Mediji| Politika

Pijanci hodaju dijagonalno

Nebojsa Krstic RSS / 14.06.2014. u 18:41

Pretpostavljam da je g-đa Paula Thiede, na kraju prošlonedeljnog «Utiska», bila sigurna da OEBS nije institucija koja nama može da pomogne, a da bi po jedan psihoanalitičar na svaku glavu učesnika u javnom životu bio minimum od koga bi morali da krenemo. Razmišljao sam o ovome dok je zamenica šefa Misije OEBS-a u Srbiji, ljubazno i uz osmeh pokušavala da odgovori na postavljena pitanja. Obratite pažnju: uz osmeh. Da li je osmeh u «Utisku nedelje» i vama zasmetao?

Taj mi je osmeh zamaglio sopstveni utisak. Kako čovek da podnese toliko odsustvo mržnje i želje da se neko razbije, pocepa, satre, pokida, uvredi, omalovaži, polomi, razvuče, ispljuje, degradira, napadne, zaskoči, nagazi, išamara, rastrgne, natakne, rasturi, izgazi, razvali, ponizi, destruira i satera u mišju rupu? Osetio sam nelagodu zbog toga što je gošća nedeljne emisije neusklađena sa uobičajenim modelom naše javne komunikacije. Tešio sam se da je sve to folirantsko naučeno ponašanje kojim stranci planski žele da zagade čistotu naših agresijom obuzetih duša.

I sad se pitam, da li je prethodni pasus ironičan i u kojoj meri. Nažalost, ne u velikoj. Mnogo smo se ukuvali u vrelini kolektivne histerije, baš kao ona žaba u loncu na koju je podsetila Mirjana Miočinović. Kuvanjem u ključaloj vodi kolektivne mentalne uravnilovke zamagljuje nam se svest, brkaju pririteti i vrtoglavom brzinom menjaju nam se rasploženja i afiniteti. Objekti obožavanja i nezadovoljstva zamenjuju svoja mesta češće i brže nego što normalnost može da podnese.

Panović je ovu besmislenu galamu i zbrku pokušao da nadjača Lenjinovim pitanjem «Šta da se radi?», vezujući ga za događaje u Demokratskoj stranci. Ali pitanje se odnosi i na širu, mnogo širu, društvenu zajednicu, na sve nas koji danas besnimo u sebi jer ne znamo odgovor. Za nemanje odgovora sklon sam da okrivim intelektualnu javnost koja po pravilu doprinosi opštem košmaru, umesto da pojašnjava, usmerava i poboljšava stvari. U tom smislu, ona, stepen ludovanja, koliko god to izgledalo nemoguće, podiže na viši stepen. I evo, tradicionalna ideološka partnerstva se kidaju i osnivaju nova neprincipijelna savezništva, pa su tako »Peščanik» i «Nova srpska politička misao» trenutno u istom rovu, suprotstavljeni «e-novinama» s kojima ne uspevajuda  se dogovore ima li u Srbiji cenzure ili ne. Ali, zabavno slušati kako pravo na drugačije mišljenje brani Svetlana Lukić, urednica portala na kome niko nema prava na drugačije mišljenje.

Međutim, ako bih okrivio njih, javne delatnike, učinio bih nepravdu.

Za sadašnju opštenarodnu konfuziju najveći krivac je vlast. Ona emanira ambivalentnost, suprotstavljene i međusobno poništavajuće stavove. Ona je izvorište shizofrenih vrednosnih poruka i gestova kojima zbunjuje, demorališe i onespokojava. Vučić pred put u Nemačku kaže da je ona naš strateški politički i ekonomski partner, a u isto vreme optuži naše druge strateške partnere da su u zaveri protiv njega. Ovakva situacija indukuje statički elektricitet javnog mnjenja koji jedino pogoduje Ratku Dmitroviću da u opozicionom Novostima ruši ovu vladu na spoljnopolitičkim temama sa još više elana.

Obaranje Peščanika na nekoliko sati, možda jeste dokaz cenzure, možda nije, ali ono što meni deluje mnogo ozbiljnijim indikatorom narušenog zdravlja društva jeste to što vlast dosledno bojkotuje «Utisak», što nema ozbiljnog dijaloga o važnim temama i što par preostalih ostrvaca kritičkog mišljenja predstavlja pre laboratorijske uzorke za dokazivanje slobode štampe, nego normalnu i uobičajenu pojavu u demokratskom društvu.

Vlada, na čelu sa Vučićem, morala bi da donese ozbiljnu odluku. Ne onu koju pominju Ljilja Smajlović i Bakić, da li će Srbija da uvede sankcije Rusiji, jer to za EU i Rusiju ima važnost koliko pola lule duvana, možda i manju, nego onu mnogo važniju - gde ide Srbija, kako i zašto.

Ako je naš cilj da zaista postanemo ravnopravni član EU, 2020, onda treba da kaže, predsednik vlade, da li ćemo do tamo cupkati na jednoj nozi, da li ćemo ići «dijagonalno» kao onaj pijanac Libera Markonija, ili ćemo normalnim hodom i najkraćim putem.

Ako naš cilj jeste, kao što mislim da treba da bude, članstvo u EU, onda mora, ta naša, legitimna, vlast, da odluči - da li ćemo na tom putu razvijati duh tolerancije, poštovanja, dijaloga i slobode, ili ćemo učiniti i ono malo što nedostaje da se pohvatamo za guše i podavimo.

Uz opasnost da postanem dosadan, apelujem, zapitajmo se šta je alternativa. Zapitajmo se koja ličnost i koje političke snage sutra preuzimaju kormilo srpskog broda ako bi aktuelni premijer, danas, iz bilo kog razloga, odstupio. Umesto da vam objašnjavam ono čega se i sami pribojavate, odlazim da pratim odjeke Vučićeve posete Berlinu. I Lukašenkove Beogradu.

 

Objavljeno u Našim Novinama 14.6.2014. 



Komentari (159)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

BebaOdLonchara BebaOdLonchara 13:41 15.06.2014

Re: Shvati Nebojša

Ne bih mogao da se složim jer ja mislim sasvim obrnuto - da su njih dvojica, danas, najljući politički protivnici u zemlji Srbiji.

možda, ali ujedinjeni oko istog interesa, a to je presudno.
prapra prapra 16:38 15.06.2014

Re: Shvati Nebojša

freehand

Interesantno viđenje. Zar ne bi logičnije bilo da ti napišeš širi komentar u kome bi svoja viđenja detaljnije obrazložio?


Može ovako?

Zeleni blesimetri i crveni oktani se nisu podnosili. Sova je spavala. Iza ugla svadjaju se ulica i muva. U nastupu besa, oklevetani vatrogasni dom napumpao je sva creva. Gadan je mesec maj kad uleti u prolećni trans. Beogradom struji neobičan tupi bas, ogovara pekare i pljuje po zidovima sveže ofarbanog bon tona. Zamišljeni tonac leluja se u ritmu napukle neonske fasade. Centar turističke varoši odavno je stavio masku za spavanje i izgleda ko kulisa sklepana za doček debelog šefa pošte iz moj te video stvarnosti. Niko ne zna zašto su se vetrovi posvadjali i dokle će trajati ovaj žur dosadnih ugojenih veštačkom krvlju vampira bez zuba. Gradom je prostrujio glasni trač o dolasku supergloga unajmljenog preko kancelarije za potrošna dobra od javnog značaja i valjanja uputstva za smirivanje pitona putem olinjalog mačora. Svašta se zbiva. Onaj kamen na dnu je zaboravio smisao svog bitisanja otkad je umro i poslednji talas. Sve će biti bolje kad se vetrovi pomire, hrabrio je nojeve proćelavi prodavac starih novina ispred ulaza u novootvoreni hram crvenog oka sa najlonskim obrvama, bez trepavica. Sve će biti bolje kad se vetrovi pomire, mumlali su nojevi, ponosni uzemljeni provodnici vibrirajućih talasa novog najnovijeg optimizma.
Primetno zbližavanje zelenih blesimetara i crvenih oktana probudilo je sovu. Vazduhom je prostrujao miris kraja putujućeg konsenzusa debelih vampira i nojevih glava. Otvorila su se još dva splava. Emisari stigli sa svih strana podigli su cenu ispumpalog elana nudeći polovne balone sa slikama naduvanog gutača pomirenih vetrova i pozadinskim zalaskom sunca iznad zaljubljenog kappinog ledjnog topčiderskog para. Jebeni nakupci nisu ukapirali kako su završili kao betonski podupirači novog najnovijeg razvojnog plana. Iza ugla pomaljaju se stidljivi udavači. Dele se besplatni saveti. Opet su u modi dilerski ogrtači. Čovek pauk čeka ispunjenje proročanstva o spajanju dva drveta. Najstariji list u ovom dreku sveta polemiše oko nastanka sveta. Sa setom, u labuda zaljubljeni medved, seća se naslova bez velikih najvećih slova. Natiskana gomila zaklanja šibicara. Ajmo još jednom, čuje se glas, ko pogodi gde je parola dobija prvenstvo tala u uredu kancelarije za ispitivanje uticaja forsfornih spojeva na džentrifikaciju davno džentrifikovanih vagona pretvorenih u zgrade visećih plafona prepune sakupljača prelepih manira kanalizacijskog stvora. Dažesna je ta količina mikserskog otklona šejkom muda i bubrega.

Tajna prostorija nervozna što je još neotkrivena češkala je zidove tavana. Sa svih strana padali su priručnici okupljanja atomskih mrava. U parku egzibicionista je plašio prolaznike skupljenim obrvama. U trenutku, iznenada, pojavio se heroj potlačenih kišnih glista svih uzrasta. Ohrabrene herojstvom teške reči, izašle su na ulice grada oteravši točkaše u garaže. Heroj u obliku daždevnjaka svake večeri dočekivao je glavne gliste ovog grada. Vaši životi su moja hrana, kad postanem čudovište oslobodiću vas straha. Nepredvidjeno u blizini je eksplodirala fabrika lubrikanata, i našem heroju je počela rasti glava spljoštenog nosa. Sumnja je pala na pecaroški lobi. U zaborav je pao čim se u glavu pretvorio pa u šahtu završio otkotrljani predvodnik kišnih glista, heroj ružičastih plamenih zora. Vetrovi ludaje izbacuju na površinu zadahe unutrašnjeg hoda kolektivne grimase, kao smer kretanja poželjan je trk unatraške.
Jebeš nebitne budale, zevajući od dosade mumlao je narodni parazit listajući novine.
freehand freehand 16:42 15.06.2014

Re: Shvati Nebojša

prapra
freehand

Interesantno viđenje. Zar ne bi logičnije bilo da ti napišeš širi komentar u kome bi svoja viđenja detaljnije obrazložio?


Može ovako?

Zeleni blesimetri i crveni oktani se nisu podnosili. Sova je spavala. Iza ugla svadjaju se ulica i muva. U nastupu besa, oklevetani vatrogasni dom napumpao je sva creva. Gadan je mesec maj kad uleti u prolećni trans. Beogradom struji neobičan tupi bas, ogovara pekare i pljuje po zidovima sveže ofarbanog bon tona. Zamišljeni tonac leluja se u ritmu napukle neonske fasade. Centar turističke varoši odavno je stavio masku za spavanje i izgleda ko kulisa sklepana za doček debelog šefa pošte iz moj te video stvarnosti. Niko ne zna zašto su se vetrovi posvadjali i dokle će trajati ovaj žur dosadnih ugojenih veštačkom krvlju vampira bez zuba. Gradom je prostrujio glasni trač o dolasku supergloga unajmljenog preko kancelarije za potrošna dobra od javnog značaja i valjanja uputstva za smirivanje pitona putem olinjalog mačora. Svašta se zbiva. Onaj kamen na dnu je zaboravio smisao svog bitisanja otkad je umro i poslednji talas. Sve će biti bolje kad se vetrovi pomire, hrabrio je nojeve proćelavi prodavac starih novina ispred ulaza u novootvoreni hram crvenog oka sa najlonskim obrvama, bez trepavica. Sve će biti bolje kad se vetrovi pomire, mumlali su nojevi, ponosni uzemljeni provodnici vibrirajućih talasa novog najnovijeg optimizma.
Primetno zbližavanje zelenih blesimetara i crvenih oktana probudilo je sovu. Vazduhom je prostrujao miris kraja putujućeg konsenzusa debelih vampira i nojevih glava. Otvorila su se još dva splava. Emisari stigli sa svih strana podigli su cenu ispumpalog elana nudeći polovne balone sa slikama naduvanog gutača pomirenih vetrova i pozadinskim zalaskom sunca iznad zaljubljenog kappinog ledjnog topčiderskog para. Jebeni nakupci nisu ukapirali kako su završili kao betonski podupirači novog najnovijeg razvojnog plana. Iza ugla pomaljaju se stidljivi udavači. Dele se besplatni saveti. Opet su u modi dilerski ogrtači. Čovek pauk čeka ispunjenje proročanstva o spajanju dva drveta. Najstariji list u ovom dreku sveta polemiše oko nastanka sveta. Sa setom, u labuda zaljubljeni medved, seća se naslova bez velikih najvećih slova. Natiskana gomila zaklanja šibicara. Ajmo još jednom, čuje se glas, ko pogodi gde je parola dobija prvenstvo tala u uredu kancelarije za ispitivanje uticaja forsfornih spojeva na džentrifikaciju davno džentrifikovanih vagona pretvorenih u zgrade visećih plafona prepune sakupljača prelepih manira kanalizacijskog stvora. Dažesna je ta količina mikserskog otklona šejkom muda i bubrega.

Tajna prostorija nervozna što je još neotkrivena češkala je zidove tavana. Sa svih strana padali su priručnici okupljanja atomskih mrava. U parku egzibicionista je plašio prolaznike skupljenim obrvama. U trenutku, iznenada, pojavio se heroj potlačenih kišnih glista svih uzrasta. Ohrabrene herojstvom teške reči, izašle su na ulice grada oteravši točkaše u garaže. Heroj u obliku daždevnjaka svake večeri dočekivao je glavne gliste ovog grada. Vaši životi su moja hrana, kad postanem čudovište oslobodiću vas straha. Nepredvidjeno u blizini je eksplodirala fabrika lubrikanata, i našem heroju je počela rasti glava spljoštenog nosa. Sumnja je pala na pecaroški lobi. U zaborav je pao čim se u glavu pretvorio pa u šahtu završio otkotrljani predvodnik kišnih glista, heroj ružičastih plamenih zora. Vetrovi ludaje izbacuju na površinu zadahe unutrašnjeg hoda kolektivne grimase, kao smer kretanja poželjan je trk unatraške.
Jebeš nebitne budale, zevajući od dosade mumlao je narodni parazit listajući novine.

Bravo!
Mislim, ne pada mi na pamet da tumačim metafore i otkrivam aktere ali - odlično napisano!
tasadebeli tasadebeli 08:08 15.06.2014

Ни крилца ни батаци

Небојша, добар ти наслов!

Само овде алкохол више није довољан...

Либеро Маркони је писао ову књигу у време када је као народна изрека настало:"Прелазни стадијум од социјализма ка комунизму је алкохолизам."

Ова наша транзиција у којој живимо ће, изгледа, потрајати дуже него оно из чега смо пошли и оно до чега мислимо да треба да дођемо...

Зато овде алкохол данас мора да се комбинује са





А власт се одавно понаша тако како се понаша... Мислим,алкохол + дијазепам...

Зато овде после сваке власти која оде, дође она која је још луђа... Превише дијазепама помешаног са алкохолом. И поделе у друштву које су све дубље и дубље... Поделе по било којој основи, економској, политичкој, верској, културолошкој, образовној,... А за њима, по правилу, иду и оне географске поделе...

Ali, zabavno slušati kako pravo na drugačije mišljenje brani Svetlana Lukić, urednica portala na kome niko nema prava na drugačije mišljenje.






Као да живимо у серијалу Монти Пајтона!

П.С. - Ех, да... И да одговорим на твоје питање

apelujem, zapitajmo se šta je alternativa.


У крајњем резултату, алтернатива на основу овог вишедеценијског лутања је Србија без Срба... Песимистично јесте, али ка томе све иде.

Проблем Србије има много дубље корене од јуче изабране власти... Или од оне изабране прекјуче... Или од оне изабране прошле недеље...

Проблем Србије се вуче већ дуги низ деценија... Зато ова земља ни данас не зна где јој је место, каквим снагама располаже, колике су јој могућности, која су јој хтења, какви циљеви спољне и унутрашње политике, где је била, куда се запутила,... Не зна чак ни оно што се може утврдити прецизним мерењем - које су јој државне границе. Траје то дуже од једног људског века...

Зато, јебеш сваку револуцију (тј. промену) која започне прво на улици, а не у главама...

Дакле, браћо и сестре, рецепт за живот у Србији данас: један вињачић + један дијазепамчић, па да се придружимо колективном стању свести!


omega68 omega68 08:23 15.06.2014

Re: Ни крилца ни батаци

Дакле, браћо и сестре, рецепт за живот у Србији данас: један вињачић + један диазепамчић,

+
1
tadejus tadejus 09:22 15.06.2014

može biti da je profesionalna deformacija

ali ja ipak imam osjećaj da je ključno pitanje ekonomija
uspijemo li se izvući iz još jedne gabule (valjda ćemo biti jedinstven slučaj u svijetu da nam kriza nema oblik W nego VVV) mislim da se to od čega ti strhuješ ne može desiti..
cenzura, ne cenzura, jednoumlje, dijalog ili osmejak (vidjeh juče gđu. paulu na pijaci i žena se zaista i u real life tako nevjerovatno srdačno smije)..
to je sve kozmetika..
osjete li ljudi neki dašak finansijskog povoljnog vjetrića nema te tomovače koja će im pomutiti razum za vojvodske ideje..
od tog vjetrića ove godine nema ništa, fakat nam ta poplava baš nije trebala.. a sledeće bumo vidjeli..
nije da ekipa oko AV obećava ali nije ni da imaju neki neviđeno težak zadatak ispred sebe..
pa još da nas malo i ta fortuna pogleda
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 09:50 15.06.2014

Re: može biti da je profesionalna deformacija

ali ja ipak imam osjećaj da je ključno pitanje ekonomija
uspijemo li se izvući iz još jedne gabule (valjda ćemo biti jedinstven slučaj u svijetu da nam kriza nema oblik W nego VVV) mislim da se to od čega ti strhuješ ne može desiti..

Tačno je to...ali pošto ova vlada nema čarobni štapić, baš kao što ga nije imala ni prethodna...ekonomski problemi će nas potresati još neko vreme, kako god okreneš, a to će biti izvanredan teren za prodavce magle, lakih rešenja, HAARP-a, ideoloških somnabulija i autoritarnih idola.
tadejus tadejus 10:12 15.06.2014

Re: može biti da je profesionalna deformacija

Nebojsa Krstic
ali pošto ova vlada nema čarobni štapić, baš kao što ga nije imala ni prethodna...ekonomski problemi će nas potresati još neko vreme...


pa nisu ti problemi više isti.. ili ako hoćeš problemi su isti ali su okolnosti bitno izmjenjene..
to što je imala ona vlada je globalni cunami
blogeri to vole da vide kao cunami koji su sami izazvali, a narod ih kao pročitao pa ih i kaznio..
ali je zapravo stvar bila umnogome van njihovih ruku..
sada globalno a i evropom duvaju sasvim drugi vjetrovi, i nije potrebno baš toliko čarobnjaštvo da zadržimo glavu iznad vode.. a možda za koju godinu i zaplivamo..
pa bumo vidjeli
ako ništa sad zaista imaju podršku evrope, a ekonomski valjda neće baš toliko zasrati (odnosno, valjda će i tu odlučiti da ipak budu poslušni)
alselone alselone 10:38 15.06.2014

Re: može biti da je profesionalna deformacija

to što je imala ona vlada je globalni cunami


Globalni cunami ekonomske krize, da, ali nije to narod procitao i kaznio. Narod je procitao i kaznio lokalni cunami kradje (dulic, privatizacije), dilentatizma (gradiski arhitekta vozac), oholosti (pasnjak prve klase), gluposti, bezobrazluka, burazerskog odnosa prema svim sektorima drustva, spinovanja svake iole ozbiljnije vesti (drazine kosti) i tako dalje.
urbana_gerila urbana_gerila 13:06 15.06.2014

Re: može biti da je profesionalna deformacija

alselone
to što je imala ona vlada je globalni cunami


Globalni cunami ekonomske krize, da, ali nije to narod procitao i kaznio. Narod je procitao i kaznio lokalni cunami kradje (dulic, privatizacije), dilentatizma (gradiski arhitekta vozac), oholosti (pasnjak prve klase), gluposti, bezobrazluka, burazerskog odnosa prema svim sektorima drustva, spinovanja svake iole ozbiljnije vesti (drazine kosti) i tako dalje.


ajd, ne luduj, bre.
kakav narod kakvi bakrači, superwoman svetovnog imena vesna pešić je odgovorna za sve!
omega68 omega68 13:45 15.06.2014

Re: može biti da je profesionalna deformacija

superwoman svetovnog imena vesna pešić je odgovorna za sve!

Misliš da nije???

A ko sedi uz skute američkom ambasadoru i američkom čoveku koji se predstavlja kao nešto u EU na nečemu što ne umem da objasnim šta je?
urbana_gerila urbana_gerila 14:01 15.06.2014

Re: može biti da je profesionalna deformacija

omega68
superwoman svetovnog imena vesna pešić je odgovorna za sve!

Misliš da nije???

A ko sedi uz skute američkom ambasadoru i američkom čoveku koji se predstavlja kao nešto u EU na nečemu što ne umem da objasnim šta je?



omega, brate, uvek si bio simpatično bleskast, ne kvari.
i da, poput nekih tvojih super-heroja, sedi uz skute ruskom ambasadoru sve donsku čašu pijući - njen uticaj na glasačko telo bio bi, maltene, ravan tvom ili mom.
alselone alselone 07:21 16.06.2014

Re: može biti da je profesionalna deformacija

Micko o DS:


Da se osvrnemo na one koji su otišli i zbog kojih su ovi novi i došli. Demokratska stranka i njen rašomon?

- S obzirom na ono šta su oni ostavili iza sebe posle dvanaest godina učešća u vlasti, javnost ima pravo da bude mnogo ljuta na njih i njihov legat. Ipak, istine radi, mora se reći da oni većinu tog vremena nisu vladali sami, nego u okviru DOS-a, pa sa DSS-om, pa sa SPS-om. Dakle, pošto je pravilo da ni u jednoj dosadašnjoj garnituri vlasti nije bilo dovoljno kompetentnih ljudi, kao što ih nema ni sad, DS je od početka imala mnogo veću mogućnost izbora kadrova, a nije se baš proslavila. Protraćen je period kad je zaista moglo mnogo toga sistemskog da se uradi. Tranzicija, privatizacija, veliki priliv novca u budžet, sve se to često pretvaralo u preliv u lične i partijske džepove. Ali najašiti na onu i onoliku pozitivnu energiju, mešetariti njom i ne iskoristiti je u svrhu ispunjenja bar onog obećanog što se moglo uraditi, nedopustivo je. A važio je princip „ako na vlasti nismo mi, doći će gori od nas“

I kako su (smo) prošli?

- Ta arogancija i pohlepa, u paketu s korupcijom, sve nas je koštala još nekoliko proćerdanih godina, a njih vlasti i potresa u stranci, posle koga im sledi dug period oporavka. Početi pre 25 godina sa kremom intelektualne elite i dozvoliti da u međuvremenu postanete pojam skupo obučenih, skućenih i luksuzno motorizovanih političko-tranzicionih profitera - skandalozno je. Baš zato što su od početka imali najveći intelektualni potencijal u odnosu na sve njihove kasnije koalicione partnere, njihova odgovornost za iznevereno poverenje i za puno toga što nas sada snalazi, ili što nas tek čeka sa ovima, ili onima koji će doći posle ovih, ogromna je.





LINK
tadejus tadejus 08:40 16.06.2014

Re: može biti da je profesionalna deformacija

alselone
to što je imala ona vlada je globalni cunamiGlobalni cunami ekonomske krize, da, ali nije to narod procitao i kaznio. Narod je procitao i kaznio lokalni cunami kradje (dulic, privatizacije), dilentatizma (gradiski arhitekta vozac), oholosti (pasnjak prve klase), gluposti, bezobrazluka, burazerskog odnosa prema svim sektorima drustva, spinovanja svake iole ozbiljnije vesti (drazine kosti) i tako dalje.


pa ajd inženjeru razmisli..
glasač ima signal.. svoju platu koja se smanjuje, ili je čak prestala i da stiže..
i tumači taj signal u odluci kako će glasati..
kojim i kakvim filterom misliš da taj glasač može iz tog signala da izdvoji šum? i da uopšte prepozna šta je šum, globalna kriza ili dulićev nuba invest?
valjda ćemo se složiti da nikome ipak nije pregorila sijalica zbog dražinih kostiju..

da ima pameti on bi morao primjetiti da je krađe itekako bilo i od 2000. naovamo a ta plata se debljala pa debljala..
pa kako onda majku mu odjednom da se sunovrati, baš zbog pljačke, baš u vrijeme globalne krize..
valjda je ta pljačka trebala rast da koči cijelo vrijeme? ako je to glavni signal, a kriza samo šum...

ne, bojim se inženjeru da ni ti nisi dobro ocjenio šta je tu bio uzrok a šta koincidencija.. a tek što posječan glasač nije.. i sad smo tu gdje smo..
no voda ispod mosta
ne bi bilo loše kad bi bar inženjeri bili u stanju ubuduće da razdvoje šta je signal a šta je šum
alselone alselone 09:05 16.06.2014

Re: može biti da je profesionalna deformacija

pa ajd inženjeru razmisli..


ajd pa ekonomiskinjo razmislio sam, zato sam i napisao
iako je ekonomija svakako najvazniji drajver koji odredjuje odluku glasaca svakako nije jedini. ajd pa ti onda razmisli kako je sloba ostao na vlasti toliko godina dok su se novcanici tanjili.
naivna si ako mislis da najobicniji seljak (nikako pezorativno receno) nije bio u stanju da
prepozna sve ove uvrede zdravog razuma
koje sam nabrojao i koje su se desavale i da je spreman da ih trpi vecno zato sto je dobio 2% godisnje vecu penziju.

ali, ne zaboravi da smo prvih 3, 4, 5 godina posle petog
oktobra imali skoro policijski cas medija,
svako
koje iole sta rekao protiv DOSa ili lopovsko burazerske privatizacije bio je kocnicar reformi, bio je radikal, branio je srebrenicu i mladica

nemoj zaboraviti ni kasnije plasenje radikalima
i
ubijanje svake klice opozicije (promena regulative osnivanja stranaka) tako da se lopovosko diletantks
ekipa
odrzavala
na vlasti godinama na prici "sta cemo ako dodju radikali". cim radikali vise nisu bili pretnja i cim su
ublazili
retoriku pukli su ovi prethodni.

ne zaboravi kupovine glasanja, i ljude "sa plavim kapama" na izbornim mestima.

da ne pricamo o stohastici odluka,
uticaju medija,
uticaju "opsteg utiska",
uticaju "inercije"
uticaju prioriteta (nacija ispred ekonomije, na primer)
straha (bolje da biram ove sto kradu nego ove sto hoce da ratuju)
i tako dalje

lepo je plivati u vodi koju poznajes ali valja nekada i izaci i shvatiti da je svet ipak mnogo kompleksniji
od tvoje kade



milisav68 milisav68 09:06 16.06.2014

Re: može biti da je profesionalna deformacija

tadejus

ne bi bilo loše kad bi bar inženjeri bili u stanju ubuduće da razdvoje šta je signal a šta je šum

To je prosto, signal je Vesna Pešić, a šum su beli listići.
tadejus tadejus 10:08 16.06.2014

Re: može biti da je profesionalna deformacija

alselone
pa ajd inženjeru razmisli..ajd pa ekonomiskinjo razmislio sam, zato sam i napisao iako je ekonomija svakako najvazniji drajver koji odredjuje odluku glasaca svakako nije jedini. ajd pa ti onda razmisli kako je sloba ostao na vlasti toliko godina dok su se novcanici tanjili. naivna si ako mislis da najobicniji seljak (nikako pezorativno receno) nije bio u stanju da prepozna sve ove uvrede zdravog razuma koje sam nabrojao i koje su se desavale i da je spreman da ih trpi vecno zato sto je dobio 2% godisnje vecu penziju. ali, ne zaboravi da smo prvih 3, 4, 5 godina posle petog oktobra imali skoro policijski cas medija, svako koje iole sta rekao protiv DOSa ili lopovsko burazerske privatizacije bio je kocnicar reformi, bio je radikal, branio je srebrenicu i mladicanemoj zaboraviti ni kasnije plasenje radikalimai ubijanje svake klice opozicije (promena regulative osnivanja stranaka) tako da se lopovosko diletantks ekipa odrzavala na vlasti godinama na prici "sta cemo ako dodju radikali". cim radikali vise nisu bili pretnja i cim su ublaziliretoriku pukli su ovi prethodni. ne zaboravi kupovine glasanja, i ljude "sa plavim kapama" na izbornim mestima. da ne pricamo o stohastici odluka, uticaju medija, uticaju "opsteg utiska", uticaju "inercije" uticaju prioriteta (nacija ispred ekonomije, na primer)straha (bolje da biram ove sto kradu nego ove sto hoce da ratuju)i tako daljelepo je plivati u vodi koju poznajes ali valja nekada i izaci i shvatiti da je svet ipak mnogo kompleksniji od tvoje kade


poređenje sa slobom nije na mjestu
sada bi bilo
iz prostog razloga što sloba nije imao jednu jaku alternativu pa da su se ljudi mogli odlučivati između aternative i njega..
kao što je bogme neće imati ni za tri godine..
dočim je dos uvijek imao jednu vrlu konkretnu alternativu..
te tako nikad nije mogao da traje samo na principu žabe i vode.. nego je morao stalno da isporučuje te odebljale novčanike..
čim je to stalo..
cvrc..
narod ih je kao "prozreo"
nije nego

e ali ok je da pominješ slobu jer smo evo opet u situaciji da te jedne jasne alternative nema
a ne vidim baš ni da će da se stvori za tri godine..
pa bi mogla žaba i voda opet da stupe na snagu..
jedino me tješi da ovi ni slučajno nisu tako slobodni da eksperimentišu kako je sloba nekad bio..
pa će se šteta vjerovatno ogarničiti na nehat..

medije kad pominješ..
svakako..
iz njih si i čuo o duliću..
ali ajde rezmiraj nam ove šta si tačno čuo..
šta tačno znaš?
šta tačno zna prosječan glasač?
pa blizu pa ništa..
vidi da se novčanik tanji i čuje da se priča o nekoj krađi
ko je kome, koliko i kako pokrao i koliko je to više ili manje od neke druge krađe... pojma nema
da ne pominjemo ovo što grof kaže... nema akcije...
pa kako i da znaš ima li i kakva je akcija?
kad je neki naš medij napisao tri slova o poglavljima pregovora sa EU?
zna li iko koliko ih uopšte ima? u kom su statusu? koliko ljudi na tome radi? rade li dobro ili ne?
niko pojma niočemu nema..
jer mediji ne pišu a drugog načina da se informišeš nema..
i sad ti misliš narod je nešto kao prozreo...
ma prozreo je.. da ne prostačim
freehand freehand 11:14 16.06.2014

Re: može biti da je profesionalna deformacija

ma prozreo je.. da ne prostačim

Prozreo je da je Sloba bio super, da je Mira bila još bolja a da je najveća šteta što radikali nisu samostalno i u punom kapacitetu ovladali kad su bili u naponu i oni pravi.
Mada, bili su u Novom Sadu, i Zemunu.
alselone alselone 11:21 16.06.2014

Re: može biti da je profesionalna deformacija

Prozreo je da je Sloba bio super, da je Mira bila još bolja a da je najveća šteta što radikali nisu samostalno i u punom kapacitetu ovladali kad su bili u naponu i oni pravi.


Opet te hvata. Opali jedan desnom.
urbana_gerila urbana_gerila 11:43 16.06.2014

Re: može biti da je profesionalna deformacija

tadejus


malo je glupo čitati komentar iz, moguće je, paralelne stvarnosti, pa bih te, ne bilo zapoveđeno, zamolio za odgovor na pitanje:

kada su i kome to u srbiji novčanici bili debeli?
tadejus tadejus 11:53 16.06.2014

Re: može biti da je profesionalna deformacija

urbana_gerila

malo je glupo čitati komentar iz, moguće je, paralelne stvarnosti, pa bih te, ne bilo zapoveđeno, zamolio za odgovor na pitanje:kada su i kome to u srbiji novčanici bili debeli?


hoću, čim nađeš gdje sam ja bješe nešto takvo napisala..
a i ne moraš
složimo se da je glupost nepremostiva prepreka u našoj komunikaciji pa se lijepo povucimo svako u svoju stvarnost
urbana_gerila urbana_gerila 12:00 16.06.2014

Re: može biti da je profesionalna deformacija

tadejus
urbana_gerila

malo je glupo čitati komentar iz, moguće je, paralelne stvarnosti, pa bih te, ne bilo zapoveđeno, zamolio za odgovor na pitanje:kada su i kome to u srbiji novčanici bili debeli?


hoću, čim nađeš gdje sam ja bješe nešto takvo napisala..
a i ne moraš
složimo se da je glupost nepremostiva prepreka u našoj komunikaciji pa se lijepo povucimo svako u svoju stvarnost


sam biram sa kim ću se složiti, ali sam saglasan da nema potrebe za daljom komunikacijom - već si odgovorila na ono što me je interesovalo.
freehand freehand 12:07 16.06.2014

Re: može biti da je profesionalna deformacija

alselone
Prozreo je da je Sloba bio super, da je Mira bila još bolja a da je najveća šteta što radikali nisu samostalno i u punom kapacitetu ovladali kad su bili u naponu i oni pravi.


Opet te hvata. Opali jedan desnom.

Klasičan radikalski manir...
Tužna je činjenica što kod insuficijencije te vrste ne pomažu ni umivanje ni pljuske.
G.Cross G.Cross 09:59 15.06.2014

Decide - Undecide - Redecide

apelujem, zapitajmo se šta je alternativa.


Jel mogu ja da probam?

Pre nekoliko godina moja (americka) firma zapala u probleme, akcije pale na pola i naravno unajmimo BCG da nam pomogne. Ovi naravno uzmu ogromne pare i posle dosta vremena dodju sa odgovorom.
Kazu, dragi nasi vas problem je sto je kultura vase organizacije "Decide - Undecide - Redecide ", sto bi se reklo vi donesete odluku, pa je promenite pa donesete drugu odluku i tako vecno. A Akcije nema.

Ne postoji alternativa. Za altenativu treba sloboda izbora a u modernom svetu ne postoji sloboda izbora.
Na izgled, jedini stvarni izbor koji je trebalo napraviti je Istok ili Zapad, ali su i taj izbor neki drugi napravili za nas.

Na kraju krajeva:

a) DS je pobedio na izborima sa porukom Evropa nema alternativu
b) SNS je pobedio na izborima sa Evropskom opcijom.

Biraci su rekli svoje.

Nije problem u alternativi, problem je u AKCIJI.

A za akciju ( Execution ) su potrebni ljudi koji znaju da rade na organizovan nacin, koji imaju iskustva u managementu (pre svega Project Management), da se napravi plan, Gantt chart, i dan za danom , godinu za godinom da se izvrsava disiplinovano ono sto je planirano.

Ja bih isao toliko daleko da kazem, "Bas me briga koja je alternativa, samo pobogu pocnite da radite".
docsumann docsumann 10:11 15.06.2014

Re: Decide - Undecide - Redecide

zapitajmo se šta je alternativa.


recimo ovo:



princi princi 10:18 15.06.2014

Re: Decide - Undecide - Redecide

A za akciju ( Execution ) su potrebni ljudi koji znaju da rade na organizovan nacin, koji imaju iskustva u managementu (pre svega Project Management), da se napravi plan, Gantt chart, i dan za danom , godinu za godinom da se izvrsava disiplinovano ono sto je planirano.

Da, samo što goal tog projecta (prisajedinjenje Srbije EU) najmanje zavisi od akcija srpske vlasti.

Meni se čini da je Srbija svoju istorijsku šansu propustila, i to ne svojom krivicom, novembra 2000. Taj period neposredno posle 5. oktobra je bio jedini kratki period u skorijoj istoriji kad je Srbija bila interesantna zapadu u nekom, uslovno rečeno, pozitivnom smislu. Da je u Vašingtonu pobedio Gor umesto Buša, Srbija bi verovatno već bila članica EU. Gor nije bio ništa manji hohštapler od Buša, samo je bio namazaniji, i on bi Srbiju sa tim nekim svojim globalnim vizijama verovatno već uvalio EU. Međutoa, pobedom Buša, taj neki momentum u medijima se izgubio, posle je došao Enron, pa 9/11, drugi neki prioriteti a Srbija je ostala tamo gde je bila pre 5. oktobra i gde je i danas, u nekoj vrsti evropskog slepog creva.

Kad je Đinđiću a i potonjim premijerima i predsednicima objašnjeno kako stoje stvari po pitanju EU, oni su počeli da se ponašaju racionalno u smislu maksimizacije lične koristi, najčešće na štetu većine stanovništva, koristeći pri tome te floskule i fraze o približavanju Evropi, evropskom putu, EU bez alternitive i sl najčešće kao paravan za pljačku i alibi za održavanje status quo (otud ta iluzija o dužini tranzicije u Srbiji- nikakva tranzicija u Srbiji još nije ni počela). Ova vlast, u tom smislu, nije nikakav izuzetak.
omega68 omega68 10:42 15.06.2014

Re: Decide - Undecide - Redecide

Međutoa, pobedom Buša, taj neki momentum u medijima se izgubio, posle je došao Enron, pa 9/11, drugi neki prioriteti a Srbija je ostala tamo gde je bila pre 5. oktobra i gde je i danas, u nekoj vrsti evropskog slepog creva.

Kad je Đinđiću a i potonjim premijerima i predsednicima objašnjeno kako stoje stvari po pitanju EU,

Aha, zavere, Vatikan, CIA, HAARP...sve nam drugi krivi...Prvo mi ispred svog dvorišta...!
Zezam se.
Preporuka
G.Cross G.Cross 10:59 15.06.2014

Re: Decide - Undecide - Redecide

Ova vlast, u tom smislu, nije nikakav izuzetak.


Ova vlast u stvari jeste u drugacijoj situaciji jer je u Januaru poceo proces pregovora o pridruzivanju EU.

Sa jedne strane to je za Vladu teza situacija, na primer poglavlje "10. Information Society & Media" gde su "Further efforts needed" je otvoreno 2014-05-22. I ljudi se naivno pitaju otkud bas sad pritisak na jadnog Vucica o cenzuri interneta

Sa druge strane, pristupni period (koji je poceo u Januaru) je u svim drugim zemljama bio iskoristen za znacajan privredni rast (jer poverenje investitora u zemlju raste, a zemlja jos nema ogranicena koje imaju pune clanice EU) . E to je ono na cemu bi trebalo raditi a ne radi se.

Pristupni period je veoma vazan i velika sansa ako se iskoristi na pravi nacin. Na neki nacin, pristupni period je veca sansa za rast nego samo uclanjenje.
A mi za to vreme dovodimo Arape da grade na vodi.

Ova vlada ima mnogo bolje uslove da bude uspesna od prethodnih jer su kosturi iz ormara devedesetih sahranjeni, Kosovo je dato i pristupni proces poceo.
Ja u stvari verujem da bi oni (vlada) hteli ali NE ZNAJU (i jos gore, ne znaju koliko ne znaju)
princi princi 11:38 15.06.2014

Re: Decide - Undecide - Redecide

Pristupni period je veoma vazan i velika sansa ako se iskoristi na pravi nacin. Na neki nacin, pristupni period je veca sansa za rast nego samo uclanjenje.
A mi za to vreme dovodimo Arape da grade na vodi.

Ma, sve je to u redu da pričamo za nas sa strane, ali da ne bude "lipši magarče do zelene trave". Ljudi treba i da žive od nečega u tom pristupnom periodu. Nada je lepa stvar, ali u zemlji u kojoj prema zvaničnim statistikama pola, a možda i više od pola ljudi živi na 10 evra dnevno to nije lako. Čovek može samo toliko da gura bez hrane.

Meni se čini, možda grešim, da su mnogi od tih poteza iznuđeni. Mnogo bi lepše bilo kad bi u Srbiju ulagali Apple, Google ili Amazon, ili Mercedes ili Porše, ali to nešto, koliko vidim, se ne dešava. I u takvoj situaciji vlast se okreće onome ko je na dohvat ruke: ranije Miši Banani, Buhi, Šariću, Milu Đukanoviću (zna li se koliko je taj čovek firmi pokupovao po Srbiji?), pa Rusima, sada Arapima. Pojavljivali su se tu i neki austrijski hohštapleri (onaj što je hteo da preprodaje Telenor), i nemački (onaj Bode Štambah, ili kako se već zove)... Nije Srbija Švajcarska da može da bira s kim će i pod kojim uslovima da posluje. Doduše, danas to ni mnogo moćnije zemlje od Srbije ne mogu.
omega68 omega68 13:39 15.06.2014

Re: Decide - Undecide - Redecide

Da je u Vašingtonu pobedio Gor umesto Buša, Srbija bi verovatno već bila članica EU. Gor nije bio ništa manji hohštapler od Buša, samo je bio namazaniji, i on bi Srbiju sa tim nekim svojim globalnim vizijama verovatno već uvalio EU. Međutoa, pobedom Buša, taj neki momentum u medijima se izgubio, posle je došao Enron, pa 9/11, drugi neki prioriteti a Srbija je ostala tamo gde je bila pre 5. oktobra i gde je i danas, u nekoj vrsti evropskog slepog creva.

А сад мало озбиљно о овоме:
Примили би они нас као Бугарску и Румунију да смо ближи Русији и да тако могу да јој науде.
Америчко гурање неке земље у ЕУ има два разлога
1. Да се преко те земље приближи кроз НАТО, који увек иде уз чланство, Сибиру и
2. Да прави зврчку Немачкој која те слепце мора после да издржава.

ЕУ је амерички пројетат за држање за јаја Немачке и да досађује Русији.
Мада, у америчкој администрацији није све монолитно и постоји разлика онолико колико је снажна подела на про''рокфелеровске'' и про''ротшилдске'' снаге.
Деведесетих је преко демократске странке била јача породица Ротшилд. ( Њихови играчи су Клинтонови, Олбрајт, Холбрук... ).Они НИКАД не желе добро Русији и Србији као ,,малим Русима''.
Рокфелерови нису много бољи али у сукобу са Ротшилдима, кроз целу повест тих сукоба, прихватају помоћ И Срба и Руса па им за узврат дају некакве уступке.
Па је зато Буш избегао да Србију угура у ЕУ јер је то био уступак Русима.И нама, наравно.( Видети како су прошле земље Бугарска, Румунија,прибалтичке у ЕУ - катастрофално ).
Знам да сам на сајту где ће ово бити исмејано ( кладим се да ће први ал село не - он капира само космос ово приземно не схвата баш најбоље ).
Питање за Крстића:

Да ли је Меркелова рекла Вучићу да једва чека Србију у ЕУ, како нам трубе медији олош елите или му је рекла да се не лепи и затрчава на америчке понуде око убрзаног уласка и потребе да се мало причека, без обзира на саопштења за јавност???

Bonner Bonner 14:53 15.06.2014

Re: Decide - Undecide - Redecide

omega68

...Видети како су прошле земље Бугарска, Румунија,прибалтичке у ЕУ - катастрофално )...



A kako to katastrofalno i po cemu?

Ove godine je obelezeno 10 godina ulaska istocnoevropskih zemalja u EU i po svim pokazateljima svima im je bolje nego sto je nekad bilo.

Ili npr. istocna Nemacka. Istocni Nemci su se u velikoj vecini izjasnili da im je ekonomski i zivot uopste mnogo bolji nego ranije. Sa druge strane postoji delimicno kod starijih nostalgija za mirnijim zivotom od ranije, ali istu tu nostalgiju dele i stariji stanovnici zapadne Nemacke.

looping looping 14:54 15.06.2014

Re: Decide - Undecide - Redecide

Знам да сам на сајту где ће ово бити исмејано

Previranja Rokfelerovih i Rotšilda?
Ma jok. Možda da si spomenuo Rozenkrojcere.
omega68 omega68 15:18 15.06.2014

Re: Decide - Undecide - Redecide

A kako to katastrofalno i po cemu?

Дуго очекивано и планирано чланство у заједници европских народа уместо толико најављиваног препорода Мађарској је донело негативан салдо према свим економским параметрима. Примера ради: примењивањем економских одредби из Споразума о придруживању довело је до огромног пада прихода од царине, па је тако Мађарска годишње губила неколико стотина милиона евра, убрзо су милиони прешли у милијарде: тако је у периоду између 1995 и 2003. године Мађарска изгубила 29 милијарди евра од царинских прихода који су се сливали у буџет.[2]

То је директно утицало на раст дефицита.Одатле пут је био очекиван: да би покрили буџетске „рупе“ спољнотрговинске и уопште пословне губитке настале као директна последица примене Споразума о придруживању Влада и приватни сектор почели су да се задужују: тако је од 1994 до 2005 спољни дуг Мађарске нарастао за скоро 50 милијарди долара: спољни дуг Мађарске је 1994 износио 27 милијарди долара, 2005 дуг је достигао 76 милијарди долара.[3]

Међународне финансијске институције загосподариле су Мађарском; стране банке освајале су све већи проценат тржишта и буџета становништва; тржиште Мађарске полако је падало у руке страних „инвеститора“. Од Мађарске какву смо некада знали остале су само тужне приповетке на ренесансни период империјалне традиције, као и на период пре пада Берлинског зида. Стандард њених грађана када би погледали мало или мало више уназад изгледао је као давно одсањани сан доброг живота и сигурности. Мађарска је сваким даном губила део по део свог суверенитета, идентитета, поноса и достојанства.


Godine 2003. Estonija je potpisala Ugovor o pristupanju sa EU. Konačno, godine 2004. Estonija je postala članica EU. Zbog ovakve brze transformacije iz sovjetske republike u članicu EU, u zapadnoj (i našoj) javnosti se Estonija predstavljala kao primer koji treba bezuslovno slediti. Ili, Estonija je bila jedan od ''Baltičkih tigrova'' u vokabularu briselskih integracija. Na primer, Kim Holms iz fondacije Hertidž je tvrdila (pre samo nekoliko godina) da je uspeh ''baltičkih tigrova" pokazatelj da: ''Ekonomska sloboda nije samo ideja, nego prava ideja, ne samo princip, nego odgovarajući komplet principijelnih pravila koja pretvaraju zatvorena društva u žive napredne, slobodne države''. [1] Takođe, u jednim srpskim dnevnim novinama je 2007. godine objavljena tvrdnja da će Estonija ubrzo zameniti Sloveniju na prvom mestu liste najuspešnijih tranzicionih zemalja.[2]

Međutim, u stvarnosti, ''živa i napredna'' Estonija je u većini ekonomskih i društvenih pokazatelja nazadovala (a privreda je doživela slom u zadnjih nekoliko godina ).

Na primer, nezaposlenost u Estoniji je porasla u periodu nakon ulaska ove zemlje u EU. Sledeća tabela to pokazuje.

Stopa nezaposlenosti u Estoniji nakon pristupanja EU u periodu 2004-2011.[3]

Godina

U procentima

2004.

9,6

2011.

12,5


Ovim uporednim podacima treba dodati i da je 1994. godine stopa nezaposlenosti u Estoniji iznosila oko 4%. Dakle, u periodu nakon potpisivanja Sporazuma o pridruživanju, pa sve do 2011 godine, nezaposlenost je u Estoniji porasla sa 4% na 12%.

Stopa nezaposlenosti bi bila još veća da nije bilo emigracije iz Estonije nakon stupanja ove zemlje u EU. Prema ruskim ekspertima, samo 2006. godine je Estoniju napustilo oko 6% ukupnog stanovništva. Estonci su uglavnom odlazili u Finsku, Veliku Britaniju i Irsku. Najčešća zaposlenja su im bila u uslužnoj delatnosti (konobari u restoranima, nosači kofera u hotelima) i u građevinskoj industriji. Radili su i kao šoferi u autobusima, nadničari na seoskim gazdinstvima. Preko 50% emigranata je bilo u uzrastu od 24-31 g. Skoro 80% emigranata je izjavilo da su bili prinuđeni da napuste Estoniju zbog socijalnih problema.[4]

Ipak, i pored ovakve masovne emigracije, nakon ulaska Estonije u EU došlo je i do porasta siromaštva. Sledeća tabela to pokazuje.

Rast siromaštva/ populacija ispod granice siromaštva u Estoniji pre i posle ulaska u EU;[5]

Godina

U procentima

2003.

5

2010.

17,5


Dakle, broj stanovnika koji žive ispod linije siromaštva u ''Baltičkom tigru'' i ''živoj i naprednoj'' zemlji je porastao nekoliko puta nakon ulaska u EU.

Takođe, evropske integracije su Estoniji (kao i ostalim novim istočnoevropskim državama članicama EU) donele i porast spoljnog duga. Sledeća tabela to pokazuje.

Rast spoljnog duga Estonije nakon potpisivanja Sporazuma o pridruživanju i otpočinjanja pregovora o članstvu u periodu 1991-2003.[6]

Godina

U američkim dolarima

1991.

650 miliona

2003.

5,8 milijardi

Spoljni dug Estonije je nastavio da raste i nakon stupanja ove zemlje u EU. Tačnije, 31. decembra 2004. godine je iznosio oko 8 milijardi dolara. Osam godina godina kasnije (u decembru 2012.) spoljni dug Estonije je dostigao skoro 26 milijardi dolara. Kada se ima u vidu podatak da Estonija ima oko 1,3 miliona stanovnika, jasno je da se radi o velikom dužničkom opterećenju po glavi stanovnika.

Rast spoljnog duga Estonije u milijardama dolara nakon ulaska u EU u periodu 2004-2012.

Godina

U milijardama dolara

2004

8,3

2012.

25,9

Otplata ovako kolosalnog spoljnog duga (za zemlju koja je po broju stanovnika uporediva sa Beogradom) je neminovno dovela i do pojave budžetskog deficita .Sledeća tabela to pokazuje.

Budžetski saldo Estonije u periodu 2004-2012.

Godina

U američkim dolarima

2004.

+ 20 miliona (suficit)

2012.

-524 miliona (deficit)

Dakle, Estonija je pre uslaska u EU imala budžetski suficit, a samo 8 godina kasnije se suočila sa skoro 30 puta većim deficitom.

Ali, pravi ekonomski slom Estonija doživljava 2008. godine. Samo u periodu 2008-2009. godine BDP je opao za oko 19%. Takođe, BDP se po glavi stanovnika smanjio za oko 3.000 dolara u periodu 2007-2009. Industrijska proizvodnja je opala za oko 24,3% 2009. (Veći pad industrijske proizvodnje se dogodio samo u Turkmenistanu.) Izvoz je 2009. godine opao za oko 25%. Takođe, godine 2009. prosečna plata je smanjena za 11%. Bankrotirala je poznata komapnija za proizvodnju mašina TMT Group. Godine 2008. ukupno 632 preduzeća su objavila da nisu platežno sposobni. Sledeće godine 1055 preduzeća. U istom periodu su povećani porezi i akcize. Istovremeno, 2009. godine Estonija je bila dužna da uplati oko 150 miliona evra u budžet EU. Preko 90% bankarskog sektora je te godine bilo u rukama stranog kapitala, uglavnom iz Skandinavije. Skoro 80% spoljnotrgovinske razmene se obavljalo sa EU.[7]

U tom kontekstu, u aprilu 2010. godine su ekonomisti L. Grigorjev i S. Agibalov izneli tezu da je kriza koja je nastupila u pribaltičkim zemljama u suštini značila potpuni ''krah razvojnog modela '' koji se do tada primenjivao u Estoniji, Litvaniji i Letoniji.[8]
....Međutim, obični ljudi koji žive u Estoniji nisu delili taj optimizam činovnika Evropske komisije koji se zasnivao samo na jednom makroekonomskom pokazatelju (koji uključuje i strane firme koje rade na teritoriji Estonije). Oni su nastavili masovno da beže iz svoje zemlje slično kao i u periodu 2004-2007. Na primer, nemački mediji su krajem 2012. godine zapazili tu kontradikciju između parola EK i stanja u praksi. Dojče vele, u jednoj reportaži iz Estonije objavljenoj krajem 2012. godine, priznaje da ''zbog malih plata i penzija, a sve većih troškova života , ova zemlja doživljava nezapamćeni egzodus''.[10] Zatim se iznosi da je posebno teška situacija u provinciji gde ''stanovništvo jedva sastavlja kraj sa krajem'' ali i u javnom sektoru (cene ''evropske'' a plate male). Takođe, i estonski penzioneri žive u bedi, navode nemački mediji .

U tom kontekstu, veliki broj je Estonaca nakon (navodnog ''oporavka'' 2010) otišao u Finsku i Kanadu (samo u Helsinkiju živi oko 40.000 Estonaca). Pokušavajući da objasni contradictio in adjecto (ili tezu EU da su refome u Estoniji uspele dok narod beži iz te zemlje) estonski ministar obrazovanja Jirgen Ligi je priznao da je je Estonija ''uzorni učenik EU'', ali i da je standard sve gori. Sa druge strane, za razliku od ministra, obični ljudi koji beže iz Estonije nemaju nikavih dilema (i ne koriste sofizme). Mladić Demis Voll.je izjavio za nemačke medije krajem 2012. da želi da ode u inostranstvo, jer ne vidi nikakvu perspektivu za sebe ako ostane u Estoniji .
...
Дакле, Летонија је много испред Србије у такозваним европским интеграцијама. Шта су те интеграције донеле Летонији у економском и социјалном смислу и какве се поуке могу извести из искуства некадашњег такозваног Балтичког тигра или регионалног лидера?

У периоду након уласка у ЕУ, 2004. па до краја 2012, спољни дуг ове државе је порастао за скоро невероватних 32 милијарде долара. Или, сваке године након уласка у ЕУ, Летонија се задуживала за скоро8 милијарди долара годишње! О каквом се колосаном спољном дугу ради најбоље говори податак да се целокупна популација Летоније може упоредити са Београдом (2,1 милиона становника ). Следећа табела показује раст дуга након уласка у ЕУ

Спољни дуг Летоније након уласка у ЕУ [2]

Година У милијардама долара

2004. 7, 6

2012. 39,8

Посебно је забрињавајуће што спољни дуг Летоније расте иако за отплату камате и главнице ова држава одваја сваке године огромна средства. Следећа табела показује темпо отплате спољног дуга Летоније.

Обавезе у вези са отплатом спољног дуга Летоније у периоду 2012 -2014. [3]

Година У америчким доларима

2012. 630 милиона

2013. 720 милиона

2014. 1, 8 милијарди долара

Док је дуг растао, банкарски систем Летоније је прелазио до 2007 године (као и у Србији) у руке странаца из ЕУ. На пример, само у рукама шведских банака је било око 53 % свих кредита у Летонији. (Године 2009LatvijasKrajbankaје прогласила банкрот.)

Поред раста спољнoгдуга, након уласка у ЕУ је расла и незапосленост у овој балтичкој земљи. Тачније, у периоду 2004-2012, порасла је стопа незапослености у Литванији са 8 % на 14 % .

Стопа незапослености у Летонији након уласка у ЕУ. [4]

Година У процентима

2004. 8

2012. 14

У каквом се контрадикторном положају нашла некада најразвијенија република СССР (испред које су по економској моћи били само центри као Москва и Љењинград) показују следећи подаци[5] Летонски економиста Ајнар Комаровскистврди да и поред дугогодишњег чланства у ЕУ, Летонија и даље зависи од Русије. По њему ,Летонија у потпуности зависи од транзита руске нафте, угља и пољопривредних производа. Ако би се десило да Русија прекине тај транзит кроз Летонију, у земљи би дошло до ”глади” уверен јеКомаровскис. (Зато је потупни апсурд што власт те земље проводи русофобску политику сматра литвански економиста). Његов колега ЕјнарсГраудиншсматра да се на примеру Летоније јасно види како је лако купити читаву државу и да је остало још само неколико лука и фабрика које нису продате. Тим поводом, председник Савеза новинара Летоније Јурис Пајдерс сматра да је власт после распродаје државне имовине током преговора са ЕУ, ступила у ту организацију под геслом задужимо се и пустимо да нам Брисел све проблеме реши.

У Летонији опада и БДП по глави становника. Некада је БДП по становнику био на 49 месту у свету (на почетку деведесетих ) и био је већи од истог економског показатеља у Ирској. Међутим 2011. године срозао се на 79 место у свету као да Летонија уопште није у Европи. (Само у 2009. години БДП је опао за 17, 8 % што је био најгори показатељ у свету).

Као у свим државама новим чланицама ЕУ из источне Европе, дошло је и до масовног исељавања становништва. Млади и образовани дословно беже у западни део ЕУ где раде најтеже послове. Истовремено пада и наталитет у овој држави. Све се то одражава на број становника. Следећа табела то показује.

Пад становништва Летоније у периоду 1997-2013. [6]

Година У милионима

1997. 2,42

2013. 2,17

Дакле, у периоду након отпочињања преговора са ЕУ, Летонија је изгубила преко 10 % своје популације, без обзира што се у државу вратило уз помоћ САД око 30.000 људи, углавном русофобичних колабрациониста и потомака нациста, који су добили непокретности и бројне привилегије.[7] У том контексту, познати амерички економиста Рубини је на свом блогу 2010. изнео тврдњу да је власт 5-10 пута умањила у званичним статистичким извештајима обим исељавања из Летоније. Такође, и руски експерти сматрају да је реалан број становника Летоније 2012. године износио између 1, 8 до 1, 9 милиона људи.


Šta je tih 10 godina ''prednosti'' u odnosu na Srbiju donelo Bugarskoj u ekonomskom i društvenom smislu?

Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje Republike Srbije i Unije poslodavaca, bugarski državljani u proteklim godinama masovno dolaze u Srbiju da rade kao nadničari na poljima, konobari i građevinski radnici.[1]

Na primer, jedan od tih nadničara je bio i Dimitar Maničev, mladić od 36 godina. On je 2012. godine radio na jednoj njivi u Mrčajevcima zajedno sa grupom svojih sunarodnika. Na pitanje novinara zašto se prihvatio tog teškog posla van svoje zemlje, mladić iz EU je odgovorio: ''Nema veze što smo u Evropskoj uniji, nama je isti đavo. Kod kuće nema posla. I da ima cene su nemačke a plate bugarske. Da mi je dobro, ne bih dolazio u Mrčajevce da vadim krompir''.[2]

Istovremeno, iako je Bugarska već 5 godina članica EU, u Nemačkoj, Francuskoj, Britaniji, Austriji , Holandiji. Luksemburgu, Belgiji, Irskoj i Malti, od bugarskih radnika se zahteva da imaju radne dozvole. Dakle, za Bugare u tim zemljama ne važe poznate i decenijama glorifikovane ''četiri velike slobode'' EU. Ili, za Bugare ne važi član 45 stav 1-2 Ugovora o funkcionisanju EU (drugi deo Lisabonskog ugovora) u kojem se navodi: ''Slobodno kretanje radnika je osigurano unutar Unije... Ono obuhvata ukidanje svake diskriminacije, zasnovane na državljanstvu, između radnika država članica u pogledu zapošljavanja, nagrađivanja i drugih uslova rada''.

Takođe, umesto da nakon pristupanja EU opada broj siromašnih u Bugarskoj, dešava se upravo suprotno. Tačnije, u proteklih 10 godina značajno raste broj siromašnih građana u Bugarskoj. Sledeća tabela to pokazuje.

Populacija ispod granice siromaštva u Bugarskoj pre i posle stupanja u EU.[3]

Godina

U procentima

2002.

13,4

2008.

21

Posebno je zabrinjavajući podatak o padu broja stanovnika Bugarske u protekloj deceniji. Tačnije, u deceniji kada je Bugarska dobila kandidaturu za članstvo u EU, zatim i otpočela pregovore o članstvu i konačno, kada je postala članica EU, izgubila je oko 700.000 stanovnika (ili oko 10 % ukupnog stanovništva). Naravno, strahoviti pad broja stanovnika u periodu od 10 godina se može objasniti i emigracijom Bugara na Zapad (gde rade slabo plaćene poslove, pre svega u Italiji i Španiji). Ali, i negativnom stopom nataliteta i lošim društvenim i ekonomskim uslovima nakon ulaska Bugarske u EU.

Preciznije, podatak o gubljenju skoro 10% stanovništva samo u jednoj deceniji, pokazuju i da bi stopa nezaposlenosti (koja je takođe skoro dvocifrena) bila još veće da nema iseljavanja iz Bugarske. Tačnije, nekoliko stotina hiljada Bugara radi u Italiji, Španiji i drugim zemljama EU. (Uglavnom se radi o građevinskim radnicima i bolničarima za negu starijih osoba priznaju i izvori bliski EU.) [4]

Sledeća tabela pokazuje pad broja stanovnika u Bugarskoj pre i posle stupanja u EU[5]

Godina

U milionima

2001.

7,7

2012.

7

Takođe, u toj istoj, (''evropskoj'') deceniji u periodu od 2001-2011, za nekoliko puta je porastao spoljni dug Bugarske. Godine 2000. on je bio približan dugu Srbije. Međutim, već 2011. godine je bio veći od spoljnog duga Srbije.

Rast spoljnog duga Bugarske pre i posle stupanja u EU;

Godina

U milijardama dolara

2000.

10.4

2011.

46.8

Ovakav vrtoglavi rast spoljnog duga Bugarske (verovatno i dužnička kriza u susednoj Grčkoj i zemljama južne Evrope članicma EU poput Španije i Italije) jeste naterala Sofiju da odustane od pristupanja evrozoni 2012. godine. Sa druge strane, u srpskoj političkoj i stručnoj javnosti nema rasprave na temu da li je evro kao valuta dobar za istočnu Evropu i nove članice. Ili, nijedan srpski ministar ili većinski deo javnosti i elite i ne pomišlja da iznese stav sličan onome koji je izneo bugarski ministar finasija Simeon Đankov:'' Promenili smo mišljenje, kao i javnost.Trenutno ne vidim nikakvu korist od uslaska u evrozonu''. [6]
Bonner Bonner 15:45 15.06.2014

Re: Decide - Undecide - Redecide

omega68

bla bla bla


EU je najbolji projekat koji se Evropi desio u 20. veku, od slobodnog protoka ljudi i robe do neke zajednicke evropske politike.

Ne zelim sam da sakupljam cifre po internetu i da ih ovde citiram. Svi mogu da ih pronadju i procitaju. Ne moraju da citaju to sto si ne znam odakle citirao, sa sve okruglo pa na cose.

Te drzave su 2004. bile upravo takve bas zahvaljujuci projektu EU. Carine su ukinute i ranije, da dalje ne sirim. O ekonomskoj krizi 2008. ne moramo dalje. Krize dolaze i odlaze, pa i u EU.

G.Cross G.Cross 15:47 15.06.2014

Re: Decide - Undecide - Redecide


( Видети како су прошле земље Бугарска, Румунија,прибалтичке у ЕУ - катастрофално ).


Najgore je sto dosta ljudi ovo veruje. Na zalost istina je drugacija.
Treba imati hrabrosti i otvoriti oci.


GDP Per Capita US$ (Source - World Bank)


Godina 2009 2010 2011 2012

Srbija 5.498 5.073 5.964 5.190

Rumunija 8.069 8.139 9.064 8.437


U 2012 GDP per capita je u Rumuniji bio 62% visi nego u Srbiji

Poredjenja radi u 1989 godini to je izgledalo ovako

GDP per capita Jugoslavija - 3.832 $
Rumunija - 2.436 $

GBP per capita Jugoslavije je bio 57% visi


Bila je katastrofa, ali ne onde gde ti kazes.



Definition of 'Per Capita GDP '

A measure of the total output of a country that takes the gross domestic product (GDP) and divides it by the number of people in the country. The per capita GDP is especially useful when comparing one country to another because it shows the relative performance of the countries.


Link: http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD?page=4
omega68 omega68 16:23 15.06.2014

Re: Decide - Undecide - Redecide

worldbank

hehe
Ma sve im verujem
omega68 omega68 16:25 15.06.2014

Re: Decide - Undecide - Redecide

EU je najbolji projekat koji se Evropi desio u 20. veku, od slobodnog protoka ljudi i robe do neke zajednicke evropske politike.

Skoro kao Evropa 1939-1943
G.Cross G.Cross 16:29 15.06.2014

Re: Decide - Undecide - Redecide

hehe
Ma sve im verujem


I ja tebi , ti si moj drug

nim_opet nim_opet 20:45 16.06.2014

Re: Decide - Undecide - Redecide

hehe
Ma sve im verujem


Ovo je inace odlika raznih teoreticara zavere. A zasto da ne? Ili sta je alternativa? Statistike, sto ekonomske, sto socijalne Svetske banke se generalnu uzimaju kao pouzdane, jer ih spremaju profesionalni statisticari, i to od podataka koje pruzaju zemlje clanice, a u slucaju da su ti podaci manjkavi (recimo problem sa Srbijom tokom 1990ih), onda procenama uz upotrebu statistickih metoda koje se mogu ispitati (i sto je obicno naglaseno). Ukoliko ne zelis da verujes statistikama Svetske Banke, evo statistike iz Srbije i Rumunije, pa vidi da li se znacajno razliku: http://www.insse.ro/cms/en/content/statistical-yearbook-2012
http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/Public/PageView.aspx?pKey=62
omega68 omega68 21:17 16.06.2014

Re: Decide - Undecide - Redecide

Ukoliko ne zelis da verujes statistikama Svetske Banke, evo statistike iz Srbije i Rumunije, pa vidi da li se znacajno razliku: http://www.insse.ro/cms/en/content/statistical-yearbook-2012
http://webrzs.stat.gov.rs/WebSite/Public/PageView.aspx?pKey=62

A to su nezavisne zemlje koje objavljuju svoje podatke?
Neću da čitam jer znam ono što ti ne želiš da znaš a to je da su svi guverneri banaka u takvim ''banana državama'' agenti te svetske banke.
SVI.
To se u mom selu kaže :
'' pitaj mog brata lažova''
Ta ''banka'' ne trpi politički uticaj, ona trpi uticaj najvećih svetskih bankstera. Onda se taj uticaj prenosi na zemlje koje su u njighovim čeljustima.
Od nje je možda gora samo evropska banka za obnovu i razvoj - sredstvo za uništenje bogatstva neke zemlje.
A ti se pravi naivan i dalje...
Da ne radiš možda za OEBS?
nim_opet nim_opet 00:14 17.06.2014

Re: Decide - Undecide - Redecide

Statistike ne objavljuju centralne banke nego zavodi za statistiku. Ako je Jorgovanka Tabakovic "agent" Svetske Banke, onda se crno pise i Svetskoj Banci i svim njenim clanovima - ako nista drugo onda zbog nemogucnosti da nadju nekog drugog da im bude "agent". Ali ajde, posto se ne moze verovati centralnim bankama, statisticarima niti bilo kome, zasto uopste verujes ekonomskom sistemu. Bilo koje vrste? Zasto participirati u razmeni na osnovu novca?

Ne radim za OEBS, radim u privatnoj firmi koja malo dodirnog ima i sa Jorgovankama i sa OEBSima, ali jako puno dodira sa podacima i analizama istih. A ti ako ne zelis da verujes bankama, podacima i ne znam cemu jos, mozes i dalje slobodno da ne verujes, niti ce se podaci promeniti, niti ce politicke/ekonomske/socijalne odluke donosene na osnovu istih biti znacajno drugacije zbog toga.
milisav68 milisav68 07:11 17.06.2014

Re: Decide - Undecide - Redecide

nim_opet
Statistike ne objavljuju centralne banke nego zavodi za statistiku.

Ali zavod dobija podatke od (recimo) centralne banke.

Mislim, nije poenta samo u centralnoj banci, već u tome da su bilo koji podaci koji ulaze u statističku obradu podložni manipulaciji, čak i nenamerno.

Pa tako imaš podatak da je u Srbiji veoma veliki broj vernika - a crkve prazne.

Ili recimo broj zaposlenih - gde je određeni procenat tu samo na papiru, jer nit primaju plate, niti im se uplaćuje socijalno i penziono - a "vode se" kao zaposleni.

I nije to nikakva teorija zavere, već se svaka vlast (pa i ona u Briselu) trudi da ulepša sliku svoje vladavine.

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:29 17.06.2014

Re: Decide - Undecide - Redecide

nim_opet
Statistike ne objavljuju centralne banke nego zavodi za statistiku. Ako je Jorgovanka Tabakovic "agent" Svetske Banke, onda se crno pise i Svetskoj Banci i svim njenim clanovima - ako nista drugo onda zbog nemogucnosti da nadju nekog drugog da im bude "agent". Ali ajde, posto se ne moze verovati centralnim bankama, statisticarima niti bilo kome, zasto uopste verujes ekonomskom sistemu. Bilo koje vrste? Zasto participirati u razmeni na osnovu novca?

Ne radim za OEBS, radim u privatnoj firmi koja malo dodirnog ima i sa Jorgovankama i sa OEBSima, ali jako puno dodira sa podacima i analizama istih. A ti ako ne zelis da verujes bankama, podacima i ne znam cemu jos, mozes i dalje slobodno da ne verujes, niti ce se podaci promeniti, niti ce politicke/ekonomske/socijalne odluke donosene na osnovu istih biti znacajno drugacije zbog toga.

Мислим да ти је оваква врста аргументације -- она разложна -- сасвим узалудна с човеком за којег је будалетина Јован Деретић ауторитет за историју, а Срби народ из Индије.
urbana_gerila urbana_gerila 10:19 17.06.2014

Re: Decide - Undecide - Redecide

Predrag Brajovic
будалетина Јован Деретић ауторитет за историју



mislim da grešiš tvrdeći kako omega smatra deretića autoritetom.

omega68 omega68 14:53 17.06.2014

Re: Decide - Undecide - Redecide

с човеком за којег је будалетина Јован Деретић ауторитет за историју, а Срби народ из Индије.

Obrati se Kljosovu, stručnjače
omega68 omega68 14:56 17.06.2014

Re: Decide - Undecide - Redecide

zasto uopste verujes ekonomskom sistemu. Bilo koje vrste? Zasto participirati u razmeni na osnovu novca?

JA ne bih.
Moram dok se ne promeni
ali jako puno dodira sa podacima i analizama istih.

Znao sam da si neki izdajnik
nim_opet nim_opet 15:46 17.06.2014

Re: Decide - Undecide - Redecide

I nije to nikakva teorija zavere, već se svaka vlast (pa i ona u Briselu) trudi da ulepša sliku svoje vladavine.


Pa dobro sto ne ulepsa onda ova u Srbiji? Ili to samo vlasti EU zemalja ulepsavaju, a ovi lokalni se nisu setili?


Pa tako imaš podatak da je u Srbiji veoma veliki broj vernika - a crkve prazne.
Ja ne vidim zabrinjavajucu kontradikciju ovde - zavisno od toga kako je definisan pojam "vernik", uopste ne mora da bude u suprotnosti sa tim da su crkve prazne. Ali neke stvari su manje podlozne manipulaciji pri definiciji podataka - ili jeste ili niste izvezli proizvod. Ili jeste, ili niste isplatili platu odredjene visine. Ili jeste, ili niste imali prihod u budzetu. Da, naravno, sve je to moguce izfalsifikovati i manipulisati - ali zasto? I ako neko to sve vec radi, zasto onda ne falsifikuje da to malo lepse izgleda?
nim_opet nim_opet 16:00 17.06.2014

Re: Decide - Undecide - Redecide

Мислим да ти је оваква врста аргументације -- она разложна -- сасвим узалудна с човеком за којег је будалетина Јован Деретић ауторитет за историју, а Срби народ из Индије.


Ja redovno koristim ovo o Srbima iz Indije sa prijateljima i kolegama Indijcima. I tvrdim da imam istorijsko pravo da koristim "mother India", slavim 15 avgust i tako to :) Kao pocasni, istorijski, Indijac, dobijam rucno spremljene mesavine karija zauzvrat.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:20 17.06.2014

Re: Decide - Undecide - Redecide

nim_opet
Kao pocasni, istorijski, Indijac, dobijam rucno spremljene mesavine karija zauzvrat.

После га однесеш неком браману да га освешта, надам се? Неосвештани кари, то ти је као да славиш мрсну славу посно. Ево, питај стручњаке...
milisav68 milisav68 22:08 17.06.2014

Re: Decide - Undecide - Redecide

nim_opet
I ako neko to sve vec radi, zasto onda ne falsifikuje da to malo lepse izgleda?

Zato što neće niko da poveruje u to.

Ne možeš da nafiluješ podatke da je Srbija u rangu sa Nemačkom - već sa okruženjem.
freehand freehand 16:37 15.06.2014

Mile Gliser

U vreme kad se ispred "..." stajalo na ulici sa pićem u ruci, a vozačima bili potrebni čelični živci i mnogo vremena ne bi li nekako kroz gužvu promileli do sledećeg ćoška, Mile je onima koji ga ne poznaju izgledao kao pijanac koji drema naslonjen na zid.
I zaista je delovao tako.
Spuštenih kapaka, sa jednom nogom i plećima na zidu do velike žardinjere sa zasađenom tujom znao je da u istom položaju provede i po dvadesetak minuta.
Tek kasnije primetili smo da mu, dok je u tom stanju, sitni titraji povremeno minu telom a oči grozničavo gore pod poluspuštenim kapcima.
A onda bi se dogodilo čudo: iz tog stanja prividne hibrerniranosti kao katapultom izbačen otisnuo bi se od zida i nekakvim čudnim, nesvakidašnjim hodom - gde bi mu glava i ramena išli visoko i ispred a noge nekako iza sitnim, cakčućim korakom gurale taj pramac ka suprotnom zidu.
Strogo pravolinijski, sa visokom koncentracijom doglisirao bi ostavljajući za sobom penu začuđenih stajača i šetača koje bi razgrnuo na svom putu.

Jednom su samo loše procenili i on i vozač džipa koji je mislio da je uhvatio pogodan momenat da protutnji kroz nenadano prazan prostor.
docsumann docsumann 22:02 15.06.2014

alternativa continues ...


perorez perorez 10:03 16.06.2014

Alternativa

Tražanje alternative? Pretpostavljam da su i Nemci onomad bili malo dezorjentisani i pitali se ko je alternativa Vodji. Ovo pitanje je tako neumesno u realnom društvenom trenutku.
hajkula1 hajkula1 20:23 16.06.2014

Dajte zemlju paorima a ne Arapima!


http://www.rtv.rs/sr_ci/vojvodina/paori-u-protestu-dajte-zemlju-nama-a-ne-arapima_495473.html



Паори: Дајте земљу нама, а не Арапима


КУЛА -

Незадовољни земљорадници из Сивца, Куле, Крушчића, Липара и Црвенке окупили су се данас у својим тракторима испред зграде општине Кула, незадовољни што држава планира да државну земљу да на коришћење Арапима по минималној цени.

Они траже одговор на питање зашто је надлежно министарство одлучило да 3.334 хектара државних ораница у овој општини изузме из лицитације према пречем праву закупа за сточаре и власнике заливних система.

Како је за РТВ рекао Живко Пејин, који је и сам дошао у свом трактору испред кулске општине, окупљени земљорадници сумњају да ће спорну земљу закупити Арапи.

"Држава планира да државно земљиште да Арапима у закуп на 20 година, по минималној цени. Та информација је тачна и јавност о томе ћути", рекао је Пејин.

Он је додао да локални земљорадници на сваке три године морају да лицитирају за ово земљиште и оценио да, уколико се њихове сумње остваре, неће имати ни те могућности.

"Ми смо пре две недеље били у Министарству пољопривреде и нико нам није дао никакве информације. Ми знамо да се за све ово залаже Министарство финансија и због тога позивамо министра Крстића да нам објасни о чему је реч", рекао је Пејин.

Према његовим речима, земљорадници имају сазнања и да странци желе да, преко фирме која ће бити основана у Србији, купе земљиште.

"Тако желе да купе и део земљишта који је у поседу АД Бачка, чиме би та фирма отишла у стечај, а око 120 људи би остало без посла, чиме би се угрозила и будућност становника Сивца", рекао је Пејин.

Он је најавио да ће земљорадници остати испред зграде општине Кула све док не добију информацију када ће их примити неко из надлежног министарства.

Како је за РТВ рекао председник општине Кула Драган Трифуновић ту информацију окупљени паори добиће у току дана.






Sutra ujutru u 10, podrška radnicima Prokupca ispred Skupštine.

Povremeno se organizuju manji protesti. Pitanje je samo kada će omasoviti.

Cenzura će dodatno da iziritira ljude. Baš me zanima ko će sve da podrži protest paora.




omega68 omega68 21:08 16.06.2014

Re: Dajte zemlju paorima a ne Arapima!

Baš me zanima ko će sve da podrži protest paora.

Čeda i Pajtić?
Ili vinogradar?
hajkula1 hajkula1 21:19 16.06.2014

Re: Dajte zemlju paorima a ne Arapima!

omega68
Baš me zanima ko će sve da podrži protest paora.

Čeda i Pajtić?
Ili vinogradar?


Pajtić ne može. U njegovo vreme se izdešavalo svašta u Vojvodini. Između ostalog, nestalo stotine hiljada hektara zemlje. U Odžacima, posebna priča.

Objavljena vest na nekoj TV stanici?
omega68 omega68 21:43 16.06.2014

Re: Dajte zemlju paorima a ne Arapima!

Pajtić ne može. U njegovo vreme se izdešavalo svašta u Vojvodini. Između ostalog, nestalo stotine hiljada hektara zemlje.

Nemoguće!
Onaj mali Pajtić popovski sin?Tih i miran, čist i fin?
Čitam sad, nije plaćao članarinu masonima pa ovi hteli da ga izbace

freehand freehand 17:55 17.06.2014

Dosta je bilo zezanja!

Sad počinje ozbiljna igra: izgleda da stiže Kum.



Da vidimo - ko je srao pored rupe?
freehand freehand 18:28 19.06.2014

O kleveti



"I tu postoje samo dva načina na koje čovek može da se brani, oba neefikasna. (Treći još niko nije izmislio.) Ili ćutite, verujući da ljudi neće uzeti ozbiljno laži koje se o vama šire - i to,. ne zaboravite štampanim putem - ili, indignirani, odgovarate na klevete. u prvom slučaju, rećčiu će: ćuti, jer nema šta da kaže u svoju odbranu. U drugom: brani se jer se oseća krivim. Ako se ne oseća krivim, kog vraga da se pravda? Kleveta se širi, ogurčik moj milyj, kao španska groznica."

Veliki Račkovski, Knjiga Kraljeva i budala iz "Enciklopedije mrtvih" Danila Kiša

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana