Ako Srbija stremi ka Evropi, mogla bi da usvoji svetske zakonske regulative i standarde, ali ne zato što je "žaba videla kako se konj potkiva" več zato što nam logička sposobnost omogućava da prepoznamo dobrobit i razlikujemo je od štete. Ako je punoletnim licima dozvoljeno da neograničeno rabe štetne materije (nikotin, alkohol i sedative), zašto onda osnovno ljudsko pravo na izbor ne uključuje i kanabis kao lek? Umesto toga, konzumenti kanabisa se pod stegama društvenih predrasuda i brutalnog zakona, osećaju kao kriminalci i otpadnici u društvu. Otkad je kanabis u Srbiji anatemisan zakonom 2002, broj kriminalnih dosijea je rapidno uvećan jer su mnogi korisnici "pali" zbog posedovanja pola grama. Bila sam svedok kada su mog prijatelja policajci u Novom Sadu grubo priveli jer su u njegovom džepu našli polovinu popušenog džointa, na tvrđavi usred Exit festivala. Njegovo suđenje je trajalo dve godine, a u međuvremenu nije mogao ni da konkuriše ni da se zaposli, jer je bio u krivičnom postupku. Uživaoci trave se na sudu tretiraju pod istim krivičnim članom, tj. u istom su košu sa zavisnicima od heroina i drugih sintetičkih droga koje stvaraju adikciju. Ako poseduješ makar mrvicu, kazniće te novčanim iznosom od stotinak hiljada dinara i/ili uslovnom kaznom, a ako ponoviš "delo" zaglavljuješ na robiji. Advokati imaju pune ruke posla. Obogatiše se na srednjoškolcima i njihovim očajnim roditeljima, neutešnim što su im deca "narkomani" i "kriminalci". A u međuvremenu, karakterističan, intenzivan miris dima trave, provlači se kroz sve slojeve društva. Uživaju je i siromašni i bogati, i neobrazovani i obrazovani, i mladi i stari.
Kad razmatramo legalizaciju marihuane u Srbiji treba da imamo u vidu legalizaciju u medicinske, industrijske i komercijalno-turističke svrhe, kao i za ličnu upotrebu. Od nje bi benefit imali i država i društvo i pojedinac. Oštećenih ne bi bilo, osim dilera koji bi izgubili posao. Tada bi bio umanjen obim posla policije i sudstva, ali bi bar bili fokusiraniji na opasne hohštaplere i krimose, a ne na studente koji puše džoint na Kališu. Srećom, zablude građanstva o travi nisu mnogo velike. Generacije stasale u Titovoj Jugi vrlo se dobro sećaju tolerantnog komunističkog sistema koji nije pravio probleme uživaocima, ali istini za volju, u to vreme policajci o kanabisu nisu imali pojma. Devedesetih, u skladu sa socijalno-političkim beznađem, ulaze u modu: speed, extasy i kokain. Što je veće beznađe, to su jače droge na sceni. Od vremena Slobe naovamo, u opticaju je trava sa Kosova, takozvana "Albanka", za koju se pričalo da je prskana heroinom i mišomorom radi jačeg dejstva i stvaranja zavisnosti. Ona se samo jednim, malecnim delom zadržava(la) u Srbiji. Poznato je da se cela Evropa decenijama unazad snabdeva "Albankom". Ako se neki maloletnik zadnjih godina predozirao i upao u paranoju zbog "duvke", to je zbog novonastalih hibrida, genetski modifikovanog skanka ili čestog kombinovanja sa većim količinama alkohola. Kruže priče i da panduri kontrolišu tržište i sarađuju sa dilerima, ali uz sve njihove gromovite akcije protiv narko-mafije, najlakše je pretresati džepove preplašenih maloletnika na ulici i praviti zapisnike. Srbija je plodna zemlja sa povoljnom klimom, kojoj nije potreban šverc sa crnog tržišta Kosova i Albanije, ali nadležni organi nikako da shvate da bar u nečemu treba da budemo progresivni. Ako prepoznamo i iskoristimo dar prirode, i od njega napravimo domaći proizvod - novi zaštitni znak Srbije, nećemo morati da idemo u amsterdamski coffie-shop jer bi na našim plantažama bujala kvalitetna organic "domaćica" koja ne ubija neurone već ih stimuliše. Od početka 2013. godine, marihuana je dekriminalizovana u Hrvatskoj. Tamo nisam skoro bila ali mogu da prenesem utiske iz Češke koja je na tom polju preduhitrila Hrvatsku još 2011. Prag je oduvek bio turistička meka ne samo za evropske već i svetske putnike. Na godišnjem nivou taj grad od turizma zaradi više nego cela hrvatska obala uključujući i sva ostrva. Od kako češki zakon toleriše posedovanje manjih količina trave, smanjena je stopa kriminala i nasilje na ulicama praktično ne postoji, mada ostaje mogućnost prekršajne prijave i novčane kazne, što zavisi od lične procene policajca, odnosno sudije. Iako su do nas stigle razne medijske dezinformacije, ni u jednoj od ove dve države zakonom nije precizirana količina koju smeš da poseduješ i trave nema u slobodnoj prodaji. Ali zato je Prag preplavljen prodavnicama sa weed aksesoarom u koji spadaju: nargile, pajpovi, ćilami, bongovi, mrvilice, papirići za motanje i drugi rekviziti, slični onima u našem jedinom Zla šteku. Neosporno je da od ovakve vrste komercijalnog weed-turizma profitira ne samo trgovac, već i država koja ubira porez na promet. Da li je Srbija spremna za medicinski i ekonomsko-privredno-industrijski preporod zahvaljujući legalizaciji? Političku inicijativu za legalizaciju kanabisa istakla je jedino stranka SPS uoči izbora u martu. Tadašnja ministarka zdravlja Slavica Đukić Dejanović, izjasnila se u korist marihuane i njene primene u medicinske svrhe, no tek će se pokazati da li je to bilo puko manevrisanje i koketiranje u cilju što većeg osvajanja glasova. Po svemu sudeći, legalizacija neće morati da čeka sledeće izbore, jer postoje i druge građanske incijative. 27. marta na beogradskom Filozofskom fakultetu prisustvovala sam tribini "Legalizacija marihuane u Srbiji" koju je organizovala grupa "Studenti za slobodu" sa istog fakulteta. U svojstvu stručnjaka koji ne veruju u pozitivan učinak kanabisa, govorili su: doktor onkologije Vladimir Kovčin iz KBC "Bežanijska kosa" i profesorka sociologije na filozofskom - dr Slađana Dragišić Labaš.. Nasuprot njih, svoje afirmativne stavove izneli su aktivisti Draško Nikodijević (IRKA) i Aleksandar Kokotović iz organizacije Legalizuj!. U dijalogu "za i protiv" između aktivista i stručnjaka, došlo je do zanimljivog raspleta u korist trave. Argumenti stručnjaka su stavljeni pod veliki znak pitanja zahvaljujući diskusiji i reakcijama publike. Tvrdnju sociološkinje da prekomerna upotreba kanabisa može da dovede do fizičkog i psihičkog propadanja, osporio je A. Kokotović koji se kao redovni konzument odlično oseća, zdravo izgleda i završava Filozofski fakultet sa natprosečnim ocenama. Svesni smo toga da je prekomerna upotreba bilo čega štetna, uključujući i šećer/čokoladu, dok je razumna mera korisna, kao što i čašica rakije može blagotvorno da deluje, dok cela flaša može da ubije. Na tribini je rečeno da ako objedinimo sve saobraćajne nesreće, tuče, ubistva, nasilja u porodici i delirijume izazvane alkoholom, u odnosu na njih posledice pušenja marihuane izgledaju zanemarljivo. Tvrdnja doktora da korišćenje kanabisa u trudnoći može dovesti do oštećenja i degeneracije ploda, opovrgnuta je komentarom profesorke književnosti iz publike koja je i pored inhalacije trave u trudnoći, rodila potpuno zdravo dete. U diskusiju se uključio i posetilac tribine koji je korisnik već 24 godine i ne žali se ni na šta osim na status degradiranog i poniženog građanina, pošto sve što se odnosi na "pot" mora da radi u tajnosti, u stalnom oprezu i strahu od policije. Učesnik D. Nikodijević iz IRKE, profesor engleskog jezika, prevodilac, joga učitelj i muzičar, koji je 2008. aktivno učestvovao u procesu legalizacije marihuane u državi Mičigen (USA), izjavio je da ima jak motiv da se za istu stvar bori i u svojoj zemlji, s obzirom da je dokazano da kanabis leči tumore. On je rekao da hiljade ljudi u našoj zemlji umire ne znajući da im je spas nadohvat ruke, dok su oni koji bi se priklonili lečenju kanabisom, zakonom osujećeni da ga upotrebe (naruče, uvezu, kupe, ili da ga sami proizvode). Nikodijević insistira na tome da "derivati kanabisa ne ubijaju rak, već samo cela biljka deluje kao lek, te da se zakon mora izmeniti da bi se dozvolilo uzgajanje celih biljaka." S obzirom da su sve brojnija medicinska istraživanja i dokazi o delotvornosti kanabisa koji ni malo ne idu u prilog farmaceutskoj mafiji, IRKA organizacija na svojoj facebook stranici agituje protiv toga što "srpska medicina ne priznaje kanabis kao lek, te stoga ni kanabis, niti bilo koji preparat od kanabisa, u Srbiji nisu registrovani kao lekovi":preuzeto sa: http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102308-Pravda-travu.html