Borkinje za ljudska prava

Jasmina Tesanovic RSS / 18.06.2007. u 11:02

   Na seminaru „Žene, bezbednost, aktivizam“ u organizaciji Žena u crnom održanom od 18. do 20. maja 2007. u Totovom Selu u Vojvodini učestvovali su aktivisti i aktivistkinje iz cele Srbije. Aktivisti i aktivistkinje ženskog i pokreta za mir, nenasilje i poštovanje i unapređivanje ljudskih prava bavili su se pitanjima sve veće opasnosti po bezbednost i sigurnost borkinja za ljudska prava.
Cilj seminara „Žene, bezbednost, aktivizam“ bio je analiza položaja braniteljki ženskih ljudskih prava u Srbiji, identifikacija opasnosti i pretnji s kojima se braniteljke susreću i  traženje načina i mogućnosti da se opasnosti minimizuju.
Na seminaru su identifikovane grupe braniteljki ženskih prava koje su posebno pod rizikom. Prema oceni učesnika/ca to su pre svega aktivistkinje koje rade na suočavanje sa prošlošću, lezbejske aktivistkinje odnosno one koje se zalažu za prava seksualnih i rodnih manjina, aktivistkinje koje pripadaju nekoj seksualnoj manjini, aktivistkinje uopšte borkinje protiv patrijarhalnih obrazaca.
Na seminaru je izneto da su braniteljke marginalizovane u društvu, svojim porodicama, unutar civilnog sektora; da su konstantno u žiži okoline; da su izložene sistematskim medijskim kampanjama protiv njih, ali i napadima predstavnika vlasti, kao i nedržavnih aktera.   
Učesnice u raspravi su sa zabrinutošću naglasile da se i u samom nevladinom sektoru zapažaju nedovoljna organizovanost i koordinacija, koncepcijska razmimoilaženja i rasipanje energije i čak uzajamno nepoverenje i konkurencija. To se, između ostalog, odražava i na nastup prema donatorima koji su još uvek praktično jedini izvor finansiranja NGO, što ima ozbiljne posledice kako po njihov položaj u nenaklonjenom im okruženju, tako i na obim i kvalitet njihovog aktivizma.
U raspravi je, uz spremnost za pojačanu aktivnost na otklanjanju sopstvenih nesnalaženja i grešaka, podvučeno da je za poboljšanje nastupa NGO neophodno:
- boriti se za još izraženiji sopstveni identitet kao nosilaca  otpora kriminalizaciji društva;
- zalagati se za menjanje medijske slike o NGO;
- pojačati i povećati obim akcija NGO i uticati na medije da na njih reaguju;
- energično se zalagati za podsticanje i jačanje solidarnosti kao veoma važne vrednosti civilnog društva;
- sa više posvećenosti, stručnosti i otvorenosti edukovati civilni sektor koji se često zapustio  edukujući druge;
- ne dozvoliti marginalizaciju braniteljki ljudskih prava, jer ona dodatno ugrožava bezbednost;
- u kvalitetno koncipiranim kontinuiranim akcijama, a ne samo sporadično, ukazivati na sve izraženije pritiske i perfidne oblike zlostavljanja u političkom i javnom životu uopšte;
- u komunikaciji sa institucijama i organizacijama u zemlji i posebno, inostranstvu – uključujući donatore - dokumentovano ukazivati na sve izraženiju pojavu pretvaranja civilnog sektora u produženu ruku i servis države.
Učesnice i učesnici seminara su podvukli da je potrebno pojačati pritisak na vladu i druge državne organe tako što će se zalagati za usvajanje, primenu i poštovanje brojnih međunarodnih dokumenata čija je potpisnica i država Srbija. Pored toga, NGO će nastaviti da se zalažu da se braniteljke i branioci ljudskih prava uvažavaju i prihvataju kao legitiman oblik i standard angažovanja u demokratizaciji društva, a ne da se prikazuju kao izdajnici i neprijatelji koje treba marginalizovati i satanizovati.
Aktivistkinje su na seminaru ponudile metode poboljšanja svoje sigurnosti:
 1. Potrebne su kampanje kojim bi se menjala slika marginalizovanih i prezrenih grupa u                  društvu Srbije;   
2. Potrebna je veća međusobna solidarnost svih nevladinih organizacija;
3. Treba organizovati treninge iz bezbednosne kulture za aktivistkinje;
4. Parlament Srbije treba, a na predlog vlade da usvoji deklaraciju kojom se štite prava braniteljki ljudskih prava u skladu sa Rezolucijom UN 1325 Žene, mir, bezbednost i Deklaracijom UN o braniteljima/kama ljudskih prava.

NACRT PLATFORME O ZAŠTITI BRANITELJKI LJUDSKIH PRAVA U SRBIJI
 
Polazeći od ocene da je u svim segmentima društva u savremenoj Srbiji nasilje, odsustvo tolerancije i uvažavanja drugih – posebno etničkih, verskih i seksualnih manjina – postalo dominantan oblik ponašanja i komunikacije, učesnice i učesnici seminara su istakli da se prema ovakvoj društvenoj klimi sa nedopustivom blagonaklonošću, povlađivanjem i  čak, podsticanjem odnose političke stranke, mediji i državni organi, pri čemu se posebno izdvajaju tužilaštvo i pravosuđe, koji i na taj način iskazuju i potvrđuju nespremnost da se suoče sa uzrocima i posledicama ratova i ratnih zločina počinjenih u naše ime na teritoriji nekadašnje SFRJ.
Progonu, javnom žigosanju, omalovažavanju, pa i fizičkim napadima posebno su izložene aktivistkinje nevladinih organizacija koje se zalažu za diskontinuitet sa zločinačkom prošlošću i za poštovanje, zaštitu i unapređivanje ljudskih prava kao suštinskih elemenata očuvanja dostojanstva i integriteta ličnosti, grupa, organizacija i društva u celini.
Žene koje se svakodnevno zalažu i bore za svoja prava, prava drugih žena, ljudska prava i prava svih koji su izloženi/e diskriminaciji i marginalizaciji, nepravdi i nasilju, žene koje se suprotstavljaju vladajućim normama i društvenim okvirima izložene su riziku. Patrijarhalne strukture nameću braniteljkama ljudskih prava izolaciju i ućutkivanje. To ovu grupu žena izlaže dodatnom riziku nasilja i nepravde, čini zločine prema ženama braniteljkama nekažnjivim i stvara mogućnost da budu izopštene iz zajednice i društva u celini.
Nepriznavanje ovih specifičnih rizika za žene-braniteljke ljudskih prava   
pretvara se u nipodaštavanje njihovog angažovanja u odbrani ljudskih prava. Tradicionalno, većina organizacija i mreža koje se bore za ljudska prava, većina sindikata i političkih partija, te medija smatra da postavljanje specifičnih pitanja o pravima žena unosi nepotrebne podele i zapostavlja „univerzalnija i važnija“ pitanja. Ta tendencija izoluje ženska ljudska prava, ali i njihove braniteljke.
Najbolja zaštita braniteljki ljudskih prava je ostvarivanje svih ljudskih prava bez hijerarhije. Branitelji i braniteljke ljudskih prava su ugroženi u atmosferi porasta političke represije, autoritarizma i militarizacije države.
Vlade, NGO i ostali činioci civilnog društva treba da zaštite braniteljke ljudskih prava u skladu sa Deklaracijom UN o braniteljima/kama ljudskih prava i ostalim međunarodnim instrumentima i mehanizmima. Mehanizmi zaštite treba da potvrđuju principe jednakosti i ne-diskriminacije. Treba zabraniti da se kultura ili religija koriste da bi se opravdale nepravde nad ženama. Aktivistkinje treba da budu zaštićene u svim oblastima svog delovanja, na privatnoj i javnoj sceni. U tome treba da se angažuju svi državni i nedržavni činioci.  
 
Zbog toga zahtevamo od vlade i Skupštine Srbije da:
Ukine sve zakone i odluke koje povređuju ženska i ljudska prava i prete braniteljima/kama ljudskih prava, aktiviraju primenu principa sadržanih u Deklaraciji UN o braniteljima/kama ljudskih prava, i omoguće da žene imaju ravnopravno pravo da brane ljudska i sva druga prava;
Da efikasno kazne državne i druge aktere koji zloupotrebljavaju krivični zakon, koriste medije ili grupe da povređuju braniteljke ljudskih prava ili ih sprečavaju u odbrani ljudskih prava i sloboda;
Da obezbede sredstva za zaštitu i promociju braniteljki ljudskih prava i njihovih prava.

Od UN i međunarodnih grupa za ljudska prava tražimo da:
Stvore nove mehanizme odgovornosti civilnih aktera za nasilje nad ženama i braniteljkama ljudskih prava;
Da podrže mandat specijalne predstavnice generalnog secretara UN o braniteljima/kama ljudskih prava i obezbede da braniteljke ljudskih prava budu u fokusu njenog rada;
Od kancelarije Visokog komesara UN za ljudska prava tražimo monitoring, a od državnih institucija, uključujući nacionalne komisije za ljudska prava da dosledno primenjuju preporuke UN o braniteljima/kama, ljudskih prava, posebno kad je reč o braniteljkama.  

Od organizacija za ljudska prava, pokreta civilnog društva i NGO tražimo da:
Zaštite sve koji su pod pritiskom jer brane ljudska prava naročito onima koje rade na suočavanje sa prošlošću, koje se zalažu za prava seksualnih i rodnih manjina, koje pripadaju nekoj etničkoj manjini a rade u ruralnim oblastima bez zaštite javnosti;
Da formulišu programe i odvoje fondove za zaštitu braniteljki ljudskih prava i uzvrate na nasilje nad braniteljkama motivisano rodnom različitošću;
Da prihvate da su braniteljke ljudskih prava to po svom slobodnom izboru i da ih treba konsultovati o pitanjima njihove bezbednosti kao braniteljki ljudskih prava.

Od medija tražimo da:
Poštuju integritet braniteljki ljudskih prava;
Shodno novinarskom kodeksu i profesionalnoj etici ne dozvole i reaguju na svako kršenje ljudskih prava braniteljski ljudskih prava;
Ispolje poseban senzibilitet prema braniteljkama ljudskih prava i onima čija prava one zastupaju.

U Beogradu, 14. jun 2007.
Žene u crnom, Beograd
Yukom, Komitet pravnika za ljudska prava, Beograd
ATC, Anti trafiking centar, Beograd
Pridružuju su: Mreža Žena u crnom Srbije iz: Bora, Vranja, Vrbasa, Vlasotinca, Velike Plane, Dimitrovgrada, Zaječara, Kikinde, Kraljeva, Kruševca, Leskovca, Novog Sada, Novog Pazara, Novog Bečeja, Niša, Pančeva, Tutina.
Klub žena Hera, Bačka Topola, Inicijativa mladih za ljudska prava, Beograd, ITC, Incest trauma centar, Beograd, AŽC, Autonomni ženski centar, Beograd, Glas razlike, Beograd, Rekonstrukcija ženski fond, Beograd, Feministička 94, Beograd, Queeria centar, Beograd, Ženska romska mreža, Beograd, Hora, grupa za emancipaciju žena, Valjevo, Beogradski centar za ljudska prava, Urban In, Novi Pazar, Zorana Šijački.



Komentari (75)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

gordanac gordanac 12:07 18.06.2007

jasmina...

ovde mi treba pojašnjenje:

Zbog toga zahtevamo od vlade i Skupštine Srbije da:
Ukine sve zakone i odluke koje povređuju ženska i ljudska prava i prete braniteljima/kama ljudskih prava


Pojašnjenje mi treba iz sledećih razloga:
1) vlada ne može da ukida zakone, može samo predložiti skupštini stavljanje van snage - ako je to kontekst, onda razumem. Ili se odnosi na uredbe koje vlada samostalno donosi?
2) treba mi neki primer člana zakona ili odluke (a posle i zajednička argumentacija za promene)

aktiviraju primenu principa sadržanih u Deklaraciji UN o braniteljima/kama ljudskih prava, i omoguće da žene imaju ravnopravno pravo da brane ljudska i sva druga prava;


Saglasna, sa ratifikacijom ili bez, selektivna primena zakona iz ove oblasti mora biti tema za kontrolnu funkciju skupštine.

Da efikasno kazne državne i druge aktere koji zloupotrebljavaju krivični zakon, koriste medije ili grupe da povređuju braniteljke ljudskih prava ili ih sprečavaju u odbrani ljudskih prava i sloboda;


I ovde treba pojašnjenje - ne može se "zloupotrebljavati krivični zakon", može se samo ili istraživati, goniti i suditi počinilac krivičnog dela, ili po drugom osnovu goniti policiju, sudstvo i tužilaštvo za "zloupotrebu službenog položaja".

Da obezbede sredstva za zaštitu i promociju braniteljki ljudskih prava i njihovih prava.


Nadam se da će ovaj problem biti rešen (konačno!) donošenjem Zakona o udruženjima građana.

Izvini, ako ti ovaj moj omentar deluje kao "sitničavost", ali jako mi je važno.

pufna pufna 13:10 18.06.2007

gordanac

donošenjem Zakona o udruženjima građana.

jel mozes da mi pojasnis taj zakon?! zanima me o cemu je rec
gordanac gordanac 15:58 18.06.2007

zakon o udruženjima...

...je u nacrtu u javnosti od 2002., stigao je i do procedure u skupštini, ali nikad na dnevni red, na žalost.
Važan zakon za nevladin sektor i za celokupno uređenje sektora.
Jasmina Tesanovic Jasmina Tesanovic 16:04 18.06.2007

Gordanac

odgovorice ti zene iz zuca obecale
ja moram da govorim na tribini

Feminizam u Srbiji danas 18. juna u 18 h u sl. 9.
Molimo vas da pripremite kratko uvodno izlaganje od po 10-ak min. u kojem cete se osvrnuti na istoriju feminizma u Srbiji 80-ih god.
Jelica Greganović Jelica Greganović 12:22 18.06.2007

JASMINAAAAA!

izvini što vičem, ali VRATILO NAM KOMENTARE! ENO IH U ARHIVI!!! Javio Novković!
Jasmina Tesanovic Jasmina Tesanovic 16:05 18.06.2007

JELICEEEEEEE

nema Nef, Gordanac obecala da ce pokusati da iscupa taj post sa komentarima
sad sam u jurnjavi ali mozda sutra uspem da pregledam sve
u svakom slucaju SUPER
Veljko B Uzicanin Veljko B Uzicanin 12:35 18.06.2007

usput

Ja bih se usudio da dodam da je najgori nacin za trazenje sopstvenih prava to ciniti na ustrb tudjih prava. A pravo svih nas, nevezano za to ko je kog pola, je da imamo jezik za koga bi trebalo da vaze odredjena jezicka pravila nad kojima se nece izivljavati kako ko hoce. U uvodnom tekstu imamo divan primer harakirija nad sopstvenim jezikom , a pod plastom zalaganja za ravnopravnost polova.
dunjica dunjica 12:51 18.06.2007

Re: Veljko

Svaki pokret oslobođenja, nacionalnog, klasnog, rasnog, ... je izazivao reakciju. Prije svega se osjećaju ugroženi oni koji misle da povećanje jednakosti i prava onih koji su do tada bili "donji" ugrožava njihove pozicije. Zapravo, ugrožene su im samo privilegije, zasnovane na nepravednoj podjeli moći, ali se taaako teško oteti matrici win-loose u kojoj razmišljamo.

Ajd da napravimo mali eksperiment i zamislimo da ja, kao žena i aktivistICA (aktivistKINJA), ili pripadnica druge rase, dobijem prava koja su Tebi sama po sebi razumljiva. Da li to ugrožava Tvoja prava kao građanina, čovjeka, ajde - muškarca? Možeš li zamisliti da više prava za mene može i Tebi donijeti neku korist? Možeš li zamisliti da je WIN - WIN rješenje moguće?
adam weisphaut adam weisphaut 12:51 18.06.2007

Re: usput

A na koji to nacin vas ovakva uptoreba jezika ugrozava? Mogu prihvatiti da vam se konstrukcije kao borkinja cine nezgrapnim ali reci da vam ugrozavaju prava je ordinarna glupost. Jedini nacin da se vi smatrate ugrozeni ovim da se plasite emancipacije zena, a ako imate problem s tim prihvatite cinjenicu da je taj proces ireverzibilan i da se ne da zaustaviti, kako u jeziku tako i u drustvu.
Veljko B Uzicanin Veljko B Uzicanin 15:18 18.06.2007

Re: usput

Ne, ja se ne osecam ugrozenim, tim pre sto i sam shvatam vaznost zalaganja za ravnopravnost zena. Ono sto ja potenciram u ovom trenutku je pogresna upotreba jezika kao instrumenta za ostvarivanje tih prava. Ja sam misljenja da jezik treba ostaviti institucijama i autoritetima da se brinu o njemu a ne da se koristi kao toalet papir za obavljanje najprljavijih poslova. Mogu navesti i jedan primer, a to je upotreba reci "evro". Naime, svojevremeno je pok. premijer Djindjic trazio zvanicno tumacenje kako da se u sluzbenoj upotrebi koristi novonastalo ime evropske valute. Na krilima nacionalnog ponosa i obicaja da se citavoj planeti pokazuje ona stvar, odluceno je da se treba zvati "evro", jer, jelte, Srbi nisu Hrvati pa da izgovaraju Europa, vec samosvojni i jedinstveni pravoslavci koji kazu Evropa. U citavoj toj guzvi niko nije postavio pitanje da li je ta rec uopste postala od reci Evropa, a kasnije se ispostavilo da se radi o skracenici E.U.R.O., koja bi po svim jezickim pravilima srpskog jezika trebalo da se izgovara "euro", ali bez obzira, danas svi kokodacu evro, evro, i dalje pokazujuci onu stvar, ovoga puta citavom svemiru.
Da se vratimo zenama. Njihova prava nece biti nista veca formalnim feminiziranjem jezika. Naprotiv.
dunjica dunjica 15:49 18.06.2007

Re: Veljko,

ovo je za mene novo, ova priča o evru, i veoma mi je zanimljiva i ilustrativna.

Jezik može itekako biti sredstvo diskriminacije i zato smatram važnim da se priznavanjem razlika po gramatičkim rodovima da prilog ukidanju neravnopravnosti. Ta mogućnost se u našem jeziku nudi, za razliku od npr. engleskog.
Jasmina Tesanovic Jasmina Tesanovic 15:54 18.06.2007

U italijanskom

je najbolje
mozes a ne moras
ala poeta poetessa
avvocata avvocatessa
gordanac gordanac 15:56 18.06.2007

jezik

Da se vratimo zenama. Njihova prava nece biti nista veca formalnim feminiziranjem jezika. Naprotiv


Ovo nije tačno, a sadrži i predrasudu o "feminiziranju" jezika.
Imenice u našem jeziku se, po prihvaćenim pravilima, menjaju po rodu, broju i padežu i to nije nikakvo "feminiziranje" već pravilna upotreba jezika.

Izbegavanje roda u jeziku ukazuje na jasne, čvrste i srećom - teško odbranjive predrasude o tome "gde je ženi mesto". Svaki izgovor da je "nemoguće napraviti ženski rod od reči poslanik, ministar, psiholog, borac, predsednik, ..." ukazuje koliko na predrasudu, toliko i na činjenicu o još uvek nedovoljno velikom broju žena u prostoru za koje je tako lako izreći imenicu muškog roda, jer su muškarci u tim sektorima "oduvek".

Jezik je čudo. I svaka rasprava o upotrebi ženskog roda u jeziku nepogrešivo ukaže na dubinu i snagu predrasuda o ženama, na sve teškoće procesa dostizanja ravnomernosti i ravnopravnosti za koji se mor aimati strpljivosti i svesti da se radi o rezultatima u kojima će uživati buduće generacije.

Kao što mi, današnje žene, uživamo u rezultatima borbe sfražetkinja, feministkinja i ženskih radničkih pokreta sa početka ovog veka koje su "feminizirale" ( ) opšte pravo glasa boreći se za pravo žena da dobiju to isto pravo.
Mnogo njih je tada tvrdilo da time žene same sebi prave štetu.
A mi smo im danas beskrajno zahvalne, jer je mnogo dobro da se tokom dvadesetog veka dogodila "feminizacija" školstva, tržišta rada, slobode kretanja, prava na imovinu i prava na nasleđivanje, prava na slobodu volju o rađanju, ....ženska ljudska prava.

p.s."feminiziranje" koristim pod znacima navoda, jer se ustvari radi o ženskim ljudskim pravima od kojih je jedno da mi se obraća i da govorim u ženskom rodu, jer je to moje pravo. Koje su za mene osvojile neke druge, a mi treba od tog prava punom primenom da napravimo - normalnu svakodnevicu.
zokster zokster 16:56 18.06.2007

Re: jezik

'Borkinja' je ocito nekima zasmetalo, ali im ne bi zasmetalo npr. 'cedomorkinja".
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 18:21 18.06.2007

velika tema - jezik i misljenje

jezik treba ostaviti institucijama i autoritetima da se brinu o njemu


Veljko, jezik nije mrtva priroda u zlatnom ramu pohranjena u fundusu muzeja, kojoj smeju da pridju i dzaraju po njoj samo restauratori i kustosi, vec ziv i interaktivan proces, podlozan promeni. Ako uzmes recnik Vuka Karadzica, videces da pise da je "udarnik" chovek koji udara, posle drugog sv rata udarnik menja znacenje u onaj koji je prvi u necemu, a danas je rec skoro van upotrebe... Odnosom jezika i mishljenja bavio se veliki broj mislilaca, etnologa, filozofskih antropologa itd, i to je vrlo ozbiljna, obimna i interesantna tema. Ne morash da chitash feministichke autore, uzmi de Sosira, Suzanu Langer, Noama Comskog (o univerzalnoj gramatici, ne mislim na njegove pol tekstove) i nacicesh boliglava primere. Da li znas da Eskimi ne razlikuju vishe od tri cetiri nijanse zelene boje (kada im pokazes skalu zelenih boja, ne vide) iz razloga sto imaju samo toliko naziva za zelenu, dok na primer za sneg imaju preko 40 naziva i isto toliko vrsta snega razlikuju. Imas fenomenalne primere kod Hopi Indijanaca isto. ..

Zato borba feministiknija da u upotrebu udju reci koje u pocetku zvuce rogobatno, jos kako ima smisla. Jezik moze da bude i jeste tihi diskriminator. Ako kazem za nekog mushkarca da je "profesionalac", to implicira da je ekstert u nekoj struci, a ako kazem za zenu da je "profesionalka", izazvacu nedoumicu sta hocu da kazem.



Veljko B Uzicanin Veljko B Uzicanin 09:52 19.06.2007

Re: velika tema - jezik i misljenje

Ja se zaista ne protivim ideji da je jezik ziva stvar podlozena promenama, ali to ne moze biti izgovor da onda svako karikira jezik kako mu se cefne. Ustanovljavanjem takve prakse, otvaramo mogucnost da sutra, recimo, nekome padne na pamet da uz svaku imenicu prisloni slovo koje ce oznacavati nacionalnu pripadnost, pa bi smo umesto narecenih braniteljki imali sbraniteljke koje su Srpkinje ili ubraniteljke koje su Hrvatice ili zbraniteljke koje su Ruskinje itd. Sve u ime nacionalno polne ravnopravnosti.
Ja i dalje stojim na stanovistu da nasilnim menjanjem jezika nece nista biti ucinjeno po pitanju ravnopravnosti zena iz par sledecih razloga:
-estetski - Za svojih poodosta godina, nisam cuo niti procitao niti jedno relevantno umetnicko delo gde se upotrebljavaju te ruzne reci, a kao potpora tezi o "zivom " jeziku. Ako takvo i postoji bilo bi izuzetak koji potvrdjuje pravilo.
-socijalni - Vecina zenskih vlastitih imena je sastavljena od jedne vlastite imenice zenskog roda (Vesna) i jedne ili vise vlastitih imenica muskog roda (Knezevic Cosic), sto podrazumeva da pre bilo kakve jezicke intervencije treba zahtevati promenu "muskog" dela vlastitig imena, te bi smo imali Vesna Knezeviceva Cosiceva, protiv cega ja nemam nista protiv. Nezgodacija je sto ovakva promena povlaci za sobom veoma konkretne promene u realnom zivotu, kao sto su zamena licnih karata, pasosa, na primer, sto bi za sobom povuklo dokazivanje drzavljanstva, nasledstva, vlasnistva... A na realne promene u zemlji Srbiji NIKO NIJE SPREMAN.
Ja bih bio veoma zadovoljan kada bih umesto karikiranja jezika, video iskrenu inicijativu da se resi pitanje zenskih vlastitih imena. Tada bih znao da je zalaganje za ravnopravnost zaista iskreno.
I na kraju, maine damen, nakon filma "Variola vera", kada je rec "pizda" stekla legitimitet karakterne osobine, nikakvo deklarativno busanje u grudi junacke nece pomoci. Na zalost, ali to je realnost i tako ce ostati.
dunjica dunjica 10:20 19.06.2007

Re: velika tema - jezik i misljenje

Primjer iz njemačkog jezika:

Njemački jezik predviđa razlikovanje imenica po rodu, baš kao i naš. Tako se, kako u javnim, tako i privatnim sferama života, govori o Sportler (pl. Sportlern) i Sportlerin (pl. Sportlerinnen), Politiker i Politikerin, Ingenieur i Ingenieurin, usw. Javno korištenje naziva u muškom rodu, ako se obraćamo ženi, smatra se znakom ili neukusa ili neobrazovanosti ili bezobrazluka, obične provokacije. Tako se npr. govori o Kanzlerin Merkel, a ne Kanzler Merkel.

Ja osobno inzistiram da, tamo gdje koristim svoju strukovnu titulu, da bude u ženskom rodu (Diplom IngenieurIN). To smatram utoliko važnijim, jer se na taj način povećava i svjesnost da su žene prisutne i u tradicionalno muškim zvanjima, da se tu etabliraju i da se o tome ne treba šutjeti.

U privatnim interakcijama, na žalost, se ne vodi toliko računa o ravnopravnom, odgovarajućem korištenju rodova u jeziku. Tako mi se događa da me "prijateljski upozore" da ne moram svaki put pominjati npr. sportašICE i sportaše kada govorim u njemačkom olimpijskom nacionalnom timu. Onda pokušam objasniti da su dio toga tima jednako i muškarci, kao i žene. "Pa, kada kažeš "sportaši", to se sve skupa podrazumijeva", obično mi objasne. "U redu", kažem ja, "onda ću govoriti samo o njemačkim sportašICAMA (sportistkINJAMA), jer i taj izraz, po istoj logici, uključuje i jedne i druge." Trebam li napomenuti da tu otprilike počinju žučne, uspaljene diskusije o (bes)potrebnosti političke korektnosti, feminističkog s*anja", ...?

Meine Damen und meine Herren, das war´s.
gordanac gordanac 20:33 20.06.2007

Re: velika tema - jezik i misljenje

Vecina zenskih vlastitih imena je sastavljena od jedne vlastite imenice zenskog roda (Vesna) i jedne ili vise vlastitih imenica muskog roda (Knezevic Cosic), sto podrazumeva da pre bilo kakve jezicke intervencije treba zahtevati promenu "muskog" dela vlastitig imena, te bi smo imali Vesna Knezeviceva Cosiceva, protiv cega ja nemam nista protiv.


Netačno je sve što ste napisali u komenataru.
Primeri:

Koštunica (je l treba da menja ličnu kartu i prezime u Koštunac?)
Lisica (Lisac ?)
Koprivica (Kopriva? Koprivac?)
Klipa
Nakarada
Skoko
Jorga
Bodiroga (kao babaroga)
Brstina
Lasta
Vještica
........

Promena po padežima prezimena koje (ili koja) žena ima nema nikakve veze sa obavezom promene oblika tog prezimena u nominativu.
I sigurno nije karikiranje. Ali je siguran instrument za otkrivanje predrasuda o ženama.


kamichak kamichak 23:02 22.06.2007

Re: velika tema - jezik i misljenje

gordanac

Koštunica (je l treba da menja ličnu kartu i prezime u Koštunac?)


pa sta bi mu falilo? mogao je jednom, moze i drugi put.
Jasmina Tesanovic Jasmina Tesanovic 13:18 18.06.2007

ZUC

danas popodne odgovara na pitanja
thanks all
ChainReaction ChainReaction 15:35 18.06.2007

borkinje i svi mi...

apsolutno podrzavam svaki pokusaj osvescivanja i javnosti i svih nas, kojima to mozda jos nije jasno, koliko su ljudska prava i prava svih slobodnih i RAVNOPRAVNIH (ili bi bar tako trebalo da bude) gradjanki i gradjana vazna. dunjice, Vi sta me, na primer, odusevili Vasim komentarom- ni meni nije jasno zasto se u razgovoru o postizanju jednakosti za sve uvek nadje neko ko ce da potvrdi da RAZLIKA ipak postoji i da je na rodnoj osnovi. da li bi to znacilo da po rodjenju, a da svesno i dobrovoljno nisi to izabrao, ti nasledis gomilu privilegija ili te cim prohodas cusnu pored peci i daju ti varjacu u ruke, u zavisnosti od toga kog si pola? nece biti!!! malo smo se i suvise uljuljkali u tu sigurnu poziciju, koju muskarci ovde- a i sire, bojim se- imaju. da, pravilno je reci borkinja, ali i direktorka, supervizorka, advokatica- ne postoje samo pevacICE i cistacICE (a to je u redu, je l' da?)
drugo, naravno da iza svake od organizacija koje se bore za vrednosti u koje i sam verujem treba da stoji najpre drzava (pa i za nasu bi to trebalo da vazi) i mediji, sve dok jos uvek preovladjuju ovakvi prepotopski stavovi i predrasude o zeni, o seksualnoj orijentaciji, o politickoj opciji... ponekad mislim da su svi oni koji odluce da misle svojom glavom kod nas osudili sebe na progon i linc, a to je, bar za mene, STRASNO.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 22:45 18.06.2007

Jedno pitanje...

Prvo da naglasim da apsolutno podrzavam borbu za rodnu ravnopravnost u svim sferama realnog zivota (mada sam po pitanju rodne korekcije jezika sasvim ravnodusan) i vise puta sam se javno izjasnjavao kao feminista. U vezi sa tim, evo jednog pitanja koje, bez obzira sto se radi o pojedinacnom, konkretnom slucaju zadire dublje u pitanje sa kakvih ideoloskih i politickih pozicija se ova borba u nas vodi. Naime, u vise navrata se u medijima, izmedju ostalih i u "Vremenu" u koje uglavnom imam poverenje, pominjala cinjenica da g. Muamer Zukorlic, novopazarski muftija i rektor univerziteta u Novom Pazaru, ima dve supruge, tj. praktikuje bigamiju. Koliko me pamcenje sluzi, formulacija u "Vremenu" je bila da se nedavno veoma bogato i pompezno ozenio, mada se vec odavno sa studija u inostranstvo vratio sa prvom zenom, sa kojom je i dalje u braku. Koliko mi je poznato, ovo je krivicno delo u svim zemljama Evrope, pa i u najvecem delu nominalno islamskog sveta. E sad, mene zanima da li je iko u redovima gradjanske Srbije, nevladinih organizacija, a narocito podskupa organizacija za zenska prava digao glas protiv ovoga? (Pod uslovom da je tacno, naravno.) Ili je to jedan od onih slucajeva, kakvih ima dosta, da politicka korektnost zapravo *ogranicava* domen borbe za ljudska prava, jer kako sad da se bavimo krsenjem ljudskih prava ako moramo prvenstveno da branimo manjine i njihov specificni kulturni ili verski identitet, pa makar on ukljucivao i blagonaklon odnos prema krivicnim delima. (Usput je doticni i verski i kulturni vodja svoje grupe, briljantni intelektualac, itd. isl. - ali da li ga to stavlja iznad zakona i postovanja gradjanskih i ljudskih prava?) I nije u pitanju samo cinjenica da se radi o krivicnom delu, vec i o tome da je to nuzno los primer da se nekom "regionalnom" ili "kulturnom" specificnoscu sutra mogu pravdati i daleko gore stvari, zar ne?

Ne treba da naglasavam da licno smatram da su *pojedinacna* ljudska prava daleko, daleko znacajnija nego bilo koja grupna, pa i manjinska prava, tako da ako je cela stvar tacna radi se o velikom skandalu i velikoj sramoti, i drzave Srbije koja to precutno odobrava i nevladinog sektora koji na to ne ukazuje...
nikson nikson 22:57 18.06.2007

Re: Jedno pitanje...

Milane sada ste me podsetili na taj tekst koji sam i ja citao. Beskompromisni borci za ljudska prava bi morali da se ovome jasno suprostave. Ako su gradjanski orijentisani.
Ali odavno nevladin sektor u Srbiji nije ono sto bi morao da bude. Ta politicka korektnost se ne ogranicava samo na manjinske verske grupe, vec izgleda i politicke, jer je na primer Biljana Kovacevic u LDP-u. Zamislite da sutra imamo LDP na vlasti, da li bi Biljana Kovacevic stitila interese onih kojima su ugrozena ljudska prava ili interese stranke. Ovo je samo jedan od primera akumulacije funkcija i teznje za apsolutnom kontrolom. Njen primer nisam naveo zato sto je jedinstven, naprotiv, ali se radi o jednoj ozbiljnoj NVO.

Ili mozda pravo da svako ima zena ili muzeva koliko hoce...?
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 23:30 18.06.2007

Re: Jedno pitanje...

pa verovatno nije mogao da se registruje gradjanskim brakom, ako je vec u braku, sto se tretira kao bigamija, a sa koliko zhena zhivi, koje su dobrovoljno u toj prichi je njihova privatna stvar, pa zvalo se i sherijat, kakve veze imaju ngo sa tim? kao neka moralna policija? mada, to jeste klizav teren... znam da su u shvedskoj bile nedavno velike rasprave da se dozvoli neshto kao grupni brak, po sistemu zashto bi drzhava odredjivala oblik brachnog zajednishtva. elem, a sta onda po toj logici sa onima koji imaju zhenu i tri ljubavnice, ni to nije hrishcanski, jer ngo i to treba da potprashe ili jok?:)p

mogu samo da zamislim kakav bi to grande skandal bio kad bi zhena otvoreno zhivela u braku sa dva mushkarca, hehehe:)
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:41 18.06.2007

Re: Jedno pitanje...

Upravo tako je u jednoj TV emisiji objasnio i sam muftija, nesto kao.... izjednacene su bracna i vanbracna zajednica, pa on ne krsi nikakav zakon i niko tu ni na sta nije primoran....mozda je formalno u pravu, a sto se morala tice-rastegljiva je to kategorija...

Nego sta je ovo veceras, nigde nikog?
zokster zokster 00:35 19.06.2007

Re: Jedno pitanje...

Samo vas gledamo.
hoochie coochie man hoochie coochie man 00:39 19.06.2007

Re: Zox, 'leba ti

jel to neki dogovor preko privatnih poruka ili 'nako.
Milan M. Ćirković Milan M. Ćirković 01:19 19.06.2007

Re: Jedno pitanje...

Vesna Knežević Ćosić
pa verovatno nije mogao da se registruje gradjanskim brakom, ako je vec u braku, sto se tretira kao bigamija, a sa koliko zhena zhivi, koje su dobrovoljno u toj prichi je njihova privatna stvar, pa zvalo se i sherijat, kakve veze imaju ngo sa tim?

Pa po toj logici kakve veze imaju ngo sa bilo kojim krsenjem ljudskih prava? Ja se nadam da Vi razumete da je sherijat NESPOJIV sa savremenim shvatanjem ljudskih i gradjanskih prava. I to ne samo u Evropi, vec bilo gde na svetu. Ili mozda mislite da su talibani (ne samo istorijski avganistanski, vec taj fundamentalisticki nesoj ma gde i ma kad) ovlasceni da "kreativno tumace" zenska prava i organizuju sva ona kamenovanja, prinudna obrezivanja, itd.???

No Vasa reakcija je upravo na liniji onoga na sta sam aludirao: ima ljudi koji misle da "tradicija" (ako se interpretira kao sherijat ili bilo sta "genericko" nadvladjuje OBAVEZU postovanja ljudskih i gradjanskih prava koja su uvek vezana prevashodno za pojedinca, a tek onda za svaku grupu. Ali percepcija manjina kao "nuzno ugrozenih" i shodno tome moralno nedodirljivih se kosi sa percepcijom istinske patnje koja se nanosi pojedincima unutar grupe koji su, na taj nacin, dvostruko ucutkani i dvostruko ponizeni. Dozvoliti/tolerisati bigamiju, a istovremeno i eo ipso ne dozvoljavati/tolerisati biandriju (ili licemerno dozovliti, a onda pustiti da pritisak tradicionalne i/ili ideoloski indoktrinirane okoline "ucini svoje" je cisto krsenje zenskih prava.
Igor Novikov Igor Novikov 05:59 19.06.2007

Re: Jedno pitanje...

Vesna Knezevic Cosic: "mogu samo da zamislim kakav bi to grande skandal bio kad bi zhena otvoreno zhivela u braku sa dva mushkarca, hehehe:)"

Un peu de menage a trois, samo zakonski ozvanicen, zar ne? Uostalom, po logici koju iznosite, zasto samo biandrija? Zasto ne i poliandrija? Pa da skandal bude veci? :)
zokster zokster 08:17 19.06.2007

Re: Zox, 'leba ti

Neki nako, neki ovako.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 09:01 19.06.2007

Re: Jedno pitanje...

Ja se nadam da Vi razumete da je sherijat NESPOJIV sa savremenim shvatanjem ljudskih i gradjanskih prava. I to ne samo u Evropi, vec bilo gde na svetu. Ili mozda mislite da su talibani (ne samo istorijski avganistanski, vec taj fundamentalisticki nesoj ma gde i ma kad) ovlasceni da "kreativno tumace" zenska prava i organizuju sva ona kamenovanja, prinudna obrezivanja, itd.???


Milane, uopste nije bitno shta ja razumem ili ne, ali jeste bitno to shto vi drzhite za aksiom shta je spojivo a sha na sa ljudskim i gradjanskim pravima, bilo gde u svetu, pa vjek vjekova, kako kazhete. Na klizavom smo terenu, pravila i prava nisu okamenjena, podlozhna su promenama, pretpostavljam zbog koegzistencije. Znam na primer, da je Shvedska, koja je valjda prva odobrila istopolne brakove, shto je do skora bilo nezamislivo isto, dozvolila muslimanima u policiji da nose turbane, a da su u toku polemike oko dozvoljavanja sasvm drugacijeg oblika braka, u kome nisu dve osobe, nego vishe njih.

zaboravili ste da mi napisete da u zairu seku klitorise devojchicama. Hocu da kazhem, braneci svoj stav, ne morate da ga zatrpate i tako jakim primerima kao sto su kamenovanja. Rec je bila o bracnoj zajednici dve zene jedan mushkarac. Vi mislite da je to protiv svih pravila i nemoguce. Ja mislim da je zajebano imati tvrde stavove jer se mora ziveti bar pored, ako ne skupa.

i zashto jedna zhena ne bi mogla da voli vishe komada mushkaraca?:)p

dunjica dunjica 09:19 19.06.2007

Re: Jedno pitanje...

više KOMADA muškaraca, hahahahahahahaha!
slavica i branko slavica i branko 10:25 19.06.2007

Re: Jedno pitanje...

Gospodine Cirkovicu,
Uocili ste, po mom misljenju, sustinu problema!

Biti pripadnik manjine je tesko, narocito kad sira zajednica u kojoj si clan manjinske grupe stane da o toj grupi vodi racuna.Vera, jezik, obicaji...izvolte upraznjavajte.Sve je to lepo, ali cesto vodi i izolaciji te grupe ( manjinske ) od vecinskog dela drustva.Pojedinci te manjinske grupe su cesto u nemogucnosti da se otrgnu, koci ih jezik, ( nastava na maternjem jeziku + maternji jezik u kuci ) vera, tradicija.Manjinska grupa tako ima preduslove da se zatvori u sebe, postaje kruta, agresivna prema svojim clanovima.Pojedinci, pripadnici manjine koji zele da se ukljuce u siru zajednicu nailaze na poteskoce. Njihova grupa ih gleda podozrivo i sa neodobravanjem, vecinska grupa takodje. Mnogi od tih pripadnika manjine dozivljavaju svoj jezik, svoju tradiciju i kulturu kao usud i kao teror, jer zapravo nemaju mogucnost izbora, moraju da ostanu u svojoj grupi.Siromastvo sve ovo dodatno potencira i komplikuje.
Cinjenica je da se pojedinci udruzuju u grupe da bi ostvarili neke svoje interese, neka svoja prava. Opasnost nastaje kad se grupa otudji i nadredi svojim clanovima do te mere da ih gusi! Uostalom, ovo je problem svih ljudskih zajednica. S jedne strane grupa ti pomaze da se ostvaris, zajedno smo jaci. Grupa ima pravila i da bi opstala, clanovi grupe moraju da ih postuju. Ali, ostvarenje nekih ciljeva uz pomoc grupe radja neke nove potrebe, pomera ugao gledanja, nacin razmisljanja, bira nove ciljeve.I ako grupa nije dovoljno fleksibilna, odnosno ako je podjarmljena vlastitim pravilima, nije sklona promeni ( iz bilo kojih razloga ),ona vise nije u sluzbi svojih clanova, pojedinaca, postaje sama sebi svrha i kao takva postaje davitelj.
Kako napraviti multikulturalnu zajednicu? Vise grupa, jezika, vera, obicaja. Kako regulisati, uskladiti odnos pojedinac-drustvo?
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:29 19.06.2007

Re: Zox, 'leba ti

kaze se "vako" a ne "ovako"

Biljana Maksic Biljana Maksic 00:47 19.06.2007

Podrzavam

Biljana Maksic
Vlasta Vlasta 06:53 19.06.2007

Re: Podrzavam

Mislite da bi to funkcionisalo u našem društvu? Pa, većina građana Srbije i dalje misli da su sve žene rođene samo da bi ugađale muškarcima, a u velikom procentu, bogami, i da ih valja povremeno tući. Nikada nisam brže ostavila momka nego kada mi je jedan rekao: "Ej, nemoj samo TI da misliš i imaš mišljenje"...Naučio ga tata. I mama, koja ćuti. Biandrija....ha!
Igor Novikov Igor Novikov 07:10 19.06.2007

Re: Podrzavam

Vlasto, ako podrzavate biandriju, samo mi odgovorite na pitanje - da li mislite da je moguce voleti vise muskaraca u istom trenutku? Dakle, voleti - ne mislim na pure sex.
Igor Novikov Igor Novikov 07:50 19.06.2007

Re: Podrzavam

Vlasta: "Pa, većina građana Srbije i dalje misli da su sve žene rođene samo da bi ugađale muškarcima, a u velikom procentu, bogami, i da ih valja povremeno tući. "

To je patologija. Drustvo u Srbiji je velikim delom konzervativno, nespremno da prihvati neophodnost ravnopravnosti (pune, sustinske ravnopravnosti) medju polovima.


Vlasta: "Nikada nisam brže ostavila momka nego kada mi je jedan rekao: "Ej, nemoj samo TI da misliš i imaš mišljenje"

I to je patologija.

Po mom misljenju, i ovde zavrsavam, poligamija i poliandrija spadaju u domen emocionalne patologije. Dozvoljene zakonom ili ne. Nije u pitanju moral, nego kapacitet pruzanja ljubavi vecem broju partnera istovremeno. Ja se za takav emocionalni "podvig" ne osecam sposobnim.

dunjica dunjica 08:51 19.06.2007

Re: Podrzavam

Novikov, ne brini zbog kapaciteta. Mnogi, m kao i ž, nisu sposobni ni za podvig pružanja ljubavi prema JEDNOJ osobi.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 09:09 19.06.2007

Re: Podrzavam

poligamija i poliandrija spadaju u domen emocionalne patologije. Dozvoljene zakonom ili ne. Nije u pitanju moral, nego kapacitet pruzanja ljubavi vecem broju partnera istovremeno. Ja se za takav emocionalni "podvig" ne osecam sposobnim.


istorijski i antropoloshki, mi ljudi smo poligamna i promiskutetna bica, a tabui, religije i te stvari, su nas uterali u red, pa sad mislimo da je to protivprirodno. pre ce biti da smo to zauzdali. i zashto polazite od sebe, pa kazhete da niste sposobni za takav podvig emocionalni? I ja se ne osecam sposobnom za istopolnu ljubav, na primer, ali mi ne smetaju drugi koji se osecaju. Pravo na razlicitost, pravo na razlicite potrebe.
Igor Novikov Igor Novikov 09:30 19.06.2007

Re: Podrzavam

Vesna Knezevic Cosic: "i zashto polazite od sebe, pa kazhete da niste sposobni za takav podvig emocionalni? I ja se ne osecam sposobnom za istopolnu ljubav, na primer, ali mi ne smetaju drugi koji se osecaju. Pravo na razlicitost, pravo na razlicite potrebe."

Gospodjo, ovo sto ste napisali je prljavo podmetanje. Ja nigde nisam napisao da se protivim takvim zajednicama. Rekao sam svoj stav o tome, zakon je poznat, sto se mene tice moze i da se izmeni, nemam nista protiv ljudi sa drugacijim potrebama.

Da, pravo na razlicitost.
Igor Novikov Igor Novikov 09:55 19.06.2007

Re: Podrzavam

Knezevic Cosic: "I ja se ne osecam sposobnom za istopolnu ljubav, na primer, ali mi ne smetaju drugi koji se osecaju."

Da ponovim, da ne bih ostao nedorecen: ja se ne osecam sposobnim za takav emocionalni "podvig", a ni najmanje mi ne smetaju drugi koji se osecaju. Da, nisam ni homofob, cisto pomena radi.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 11:16 19.06.2007

Re: Podrzavam

ma nisam rekla da ste homofob, niti sam imala nameru da vam ishta podmecem. nema razloga za paranoju. samo prichamo. primer istopolnih zajednica sam napisala jer je to do skora bilo nezamislivo, kao shto sada nezamisliv oblik braka u kome je vishe od dve osobe, podrazumeva se da mislim na zapadnu, hriscansku civilizaciju. i rekoh, da ponovim opet, ozbiljne se priche potezhu i na tu temu. najkrace, stvar nije zakucana.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 13:19 19.06.2007

patologija?

Po mom misljenju, i ovde zavrsavam, poligamija i poliandrija spadaju u domen emocionalne patologije.

Nije u pitanju moral, nego kapacitet pruzanja ljubavi vecem broju partnera istovremeno.


etikete ili dijagnoze kao "emocionalna patologija" su nezgodne jer zakucavaju svaku pricu, i diskriminishu.

mala digresija: u etnoloshkim spisima imate primere u srpskoj tradiciji kada mushkarac ima dve zhene, na primer, uzme udovicu brata, sa sve decom. Da li je to bila emotivna patologija, da ne pominjem kapacitet ljubavi?



Igor Novikov Igor Novikov 13:53 19.06.2007

Re: patologija?

Knezevic-Cosic: "etikete ili dijagnoze kao "emocionalna patologija" su nezgodne jer zakucavaju svaku pricu, i diskriminishu."

Bas mi je zao sto tako osecate. Ja svoj stav glede poligamije i poliandrije ne mogu promeniti, jer mi Vi ne pruzate ni najmanju osnovu da bih to ucinio, izuzimajuci Vasu opservaciju da bi i zena "mogla da ima vise komada muskaraca". Da, zena bi mogla da ima "vise komada muskaraca", muskarac bi mogao da ima "vise komada zena", a da li ste razmisljali o presecima? Kada bi se takve zajednice medjusobno presekle, sta bi se dobilo kao presek u generacijama koje bi dosle? Da budem jasniji, zamislite sledeci primer: zena ima, na primer, 3 muza. Medjutim, ti muzevi bi mogli biti i muzevi nekih drugih zena; i vice versa. Dakle, mala, carobna, neprolazna suma sa potpuno nejasnim drustvenim, kulturnim, emocionalnim posledicama na vidiku, zar ne? I ko garantuje da se u trecoj, cetvrtoj generaciji kao potencijalni partneri nece sresti rodjaci, i to bliski?

dunjica dunjica 14:17 19.06.2007

Re: patologija?

zamislite sledeci primer: zena ima, na primer, 3 muza. Medjutim, ti muzevi bi mogli biti i muzevi nekih drugih zena; i vice versa.


Pa to su djeca cvijeća sve već apsolvirala - apsolvirali - apsolvirale. Pa im, izgleda, dojadilo.
Igor Novikov Igor Novikov 14:20 19.06.2007

Re: patologija?

You are missing the point, Dunjice. Naglasak je bio na preseku (presecima).
dunjica dunjica 14:36 19.06.2007

Re: patologija?

Misliš?

A zašto mora da se preseca?

A i da se podsjetimo da nas je trenutno circa 6 000 000 000 na Zemljici plavoj. Već sutra i koji više. Kombinacija za presjeke do mile volje, u svim permutacijama.
Igor Novikov Igor Novikov 14:43 19.06.2007

Re: patologija?

Dunjica: "Kombinacija za presjeke do mile volje, u svim permutacijama."

Pa ne bih bas rekao. Pre bih to nazvao kombinacijama sa ponavljanjem. Da, kako mislis da ogranicis preseke? Prostom racunicom da nas ima 6 milijardi (od cega koliki deo otpada na maloletnu decu?), ili i nekim drugim metodama? Pazi, ako se zalazes za poligamiju/poliandriju, onda ne mozes nikome nista da ogranicis - svaka zena/muskarac moze imati bracnih partnera koliko zeli. Ti gledas globalnu sliku, sto je u ovom slucaju sasvim neadekvatno - tesko da ce muskarac iz Srbije ozeniti devojku iz Surinama. Da posmatramo malo manji uzorak?
Brooklyn Brooklyn 14:45 19.06.2007

Re: patologija?

tesko da ce muskarac iz Srbije ozeniti devojku iz Surinama.


pa, posto je u pitanju patologija.....
Igor Novikov Igor Novikov 14:48 19.06.2007

Re: patologija?

Brook, govorio sam o verovatnoci, i to si mogla da shvatis. Nije da nisi mogla - samo si maliciozna. :)

Nisam znao da se zalazes za poliandriju? :)
Brooklyn Brooklyn 14:58 19.06.2007

Re: patologija?

Nisam znao da se zalazes za poliandriju? :)


u mojoj kuci - never :)
Igor Novikov Igor Novikov 15:06 19.06.2007

Re: patologija?

Brook: "u mojoj kuci - never :)"

Pametno, Brook, pametno. :))
dunjica dunjica 15:41 19.06.2007

Re: patologija?

A što ne bi oženio ovu iz Surinama? Je l zato što nije pravoslavna? Ili mu Hrvatice nisu dovoljno dobre ;-) I što bi je ženio?

U pravu si da se radi o kombinacijama s ponavljanjem.
Igor Novikov Igor Novikov 17:33 19.06.2007

Re: patologija?

Dunjica: "A što ne bi oženio ovu iz Surinama? Je l zato što nije pravoslavna?"

Dunjice, ovo sto si napisala je podlo podmetanje, da podlije biti ne moze. Kao prvo, ateista sam. Drugo, ne obracam paznju na naciju ili boju koze. Sve to mi je potpuno nebitno. Kao primer sam uzeo Surinam zbog prostorne distance, da bih pokazao da uzorak od 6 milijardi ljudi u ovom slucaju nije validan, da je prosto presirok.

Dunjica: " I što bi je ženio?"

Oprosti, Dunjice, da nisi mozda konzumirala alkohol? Ako nisi, za informaciju: diskutujemo o poligamiji/poliandriji, dakle bracnoj zajednici.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 17:36 19.06.2007

Re: patologija?

igore, mushki komadi su bil izajebancija,

mada bi se i to moglo diskutovati
Igor Novikov Igor Novikov 17:38 19.06.2007

Re: patologija?

OK, Vesna, prihvatam svaku vrstu odgovora/izgovora, o svemu mozemo diskutovati, pa i o komadima. :)
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 17:39 19.06.2007

Re: patologija?

khm, pa nisu surinalme tako daleko, eno, puna ih 'olandija:)p
Igor Novikov Igor Novikov 17:42 19.06.2007

Re: patologija?

Vesna: "khm, pa nisu surinalme tako daleko, eno, puna ih 'olandija:)p"

Ih, Vesna, da ucinim stvari zanimljivijim? :)

Patagonija. :))
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 17:42 19.06.2007

Re: patologija?

chek chek, ja nisam stavila akcenat na komade nego ti, reko', to je bilo zezanje, provokacija mala
ja sam pitala za "patologiju". kojim pravom ti dijagnostikujes neciji odnos, oblik braka kao patologiju?
Igor Novikov Igor Novikov 17:45 19.06.2007

Re: patologija?

OK, ja sam uvek za gradjanski bon-ton, pa kada dama prelazi sa per si na per tu, precutno prihvatam... :)

Vesna, ocito nisi procitala sve sto sam napisao o presecima takvih zajednica. Molim te, potrudi se da malo detaljnije obratis paznju na to, pa da nastavimo diskusiju. Patologija se iz toga izdize.

Inace, termin "patologija" nisam koristio kao uvredljiv u smislu u kome ti impliciras.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 17:49 19.06.2007

Re: patologija?

pa to izdizanje mi i tukne:)


izvini za "ti", mogu i "vi", al mislila drugari smo ovde...
Igor Novikov Igor Novikov 17:53 19.06.2007

Re: patologija?

Ma na ti ok, ja samo rekoh da postujem gradjanski bon-ton.. :)

A evo jednog interesantnog naslova, ostavljam ti tekst:

"U.S. polygamist community faces rare genetic disorder"

http://lancemannion.typepad.com/lance_mannion/2007/06/us_polygamist_c.html
Igor Novikov Igor Novikov 18:01 19.06.2007

Re: patologija?

Dakle, kao sto iz teksta mozes da vidis, ta poligamna zajednica se suocava sa jednom teskom genetskom bolescu, cije posledice trpe svi. U tom smislu bi se, mozda, mogao shvatiti i komentar Milana M. Cirkovica o pojedincima unutar grupe koji su dvostruko ponizeni i ucutkani . Ja zaista mislim da je neophodno dobro promisliti pre bilo kakvog ozakonjavanja poligamnih/poliandrinih bracnih zajednica, zato sto su potencijalne negativne implikacije zaista seriozne, kao sto si vec mogla da pretpostavis. Dakle, cela civilizacija bi se mogla lako suociti sa prelomnom tackom, ukoliko se ovakva praksa olako prihvati i legalizuje.
dunjica dunjica 18:27 19.06.2007

Re: Igor Novikov

Stvarno mi je žao ako si ovo shvatio kao podmetanje. Ti si bio govorio o "muškarcu", nekom muškarcu, bezimenom, primjerku svoje vrste, ... barem sam ja tako bila shvatila. Doista nisam imala na umu tebe, igora Novikova.

Osim toga, baš sam si i mislila da si stavio Surinam, jer zvuči tako daleko, malo vjerojatno da će doći do interferencije s "nama" i "njima", baš da bi slikovito prikazao širinu uzorka, ..., baš kako i sam kažeš sam mislila.

Pitanje "I što bi je ženio?" se odnosilo na to da nije potrebna formalizacija zajednice da bi se ljudi miješali. Mislila sam u smislu: a što ne bi živjeli nevjenčani?

Eto, nisam konzumirala ništa osim dobre berlinske vode. I nisam mislila ništa loše, osim relativizirati, olabaviti diskusiju koja mi se činila pretjerano ozbiljnom i shvaćenom pretjerano lično (o poliandriji i poligamiji). Danas mi se nekako ne bude pretjerano ozbiljnom, a zaboravila sam ljude predhodno upozoriti. Sorry!

Na kraju sam dobila po prstima i, što mi je daleko značajnije, još jedan primjer koliko je komunikacija krhka i osjetljiva biljka.
Igor Novikov Igor Novikov 18:31 19.06.2007

Re: Igor Novikov

Ok, Dunjice, i meni je zao ako sam bio grub. Samo postanem preterano osetljiv na price o veri, naciji, boji koze.
Probem je samo u tome sto je ovo ipak ozbiljna tema da bismo je mogli relativizovati tako lako.
dunjica dunjica 20:02 19.06.2007

Re: Igor Novikov

Da, da, ima nas osjetljivih na te teme... Pa pušemo i na hladno.

Mislim da kada se ovakva diskusija spusti (podigne?) na nivo ličnoga prije no što je za to trenutak prikladan, onda nije loše malo relativizacije... dok se ne vratimo na nivo činjenica (auf der Sachebene, što bi rekli Nijemci, na nivo stvari, fakata).

Ma, da ne filozofiram, bolje da gledam moju omiljenu krimi seriju, 33x reprizu iste epizode ;-)
sentinel26 sentinel26 15:21 19.06.2007

Zaštita roditeljskih prava ?

Gospodjo Tešanović,
Da li u programu tih organizacija koje se bore za zaštitu ljudskih prava ima nešto više o zaštiti roditeljskih prava kod nas (mislim u Srbiji)? Poznati su drastični slučajevi kršenja ljudskih prava u kojima država ne samo da nije intervenisala nego je učestvovala aktivno u tom kršenju. Svi procesi koji su vezani za vršenje roditeljskih prava traju po nekoliko godina. S tim što u slučajevima kada te sporove vode majke oni traju duplo duže. Polna struktura sudija ovde nije odlučujuća.
Dana 13.marta 2007. godine je donijeta a 13.06.2007.objavljena je ("Službeni glasnik 53/2007 ) presuda Evr.Suda za ljudska prava iz Strazbura protivu države Srbije, predmet 39177/05. Srbija je osudjena zbog kršenja ljudskih prava. Ženi je onemogućeno vršenje roditeljstva pa i prava na vidjenje deteta a sudije (i to žene) su sabotirale presudjivanje, pa čak ni privremenu mere za vidjenje djeteta nijesu izvršili. Za 8 godina nije donijeta nijedna presuda (ni u prvom stepenu).
Poz
Igor Novikov Igor Novikov 18:42 19.06.2007

Za Vesnu Knezevic-Cosic

Eto, da ne bi ispalo da necu celu ovu diskusiju bar da malo relaksiram, poklanjam ti jednu pricicu....

23. vek. Posle Velikog rata, Zemlja se oporavila i pocela da gradi brze svemirske brodove kojima istrazuje Galaksiju; jedan takav brod je i USS "Enterprajz".
Na "Enterprajzu" glavni lekar je Dr Floks, sa planete Denobjule, gde je veoma rasirena, legalna, prihvatljiva praksa poligamije i poliandrije. Prica pocinje kada zena Dr Floksa (kojoj on, naravno, nije jedini muz) dolazi na "Enterprajz" ne bi li posetila jednog od svojih muzeva. Na brodu, srece mladog i zgodnog glavnog brodskog inzenjera Carlsa Takera, i pocinje napadno da mu se udvara. :)
Taker, videvsi gde cela stvar ide, pocinje da izbegava njeno drustvo, sto je veoma tesko, jer je ona naucni savetnik, i Takeru pokazuje novu vrstu mikroskopa. Na kraju, odlucuje se da sve prizna (mada se, zapravo, nista i nije desilo) Dr Floksu.
"Flokse, kako da Vam kazem... zaista se nista nije dogodilo. Sve je ostalo samo na par ljubaznih reci, i.."
"Ponudila Vam je kupanje u ruzinim laticama, Takere?"
"Ma ne.. hocu reci, da, Flokse, ali.. zaboga, kazem Vam, nista se nije dogodilo!"
"Takere, Vi ste smesni. Suvise ste pritisnuti zemaljskim moralom. Svaki muskarac koji nece da vodi ljubav sa zdravom zenom sa Denobjule je sisao s uma!"


:)

Eto.. malo SF iz 23. veka. Da li ce zaista tako biti za 300 godina? Ne znam.. ali stari, dobri Gene Rodenberry misli da hoce. :)
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 20:00 19.06.2007

Re: Za Vesnu Knezevic-Cosic

hehehe:) chuvaj se zhene s mikroskopom:)

hvala, ja obozhavam SF, al bash.
Igor Novikov Igor Novikov 20:14 19.06.2007

Re: Za Vesnu Knezevic-Cosic

Vesna: "hehehe:) chuvaj se zhene s mikroskopom:)"

Kasno. :) Nisam se cuvao dok je bilo vreme, ali svakako necu da je zenim. :)
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 20:19 19.06.2007

Re: Za Vesnu Knezevic-Cosic

necu da je zenim


hehe, bash si konzerva, d'zvinesh:)p
a ovamo trte mrte o jeziku, procitaj josh jednom:)



Igor Novikov Igor Novikov 20:21 19.06.2007

Re: Za Vesnu Knezevic-Cosic

Vesna: "hehe, bash si konzerva, d'zvinesh:)p"

Pa ti hoces da ja zaglavim corku? :) Sta li sam ti skrivio, hehe.. :)
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 20:31 19.06.2007

Re: Za Vesnu Knezevic-Cosic

ma necu, nisam se toliko udubljivala, samo sam malo zezala zbog izraza koji si upotrebio:)
znachi, preljubnik, a? a ovamo frka na komade mushke, ccc
Igor Novikov Igor Novikov 20:36 19.06.2007

Re: Za Vesnu Knezevic-Cosic

Vesna: "znachi, preljubnik, a? a ovamo frka na komade mushke, ccc"

Sto si indiskretna. :) Ja sam samo rekao da se nisam cuvao zene sa mikroskopom, i da ne mogu da je zenim (uzgred neoprezno napomenuvsi i zasto :)), ali je Miss Marple (znas? Zenski Sherlock Holmes) vec izvukla zakljucak. :)

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana