koja posmatra unakaženje lika kao gubitak čovekove „prvobitne pravednosti“, natprirodnog imputiranog dara, koji na taj način i nije činio deo ogranske prirode čoveka i manje optimističnih tumačenja protestanskog stajališta „potpune iskvarenosti“, pravoslavno stajalište teološke antropologije podrazumeva da lik Božji u čoveku nije uništen,  već kako je to rekao ava Justin: „duboko povređen, pomračen i unakažen“.[8]  Ljudsko biće i dalje je sposobno da opredeljuje sebe prema dobrome, i da prihvati ili odbaci božansku blagodat spasenja. Iako je inercijom greha ova odluka znatno otežana ne može se ni na koji način poreći da ovakva mogućnost opredeljenja kod ljudskog bića i dalje prisutna. Obraz (ikona) Božiji u čoveku nije u potpunosti izgubljen, već „zatamnjen, jer prirodna težnja razuma i volje prema istini i dobru nije u potpunosti iščezla“.[9] 

U odnosu na prirodu ljudskog bića može se zaključiti da  teološka antropologija nadvladava ovu antinomiju i polarizovanost. Ona prevazilazi antropološki dualizam drevnih jelina i savremeni materijalistički redukcionizam. Oslanjajući se na svoju Svetopisamsku i Crkvenu pozadinu ona želi naglasiti i sačuvati celovitost ljudske prirode gde antropološke polarnosti tumači kao izražaje ljudskog bića. Njegovu telesnost kao njegovu smrtnost, slabost, bolest i nemoć. Njegovu duševnost kao biće u svom doživljavanju. Njegovu duhovnost kao biće u njegovoj veličini i iskoraku u onostrano,  transcendentnosti i jedinstvenosti u odnosu na sva ostala živa bića. 

U odnosu na smisao ljudskog bića  jasno je da ljudsko biće ne može ostvariti sebe, odnosno svoje naznačenje i objasniti problem sopstvene egzistencije bez Boga, čiji lik predstavlja i nosi u sebi. Čovek je biće koje putem svoje prirode unosi onostrastranost u sopstvenu egzistenciju, jer čovek, ne postoji radi sebe samog, on postoji za drugoga i vapije za drugim, on ne postoji sam od sebe, već mu je to postojanje dato. Ono mu nije dato iz stihije vekovnih uzročno posledičnih bioloških reakcija kako to evolucija trvrdi, već iz ničegaex nihilo, upravo onako kako Bog stvara, kroz Njegovu reč i Njegovo disanje. Hristos se ovaplotio radi čoveka,  postao je čovekom da bi čovek ispunio svoje prvobitno naznačenje, na čega nas uvek i nanovo podseća maksima svetih otaca: “On je postao čovekom, da bi smo mi mogli postati bogom.” 

Smatram da čovek ostvaruje sebe u ontološkom, i da postaje čovek u soteriološkom[10] i eklesiološkom[11] smislu tek kada iz potencije pređe u puninu ljuske egzistencije, to kretanje počinje tada kada počne da se  upodobljava vrlinama koje se stiču kroz veru, to je proces u kome se beslovesno okreće ka slovesnom, telesno ka duhovnom, besmisleno ka smislenom. U tom procesu duhovne katarze i preporoda on u potpunosti ostvaruje svoj indentitet i postaje ličnost u njegovom izvornom smislu, postaje prvolik i prevazilazi sopstvenu prirodu. Jer samo biti znači nalaziti ili naći ljudski odgovor na misteriju postojanja, odnosno na pitanje na što ga upućuje izazov bivstovanja. Biti hrišćanin znači da je taj odgovor pronađen ili da se uvek iznova pronalazi i produbljuje sa Hristom u Bogu. Dakle, živeti u Hristu za hrišćanina znači istinski biti ljudsko biće, odnosno biti pripadnik čovečantsva koje se smisleno preobražava na putu ka Bogu kao suštvom bitstvu. Aristotel je davno rekao da: „svi ljudi po prirodi teže za znanjem“, dopunio  bih njegove reči i rekao bih da svi ljudi po svojoj prirodi teže za Bogopoznanjem, razlika je u tome što jedni toga postaju svesni, a drugi ne. Prvi ispunjavaju svoje Bogom dano naznačenje, približavaju se prvoliku i ostavaruju sebe, oni drugi, nastavljaju da tragaju za istim.


[1] Karl Jaspers, nd: 172.

[2] “Mera svega je čovek” gr. μετρον  παντων ανθρωπος

[3] Kalezić, 122.

[4] Hrišćanska vera jeste vera u Ovaploćenog (utelovljenog) Boga, Večnog Sina i Logosa Božijeg – Bogočoveka Hrista.

[5] Vidi: Scola, Marengo, Prades, 112.

[6] Vidi: Isto, 121.

[7] Sv. Grigorije Bogoslov

[8] Popović, 1980: 282.

[9] Vidi: Tudoran, 14.

[10] U smislu spasenja

[11] U smislu pripadnosti crkvi

 

Citirana dela:

 

Scola, Marengo, Prades

     2003.          Čovjek kao osoba, Zagreb, Kršćanska Sadašnjost

Grigorije Bogoslov, Sv.

2001.          Praznične besede, Vrnjačka Banja, Manastir Hilandar, Ostrog, Tvrdoš i Bratstvo sv. Simeona Mirotočivog

Popović,  Justin

     1980.          Dogmatika Pravoslavne Crkve 1. Beograd, Manastir Kelije
 

Popović,  Justin

     1980.          Dogmatika Pravoslavne Crkve 2. Beograd, Manastir Kelije

Tudoran, Isidor

     2003.          Stanje čovek pre i posle pada, članak u elektronsko formatu: www.verujem.org



Komentari (50)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Filip2412 Filip2412 16:19 26.02.2008

evo da da ja kazem nesto...

Sagledavajući poreklo ljudskog bića u odnosu na teološku antropologiju, dolazimo do zaključka da je čovek mnogo više od karike u lancu evolutivnog poretka prirode...


Covek ti je zivotinjka, cak mozda i niza u evolutivnom razvoju od nekih drugih zivotinjki.

Sto se tice Boga, meni cim nesto nije jasno, ostavljam na tome da mi nije jasno: izbegavam izmisljene odgovore u koje naporno ubedjujem sebe a zatim sto na milu sto na silu pokusavam da ubedim i druge (religija teologija i ostale vestine kreiranja virtuelne stvarnosti) .



Colin_bgd Colin_bgd 16:52 26.02.2008

Re: evo da da ja kazem nesto...

Tvoje pravo da budeš ateista je isto kao i moje da budem teista.


Da, samo sto nijedan teista (hajde da kazemo vrlo mali broj, verovatno) nece postati ateista cak i da se sutra dokaze da bog objektivno ne postoji, jer ce "vera" uvek naci novi cosak gde se moze sakriti, dok ce svaki ateista momentalno priznati postojanje boga (govorim u striktno teistickom smislu, ne u sirem smislu) ukoliko bi koliko sutra njegovo/njeno postojanje bilo nepobitno i dokazano. Neki cak idu toliko daleko da kazu (ja, medjutim, ne delim tu tvrdnju) da je ateizam evoluciono jedna stepenica vise od teizma, jer je covek evoluciono postao sposoban da se nosi sa svojom konacnoscu, i svojim kosmickim beznacajem (izmedju ostalih stvari), cime se potreba za bogom smanjila od vremena kada nije postojalo nijedno drugo objasnjenje kao utociste...

ne može da se shvati u duhu ateističkog evolucionizma; pa i kad bi smo to pokušali, mi ne bi smo imali pred sobom biće koje je otvoreno prema večnosti, nego, samo sitni i neznatni odlomak kosmosa, prolazan stepen kosmičke stihijske evolucije, koji je okrenut prema tvari i njenu sliku nosi u sebi


Totalno pogresno. Jedino evolucionizam upravo odrzava vezu prema vecnosti, i to na vrlo naucnoj osnovi (sto nije nikakva niti prednost niti nedostatak), i direktno provlaci kao prakticno jedinu konstantu u zivotnom procesu potrebu, ali i jasan mehanizam za produzivanjem postojanja...




Filip2412 Filip2412 16:59 26.02.2008

Re: evo da da ja kazem nesto...

Nisam ni ja bas ateista... zapravo vise agnostik - sa osnovnom krilaticom:
Ako ne znamo neke odgovore to ne znaci da treba da pocnemo da ih izmisljamo







Dawngreeter Dawngreeter 18:32 26.02.2008

Re: evo da da ja kazem nesto...

Filip2412


Woohoo! Pat Condell! Obozvam tog coveka. Pisah mu mail svojevremeno, na koji je vrlo uredno odgovorio :)
(Look! I'm famous! A YouTube almost-celerity answered my email!)
metanoia metanoia 18:51 26.02.2008

Re: evo da da ja kazem nesto...

Verujem da sagledavanje porekla čoveka isključivo iz perspektive evolucije predstavlja dvodimenzionalan pristup te i samog naučnika vodi u egzistencijalističko-nihilističko poimanje sveta i života. Čovek u takvom misaonom sistemu, nije ništa više od složene fiziološke strukture i slučajan odnos hemijsko-bioloških reakcija u njegovom organizmu. On je kroz istoriju menjao svoju fiziološku strukturu i shodno evolucionoj inerciji dalje će je menjati, tako da je nemoguće reći šta će čovek postati. Na taj način o čoveku možemo govoriti kao o biološkom entitetu a ne kao o ličnosti, budući da je postao od najjednostavnih jednoćeliskih organizama koji nemaju sposobnost mišljenja. Isto tako o njemu možemo govoriti samo u sadašnjem vremenu jer znamo kako čovek izgleda i funkcioniše danas ali budući da je evolucija predstavlja afirmativni i progresivni fiziološki poredak, ne možemo govoriti kako će on izgledati i funkcionisati u budućnosti.

Sa druge, strane mislim da je dijalog evolucije i kreacionizma itekako moguć a o tome svedoče i teorije poput progresivnog kreaionizma, inteligentnog dizajna itd. Samo stajalište striktnog kreacionizma nije moj stav
Filip2412 Filip2412 19:33 26.02.2008

Re: evo da da ja kazem nesto...

metanoia, slazem se sa tobom
ja samo ne volim ponudjene odgovore kojima nas drustvo obasipa na tu temu - pre svega religije.
Priznajem samo direkto iskustvo Boga, ako imas izvoli prepricaj (mislim bilo ko ne ti :) )

Inace sve nauceno "iskustvo" Boga koje se stice obrazovanjem ili citanjem religijskih knjiga je po meni irelevantno. Bog da hoce da mi se obrati on bi to i uradio direktno (mozda vec jeste sad ko bi ga znao...)

Ko zna, mozda ce covecanstvo jednog dana nauciti da razmislja na tu temu bez da se namece misljenje drugima na silu. Moje misljenje je da su takvoj novoj duhovnosti blizi naucnici nego svestenici - ovi drugi su vec svoj licni dozivljaj (usudjujem se da kazem - Bogom dani dozivljaj zivota) zamenili nabubanim cinjenicama iz Biblije, Kurana itd...




metanoia metanoia 20:51 26.02.2008

Re: evo da da ja kazem nesto...

Tačno je to što kažeš, u suštini svo teološko znanje gubi značaj ukoliko ono nije potkrepljeno i ličnim iskustvom bogopoznanja. Lako je prikloniti se nekoj dogmi, verovanju, ideologiji, dakle, biti sledbenik, ali biti vernik znači biti iz sopstvenog iskustva biti u potpunosti uveren u razlog svoje vere. Ja kao ekumenista ne podržavam bilo kakav dogmatski apsolutizam u Hrišćanstvu, to jest, tvrdnju da je jedna konfesija samo dogmatski ispravna dok druge predstavljaju jeres, već smatram da je hrićanska religija izraz tri lica jedne suštine, i kao takva, na jedan način simbolizuje Svetu Trojicu. Dakle, polazim iz sopstvenog iskustva i važno je da naglasim da biti vernik najmanje znači biti sledbenik jedne dogme i bez kritičkog stava, već je to neprestana borba sa sumnjom, sa pitanjima koje nije moguće objasniti na racionalan način, pitanjima tipa, zašto Bog dopušta zlo? Da li za sve postoji racionalan odgovor? To su pitanja koje vernik sebi postavlja, on sumnja, ali on i veruje. Interesantan primer su bili apostoli od kojih je 11 od ukupno 12 umrlo mučeničkom smrću. Postavlja se pitanje ako su njihove reči koje danas čitamo u evanđeljima bile zasnovane na fiktivnim i izmišljenim stvarima, a ne na sopstvenom duhovnom iskustvu da li bi zaista i svoj život žrtvovali za nešto što su radi lične koristi i popularnosti izmislili? To se odnosi i na mučenike posle njih, sve do 312. kada su progonstva hišćana prestala.
Dolybell Dolybell 06:06 27.02.2008

Re: evo da da ja kazem nesto...

na jedan način simbolizuje Svetu Trojicu



Molim da mi se objasni Sveto Trojstvo, može i logično
a može i nelogično.
Dolybell Dolybell 06:43 27.02.2008

Re: evo da da ja kazem nesto...

Covek ti je zivotinjka, cak mozda i niza u evolutivnom razvoju od nekih drugih zivotinjki.



Čovek ti je nešto između - ni životnjka ni bog.
Nešto kao polu-bog.
Kako nit je jedno nit je drugo, (kao životinja: bio bi prilagođen za život
na ovoj planeti, kao bog: ne bi činio ono što čini uništavajući sve oko sebe,
mislim pri tom i na njega samog) dođe mu kao neki tip bastarda.
Više mi liči na veštačku nego na prirodnu tvorevinu.
Kao neki eksperiment ....
metanoia metanoia 09:27 27.02.2008

Re: evo da da ja kazem nesto...

Molim da mi se objasni Sveto Trojstvo, može i logično
a može i nelogično.


Svakako Dolybell,

Sveta Trojica predstavljaju tajnu o apsolutnoj harmoniji tri Božanska lica jednog istog Božanskog bića. Stoga se govori o trojičnom Bogu ili Trojici u jedinici – o jednom Bogu. U jednoj nedeljivoj Božanskoj suštini postoje tri savršena i savečna lica, Bog je u isto vreme i jedan i trojičan.

Još od najstarijih vremena crkveno učenje o Svetoj Trojici postalo je kamen spoticanja i sablazni za sve one koji su hteli da merom ljuskom razuma izmere neizmernu tajnu Bogootkrivene istine. Prvi put doktrina o Trojstvu jasno se definiše zbog iskrivljenja biblijskog poimanja jednakosti Oca i Sina. Učenje sledbenika Arija, aleksandrijskog sveštenika, koji je tvrdio da Sin nije iste suštine sa Ocem niti iste jadnakosti sa Njim, i Savelija koji je smatrao da se jedan Bog javlja u tri različita oblika, dovelo je jasnijeg, potpunijeg i odlučnijeg formulisanja napadanih strana Bogootkrivenog učenja. Rana crkva je smatrala da su Sveta Trojica, iako sa različitim funkcijama ipak jednaki i suvječni.

Unutar Trojstva postoji podela funkcija kada govorimo o delovanju (stvaranje i otkupljenje), ali ne postoji podređivanje jednoga drugome u biti ili životu unutar Božanstva. To vidimo iz sledećih primera koji su navedeni u Svetom Pismu. Bog Otac odlučuje ko će biti spašen (Ef 1:14), Bog Sin ih izbavlja, otkupljuje (Ef 1:7), Sveti Duh daje im pečat (Ef 1:14). Tri bića Božanstva su u isto vreme i jedne suštine po biću i različite po svojstvima. Lično svojstvo Oca jeste nerođenost, jer se ni otkoga ne rađa niti ishodi, lično svojstvo Sina jeste rođenost jer se večno rađa od Oca, lično svojstvo Duha Svetoga jeste ishođenje jer večno ishodi od Oca. Zajedničko i jedno u Trojedinom Božanstvu jeste što su sva tri lica jedne suštine, biti, volje, delovanja, vlasti i moći.

Postoje razne analogije sa kojima možemo pokušati ilustrovati ovaj razumu neuhvatljivi i neobjašnjivi koncept savršene skladnosti i harmonije koja postoji između tri lica i osobe Svete Trojice. Ako posmatramo univerzum - stvorenje Božije, videćemo da se on sastoji od tri elementa koji ilustruju trojedinost Stvoritelja. To su: Vreme, prostor i materija. Ova tri elementa su trodimenzionalna i u svojoj formi ona su trojedina. Vreme koje se sastoji iz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, prostor koji ima svoju visinu, dužinu i širinu i materija koja postoji u tri agregatna stanja. Unutar sva tri elementa mogu se videti razlike u svojstvima ali istovetnost u biti i formi – suštini. Neki smatraju da se Trojstvo može objasniti kroz trihotomnost čoveka – duha, duše i tela, čovekove svesti koja ima razum volju i emocije. Međutim, iako se ljudske i prirodne analogije mogu upotrebiti da potkrepe Božanske istine, svaka ilustracija je ograničena svojom nemogućnošću da valjano izrazi Božju neograničenost.
Dilan Dog Dilan Dog 10:12 27.02.2008

Re: evo da da ja kazem nesto...

metanoia
Molim da mi se objasni Sveto Trojstvo, može i logično
a može i nelogično.

Svakako Dolybell,

lično svojstvo Duha Svetoga jeste ishođenje jer večno ishodi od Oca.

Ne bih da Vam se mešam u materiju, ali samo jedno zapažanje. Način ishođenja Duha Svetoga jeste jedna od dogmatskih razlika između pravoslavlja i katoličanstva. Koliko znam o tome, u pravoslavlju Sveti Duh ishodi ovako kako ste naveli samo od Oca, a u katoličanstvu istovremeno i od Oca i od Sina.

Da li je to tako?
metanoia metanoia 10:19 27.02.2008

Re: evo da da ja kazem nesto...

Upravo tako, pitanje ishođenja Svetog Duha, odnosno pitanje filioque bilo je jedan od razloga, ali ne i najvažniji za veliku šizmu 1054. godine.
Filip2412 Filip2412 15:05 27.02.2008

Re: evo da da ja kazem nesto...

Koliko znam o tome, u pravoslavlju Sveti Duh ishodi ovako kako ste naveli samo od Oca, a u katoličanstvu istovremeno i od Oca i od Sina.


I eto ti sad, niko od tih ideologa shizme nije ima direktan susret ni sa Ocem, ni sa Sinom, ni sa Svetim Duhom no ipak bili su crvrsto ubedjeni u svoje stavove i morali su da se podele na Pravoslavlje i Katolicanstvo...

sta ti je religija... da ne znam da su crkve u pitanju pomislio bih da su politicke stranke

tom tom 15:11 27.02.2008

Re: evo da da ja kazem nesto...

metanoia
Upravo tako, pitanje ishođenja Svetog Duha, odnosno pitanje filioque bilo je jedan od razloga, ali ne i najvažniji za veliku šizmu 1054. godine.
Baš je bezveze ovo oko čega ste se posvadjali.....
metanoia metanoia 15:18 27.02.2008

Re: evo da da ja kazem nesto...

U suštini spor oko filioque je bila samo kap u prepunoj čaši, razlozi za šizmu su mnogo dublji pojavili su se još u 6 veku i političke su prirode, oni su se produbljivali sve 11. veka, gde je situacija nažalost kulminirala 1054 godine
tom tom 15:52 27.02.2008

Re: evo da da ja kazem nesto...

...ma znam nego se malo zezam..:)
Boro Boro 08:23 28.02.2008

Re: evo da da ja kazem nesto...

Uz svu preporuku i naklonost temama (i nacinu na) koje su obradjene na ovom blogu, ipak moram da izrazim izvesnu (dobronamernu) kritiku autoru.

Naime, jezik kojim se sluzite, cini mi ce suvise arhaicnim, i uz to "nepotrebno" visoko-strucnim.

Ovo tim jace bode oci ako imamo u vidu ko sve (na zalost) rabi taj govor u nase vreme... (nije odsudno, ali nije da nije bitno).

Da skratim pricu, sledece, izmedju ostalog, bi moglo da me (ili bilo koga zainteresovanog) zanima:

Koja je razlika izmedju "lica" i "oblika"?

Ako se u okviru hriscanstva Svevisnji moze pojmiti kao "tri Božanska lica jednog istog Božanskog bića", zasto je Savelij u krivu kada ih posmatra kao "tri različita oblika"?
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 15:36 28.02.2008

Re: evo da da ja kazem nesto...

Boro
Uz svu preporuku i naklonost temama (i nacinu na) koje su obradjene na ovom blogu, ipak moram da izrazim izvesnu (dobronamernu) kritiku autoru. Naime, jezik kojim se sluzite, cini mi ce suvise arhaicnim, i uz to "nepotrebno" visoko-strucnim. Ovo tim jace bode oci ako imamo u vidu ko sve (na zalost) rabi taj govor u nase vreme... (nije odsudno, ali nije da nije bitno).Da skratim pricu, sledece, izmedju ostalog, bi moglo da me (ili bilo koga zainteresovanog) zanima: Koja je razlika izmedju "lica" i "oblika"?Ako se u okviru hriscanstva Svevisnji moze pojmiti kao "tri Božanska lica jednog istog Božanskog bića", zasto je Savelij u krivu kada ih posmatra kao "tri različita oblika"?


Mislim da je kritika malo prestroga. Ono sto Voje, Velje i Tome (to name just a few) 'rabe' je jedan grotskni vid klerofasisma. Taj diskurs je odvratan, ali ne vidim razlog zasto to moralo da baca bilo kakvu senku na filozofsko-teoloske diskusije koje imamo na ovom blogu. Meni je veoma interesantna istorija svetskih religija i simbolika istih (i.e. Bog kao kreativna sila, ljubav, sloboda, radost, nada i prastanje).
edi-va edi-va 16:19 26.02.2008

...

mariopan mariopan 17:04 26.02.2008

Re: ...

Dopao mi se prilog Edi-va, verujem da smo nastali od zrnca prasine pa se to slaze sa onim teoloskim"prah-prahu" i da je to zrnce prasine donela neka kometa. Ali isto tako verujem da covek jos ne zna da koristi sve svoje potencijale i da ce jednom, za nekih hiljadu-dve godina, naci odgovor i tacno znati a ne samo verovati. Verujem da su u svakom dobu postojali ljudi izuzetne i vanserijske inteligencije i sposobnosti. Da je to izazivalo podozrenje i strah ili obozavanje medju ljudima njihovog doba ali da ce se to sve u buducnosti razotkriti i objasniti . Ako docekamo?Verujem da ce covek unistiti planetu za to vreme pa to mozda necemo ni docekati kao ljudi vec cemo pocinjati ispocetka, kamneom sekirom i polako napred.
edi-va edi-va 17:14 26.02.2008

Re: ...

Verujem da ce covek unistiti planetu za to vreme pa to mozda necemo ni docekati kao ljudi vec cemo pocinjati ispocetka, kamneom sekirom i polako napred.


mislish ono: ne znam kojim ce se oruzijem voditi treci svetski rat, ali znam da ce se chetvrti voditi motkama i kamenjem ... ne znam sad vishe ko je to rekao, i da li je bash tako rekao :)

uzgred: mene je ovaj film odushevio, tako da kad god naletim na neku temu slichnu ovoj, meni je ta poslednja scena prva asocijacija:)
mariopan mariopan 17:55 26.02.2008

Re: ...

Upravo tako , i ja taj film volim jer je to jedna humana i tako blaga i nezna prikaza necega sto mi, recimo pod uticajem drugih filmova, zamisljamo samo kao opasno, krvolocno i unistavajuce, kao recimo " Osmi putnik" A sve vreme smo mi krvolocni, unistavajuci i opasni sami za sebe.
Ni ja ne znam ko je to rekao za kamenice i motke, cula sam i ja, ali toliko je u pravu da sam bas to i napisala.
edi-va edi-va 18:06 26.02.2008

Re: ...

Albert Einstein ... tnx. google & Wikipedia

:)
mariopan mariopan 18:21 26.02.2008

Re: ...

edi-va
Albert Einstein ... tnx. google & Wikipedia

:)

Eto mog Boga )))
Dolybell Dolybell 18:35 26.02.2008

Re: ...

Ako docekamo?Verujem da ce covek unistiti planetu za to vreme pa to mozda necemo ni docekati kao ljudi vec cemo pocinjati ispocetka, kamneom sekirom i polako napred.



Ako čovek uništi planetu, zapravo dovede je dotle da život postane nemoguć na njoj,
kako početi iz početka?

Ko kaže da već nismo počinjali iz početka? Karika u lancu koji nedostaje...
Jelica Greganović Jelica Greganović 18:38 26.02.2008

Bez brige,

čovek neće uništiti planetu, ali će možda uništiti sopstvenu vrstu. Ostaće posle neke katastrofe, koju ljudi neće preživeti, zrnce prašine, iz koga će se razviti novi život. Bez nas.
Kazezoze Kazezoze 18:56 26.02.2008

Re: ...

edi-va
Albert Einstein ... tnx. google & Wikipedia:)

osho ga je citirao u svojoj knjizi 'sveshtenici i politichari' doslovce ovako:
- neko je upitao einsteina : " vi ste nauchnik koji je otkrio atomsku energiju, mozhete li nam reci shta ce se dogoditi u 3 svetskom ratu?"
- einstein je suznih ochiju odgovorio:"ne pitajte me nishta o trecem svetskom ratu - ne znam nishta o tome, ali ako neshto o chetvrtom svetskom ratu zhelite da znate, o tome vam mogu neshto reci."
zatim je dodao:" samo jedna stvar se o tome mozhe reci, a to je da se taj rat nikada nece moci dogoditi."
Dawngreeter Dawngreeter 18:58 26.02.2008

Re: ...

Verzija koju sam ja cuo je da ne zna za treci, ali u cetvrtom cemo se tuci batinama.
mariopan mariopan 19:00 26.02.2008

Re: Bez brige,

Jelica Greganović
čovek neće uništiti planetu, ali će možda uništiti sopstvenu vrstu. Ostaće posle neke katastrofe, koju ljudi neće preživeti, zrnce prašine, iz koga će se razviti novi život. Bez nas.

Ako to uradimo i treba bez nas.
edi-va edi-va 21:20 26.02.2008

Re: ... Einstein

"I do not know with what weapons World War III will be fought, but World War IV will be fought with sticks and stones."

[url=http://en.wikipedia.org/wiki/World_War_III][/url]
metanoia metanoia 22:05 26.02.2008

Re: ... Einstein

Čovek je biće koje je sposobno za najuzvišenije stvari i dostičnuća, ali i najmračnije zločine, to je pitanje izbora ali i drugih socio-psiholoških faktora.

@edi-va

Više puta sam gledao taj film i jako mi se dopao. Ideja i mogućnost vanzemaljskog života nije uopšte isključena, pa čak kad bih to pitanje posmatrao iz perspektive teologije, mogao bih prihvatiti da u univerzumu postoje i druga inteligentna bića.
Dolybell Dolybell 06:27 27.02.2008

Re: Bez brige,

Ostaće posle neke katastrofe


Katastrofa već traje.
Nije potrebna (ali je poželjna) jedna katastrofalna pojava.
Bolje bi bilo da se dogodi jedna katastrofalna pojava, onda biste
bili u pravu, šanse u tom slučaju postoje.
Međutim, čovek je taj koji je višak na ovoj planeti, on je polako i
sistematski uništava, (mislim na živi svet), samim tim uništava i sebe.
Obzirom da ne živi u skladu sa prirodom, već suprotstavljajući joj se,
i težeći da je podredi sebi, tako je i uništava.
Priroda da bi opstala (ovakva kakvu je poznajemo) , moraće kad-tad da ga izbaci iz sebe.
On je ionako veoma kasna pojava u ciklusu razvoja (ako se svet stvarao
24 sata, čovek se pojavio pre 5 minuta).
Već sam jednom postavila pitanje: Da li možete da zamislite
planetu Zemlju bez ljudi ? Ja mogu. To je onda raj, i drugi
ne postoji. Adam i Eva nisu izbačeni iz raja. Ali će tek biti.
mariopan mariopan 13:53 27.02.2008

Re: ... Einstein

metanoia
Čovek je biće koje je sposobno za najuzvišenije stvari i dostičnuća, ali i najmračnije zločine, to je pitanje izbora ali i drugih socio-psiholoških faktora.

@edi-va

Više puta sam gledao taj film i jako mi se dopao. Ideja i mogućnost vanzemaljskog života nije uopšte isključena, pa čak kad bih to pitanje posmatrao iz perspektive teologije, mogao bih prihvatiti da u univerzumu postoje i druga inteligentna bića.

Ako postojimo mi, zasto ne bi postojali i oni? Ali molim gospodju Evoluciju, ako bude morala da pocne ispocetka, neka ljudski rod izostavi iz sledeceg kruga, nismo zasluzili Planetu, jer nije samo nasa a samo mi imamo tu sposobnost unistenja sveg zivota koji nismo mi i stvorili.
d j o l e d j o l e 15:40 27.02.2008

Re: ... Einstein

Ruben Ruben 18:15 26.02.2008

Uistinu

/Uistinu, mera svega nije čovek, kako je to svojevremeno tvrdila klasična antička misao[2], jer uzimajući u obzir teološko – antropološku refleksiju i teologiju uopšte, njegova spoznaja može biti potpuna tek u perspektivi eshatona./

Uistinu, ovo može biti tek aksiom. Imate pravo na njega.
Ali samo kao to, aksiom, ne kao autoritarna istina, što nesumnjivo jeste Vaš stav.
metanoia metanoia 21:53 26.02.2008

Re: Uistinu

Morate da imate u vidu da na ovom blogu iznosim moje mišljenje i pritom ne želim nikome nametati svoj stav. Teme koje postavljam su odraz teološke refleksije na osnova egzistencijalna pitanja i želja mi je da upravo u okviru takvih tema bude sučeljavanja različitih mišljenja i različitih pristupa, a sve u pravcu konstruktivnog dijaloga na obostranu korist učesnika. Poučite nas, poučimo se.
Dawngreeter Dawngreeter 18:37 26.02.2008

Transhumanizam

Ne slazem se sa nekim bazicnim premisama koje Ste izneli u tekstu, no to nije toliko vazno. Da su svi religiozni ljudi kao Vi, ja bih imao mnogo manje problema sa religioznim ljudima. Ali i to je nebitno, htedoh da postavim jedno konkretno pitanje koje se donekle vezuje za temu ovog teksta.

Kao uceni teolog, kako gledate na ideju transhumanizma i uopsteno teznje da se prevazidje stadijum 'coveka', te svojerucno rukovodi dalja evolucija?
metanoia metanoia 20:17 26.02.2008

Re: Transhumanizam

Pitanje koje ste postavili u vezi sa transumanizmom je veoma interesantno i svakako da je to pitanje prema kojem bi teologija trebalo da posveti više pažnje, posebno u budućnosti, sa obzirom na sve brži napredak nauke i tehnoloških dostignuća uopšte. Kod nas o tome nije mnogo rečeno, osim u domenu bioetike, dok je na zapadu je tema više zastupljena. Sa jedne strane, ono što je zajedničko hrišćanskoj i transhumanističkoj ideji, jeste vizija boljeg sveta, socijalnih uslova života ljudi. Sa druge strane, ono krije i izvesne opasnosti i rizike. Primera radi, da li će u dijapazonu psihofizičkih poboljšanja čoveka koja će mu ponuditi nauka doći i ona u moralnom smislu, gde će od čoveka odstraniti sve one negativne psihičke osobine: zavist, ljubomoru, pohlepu? Nauka treba da se razvija i niko ne sme imati monopol nad njom, kao što je to bio slučaj u prošlosti kada su zbog naučnih dostignuća neki ljudi spaljivani na lomači. Dostignuća na polju genetičkog inženjeringa u vidu lečenja raznih bolesti, su fantastična dostignuća i itekako su potrebna. Ipak, nauka nije problem, već njena zloupotreba. Primera radi, ako bi se u budućnosti čoveku ponudila takva pobolšanja koja bi mogla da nadomeste većinu njegovih fizičkih anomalija, postavlja se pitanje koliko bi takve mogućnosti bile dostupne svima a ne samo povlaštenima i da li bi onda došlo do neke vrste segregacije na dve vrste ljudi: "usavršene ljude" i "nesavršene - autentične ljude", neke vrste zaostalih bića u poretku biotehnološke evolucije i kakve bi to posledice imalo na socijalnu pravdu i društveni poredak pa i na samu autentičnost ljudske vrste. Ovo je svakako odlična tema kojoj bi treblo posvetiti najmanje jedan tekst, podstakli ste me da napišem nešto više tome.
Dilan Dog Dilan Dog 21:50 26.02.2008

Čovek

metanoia
Uistinu, mera svega nije čovek, kako je to svojevremeno tvrdila klasična antička misao

To stanovište zastupali su sofisti, odnosno Protagora. I da nemamo ovde teološku perspektivu posmatranja čoveka, pozicija da je čovek mera svih stvari donosi dalekosežni relativizam u posmatranju stvari. Čovek je mera svih stvari- govori i o ljudskoj nadmenosti i čega smo mi svedoci, neograničenoj upotrebi ljudske moći i ugrožavanjau prirode u kojoj živimo.

metanoia
Čovek – „srednja tačka i srce svega“, težište i aksiološki centar cele tvorevine – ne može da se shvati u duhu ateističkog evolucionizma

Ako se tu misli da je čovek srednja tačka i u odnosu na celokupni univerzum (multiverzum?)onda se tu ne bih složio. To je čisto moj utisak.

A takođe bih dodao da evolucionizam ne mora apriori biti ateistički, odnosno evolucionizam i teologija ne moraju biti u koliziji. Evolucionizam ne mora donositi sudove o kranjoj svrsi čoveka u lancu prirode, a teologija, u tom slučaju, ne mora negirati evoluciju.




metanoia metanoia 21:56 26.02.2008

Re: Čovek

A takođe bih dodao da evolucionizam ne mora apriori biti ateistički, odnosno evolucionizam i teologija ne moraju biti u koliziji. Evolucionizam ne mora donositi sudove o kranjoj svrsi čoveka u lancu prirode, a teologija, u tom slučaju, ne mora negirati evoluciju.


Slažem se u potpunosti, zato sam i napisao ateistički evolucionizam, a ne samo evolucionizam. Progresivni kreacionizam i inteligentni dizajn spadaju u vrstu fuzije teorija koje zastupaju kreacionizam i evolucija.
Taska Dana Taska Dana 01:00 27.02.2008

Re: Čovek

Taska Dana Taska Dana 01:07 27.02.2008

Re: Čovek

Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 04:43 27.02.2008

William Blake

If the doors of perception were cleansed everything would appear to man as it is, infinite.



The religions of all Nations are derived from each Nations's different reception of the Poetic Genius, which is every where called the Spirit of Prophecy.



Dilan Dog Dilan Dog 08:51 27.02.2008

Re: William Blake

Vanja Montenegro Ljujic
If the doors of perception were cleansed everything would appear to man as it is, infinite.

Super rečenica. A zar to nije rekao Oldos Haksli u knjizi Vrata percepcije- raj i pakao?
ili je citirao Blejka
d j o l e d j o l e 09:51 27.02.2008

Re: William Blake

Na vratima percepcije (ogranicenjima percepcije) je nastao i izrastao covek ... negde izmedju vrata ona druga dva mesta
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 22:42 27.02.2008

Re: William Blake

Dilan Dog

Vanja Montenegro LjujicIf the doors of perception were cleansed everything would appear to man as it is, infinite.Super rečenica. A zar to nije rekao Oldos Haksli u knjizi Vrata percepcije- raj i pakao? ili je citirao Blejka


Naslov Hakslijeve knjige je inspirisan delom Viljema Blejka (mislim da se radi o Vencanju Neba i Pakla) i tu se svaka slicnost (i na planu spiritualnosti i na planu poetike) zavrsava. Vrata percepcije su zapravo izvestaji o iskustvima koje je Haksli imao tokom uzimanja psihodelicnih droga. Blejkov misticizam je 'straight' i utemeljen u nekoj vrsti apsolutne univerzalne vere u Boga. (Moja omiljena: "all religions are one.)
Dilan Dog Dilan Dog 22:55 27.02.2008

Re: William Blake

Vanja Montenegro Ljujic
Dilan Dog

Vanja Montenegro LjujicIf the doors of perception were cleansed
everything would appear to man as it is, infinite.Super rečenica. A zar
to nije rekao Oldos Haksli u knjizi Vrata percepcije- raj i pakao? ili
je citirao Blejka


Naslov Hakslijeve knjige je inspirisan delom Viljema Blejka (mislim da
se radi o Vencanju Neba i Pakla) i tu se svaka slicnost (i na planu
spiritualnosti i na planu poetike) zavrsava. Vrata percepcije su
zapravo izvestaji o iskustvima koje je Haksli imao tokom uzimanja
psihodelicnih droga. Blejkov misticizam je 'straight' i utemeljen u
nekoj vrsti apsolutne univerzalne vere u Boga. (Moja omiljena: "all
religions are one.)

Thanks :)
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 23:44 27.02.2008

Re: William Blake

Dilan Dog

Vanja Montenegro Ljujic

Dilan DogVanja Montenegro LjujicIf the doors of perception were cleansedeverything would appear to man as it is, infinite.Super rečenica. A zarto nije rekao Oldos Haksli u knjizi Vrata percepcije- raj i pakao? ilije citirao BlejkaNaslov Hakslijeve knjige je inspirisan delom Viljema Blejka (mislim dase radi o Vencanju Neba i Pakla) i tu se svaka slicnost (i na planuspiritualnosti i na planu poetike) zavrsava. Vrata percepcije suzapravo izvestaji o iskustvima koje je Haksli imao tokom uzimanjapsihodelicnih droga. Blejkov misticizam je 'straight' i utemeljen unekoj vrsti apsolutne univerzalne vere u Boga. (Moja omiljena: "allreligions are one.)Thanks :)


Nema na cemu :) Before I speak, I have something important to say.
d j o l e d j o l e 09:30 27.02.2008

Pocetak pitanja

centar svih filosofskih čuđenja i bogoslovskih rasprava, osnovu metafizike, početak i kraj svih pitanja. Ko je ljudsko biće i kuda ono ide?
Da li je covek pocetak i kraj svega sto je potrebno razumeti i znati.

Cini mi se da je coveku ipak dodeljena jedna lepsa uloga. Mozda ne da bude centar metafizike, ne da bude pitanje svih pitanje, vec da bude onaj koji ce da pita, onaj kome se cini da ce na slucajnom prelomu stranica ili poluglasu izmedju dve recenice cuti neku od prvih reci koje mu oduvek izmicu.

Ustvari jedan od najvecih darova koje je covek mogao da dobije jesu ta ogranicenja koja nekada nosi a nekada vuce za sobom, jer mu ta ogranicenja omogucavaju da voli sve ono sto je oko njega.
Taska Dana Taska Dana 23:50 27.02.2008

Re: Pocetak pitanja

Covek je u stanju da pusti toliko pipaka da je jednostavno, nemoguce kontrolisati njihovo pojavljivanje i racvanje.....Cak i mrtvi ljudi pustaju pipke daleko u buducnost.

Covek koji misli, pamti,stvara i izrice smisleno, je samo deo univerzuma u kome je sve u interakciji, cak i ta misao o bogu ili bog sam, ako predpostavimo da on posoji samim tim sto smo to osmislili i rekli.....

Cak i ako bog postoji pre nas, i pre bilo cega i posle svega....jos uvek nista nicim ne dokazuje da bog ima oblicje, ime, zemlju porekla i nacin na koji se ljudima obraca.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana