Društvo| Ljudska prava| Politika

Drugačiji*

gordanac RSS / 22.06.2014. u 19:30

- beleška o razlozima, motivima i  nesavladivosti ljudske potrebe da negativno definišu druge i da se, često s nepodnošljivom lakoćom, rugaju drugačijima od sebe samih smatrajući da tako "ispadaju bolji", beleška o teoriji "prirodnosti" netrpeljivosti prema različitima i "neprirodnosti" regulacija, propisa i zakona koji ponašanje zasnovano na takvoj netrpeljivosti  zabranjuju -

3Cyp22o.jpgKoliko rasprava nam treba da bismo razumeli da se u pravilima o poštovanju i uvažavanju drugačijih od nas samih radi o elementarnoj ljudskosti mnogo više nego o zakonima koji su tek nedavno (pre nekoliko decenija) doneti e da bi zabranili da se prema tim, drugačijim od nas po bilo kom osnovu, ophodimo i ponašamo ikako drugačije nego kao  prema ljudskim bićima?

Zašto se smatra prirodnim, impulsivnim i instinktivnim da ljude drugačije od nas tretiramo kao "manje važne", "nepoželjne", "nejednake s nama", kao neke koji samo zato što su različiti od nas moraju biti marginalizovani, "sklanjani od očiju", isključeni iz raznih društvenih aktivnosti od rođenja?

Zašto je potrebno zakonima propisati zabrane ponašanja zasnovanih na takvim predrasudama i dogovarati obrazovanje od najranjih uzrasta u nekom društvu da bi se takvom dogovorenom, propisima utvrđenom kulturom prema drugačijima omogućilo da budemo ono što za sebe, po prirodi stvari, smatramo da jesmo - ljudi?

Koliko poruga, verbalne agresije, bahatih postupaka raznih nas treba da prođe da bismo zaista, primetno i merljivo promenili svu tu kulturu netrpeljivosti koju branimo svojom "ljudskom prirodom", tradicijom i naučenim stereotipima tvrdoglavo "braneći neodbranjivo" jer smatramo svoje pravo na mržnju prema drugačijima - takođe ljudskim pravom? Da li je to pravo na mržnju i netrpeljivost stvarno - ljudsko pravo?

Nije.

Verbalizacija i postupci netrpeljivosti i mržnje prema drugačijima - nije ljudsko pravo..

I  tu dilemu o "netrpeljivosti prema drugačijima" sasvim jasno razrešavaju propisi koji definišu kakvo je ponašanje zasnovano na netrpeljivosti zabranjeno i kažnjivo (prekršajno, krivično).

Pa ipak - s lakoćom se rugamo tim propisima i s teškoćom ih primenjujemo, primera je vazda.

Zašto?

Osim teorija o predatorskom nasleđu u nama, o kulturama u kojima je emaptija nepoželjna za iskazivanje, o prirodnosti "jačeg koji opstaje", pa sve do teorija koje su pretvarane u užasavajuću praksu zato što su omamile ljude zavodljivim tvrdnjama da su "bolji od drugih jer su - baš oni" i sve do mogućih dugih debata o ulozi religija koje propovedaju jedno (da smo svi isti pred pojedinim bogom), a podržavaju netrpeljivost prema drugima (za čijeg boga se takođe tvrdi da smo svi isti), dakle osim svih tih skoro stereotipnih teorija koje objašnjavaju našu netrpeljivost prema drugačijima ipak ostaje nedovoljno dobar odgovor - zašto smo netrpeljivosti skloni?

Razumljivo je da je ugodna predrasuda smatrati sebe "višim & boljim" od nekog ko je drugačiji, razumljivo je i da ljudi prosto moraju da "misle" u stereotipima jer su društvena bića, razumljivo je čak da uopšte ne razumeju zašto bi ljudi sa smetnjama u razvoju, ljudi sa invaliditetom, ljudi različite boje kože, različite vere, različitog pola, različitog etničkog, nacionalnog porekla trebalo da imaju ista prava kao i ljudi koji se od njih razlikuju, možda je sve to razumljivo ako se poznaje narativ društva koje je tolerantno prema netrpeljivosti, ali propisi kažu i da je neprihvatljivo i kažnjivo. I to što je razumljivo znači samo da je - objašnjivo, a nikako da ičim može biti i opravdano.

Jer koliko god razumeli društvene matrice koje netrpeljivost (i mržnju) prema drugačijima smatraju prihvatljivim (ili čak i poželjnim) taman toliko se mora imati razumevanja za proces kojim se sva ta netrpeljivost mora smanjivati, kruniti, uklanjati do mere koja bi se "proglasila podnošljivom" (šta god to značilo pri merenju onom ljudskom biću koje netrpeljivost drugih trpi). Mora se razumeti otkuda toliko prepreka promenama kulture koja unesrećuje neki broj ljudi jer ih izopštava iz raznih društvenih procesa samo zbog nekog njihovog ličnog, nepromenljivog svojstva, različitog od ličnih svojstava većine.

Svoja lična svojstva ne možemo menjati, skoro pa da je i jako teško da postanemo svesni ili da menjamo svoje predrasude o drugima, svoja uverenja i ubeđenja o drugima i drugačijima, ali  je - neminovno.

Svaka tvrdoglava  istrajnost na negativnim definicijama onih sa različitim ličnim svojstvima od naših sopstvenih pre ili kasnije ne pokaže ništa drugo osim volje za narcizmom veoma malih razlika koja čini jednaku štetu i onima koji na njima istraju kao i onima na koje se netrpeljivosti odnose.

Nekada je ta razlika sasvim merljiva, poput "viška jednog hromozoma" kod Daunovog sindroma momka na slici ili razlike u XX i XY hromozoma koji nam određuju pol ili razlike u alelama koje nam "pišu boje"  kože, kose, očiju, a nekad ih je teško "dobro meriti" jer su u naslagama naših društvenih narativa kojim se bilo koje lično svojstvo uči kao "nepoželjno".

I svaka takva mala razlika, samo zbog naše sklonosti ka netrpeljivosti ume da proizvodi velike nesreće kojima se obeleže životi mnogih ljudi.

A ne mora tako biti.

Netrpeljivost  prema drugačijima je, ipak,  slobodan izbor. A naši izbori nas čine onakvim kakvi smo, nezavisno od naših ličnih svojstava.

Hoćemo li netrpeljivosti biti skloni ili ne čini se da  ipak sami o tome donosimo odluke.

Propisi nam samo kažu ako i kad smo napravili - pogrešan izbor, ništa više.

 

 

 post scriptum

* ilustracija ove beleške  me je našla na postu Predraga Brajovića 

 (i hvala mu na toj sličici)



Komentari (163)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

gordanac gordanac 22:51 23.06.2014

:)

Jelica Greganović:
"Sloboda je sloboda za druge."
(Klara Cetkin)


kad već reče "Klara Cetkin" ...



Rosa Luxemburg, Simone de Beauvoir, and Emma Goldman at the beach, 1930s.

na njihovim ramenima danas sve stojimo, smatrajući često da je nekih sloboda za žene - oduvek bilo ... a nije, netrpeljivosti jeste - pa se smanjivala, lagano
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:20 23.06.2014

Re: Zašto smo netrpeljivosti skloni?

Иначе, кад говоримо о друштвеној свести, мајица са слике из текста Гордане Чомић јесте промотивни материјал БРИТАНСКЕ АГЕНЦИЈЕ ЗА ПОДРШКУ ОСОБАМА СА ДАУНОВИМ СИНДРОМОМ. Њеном куповином прикупљају се средства за подршку свим особама са Дауновим синдромом. Говорио сам о овом: о ставу које друштва заузима спрам таквих особа... О мери хуманости неке заједнице.
blogovatelj blogovatelj 18:10 24.06.2014

Re: Zašto smo netrpeljivosti skloni?

Ја не знам да терцирам.
Ови момци знају...



Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:39 24.06.2014

Re: :)

gordanac
Rosa Luxemburg, Simone de Beauvoir, and Emma Goldman at the beach, 1930s.

na njihovim ramenima danas sve stojimo, smatrajući često da je nekih sloboda za žene - oduvek bilo ... a nije, netrpeljivosti jeste - pa se smanjivala, lagano


Има једна занимљива ствар, али која понавља неке чиниоце логике промена у друштву. Наиме, мање је познато да су један од највећих противника права гласа за жене биле саме жене. Надмоћна већина жена била је против тога да им се додели право гласа, а тиме и још једна људска слобода.

Који су били изговори за такав приступ? Па, један од њих био је да гласање није подобно женама, да угрожава њихову женску природу. Други је био да време за такве промене још није било дошло. Треће, да жене нису кадре самостално да гласају, да, уопште, политички размишљају. Четврто, да ће њихово бављење политиком угрозити извршавање њихових женских кућних дужности. Пето... Шесто... Седмо...

Данас, замислимо само да неко каже како жене не требају да имају право гласа?! Био би проглашен за назадњаковића, десничара, мизогина, мушку животињу... Многе ствари које ми данас подразумевамо освајане су, кроз историју, пузајућим кретањем, насупрот већинском расположењу.
gordanac gordanac 19:01 24.06.2014

Re: :)

Данас, замислимо само да неко каже како жене не требају да имају право гласа?!

:)
Eno ih u Saudi Arabiji, sve do malopre, a žene će prvi put glasati na lokalnim izborima 2015. U Kataru glasaju od 1999.
U Švajcarskoj su dobile puno pravo glasa 1971 (da glasaju i na nacionalnom nivou).

Duga priča. O nesreći, uglavnom, o ljudskoj proizvodnji nesreće, nepotrebne.
princi princi 10:28 25.06.2014

Re: :)

Има једна занимљива ствар, али која понавља неке чиниоце логике промена у друштву. Наиме, мање је познато да су један од највећих противника права гласа за жене биле саме жене. Надмоћна већина жена била је против тога да им се додели право гласа, а тиме и још једна људска слобода.

Dobro, uvek je malo nezgodno praviti narative oko tih plakata i medijskih eskapada. I onaj kreten Rush Limbaugh plaća Independent Women's Forum da podržava njegove idiotske stavove pa nikom ne pada na pamet da kaže kako su američke žene protiv equal pay rights, ili da podržavaju njegove idiotske seksističke stavove (Rush je, inače, prava rasistička, seksistička svinja, jedan od najpopularnijih radio voditelja u USA, ima ogromno sledbeništvo, toliko o jednom osvojenim slobodama). Mislim, moguće je da iza ovog plakata stoji neki onovremenski Rush. Pouka? Rushovi vrebaju sa svih strana, oko nas, na žalost, i u nama, :).
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:35 25.06.2014

Re: :)

princi
Има једна занимљива ствар, али која понавља неке чиниоце логике промена у друштву. Наиме, мање је познато да су један од највећих противника права гласа за жене биле саме жене. Надмоћна већина жена била је против тога да им се додели право гласа, а тиме и још једна људска слобода.

Dobro, uvek je malo nezgodno praviti narative oko tih plakata i medijskih eskapada. I onaj kreten Rush Limbaugh plaća Independent Women's Forum da podržava njegove idiotske stavove pa nikom ne pada na pamet da kaže kako su američke žene protiv equal pay rights, ili da podržavaju njegove idiotske seksističke stavove (Rush je, inače, prava rasistička, seksistička svinja, jedan od najpopularnijih radio voditelja u USA, ima ogromno sledbeništvo, toliko o jednom osvojenim slobodama). Mislim, moguće je da iza ovog plakata stoji neki onovremenski Rush. Pouka? Rushovi vrebaju sa svih strana, oko nas, na žalost, i u nama, :).

Не верујем да стоји.
И не верујем да вреба.
Мелани Макдона у ОВОМ ЧЛАНКУ писала је о томе: It’s quite possible, though impossible to prove, that the majority of women were actually against being granted the vote. Ја сам, у ствари, пренео тезе њеног линкованог чланка, али ме мрзело и стидео сам се да стављам линк до њега: досадих богу и народу с линковима. Но, ето, једном пропустиш то да урадиш, а одмах се испостави да је требало... Ништа, ништа, убудуће се неће устручавати :)

princi princi 10:46 25.06.2014

Re: :)

Мелани Макдона

Ko je dotična? I na čemu zasniva svoje tvdnje? Na stranu što stavovi poput "It’s quite possible, though impossible to prove" ne liče preterano na teško porecive istine.

Ono gore sa Rushom je bazirano na njegovim tax returns i istupima IWF u javnosti.

Inače, stidljivost nije vrlina, ali zato skromnost jeste.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:58 25.06.2014

Re: :)

princi
Мелани Макдона

Ko je dotična? I na čemu zasniva svoje tvdnje?

There have been two very good studies of the subject — Brian Harrison’s Separate Spheres (1978) and Julia Bush’s Women Against the Vote (2007). Both do justice to the sincerity of the female anti-suffragists and the extent of their support.


Пише на линку, када се чита.
princi princi 11:29 25.06.2014

Re: :)

Ma, dobro, i članak i studije se bave pre svega britanskom perspektivom. Po svemu sudeći, makar na osnovu linkovanog wiki člankaSpectator ima i posebne motive za svojevrsnim legitimizovanjem ovih budala (tradicija ume biti zajebana stvar).
An Anti-suffrage correspondence had taken place in the pages of The Times through 1906–1907, with further calls for leadership of the anti-suffrage movement being placed in The Spectator in February 1908.

Bilo kako bilo, antisifražetski pokret je izgleda bio pokret nekih ultrakonzervativnih ludaka (ultrakonzervativizam i radikalno desničarstvo, izgleda, nisu rezervisani samo za muškarce, uvek se nađe dovoljno budala i među ženama.)ili, kao što napisah, Rush Limbaughs onog vremena (doduše, izgleda da je bilo i par dobro uhlebljenih i srećno udatih potheads, skunk socialists. Zvuči tako poznato, :).)

Malo je preterano na osnovu 2 studije, ma ko i ma kako dobro da ih je napisao, tvrditi da je većina žena 1915. ili 1917. bila protiv proširivanja sopstvenih političkih prava.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 11:36 25.06.2014

Re: :)

Malo je preterano na osnovu 2 studije, ma ko i ma kako dobro da ih je napisao, tvrditi da je većina žena 1915. ili 1917. bila protiv proširivanja sopstvenih političkih prava.

А на основу 4 студије? Или 5?
Но, да оставимо потребан број студија по страни, и оно што гледамо пред властитим очима -- да људи често не умеју да препознају властити бољитак, него је друга ствар интересантна: колико се аргументација не мења.

It is suggested that the anti-suffrage women leaders may be divided into three loose and overlapping groupings - the maternal reformers, the women writers and the imperialist ladies. Although there was a diversity of view, most of the leading women drew their enthusiasm from deeply rooted convictions about womanhood, the nation and empire. It was almost universally assumed that differences between the sexes were natural, and that any major departure from women's role as wives and mothers would bring social chaos to Britain and the Empire.

ИЗ ПРИКАЗА ЈЕДНЕ ОД ПОМЕНУТИХ КЊИГА
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 11:39 25.06.2014

Re: :)

princi
Bilo kako bilo, antisifražetski pokret je izgleda bio pokret nekih ultrakonzervativnih ludaka (ultrakonzervativizam i radikalno desničarstvo, izgleda, nisu rezervisani samo za muškarce, uvek se nađe dovoljno budala i među ženama.)


Чист сексизам?!
princi princi 11:50 25.06.2014

Re: :)

да људи често не умеју да препознају властити бољитак, него је друга ствар интересантна

Ne mislim da je ovim antisifražetkinjama pravo glasa predstavljao bilo kakav boljitak. Oni su sifražetkinje videle kao komunistkinje, red scare. Izgleda da je to bila klasno-seksualno-imperijalna stvar, represivne prirode na sva tri polja. Tradicionalisti, konzervativci i lujke, potheads. Uvreda je napisati za žene da su većinski bile takve.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 13:21 25.06.2014

Re: :)

princi
Uvreda je napisati za žene da su većinski bile takve.

Какве да су биле?
Мислиш, то да су биле већински против политичког гласа за себе? Пази, две жене и један мушкарац су то написали, а ја само пренео, људи који су се професионално бавили том темом. Њихова су имена горе у чланцима.

И зашто је увреда да један друштвена групација, у једном трену историје, не уме да препозна властити интерес? Да ли је онда увреда рећи исто то за Србе, који су већински гласали за Слобу и његово лудило? За Немце и Адолфа? У другом трену историје, рецимо ми 2000. године, перцепција властитог интереса се промени, и став спрам истог питања. Да ли знаш да су Срби у 19. веку већински мислили да им Устав не треба, да је то западњачка новотарија, која ће да поквари традиционалне вредности и поредак? Мислим, да одмах напоменем -- немам неку анкету из тог времена, ако желиш то ме питаш, Gallup још тада није био отворио канцеларију код нас.

И да се вратим мом омиљеном примеру из СФРЈа седамдесетих, о водификацији мог ЦГ села. И да подсетим да готово сви сељани, осим мог оца, који и није био њихов сељанин, нису хтели да уведу текућу воду у кућу, да им кућа не би влажила. Па су, за годину-две-три-пет, неки и за десет, сви, напокон, увели текућу воду.

Да ли је увреда то што данас подсећам да сељани испрва нису хтели никакву промену, не видећи у њој бољитак?
Занимљиви критеријуми.
princi princi 13:52 25.06.2014

Re: :)

Мислиш, то да су биле већински против политичког гласа за себе? Пази, две жене и један мушкарац су то написали, а ја само пренео, људи који су се професионално бавили том темом. Њихова су имена горе у чланцима.

Ni pol ni broj ne deluju previše ubedljivo, još manje mogući motivi (da se ne vraćamo na već izneseno).
Да ли је онда увреда рећи исто то за Србе, који су већински гласали за Слобу и његово лудило?

Veliko je pitanje da li su Srbi zaista znali za šta glasaju. Prečesto se u suđenju o proteklim događajima rukovodimo onom everything is obvious once you know the answer Duncana Wattsa.
Да ли знаш да су Срби у 19. веку већински мислили да им Устав не треба, да је то западњачка новотарија, која ће да поквари традиционалне вредности и поредак?

Iskreno, čisto sumnjam da su se većinski Srbi u 19. veku bavili ovim pitanjem, tj da im preživljavanje nije bio prioritet. Uz to ni ne smatram Ustav nekakvim posebnim civilizacijskim dostignućem. Englezi ni dan danas nemaju klasični Ustav (imaju Magnu Kartu, koja je smeh od dokumenta). Ameri se, opet, toliko upetljavaju u svoja ustavna pitanja da im je čitav politički sistem u blokadi i to već decenijama. Socijalistička Jugoslavija je toliko menjala svoje ustave da su oni na kraju izgubili svaki smisao. Ima mišljenja koja tvrde da su pravni sistemi bazirani na kombinaciji legal i common lawa mnogo dinamičniji jer omogućavaju brže usklađivanje istog (pravnog sistema) sa potrebama i preovlađujućim etičkim normama društva i ja sam nekako sklon da se složim s tim mišljenjima: zakoni treba da služe ljudima, a ne obratno.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 14:31 25.06.2014

Re: :)

princi

Хех, ето ad hoc тезе о неубедљивости ових историјских студија: зашто нису тачне-зато што нису.

Има две ствари у овој расправи коју ти подразумеваш: да људи непорециво теже већој слободи, и да умеју да је препознају.

Даље, у складу с излагањем: ствари нису тако црно-беле. Неки Срби су знали за шта гласају. Други, опет, нису. Не зато што није било никог да им то објасни, већ зато што им је инерција њиховог политичког и друштвеног бића говорила да не требају веровати у нешто њој супротно. Без праве традиције демократије-опозиције-дисиденства, магловитих, вуче-драшковићу представа о српству, светом Косову, другим народима као ребарским испрдцима оног највећег: српског, потуљене, комуњарско-ССРН политичке свести -- не, супротан исход је био немогућ... Оних Срба, који су знали за шта гласају, било је премало. Тек после ствар се оголила, и било је јасно -- Слоба мора да иде. Али -- само Слоба, а не и све оно што је стајало иза њега. Тек понешто :)

Иначе, први устав је Србији донео развој грађанских права. До тада -- мрка капа: коџа Милош је био и устав и закон и надлежно министарство. А наводити комунистичко високо идеологизиране уставе СФРЈота као било какав аргумент, у било чему, делује помало нестварно.
princi princi 14:51 25.06.2014

Re: :)

Даље, у складу с излагањем: ствари нису тако црно-беле. Неки Срби су знали за шта гласају. Други, опет, нису. Не зато што није било никог да им то објасни, већ зато што им је инерција њиховог политичког и друштвеног бића говорила да не требају веровати у нешто њој супротно. Без праве традиције демократије-опозиције-дисиденства, магловитих, вуче-драшковићу представа о српству, светом Косову, другим народима као ребарским испрдцима оног највећег: српског, потуљене, комуњарско-СССРН политичке свести -- не, супротан исход је био немогућ... Оних Срба, који су знали за шта гласају, било је премало. Тек после ствар се оголила, и било је јасно -- Слоба мора да иде. Али -- само Слоба, а не и све оно што је стајало иза њега. Тек понешто :)

Kao što rekoh, eiooykta sindrom. 29. juna 1989. su na Gazimestan Miloševiću na poklonjenje dolazili i Ante Marković i Cimerman, Raif Dizdarević je usred Beograda dolazio da ga podrži u pozivima na hapšenje Vlasija, vitlale su se po Gazimestanu američke i kanadske zastave (nešto se ne sećam ruskih), sećam se ćiriličkog izdanja zagrebačkog Starta (za koji su tih godina pisali i Lazanjski i Dragoš Kalaić i Petrović Piroćanac)... lako je iz ove perspektive pljuckati, pričati i mudrovati. Nije samo "inercija društvenog bića" bila u pitanju, nego i neka želja za promenom, tada su se vitlale nekakve priče o antibirokratskim revolucijama, (evropskim) integracijama... Ljudima sluđenim inflacijama su bili potrebni stabilnost (ispostaviće se lažna), sigurnost (takođe lažna). Jedina prava i najžešća opozicija Miloševiću su tih godina bili ljudi poražene nomenklature, iskreni i die hard komunisti koji su izgubili privilegije, ljudi poput Buce Pavlovića, Stambolića, Žike Kovačevića, Bogdana Bogdanovića, slovenački i hrvatski komunisti. Mislim, na mnogo načina je tadašnja situacija bila izbor između 2 zla. Nisu tada Miloševiću klicali samo Bora Jović, Radmilo Bogdanović i poslovično odani Crnogorci iz Crvenke (da mi je da vidim čestitog Jugoslava Šjentinela iz tog vremena!): bili su tu i Jovan Čirilov, i Mira Trailović, i mnogi drugi ljudi.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 15:05 25.06.2014

Re: :)

princi
Nije samo "inercija društvenog bića" bila u pitanju, nego i neka želja za promenom, tada su se vitlale nekakve priče o antibirokratskim revolucijama, (evropskim) integracijama...

:)
Каква жеља за променом? Оне промене у којој промене нема?
Инерција. Сличан став као што га српско друштво и данас има: промене, али да не постоје и да не боле.

Него, ево овде једног симпатичног чланка: Why do people vote against their own interests? Углавном, он каже како претерана памет никог не убеђује.
Поучно.
princi princi 15:34 25.06.2014

Re: :)

Сличан став као што га српско друштво и данас има: промене, али да не постоје и да не боле.

Po meni, to je razumljivo i ljudski. Ne verujem da u svetu postoje populacija u kojoj dominiraju mazohisti.
Него, ево овде једног симптичног чланка: Why do people vote against their own interests? Углавном, он каже како претерана памет никог не убеђује.

To sad već polako postaje notorna stvar, to behavioral scientists sve vreme i pričaju: granice ljudske racionalnosti su značajno precenjene. Ljudi su, ostavljeni sami sebi i bez pravog nudginga, skloni kognitivnim biasima, predrasudama svake vrste. Kad donose odluke na osnovu "zdravog razuma", intuitivno, to rade vođeni "framingom", "primingom", mnogo više nego razumom, ljudi su mnogo više majmuni nego što su statističari: kad treba da razmišljaju o proseku, oni misle u ekstrumima i obratno. Čitave industrije se baziraju na ovim slabostima, dobar deo GDP-ja razvijenih zemalja se upravo na njima bazira. Zato, suprotno domaćici bloga, nikako ne verujem u vrednost apsolutne slobode izbora.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:02 25.06.2014

Re: :)

princi
Po meni, to je razumljivo i ljudski. Ne verujem da u svetu postoje populacija u kojoj dominiraju mazohisti.

Мазохисти -- свакако не.
Како год, друштва се управо разликују по решености да наметну и спроведу те неугодне, мазохистичке реформе.

Узгред, све те болне реформе само су с почетка болне. Касније, оне доносе бољитак. Но, ваљана пројекција будућности није својствена људима.
Zato, suprotno domaćici bloga, nikako ne verujem u vrednost apsolutne slobode izbora.

Btw, ово је сасвим опречно оној племенитој тези да је немогуће да су жене могле направити погрешан избор поводом својих права. Но, јебеш логику...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:47 25.06.2014

Re: :)

Predrag Brajovic
Узгред, све те болне реформе само су с почетка болне. Касније, оне доносе бољитак. Но, ваљана пројекција будућности није својствена људима.

Јер су људи не мазохисти, него нестрпљива деца:



ГОЛЕ ЖЕНЕ И КОЛАЧИЋИ
Требало би, ово, обавезно погледати.
Један од занимљивих закључака:
In follow-up studies, Mischel found unexpected correlations between the results of the marshmallow test and the success of the children many years later.[5] The first follow-up study, in 1988, showed that "preschool children who delayed gratification longer in the self-imposed delay paradigm, were described more than 10 years later by their parents as adolescents who were significantly more competent".

princi princi 17:01 25.06.2014

Re: :)

The first follow-up study, in 1988, showed that "preschool children who delayed gratification longer in the self-imposed delay paradigm, were described more than 10 years later by their parents as adolescents who were significantly more competent".

Da, da, maršmelou test je čuven test za ilustraciju važnosti samokontrole u čovekovom razvoju. Ljudi su, naime, i bića navike.

Kako god i šta god kačili sada, ispada da ima dosta istine u onom Vojislavljevom da srpski političari snose ogromnu odgovornost za ono što se dešava narodu i Srbiji kao državi. Potpuno zanemarujući svoju regulatornu, nudge ulogu, oslanjajući se na "slobodu izbora" kao jedinu mantru, oni zapravo maksimizuju svojevrsnu entropiju društva, proizvodeći totalni haos u kome je sve teže snaći se i u kome je sve teže naći neko vezivno tkivo koje povezuje ljude.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:23 25.06.2014

Re: :)

princi
Potpuno zanemarujući svoju regulatornu, nudge ulogu, oslanjajući se na "slobodu izbora" ...

Не, није у томе ствар. Нуђени су погрешни избори. То је наша прича. Реформе које нису реформе, слободе које нису слободе, националне врлине које нису биле врлине...
Није овде било неке разуларене демократије, напрасних избора, непатерналистичке политичке утакмице, како би ти рекао...

Узгред, да јавим, преживесмо библијски пљусак-потоп у Београду, ако се ко забринуо.

gordanac gordanac 18:45 25.06.2014

Re: :)

Не, није у томе ствар. Нуђени су погрешни избори. То је наша прича. Реформе које нису реформе, слободе које нису слободе, националне врлине које нису биле врлине...
Није овде било неке разуларене демократије, напрасних избора, непатерналистичке политичке утакмице, како би ти рекао...

I loš izbor je - izbor.
Ljudi rešavaju da prihvate i "lošu ponudu", to se ne može izbeći. I nije to toliki problem koliko je dugo bio (i ostao) problem da se drugačiji izbor ponudi jednako efikasno.
Sve do poslednje stepenice za EU članstvo. To je "hibridna" ponuda koja tek treba da "ponuka" na "dobre izbore".
Tako to biva u društvima bez dijaloga kao lepka društvenog tkiva.

Узгред, да јавим, преживесмо библијски пљусак-потоп у Београду, ако се ко забринуо.


To je bio jedan "polovan", second hand potop pošto je par sati ranije protutnjao Novim Sadom (a verovatno smo ga i mi dobili već "korišćenog" negde :)


princi princi 18:51 25.06.2014

Re: :)

Нуђени су погрешни избори. То је наша прича. Реформе које нису реформе, слободе које нису слободе, националне врлине које нису биле врлине...
Није овде било неке разуларене демократије, напрасних избора, непатерналистичке политичке утакмице, како би ти рекао...

Šta god, ali ne može narod biti kriv što su mu nuđeni pogrešni izbori (a sva je prilika da nikakvi izbori i nisu nuđeni) i u tome mislim da je Vojislav potpuno u pravu. Odraz toga je da se u Srbiji još uvek, i to u onom "mislećem" delu populacije, za vrhunske mudrosti smatraju one Đinđićeve žaba mudrolije koje su, ruku na srce, na nivou aerodromske menadžerske literature.
gordanac gordanac 18:56 25.06.2014

Re: :)

Узгред, да јавим, преживесмо библијски пљусак-потоп у Београду, ако се ко забринуо.

A ko se i ne bi zabrinuo pod ovakvim nebom

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:42 25.06.2014

Re: :)

princi
... za vrhunske mudrosti smatraju one Đinđićeve žaba mudrolije koje su, ruku na srce, na nivou aerodromske menadžerske literature.

Верујем да си преоштар.
Напросто, неки његови цитати јесу цитати европске традиције и литературе.
Мени је најомиљенији онај из Алисе у земљу чуда:
"Знаш, у нашој земљи мораш трчати најбрже што можеш само да би остала на истом месту. А да би некуда даље пошла, мораш трчати најмање двапут брже од тога."

Србија.

gordanac gordanac 22:27 25.06.2014

Re: :)

Predrag Brajovic
princi
... za vrhunske mudrosti smatraju one Đinđićeve žaba mudrolije koje su, ruku na srce, na nivou aerodromske menadžerske literature.

Верујем да си преоштар.
Напросто, неки његови цитати јесу цитати европске традиције и литературе.
Мени је најомиљенији онај из Алисе у земљу чуда:
"Знаш, у нашој земљи мораш трчати најбрже што можеш само да би остала на истом месту. А да би некуда даље пошла, мораш трчати најмање двапут брже од тога."

Србија.



Mark Twain.
Njemu se pripisuje metafora.

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:32 25.06.2014

Re: :)

Now, here, you see, it takes all the running you can do, to keep in the same place. If you want to get somewhere else, you must run at least twice as fast as that!

Ово је из Алисе... Преводио сам једном, па упамтио.
gordanac gordanac 07:15 26.06.2014

Re: :)

Predrag Brajovic
Now, here, you see, it takes all the running you can do, to keep in the same place. If you want to get somewhere else, you must run at least twice as fast as that!

Ово је из Алисе... Преводио сам једном, па упамтио.

:)
To je tačno, a ja sam kokanda napravila nesporazum - moja opaska se odnosila na žabe kao metaforu - to je Mark Twain, kažu ljudi :)
A Alice je skoro cela jedan sjajan citat, ovaj koji si naveo je i među mojim omiljenim :)
Pa, ipak, češće se setim ovog



kleinemutter kleinemutter 13:31 23.06.2014

zakon o radu, jer je aktuelan

Zakonom se moraju regulisati prava drugačijih , jer mi jesmo netolerantna sredina.

Npr u novom zakonu o radu nisu uzete u obzir preporuke ZG a koje su potpisane od strane 60.000 građana i porodica dece sa smetnjama.

Predloženo je . - da jedan od roditelja deteta sa smetnjama radi skraćeno radno vreme, da mu država plaća 50% plate a 50% poslodavac ( cilj je da dete ostane u primarnoj porodici).
- da se uskladi smenski rad i ako je moguće da jedan od roditelja drugačijeg deteta radi uvek prepodnevnu smenu.

Nema zakonske regulative kojom bi se jedan od takvih roditelja mogao da premesti na slobodno radno mesto blizu mesta stanovanja.
Npr. nastavnica , majka deteta sa smetnjama, zaposlena u školi, se ne može da premesti u školu bliže kući jer se na slobodno mesto u toj školi uzima tehnološki višak i nema zakonske regulative kojom bi ona mogla da bude premeštena . Isti slučaj je i sa medicinskim osobljem.

Državi je to malo, a tim porodicama je to mnogo.
Na taj način im se olakšava svakodnevni život i izbegava mogućnost da se dete sa smetnjam napusti.

Državu, dete sa smetnjama, smešteno u neku instituciju košta 900 evra mesečno. Država će dvocifreni broj miliona evra da dobije od EU, jer je potpisala sporazum o deiinstitucionalizaciji, čiji je cilj da što više dece sa smetnjam živi u primarnim porodicama.

Šta će biti sa tim parama, zna li iko?

gordanac gordanac 13:45 23.06.2014

Re: zakon o radu, jer je aktuelan

Znam.
Pripremljeni su amandmani, pokušaćemo da napravimo amandmansku većinu ili dogovor da bude amandman Odbora, nije mi do autorstva amandmana, već do rešenja, a već je dovoljno loše što je uskraćena javna rasprava, što-šta se moglo dijalogom "propremiti" na kompromisna rešenja.
Šteta, nepotrebna.
kleinemutter kleinemutter 13:59 23.06.2014

Re: zakon o radu, jer je aktuelan

pokušaćemo da napravimo amandmansku većinu ili dogovor da bude amandman Odbora, nije mi do autorstva amandmana, već do rešenja,



Hvala. Verujem u Vas.

Porodice dece sa smetnjam su najčešće jednoroditeljske. Deca budu napuštena ONDA kad im majke više ni hranu nemaju da daju.

Čula sam jednu da kaže baš to, da će njeno dete u domu bar imati šta da jede.


Iskreno verujem da će se ta šteta popraviti.

Nije sve u novcu.

Ova država mora da brine o najnemoćnijima na sve moguće načine.

Porodice se moraju podržati . Porodice sa zdravom decom kao i porodice sa decom sa smetnjama i bolesnom decom.





Jelica Greganović Jelica Greganović 22:26 23.06.2014

Re: zakon o radu, jer je aktuelan

Nije sve u novcu.


Nije, inače bi se taj problem mnogo lakše rešio.
Problem je u odnosu. Odnosu sistema.
To se mnogo teže rešava.
bladerunner92 bladerunner92 13:10 25.06.2014

Re: zakon o radu, jer je aktuelan

gordanac
Pripremljeni su amandmani, pokušaćemo da napravimo amandmansku većinu ili dogovor da bude amandman Odbora, nije mi do autorstva amandmana, već do rešenja, a već je dovoljno loše što je uskraćena javna rasprava, što-šta se moglo dijalogom "propremiti" na kompromisna rešenja.


mene interesuje ko stvarno odlucuje o tome da li ce biti javne rasprave ili ne, da li oni koji pripremaju zakon ili skupstina? i zar uskracivanje javne rasprave nije krsenje zakona i ako je tako kako drzava krsi sama svoje zakone tako olako i ocigledno? i zasto se pitanje osoba sa invaliditetom resava amandmanski zasto se ne donese jedan zakon koji ce obuhvatiti sve njihove probleme u saradnji sa roditeljima i predstavnicima osoba sa invaliditetom?
pitam gluposti ...
kleinemutter kleinemutter 13:48 23.06.2014

škola

Šta se ne kaže u javnosti a misli se i priča se po ćoškovima.

1. Neka ide u školu za decu sa smetnjama.
2. Nije škola za svako dete.
3. Zašto druga deca da ga/je trpe?
4.Nisam školovan/školovana da radim sa decom sa smetnjama.
5.Šta njemu /njoj znači škola kad je zaostao/la u razvoju.
6. Neću da imama takvo dete u odeljenju.
7.Nije ni za specijalanu školu. Pre su takva deca išla u dnevni boravak.
8. Neću ja da ga vodim u toalet iili mu vežem pertle.
itd

Šta roditelji dece sa smetnjam čuju od od pojedinih lekara , ponekad:
1. Rodila si klona.
2. Šta si mi ga /je dovela, vidiš kakav/a je.
3.Šta će mu škola ? U školi se uči a šta on /ona može da nauči.

itd

Šta roditelji ponekad čuju u socijalnoj službi:
1. Što ga ne smestite negde, biće vam lakše. Drugo dete će se bolje osećati.

itd

Šta misle roditelji deteta sa smetnjama:
1. Moj/a je , za mene najbolji /a.
2. Toliko toga mogu od mog deteta da naučim, bar kad je volja za životom u pitanju.
3.Svakodnevno preispitujem svoje moralne norme i moje dete je misionar dobrote i ljubavi.
4. Koliko mi je samo radosti pružilo.
5. Moje dete može da uči, sporije i na svoj način.
6. Roditelji zdrave dece nisu svesni koliko su u prednosti da organizuju svakodnevni život..
6.Šta će biti s njim kad mene više ne bude. Kome da ga ostavim?

itd
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 16:17 23.06.2014

Zašto se stavovi teško menjaju

Često razmišljam o ovome što je tema bloga.
Između ostalog, zato što, kao što već rekoh, taj život živim i često se susrećem, da ne kažem sudaram sa različitim predrasudama i stavovima koji direktno utiču na život mog sina.
Ranije sam se pitala kako je moguće da ljudi sa punim pravom smatraju da je prirodno da oni imaju neka prava, a drugi ne. Pa sam onda razmišljala da li je moguće da nešto možemo naučiti samo ako sami iskusimo?
Da li treba da se šlogiram i izgubim moć govora da bih razumela onoga ko iz bilo kog razloga ne može da govori? Da li treba da doživim saobraćajnu nesreću i završim kao korisnik kolica da bih razumela i saosećala sa onima koji tako žive od rođenja? I da bi ih tek onda smatrala ravnim sebi?
A onda sam se pitala da li sve to razumem i tako mislim zato što sam "pametnija", "bolja", bila "bolji đak", ili baš zato što moje dete često vide kao manje vredno. Da li bih isto mislila što i sad da nisam u takvoj situaciji? Da li bih uopšte razmišljala o tome? Volela bih da mogu da tvrdim da bih bila ista, ali ne mogu.
Ipak, to me ne sprečava da na različite načine pokušavam da utičem na druge ljude.
Ali zašto je to toliko teško?
Meni je mnogo pomoglo da to razumem jedno predavanje koje je u našoj organizaciji održala Eva Szeli, psiholog i pravnik. Ukratko, govorila je o predrasudama i diskriminaciji.
Predrasude su stavovi, zapravo negativni stavovi prema određenoj osobi ili grupi ljudi.
One imaju tri komponente: naše misli, naše delovanje, i na kraju naša osećanja.
Intelektualni deo predrasuda - ono što mislimo - to su stereotipi.
Diskriminacija - to je naše delovanje zasnovano na stereotipima.
I na kraju osećanja.
Na stereotipe možemo delovati - učenjem.
Na diskriminaciju možemo delovati tako što ćemo je zabraniti zakonom.
Kako delovati na osećanja? Tu je ključ.
Koga ne mrzi, neka pogleda [youtube]https://www.youtube.com/watch?v=kUP5EcBez5M[/youtube]

P.S. molim da neko pomogne i popravi link
gordanac gordanac 16:23 23.06.2014

pomoć prijatelja ...

... i - link



(samo izbriši "s" u "https" u linku)
kamenspoticanja kamenspoticanja 16:28 23.06.2014

Drustvena reprodukcija i diskriminacija

Teško mi je da ovakvo pitanje gledam van potreba društvene (kapitalističke) reprodukcije i diskriminacije kao ideološkog trenda koji ide ruku pod ruku sa trenutnim potrebama iste te reprodukcije.
Ajde da se koncetrišemo na primer ljudi sa smetnjama u razvoju i objektivno postojećih društvenih zahteva.
Od malih nogu deca se spremaju za učestvovanje u predatorskom tržištu rada koje zahteva odredjene psihofizičke kvalitete, nedostatak tih kvaliteta nije a priori loš već je uvek loš u odnosu na zahteve koje društvo postavlja u cilju svoje reprodukcije.
Odnos trošak-profit i sve računcice uz to nužno impliciraju da će radnik sa određenim smetnjama u veoma velikom procentu poslova biti lošiji ili gotovo potpuno u nemogućnosti da ga obavlja. Univerzalizacija tržišne logike dovodi do toga da se isti ti na svim oblastima čak i tamo gde bi mogli rame uz rame sa "normalnim" ljudima obavljati poslove bivaju diskriminisani. Ova diskriminacija ide i van samog tržišta u oblastima svakodnevog života gde se takvi ljudi isključuju ne iz objektivnih razloga već is širenja tržišne logike na sve sfere društva koje mogu biti (delimično) i van samog tržišta, i čije potrebe ne moraju biti identične trižišnim.

gordanac gordanac 16:56 23.06.2014

---

Koliko god komentar bio zanimljiv za dijalog, najzanimljivaji je u jednom previdu:
- socijalizam je prema drugačijima (bio) jednako diskriminatoran, ako ne i gore u nekim segmentima, jer niste imali mogućnost slobodnog govora kojim bi o diskriminaciji vodili dijalog
I zato danas postoje posebni propisi kojima je omogućeno zapošljavanje ljudi prema njihovim mogućnostima i obrazovanju.
Da li su time izbegnute, ukinute i uklonjene diskriminatorne "sposobnosti" bilo kog društva?
Naranvo da ne.
Ali je promena na bolje očita, za mnoge ranije i u socijalizmu i u kapitalizmu "nevidljive ljude".
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 17:17 23.06.2014

Re: Drustvena reprodukcija i diskriminacija

kamenspoticanja





Čitala sam jednom i ne mogu sebi da oprostim što nisam nigde sačuvala, izveštaj neke komisije Američkom kongresu, a delimično ima veze sa ovim o čemu pišete.
Veoma precizno su izračunali koliko košta dan boravka neke osobe sa invaliditetom u instituciji. Sve u sitna crevca. Ne samo ono što su troškovi ishrane, higijene, održavanja zgrada, plata zaposlenih, već i sve druge troškove - za lekove, za polomljeni nameštaj, prevoz članova porodice koji im dolaze u posetu.
A onda, pošto su već imali sa čim da porede, prikazali su u procentima koliki je rizik da neko ko nikada nije išao u školu završi u ustanovi, i nasuprot toga kakva je situacija sa onima koji su u školu išli.
I uz to, takođe su dali precizne podatke o tome kako žive oni koji nakon završetka školovanja nikada i nigde ne rade, tj. primaju neku vrstu "invalidnine", kao i koliko je bolji položaj onih koji negde rade, kakav god da invaliditet imaju.

Znači, ne ponašaju se oni prema osobama sa invaliditetom tako kako se ponašaju samo zato što poštuju njihova ljudska prava, već i zato što su izračunali da im je tako jeftinije.
kamenspoticanja kamenspoticanja 18:07 23.06.2014

Re: Podmece se još jedan privid

Želeo bih da se ogradim od dve stvari.
Prva. Da sam ja kroz ovaj komenatr vršio apologiju socijalističkog iskustva.
Druga. Da sam isključivo mislio na tržište u kapitalizmu.
Na žalost ako pogledamo istoriju razvoja tržišta u socijalizmu nećemo naći mnogo razlike izmedju tržišne logike socijalizma i kapitalizma. Ne mogu se duže pozabaviti u komenatru istoriskom genezom socijalističkog tržišta ali možemo primeniti liniju primene kapitalističke tržišne logike na socijalistički oblik tržišta. Ukratko od pospešivanja konkurencije u SFRj izmedju preduzeća izračunavanjem uratka, disproporcionalnog razvoja republika, klasnih raslojavanja itd itd možemo vitedi na delu primenu klasičnih kapitalističkih tržišnih mehanizama i direktne (gotovo istovetne posledice) posledice takve tržišne logike.
Jedna od tih posledica je i diskriminacija raznih oblika, od klasne koja je postojala u sfrj do gore pomenute diskriminacije.
Činjenica da je u Jugoslaviji postojala otvorena klasna diskriminacija (o kojoj ću šire pisati jednom prilikom)je gotovo empirisko svedočanstvo sprovodjenja tržišne logike.


PS: Potrudiću se jednom da šire obrazložim odnos trišne logike i diskriminacije što na žalost nije moguće uraditi na zadovoljavjući način u formi komenatara, nadam se da mi ne zamerate.
arianna arianna 11:34 24.06.2014

Re: Podmece se još jedan privid

logika i diskriminacija


Neka neko pokuša da objasni situaciju datu primerom.... učenici koji se prilikom upisa na fakultete izjasne da su romske nacionalnosti (svaka čast svima pa i njima ali ima i onih koji to nisu, a izjasne se da jesu) dobijaju afirmativne bodove prilikom upisa, i time stiču pravo budzetskog studiranja i prava na smeštaj u neki od studentskih domova.

tom prilikom upisuju se i oni nešto manje odlični, vrlodobri i dobri učenici a dešava se da odlični učenici, koji se izjasne da su srpske nacionalnosti, ostanu ispod crte.

ko je tu diskriminisan?

Socijalna inkluzija - DA, ali ne na račun prava drugih. Pravila prilikom upisa trebalo bi da budu ista za sve.
princi princi 12:05 24.06.2014

Re: Podmece se još jedan privid

To se zove positive discrimination ili affirmative action a u linku piše i koji su razlozi uvođenja. Po meni, svako društvo treba da odluči šta mu je važnije: čisti bankvoni računi ili čista savest (Švajcarci, na primer, svako malo održavaju referendume na kojima pokazuju kad žele da pokažu svoje ljudsko a kad sebičnosvinjsko obličje). Najgore je kad nijedno nije izbalansirano.
arianna arianna 12:32 24.06.2014

Re: Podmece se još jedan privid

To se zove positive discrimination ili affirmative action a u linku piše i koji su razlozi uvođenja. Po meni, svako društvo treba da odluči šta mu je važnije: čisti bankvoni računi ili čista savest (Švajcarci, na primer, svako malo održavaju referendume na kojima pokazuju kad žele da pokažu svoje ljudsko a kad sebičnosvinjsko obličje). Najgore je kad nijedno nije izbalansirano.


Najgore je to što nas niko ništa nije pitao, već su doneta gotova i nametnuta rešenja. Mi, kao država i narod, po ovom pitanju, nikad nismo imali mogućnost izbora, i po tome smo drugačiji od razvijenih zemalja.

edit

ako uzmemo u obzir, da studiranje nije socijalna kategorija, niti je obavezno i da je malo viskoobrazovanih, zašto svesno stavljamo studente srpske nacionalnosti u podređeni položaj i bez prava na afirmativne bodove?
princi princi 13:17 24.06.2014

Re: Podmece se još jedan privid

ako uzmemo u obzir, da studiranje nije socijalna kategorija, niti je obavezno i da je malo viskoobrazovanih, zašto svesno stavljamo studente srpske nacionalnosti u podređeni položaj i bez prava na afirmativne bodove?

Ako. Ali studiranje jeste i socijalna i ekonomska kategorija (ma šta pričali oni koji tvrde da znanje nije kapital), to je opšte poznato i to je i razlog zašto je Kenedi uveo pozitivnu diskriminaciju kojom bi pospešio društvenu promociju mlade i pametne crnačke populacije.
arianna arianna 13:45 24.06.2014

Re: Podmece se još jedan privid

Ako. Ali studiranje jeste i socijalna i ekonomska kategorija (ma šta pričali oni koji tvrde da znanje nije kapital), to je opšte poznato i to je i razlog zašto je Kenedi uveo pozitivnu diskriminaciju kojom bi pospešio društvenu promociju mlade i pametne crnačke populacije.


Jasno je to... nego kad već kopiramo Kenedija, postoji li verovatnoća da se u narednih 10, 100 ili 1000 godina pojavi na ovim prostorima neki naš Linkoln, Ruzvelt ili bar Buš, koji će pospešiti promociju mlade i pametne populacije Srba, a ne diskriminisati i negativno selekcionisati vlastiti narod, i da nam pametna deca ne odlaze sa ovih prostora, stideći se svojh korena?

pitanje je više hipotetički
kamenspoticanja kamenspoticanja 16:59 24.06.2014

Re: Podmece se još jedan privid

Neosporna je istina da postoje izvesne zloupotrebe anti diskriminatornih mera, vrlo cesto takve stvari izazivaju gorcinu u ustima, ali ajde da opet zbog delova ne izgubimo iz vida celinu.
Svakako da bi prava trebala biti ista za sve, ali samo ako ona zaista jesu ista za sve. Teško se može očekivati od pripadnika romske populacije da ispuni kriterijum kao i srednjeklasni stanovnik ove države, treba samo obratiti pažnju na socijalne uslove u kojima žive, nezaposlenost, siromaštvo i odma cemo primetit da ta ista pravila nisu baš tako ista.
Evo na primeru upisivanja fakulteta na osnovu stručne spreme roditelja jasno se vidi da deca sa obrazovanijim roditeljima postižu daleko bolje rezultate od dece sa roditeljima niže stručne spreme ( http://www.jutarnji.hr/za-uspjeh-u-skoli-mama-vaznija-od-inteligencije/282156/ ). Ako pogldamo Romsku populaciju, i njihovu prosečnu stručnu spremu teško je očekivati da bez društvene intervencije ta deca postignu rezultati kao srednjeklasni subjekti u ovom društvu.
Što bi rekli, sve su životinje jednake, ali su neke jednakije od drugih.
gordanac gordanac 17:19 24.06.2014

pitanja

Finansiranje i upis studenata obuhvaćeno je afirmativnom merom koju je Ministarstvo prosvete prvi put primenilo tokom upisa u školsku 2012/13. godinu. Ona predviđa kvotu od 2% mesta na budžetskom finansiranju za studente sa invaliditetom i pripadnike romske manjinske zajednice, ali se ona ne deli na podjednak broj studenata iz obe grupe, već tih 2% predstavlja ukupnu kvotu.

Ove godine o trošku države na osnovnim studijama školovaće se 16 790 brucoša što znači da će osoba sa invaliditetom i pripadnika romske zajednice biti ukupno na svim Univerzitetima 335,8.

Kako i na koji način njih 335,8 ugrožava prava ostalih 16 454 koje god da su nacionalnosti? Kako uopšte neka izrazita brojna manjina može da ugrožava neku brojnu većinu? Čime? Svojim garantovanim pravom na jednakost u pristupu svemu u društvu?
I da li se razume kakav je prostor šansi ovim stvoren za osobe u invalidskim kolicima, sa oštećenim vidom ili sluhom ili za mlade Rome koji tim obrazovanjem imaju šansu da menjaju i svoj položaj i položaj svoje zajednice?
Da li se to razume?
I da li smo čuli za Stiven Hokinga, koji je nepokretan posledicom bolesti od mladosti ili za Helen Keler?
Ne znamo da li će, zahvaljujući afirmativnoj akciju i njome upisanih studenata sa invaliditetom i Roma, među njima biti Stivena Hokinga i Helen Keler, ali bez te kvote - nikada ne bismo imali ni prilike da saznamo.
I bilo bi divno da upis dece iz ove grupe ide sasvim prirodno, ali - ne biva. I biće lepo dočekati dan kada će se upisivati i bez kvota, ali da bi taj dan došao danas nam treba afirmativne akcije.

Kao što je trebalo i borbe i akcije da bi žene mogle u redovne škole i da bi mogle do akademskih zvanja, to vreme je bilo pre samo 50-70 godina, a danas je sasvim prirodno da se žene školuju. A u vreme kad je počinjalo - jezička netrpeljivost prema "visokom ženskom školovanju" je bila mnogo oštrija, agresivnija i ružnija no što je danas prema afirmativnoj akciji za osobe sa invaliditetom i Rome.
arianna arianna 19:48 24.06.2014

Re: pitanja

gordanac
Kako i na koji način njih 335,8 ugrožava prava ostalih 16 454 koje god da su nacionalnosti? Kako uopšte neka izrazita brojna manjina može da ugrožava neku brojnu većinu? Čime? Svojim garantovanim pravom na jednakost u pristupu svemu u društvu?


Ako se već slažemo da svi imaju ista garantovana prava na jednakost i pristupu svemu u društvu, čemu afirmativni bodovi? Koliko je meni poznato, nikom ni do sada nije osporavano pravo na upis ni u jednu školu, niti fakultet, po nijednom osnovu. Možda grešim? Fakultete su završavali i slušno, i vidno ostećeni, i invalidni studenti, baš kao i pripadnici romske nacionalne manjine. Istine radi, treba reći da su studenti sa invaliditetom imali poteškoće koje su se ogledale u otežanom pristupu samim fakultetima, bibliotekama, do nedostatka stručne litetrature na Brajavom pismu i kroz razna auditivna pomagala pri učenju, ali i to se vremenom prevazilazi.
Ako ne verujete na reč, dovoljno je otići na pravni fakultet ili bar na Fasper i videćete koliko je uspešnih i pametnih ljudi sa invaliditetom upisano, i bez afirmativnih bodova.

U meni najbližoj srednjoj školi, dve profesorke su romske nacionalnosti i nisu imale afirmativne bodove.

Odlukom Ministarstva prosvete da se uvedu afirmativne mere, daje se signal da svi imamo ista prava, samo su nekima ta prava bila ugrožena - a nisu. Nisu naši Romi, američki crnci pa im trebaju mere da budu jednaki. Svi smo jednaki, i to još posleratnim Ustavom iz prošlog veka.

i evo pitanje koje mi je upravo postavio komšija, budući brucoš,
da li afirmativni bodovi važe za pripadnike vlaške nacionalne manjine?
gordanac gordanac 20:03 24.06.2014

Re: pitanja

Ako se već slažemo da svi imaju ista garantovana prava na jednakost i pristupu svemu u društvu, čemu afirmativni bodovi?

Da bi garantovana prava bila i ostvarena. Jednostavno je.
Koliko je meni poznato, nikom ni do sada nije osporavano pravo na upis ni u jednu školu, niti fakultet, po nijednom osnovu. Možda grešim? Fakultete su završavali i slušno, i vidno ostećeni i invalidni studenti, baš kao i pripadnici romske nacionalne manjine. Istine radi, treba reći da su studenti sa invaliditetom imali poteškoće koje su se ogledale u otežanom pristupu samim fakultetima, bibliotekama, do nedostatka stručne litetrature na Brajavom pismu i kroz razna auditivna pomagala pri učenju, ali i to se vremenom prevazilazi.

Prevazilazi se i zato što postoji afirmativna akcija i što postoji obaveza pristupa osbama sa invaliditetom.
I - da, grešiš po pitanju "osporavanja upisa", jedno je kada pojedinac, uprkos svemu upiše i završi fakultet (a pripada ili grupi osoba sa invaliditetom ili romskoj nacionalnoj zajednici), a sasvim drugo kad o stvaranju prostora za ostvarivanje garantovanih prava postoje odluke o afirmativnoj akciji.
I Ksenija Atanasijević je doktorirala dvadesetih godina XX veka, uprkos svemu. I strahotama i patnjama koje je prošla. Da li je ona dokaz da su mogle i druge žene, samo da su htele?
Ako ne verujete na reč, dovoljno je otići na pravni fakultet ili bar na Fasper i videćete koliko je uspešnih i pametnih ljudi sa invaliditetom upisano, i bez afirmativnih bodova.

Koliko?
Dvoje od 150? Jedno?
Jer toliko (recimo) kaže afirmativna akcija - na 150 studenata koji se upisuju 3 mogu da budu osobe sa invaliditetom ili Romi.
Dobra vest je da se negde nekih troje upisuje i bez takve kvote, ali ona postoji zato što se na drugim mestima - ne upisuju.
Odlukom Ministarstva prosvete da se uvedu afirmativne mere, daje se signal da svi imamo ista prava, samo su nekima ta prava bila ugrožena - a nisu. Nisu naši Romi, američki crnci pa im trebaju mere da budu jednaki. Svi smo jednaki, i to još posleratnim Ustavom iz prošlog veka

E, onda - super.
i evo pitanje koje mi je upravo postavio komšija, budući brucoš,
da li afirmativni bodovi važe za pripadnike vlaške nacionalne manjine?

Ne.
Da li misliš da bi trebalo?


arianna arianna 20:21 24.06.2014

Re: pitanja

Koliko?
Dvoje od 150? Jedno?

Ne...bilo je i više studenata, i sa invaliditetom i nacionalnih manjina. Tada se nisu upisivali na osnovu afirmativnih bodova, već na osnovu uspeha iz srednje škole i nisu se studenti izjašnjavali kao pripadnici bilo koje manjine, da bi imali veća prava prilikom upisa. Pre dvadestak i više godina godina, biti Srbin, Rom, Makedonac, Slovenac, Rusin, Mađar .... nije bilo toliko bitno, niti se potenciralo, niti su tražena neka dodatna prava prilikom upisa. Najbitniji je bio postignut uspeh iz srednje škole.


da li afirmativni bodovi važe za pripadnike vlaške nacionalne manjine?

Ne.
Da li misliš da bi trebalo?


Lično - nemam neko mišljenje po tom pitanju, ali je logično da ako imaju jedni, treba ta ista prava dati i drugim manjinama. Evo komšija je razočaran saznanjem da će ipak morati da sprema prijemni ispit.
gordanac gordanac 21:26 24.06.2014

Re: pitanja

Ne...bilo je i više studenata, i sa invaliditetom i nacionalnih manjina. Tada se nisu upisivali na osnovu afirmativnih bodova, već na osnovu uspeha iz srednje škole i nisu se studenti izjašnjavali kao pripadnici bilo koje manjine, da bi imali veća prava prilikom upisa. Pre dvadestak i više godina godina, biti Srbin, Rom, Makedonac, Slovenac, Rusin, Mađar .... nije bilo toliko bitno, niti se potenciralo, niti su tražena neka dodatna prava prilikom upisa. Najbitniji je bio postignut uspeh iz srednje škole.

Pa, to nije tačno - jer je proverljivo (podaci su dostupni) o broju romskih studenata (i žena i muškaraca) - a i taj broj je posledica aktivizma nekih ljudi u jednopartijskom društvu, nije se "dešavao sam od sebe", posledica je aktivizma pionira u uključivanju Roma u obrazovni sistem i otpor drugih tom procesu je bio popriličan.
Što se žena tiče, aktivizam je bio još izraženiji, i beleže se i studentkinje na post-diplomskim i doktorskim studijama, od kraja devedesetih, uključujući i studije Romologije na NU, nigde drugde, samo u Novom Sadu.
U vremenu o kom govoriš postojao je "ključ" i "jezik društvene sredine", ali ni jedno ni drugo - nije važilo za Rome, a o osobama sa invaliditetom i da se ne govori, prve "rampe" za pristup kolicima prave se tek od pre desetak godina, a regulacija "ključem" za druge nacionalne zajednice je tek izazivala netrpeljivost istom argumentacijom kao tvoja danas "da Srbi imaju manje prava".

Lično - nemam neko mišljenje po tom pitanju, ali je logično da ako imaju jedni, treba ta ista prava dati i drugim manjinama. Evo komšija je razočaran saznanjem da će ipak morati da sprema prijemni ispit.


Pa moraš se odlučiti - da li su "kvote" loše samo kad su Romi i osobe sa invaliditetom u pitanju ili nisu? Ili su dobre kad je vlaška nacionalna zajednica u pitanju? Da li "prava Srba" nisu ugrožena (ili su manje ugrožena) ako se pravo "kvota" uvede svim manjinama?
A prijemne ispite rade svakako.

A volela bih da tvoj komšija osobi sa invaliditetom sam saopšti da je "nepravedno" da njih bude 2% jer su time ugrožena njegova prava.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:00 24.06.2014

Re: pitanja

Ako se već slažemo da svi imaju ista garantovana prava na jednakost i pristupu svemu u društvu, čemu afirmativni bodovi?

Подсети ми овај -- и други низ коментара -- на ЈЕДАН ДАВНИ БЛОГ, где се већ расправљало о inkluziji, позитивној дискриминацији, предложеним решењима... Пре пет година водила се, дакле, слична расправа, с истим предрасудама, али -- без закона о inkluziji. Данас је закон ту, предрасуде такође, и неки исти аргументи :) Они против. А они за, они су се променили, јер више нису тек теорија, већ су нека деца прошла и пролазе кроз средње и основне школе, и нагомилана искуства, махом позитивна, постала су чињенице која оснажују идеју прихватања различитих.

И пре пет година неки су Војислави, који би се још припремали за inkluziju, и тамо, на оном некадашњем блогу од пре пет година, извесна elikris, чији ставови наликују овим малопре и горе изнетим, а за коју је libkonz написао: Elkris, da si ranije rođena, bila bi Hitleru desna ruka. -- дакле, такви су се, у име опреза, мудрости, здравог разума, традиције и породице, изјашњавали против туђих права и могућности.

Ипак, данас ствар лепше изгледа него пре пет година. За следећих пет, изгледаће још лепше.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:22 24.06.2014

Re: pitanja

Ako se već slažemo da svi imaju ista garantovana prava na jednakost i pristupu svemu u društvu, čemu afirmativni bodovi?

Иначе, сетих се, поводом овога, и једне занимљиве причице. Наиме, једно је Дете, од осам година, питало своју мајку зашто је добило исту оцену као Чамиља (ко погоди које је националности Чамиља, водим га да гледа Скупљаче перја!) а знало је боље одговор од Чамиље. А мајка јој је рекла да се не оцењују само знање, већ и труд, а Чамиља је уложила далеко више труда да дође до исте оцене, јер Чамиља живи у бараци са пуно браће и сестара у истој просторији, а Дете у само својој соби, Чамиља нема компјутер, а Дете га има, Чамиљи нема ко да помаже око школских задатака, јер њени родитељи нису завршили ни основну, а Дететови родитељи су добро образовни и могу да помогну Детету да учи, Чамиља нема ни исто времена као Дете за учење јер помаже мајци да се брине око браће и сестара, а Дете нема других обавеза осим да се игра и учи... И Дете је разумело.

Јеси ли ти?
Jelica Greganović Jelica Greganović 21:44 23.06.2014

Svi smo mi drugačiji.

Milan Novković Milan Novković 09:09 24.06.2014

Genetski definisana ...

...da se, često s nepodnošljivom lakoćom, rugaju drugačijima od sebe samih smatrajući da tako "ispadaju bolji"...

... parodija u ljudskoj jednačini gde sve češće (primer):

- Žuriš pa nemaš vremena, pošto ti je bog evolucije usadio radoznalost, ...

- ... da vidiš da je napirlitano i nasmejano, pa slatkorečivo zlo u stvari zlo uvek nekako posebno potentno u kratkim intervalima kada je prevara u pitanju, i mora da bude tako kao što koka-kola mora da koristi višak šećera pošto u piće stavljaju i so da bismo ga više pivi zbog fiozioloških razloga. A i taj šećer je uglavnom beskorisna fruktoza koja se metaboliše samo u jetri na skoro identičan način metabolisanju alkohola uz divno proto-cirozni cross-binding proteina (ovo su mi, kobajagi, sve metafore

- ... da proceniš da li ti je gubiti dragoceno vreme na često ili uvek nadrndane, a u osnovi kvalitetne ljude, gde je sad nadrndanost "šema" koja bi trebala, valjda, da isto tako donosi neke "rezultate".

... dok ti, u stvari, ništa više ne fali u ovoj današnjoj eksploziji kreativnosti, gde mi u naučno-tehnološko-umetničko-socijalnom smislu živimo raj od revolucije, od genija dobrote i blagosti, pa iskrenosti koju, u stvari, većina nas nosi u sebi, uz isto tako eksplozivnu kreativnost i radoznalost, koji su norma.

Tužna boljka proto-elite u Srbiji, kolektivno ludilo upljuvavanja u pljuvanju po drugima, koja tako postiže neku ravnotežu, boljka t.j., tešku za narušiti, pre nego što se otvore poslednja vrata u poslednjem krugu "trke" gde se na cilju postaje pozitivan primer široj publici.

oskar-z-wild oskar-z-wild 10:55 24.06.2014

Da li i ovo spada u temu?

beleška o razlozima, motivima i nesavladivosti ljudske potrebe da negativno definišu druge i da se, često s nepodnošljivom lakoćom, rugaju drugačijima od sebe samih smatrajući da tako "ispadaju bolji", beleška o teoriji "prirodnosti" netrpeljivosti prema različitima i "neprirodnosti" regulacija, propisa i zakona koji ponašanje zasnovano na takvoj netrpeljivosti zabranjuju -


Zamislimo dan kada je Margareta Thatcher objavila da se gradi Canary Warf (na slici).



I zamislimo da su ugledne novine pustile ove komentare:




...pokusavam da zamislim lepe zgrade, soping molove, oblakoder, uredjena setalista obalom....rojeve komaraca, plasticne flase, kante, stabla,uginulu stoku.. koju nosi Sava.... Nesto mi se tu ne slaze !
(Zoran, 24. jun 2014 11:16)

# Link komentara
Preporučujem (0)
Ne preporučujem (0)
Šta je ovo
ja danima pokusavam da izguglam Eagle Hill. Ne postoji.Postoje nekakve skole sa tim imenom. AV nam je obecao da cemo vec krajem ove godine ziveti bolje. Do kraja godine jos 4-5 meseci a mi zivimo sve gore. Ovaj cirkus oko grada na vodi ce biti jos veci. Cekam kraj godine da vidim koliko je grad dao za uredjenje gradskog zemljista.Platicemo mi gradjani jer poredovih 80% povecanja poreza na imovunu bice i sledece godine povecanje za jos toliko. Kritikovali su onu repliku kod buvljaka. Koliko kosta oa skela sa bilbordom na Zeleznickoj stanici. Gde ce da se i kako ce da se vozi gradjevinski materijal za pocetak izgradnje kada pruga jos stoji a Prokop ni zadve godine nece biti gotov. Kada cemo umesto makete da vidimo stvarne projekte onog sto ce da se gradi.Prvo cirkus sa policijom pa cirkus sa arapima da se narod ne zamajava sa sve losijim zivotom.Pitam se sta je sledece
(Vozdovac grad na vodi, 24. jun 2014 11:14)

# Link komentara
Preporučujem (+1)
Ne preporučujem (0)
Šta je ovo
Bice prelepo,svaka cast...
(Full90, 24. jun 2014 11:13)

# Link komentara
Preporučujem (0)
Ne preporučujem (0)
Šta je ovo
А до пролећа ко жив, ко мртав.
(Abu zajeb,
24. jun 2014 11:12)

# Link komentara
Preporučujem (+1)
Ne preporučujem (0)
Šta je ovo
@Marija78
Vidim da ste navikli u Vašoj centrali na fine manire, ali nisam ja gospođo Vaš ortak da mi se tako obraćate. To će moći kada budete ponovo olobađali Beograd, kao vaši polupismeni prethodnici 1945.
Rekao sam šta nije jasno.
To što je nešto na javnoj raspravi nije odgovor na moje pitanje. Ko je od stručnih tela odobrio projekat, a da to nije SNS arhitektonski podmladak sa megatrenda? Možete li navesti neko ime? Kada je održan konkurs? Javne rasprave i služe tome da se protera ono što su vaši "vizionari" zamislili, viđeno više puta. Dodajmo i ovo, kad me već vučete za jezik:

„Уколико Влада Републике Србије утврди неку од напред наведених локација као локацију од значаја за Републику Србију, за такву локацију није обавезна израда конкурса.“

Imate li nešto da dodate? KONKURS NIJE ORGANIZOVAN. N-E-M-A K-O-N-K-U-R-S-A. Dakle, Vučko je jedini konkurs. Vučko je promenio GUP. Gde je struka? Šta Vama još nije jasno?
(nedemokrat, 24. jun 2014 11:10)

# Link komentara
Preporučujem (+5)
Ne preporučujem (0)
Šta je ovo
Jer poceo da se gradi prokop koji je preduslov za gradjenje tu NIJE ..ko moze da kupi te silne stanove u Srbiji ..NIKO..skoro sam siguran da je ovo sarena laza da zamajavaju narod dok rade po naredbi nemacke sve sto im traze ..prodaja svega vrednog nemackoj ,prepustanje severa kosova taciju ,smanjivanje penzija i plata a sa druge strane zamajavas narod sa par bilborda kao sto je DS radio sa metrom, solarnom elektranom itd dok u drzavi cveta organizovani kriminal.
[Komentar poslat iz B92 Android aplikacije (Android Robot by Google, CC BY 3.0)] (dzonikg, 24. jun 2014 11:10)

# Link komentara
Preporučujem (+2)
Ne preporučujem (0)
Šta je ovo
A sta je sa nasipima i drugim sistemima za zastitu od poplava?Zasto Vučić zamajava narod sa ovakvim glupostima?
[Komentar poslat iz B92 Android aplikacije (Android Robot by Google, CC BY 3.0)] (eto, 24. jun 2014 11:08)

# Link komentara
Preporučujem (+2)
Ne preporučujem (0)
Šta je ovo
Da, ali uzmite u obzir i poplave koje su nas zadesile, one su uticale u nekoj meri na sve u Srbiji. Dal na jesen dal na prolece, isto mu dodje, bitno je da se pocne.
(Dzoni #, 24. jun 2014 11:03)

# Link komentara
Preporučujem (+2)
Ne preporučujem (-2)
Šta je ovo
@Zoran

Da su Arapi tako razmisljali, Dubai bi i dalje bio pesak...
(da s, 24. jun 2014 11:03)

# Link komentara
Preporučujem (+1)
Ne preporučujem (-2)
Šta je ovo
Vreme je da Beograd opravda svoje ime.
(Opasna mala2, 24. jun 2014 10:51)

Jeftinije bilo da svako okreci svoju kucu u belo.
(Zoran, 24. jun 2014 11:02)

# Link komentara
Preporučujem (+3)
Ne preporučujem (0)
Šta je ovo
Pa ovo izgleda odvratno gomila solitera + ovo ogromno sto liči na ... pa jel moguće da oni ili mozda bolje reći on može da radi šta hoće i da niko ne pita ama baš ništa građane Srbije i Beograda . U Švajcarskoj se ide na referendum za mnogo manje važne stvari a nas ko šiša.Pa ko će to da živi u ovim milionima kvadrata i ko će i od kojih para tu da kupuje... I slažem se za sve komentare vezane za floru i faunu Ratnog ostrva i uopšte priobalja Save i Dunava. Nadam se da će se protiv ovog rugla svi pobuniti čak i oni koji su glasali za SNS ali ne za ovo. Bolje te silne pare da uložimo u poljoprivredu iskoristimo pruženu šansu i izvozimo meso ali ono proizvedeno u Srbiji a ne da varamo Svet i tako se brukamo.Ali čini mi se da vlast ne želi jakog,bogatog seljaka a ni radnika, takvi nisu pogodni za manipulaciju i ucene... Tužno a opet smo se po ko zna koji put ponadali da će biti drugačije,bolje...
(Rakovica 70, 24. jun 2014 11:02)

# Link komentara
Preporučujem (0)
Ne preporučujem (0)
Šta je ovo
Mole se svi botovi da imaju malo mere.
(Zoran, 24. jun 2014 11:00)

# Link komentara
Preporučujem (+3)
Ne preporučujem (0)
Šta je ovo
Srbijo probudi se iz ove noćne more!
(nex, 24. jun 2014 10:59)

# Link komentara
Preporučujem (+2)
Ne preporučujem (0)
Šta je ovo
Alo bre "reformatori" sa "doktoratima", mante nas vaših "projekata" i blebetanja.
(bane, 24. jun 2014 10:58)

# Link komentara
Preporučujem (+3)
Ne preporučujem (0)
Šta je ovo
A favela preko puta na drugoj obali?
[Komentar poslat iz B92 Android aplikacije (Android Robot by Google, CC BY 3.0)] (matrix, 24. jun 2014 10:58)

# Link komentara
Preporučujem (+1)
Ne preporučujem (0)
Šta je ovo
Ovaj projekat je pun pogodak, jer ce proizvesti nova radna mesta.
(Telefonista, 24. jun 2014 10:55)

# Link komentara
Preporučujem (+104)
Ne preporučujem (-22)
Šta je ovo
@Sara Kej,bravo za koment.evo krenuse mi suze od srece,nznm sta da radim ,dal da ih brisem ili da skocim sa zgrade...
[Komentar poslat iz B92 Android aplikacije (Android Robot by Google, CC BY 3.0)] (Srdjan Bg, 24. jun 2014 10:54)

# Link komentara
Preporučujem (+8)
Ne preporučujem (-102)
Šta je ovo
Iskustvo nas uci (ili ne kako koga) da tu ima raznih milionskih penala napisanih sitnim slovima pa se nadam da je to neko dobro procitao. Koliko smo ocajni potpisacemo sve samo da dobro zvuci. Nekako mi je veca verovatnoca da ce sve otici u tom smeru
(alex, 24. jun 2014 10:52)

# Link komentara
Preporučujem (+13)
Ne preporučujem (-137)
Šta je ovo
Neka košta, šta košta, samo da ne gledamo više ono sivilo. Vreme je da Beograd opravda svoje ime.
(Opasna mala2, 24. jun 2014 10:51)

# Link komentara
Preporučujem (+141)
Ne preporučujem (-22)
Šta je ovo
Ovo je najlepsa vest do sada , predizborna obecanja nisu bila lazna , uz ovaj projekat ce se zaposliti ljudi na samom podizanju objekta , projektanti , radnici svi ce imati pune ruke posla , kada se sve zavrsi imacemo veci broj turista a i nekretnine u okolini ce poskupeti...
(goran, 24. jun 2014 10:48)

# Link komentara
Preporučujem (+129)
Ne preporučujem (-35)
Šta je ovo
Pola 11, a nema jos uvek SNS Botova ??? Nadam se da je jutarnja kafa u pitanju, brinem se...
(Sale, 24. jun 2014 10:35)
Tema je tako lepa i inspirativna! Nestalo argumenata, a ..?

(samo vas gledamo..., 24. jun 2014 10:48)

# Link komentara
Preporučujem (+19)
Ne preporučujem (-136)
Šta je ovo
Pre ce biti na kukovo leto.
(Kad ce Coki u zatvor ?, 24. jun 2014 10:46)

# Link komentara
Preporučujem (+16)
Ne preporučujem (-129)
Šta je ovo
kad se u srbistanu ovako nesto napravi,ljudi ce verovatno da zive na drugoj planeti
(poluljudi, 24. jun 2014 10:44)

# Link komentara
Preporučujem (+14)
Ne preporučujem (-131)
Šta je ovo
nemam šta da kažem. ovo je kriminal i to svako zna...
[Komentar poslat iz B92 Android aplikacije (Android Robot by Google, CC BY 3.0)] (Diktatura !, 24. jun 2014 10:43)

# Link komentara
Preporučujem (+29)
Ne preporučujem (-135)
Šta je ovo
Da iskoristimo sledeći poplavni talas. Potopljene ce biti Savska i Karadjordjeva, a u toku je tender za nabavku gondola i konkurs za gondolijere, javlja agencja Vućko pita.
[Komentar poslat iz B92 Android aplikacije (Android Robot by Google, CC BY 3.0)] (D61, 24. jun 2014 10:41)

# Link komentara
Preporučujem (+16)
Ne preporučujem (-135)
Šta je ovo
Konačno ćemo dobiti svetsku metropolu u onakvom svetlu, u kakvom i treba da bude.
(Jeca AR, 24. jun 2014 10:41)

# Link komentara
Preporučujem (+137)
Ne preporučujem (-30)
Šta je ovo
@arrrr
Pa evo ovo je pocectak realizacije jednog od ostvarnja,a slazem se da treba dati priotitet poplavjenim podrucjima ali isto tako ne moze stati potpuno inesticioni sektor iz tog razloga, jednostavno je bitno napraviti balans ako je to ikako moguce...
(Ana89, 24. jun 2014 10:40)

# Link komentara
Preporučujem (+142)
Ne preporučujem (-13)
Šta je ovo
Evo vrlo jasne poruke svim skepticima. Kada nikne BG na vodi, nadam se da ćemo svi biti ponosni.
[Komentar poslat iz B92 Android aplikacije (Android Robot by Google, CC BY 3.0)] (Dane, 24. jun 2014 10:40)

# Link komentara
Preporučujem (+146)
Ne preporučujem (-41)
Šta je ovo
Ništa dok ne vidim maketu.
[Komentar poslat iz B92 Android aplikacije (Android Robot by Google, CC BY 3.0)] (Dragan - BOR, 24. jun 2014 10:37)

# Link komentara
Preporučujem (+26)
Ne preporučujem (-87)
Šta je ovo
Za sumnjicave da Vucic ovo nece da ispuni: Ovo je previse nepotrebno Srbiji, a i Beogradu, tako da su realne sanse da ce to da se napravi.
(Zoran, 24. jun 2014 10:36)

# Link komentara
Preporučujem (+25)
Ne preporučujem (-81)
Šta je ovo
Rekli mi iz stranke da koristim ime Mile i da pisem kako je nas vodja divan sto ovom prilikom i cinim. Ne znam sta je to master plan, ja sam na gradjevinskom fakultetu ucio za plan detaljne regulacije ali mi se svidja kako zvuci! Mora da je mnogo dobro i sareno! Nadam se samo da nije na arapskom jer arapski ne znam!
(Mile bot, 24. jun 2014 10:36)

# Link komentara
Preporučujem (+35)
Ne preporučujem (-141)
Šta je ovo
Pola 11, a nema jos uvek SNS Botova ??? Nadam se da je jutarnja kafa u pitanju, brinem se...
(Sale, 24. jun 2014 10:35)

# Link komentara
Preporučujem (+43)
Ne preporučujem (-132)
Šta je ovo
nedemokrat@
Nacrt izmena i dopuna Generalnog plana Beograda, a u vezi sa projektom „Beograd na vodi“, na javnom je do 9. jula. Sta ti nije jasno...
(Marija78, 24. jun 2014 10:35)

# Link komentara
Preporučujem (+103)
Ne preporučujem (-17)
Šta je ovo
A sta ako se ovo izgradi i pokaze njegova isplativost? Koga cemo onda da mrzimo?
Miso, plasim se...
(Sokarijus, 24. jun 2014 10:32)

# Link komentara
Preporučujem (+119)
Ne preporučujem (-21)
Šta je ovo
Pa bilo je na jesen, a sad na prolece.Ne lipsi magare do zelene trave.
(mile, 24. jun 2014 10:30)

# Link komentara
Preporučujem (+35)
Ne preporučujem (-128)
Šta je ovo
Da li ce Arapi uloziti tri milijarde eura ili ce.se.Srvija zaduziti tri milijarde eura za propali projekat je velika razlika gospodo vadikali.
[Komentar poslat iz B92 Android aplikacije (Android Robot by Google, CC BY 3.0)] (Bojan, 24. jun 2014 10:27)

# Link komentara
Preporučujem (+44)
Ne preporučujem (-99)
Šta je ovo
A уговор са Етихадом? Не? Хоћете и ово на тај начин да спроведете у дело? Са 25% подршке се понашате горе него СПС почетком 90тих.
(Богдан, 24. jun 2014 10:26)

# Link komentara
Preporučujem (+49)
Ne preporučujem (-107)
Šta je ovo
stvarno se nadam da nece proci kao prokop....
[Komentar poslat iz B92 Android aplikacije (Android Robot by Google, CC BY 3.0)] (milan, 24. jun 2014 10:26)

# Link komentara
Preporučujem (+121)
Ne preporučujem (-5)
Šta je ovo
Neka novinari kad vec nece rukovodioci projekta sami da kazu sledece:
1. Ko radi idejni projekat i za koje tacno objekte radi. Kda se idejni zavrsava i kada ce proci reviziju..ć
2. Ko radi odnosno ko ce raditi glavni projekat i kada ce proci kompletnu proceduru u JKP, PP policiji, Ministarstvu, sekretarijatu....
3. Da li je ugovorena uopste izrada projektne dokumetnacije.
4. Nista se ne moze raditi na osnovu Master plana, master plan je pocetak price i do pocetka gradnje mora, za ovakav projekat, sve da se pre 6 meseci krenulo u proceduru pripreme dokuemtnacije da prodje najmanje 1-1.5 g.dana.
5. Sta je sa studijom o proceni uticaja na zivotnu sredinu, ko je radi, kada je prezentacija, javna rasprava i td...

Toliko!
(D, 24. jun 2014 10:24)

# Link komentara
Preporučujem (+47)
Ne preporučujem (-120)
Šta je ovo
Taman za to vreme da Neša uradi još jedan doktorat :)
[Komentar poslat iz B92 Android aplikacije (Android Robot by Google, CC BY 3.0)] (Nenad-EU, 24. jun 2014 10:23)

# Link komentara
Preporučujem (+56)
Ne preporučujem (-116)
Šta je ovo
Ja na ovoj maketi izbrojah sedam mostova, od kojih tri krecu iz tzv. Beograda na vodi, i prakticno su polozeni tik iznad vode!!

Znaci obustavice se recni saobracaj, a kad Sava poraste, poplava???
(nema veze, ionako je sarena laza!!, 24. jun 2014 10:22)

# Link komentara
Preporučujem (+42)
Ne preporučujem (-113)
Šta je ovo
Monumentalan projekat kakav Beograd i zasluzuje.Najbolje je sto ce biti dosta posla za gradjevinare.
(Miomir, 24. jun 2014 10:22)

# Link komentara
Preporučujem (+140)
Ne preporučujem (-46)
Šta je ovo
Neki plaćaju drogu, a ovi su na tzv. besplatnim drogama.Daj malo i nama,narodu...shvatila sam od kad je ovo na vlasti ono "krstim se i rukama i nogama".Ljudi moji,pa jel ovo moguće...?
(zarobljena princeza, 24. jun 2014 10:21)

# Link komentara
Preporučujem (+38)
Ne preporučujem (-121)
Šta je ovo
E pa tako, nek je sa srećom i da uhvatimo priključak sa svetskom arhitekturom obnovom naših lepotica poput zgrade Beogradske zadruge.
(Boris Janković, 24. jun 2014 10:02)

Obnova Beogradske zadruge-priključak sa svetskom arhitekturom???? A ovo "lepotica" je naročito poetično da se us****. Pogotovo kad je ta nesrećna zgrada samo okrečena i ništa više. Takve zgrade se u "svetskoj arhitekturi" RESTAURIRAJU i to deset i više godina a ne tri meseca kao ova naša.

Dajte bre botovi sjašite više, ako Boga ima. Koje sve gomile budalaština ću da pročitam da je to neviđeno.

(zaluđeni, 24. jun 2014 10:21)

# Link komentara
Preporučujem (+67)
Ne preporučujem (-133)
Šta je ovo
Ako vam proleće proleće, pazite da vam leti ne uleti !
(Tenkre, 24. jun 2014 10:21)

# Link komentara
Preporučujem (+49)
Ne preporučujem (-114)
Šta je ovo
Na Kukovo Leto,iako bude ima da ispadne neki monstrum, umesto Savamalu da srede da bude atrakcija
(Alan Ford, 24. jun 2014 10:19)

# Link komentara
Preporučujem (+38)
Ne preporučujem (-110)
Šta je ovo
Poštovani Gradonačelniče, da li sa ovim dotičnim gospodinom možete i planirate da privučete investitore i uzgradite Beograd?! [link]
(Frustrirani beograđanin, 24. jun 2014 10:18)

# Link komentara
Preporučujem (+34)
Ne preporučujem (-133)
Šta je ovo
Jedva cekam da kupim stan ovde, bice to divno kao u Evropi. nego kakvi su uslovi za stambene kredite ovih dana? imam platu 19 hiljada dinara, hoce li moci stan na kredit bez ucesca?
(kazna, 24. jun 2014 10:17)

# Link komentara
Preporučujem (+73)
Ne preporučujem (-148)
Šta je ovo
Joooj kad navali sad ovih 800.000 nezaposlenih da kupuje stanove i lokale - nećemo moći mi "zaposleni" sa platom od 40.000 din. da dođemo na red....
Jedva sam se od njih dokopao po par stančića u Belvilu i Vojvode Stepe...
Sad kad nastane jagma, obrali smo bostan!
A tek kad ulete u Šoping molove - opustošiće ih.
Odmah Vučiću da gradiš još jedan! Ne čekaj ništa.
Veći...

Šalu na stranu, video sam glupe ( kako reče Premijer ) ideje i planove ali za nešto ovako, potreban je poseban talenat
Pokvarenjaštvo se podrazumeva.
(Bojan Todorović, 24. jun 2014 10:17)

# Link komentara
Preporučujem (+78)
Ne preporučujem (-145)
Šta je ovo
Beograd na vodi je pun pogodak vlade!!Narod je dobro izglasao a ko sumnja uskoro ce mus e otvoriti oci!!!
(kalina, 24. jun 2014 10:17)

# Link komentara
Preporučujem (+140)
Ne preporučujem (-71)
Šta je ovo
@sara kej a sta je ispunio do sad?
(arrrr, 24. jun 2014 10:15)

# Link komentara
Preporučujem (+36)
Ne preporučujem (-136)
Šta je ovo
Izgradnjom Beograda na vodi, desna obala Save ce dobiti izgled modernih svetskih metropola.
(Ognjen, 24. jun 2014 10:14)

# Link komentara
Preporučujem (+143)
Ne preporučujem (-64)
Šta je ovo
Imamo "Obrenovac na vodi" za sada tako da nije problem da imamo i "Beograd na vodi." nakon "Obrenovca na vodi".A i blizu su.

Koja rupetina od drzave i narod u njoj van svakog komentara.
(Tako i treba za ovaj pismen,vredan i pametan narod., 24. jun 2014 10:14)

# Link komentara
Preporučujem (+55)
Ne preporučujem (-136)
Šta je ovo
Koje stručno telo je odobrilo ovaj čuveni projekat osim Vučka? Da li je neko ovde čuo za GUP? DUP? Nešto slično? Ah da, Vučko ipak zna najbolje. Struka će, ako baš dotle dođe, za par evra lako da zažmuri. Koji smo mi brlog.
(nedemokrat, 24. jun 2014 10:12)

# Link komentara
Preporučujem (+48)
Ne preporučujem (-140)
Šta je ovo
Konacno jos jedan shopping mall.
(User21, 24. jun 2014 10:12)

# Link komentara
Preporučujem (+40)
Ne preporučujem (-93)
Šta je ovo
Investiranjem preko dva miliona eura u obnovu zdanja Beogradse zadruge, investitor je pokazao ozbiljnost i namere u vezi projekta Beograd na vodi.
(Tamara, 24. jun 2014 10:11)

# Link komentara
Preporučujem (+147)
Ne preporučujem (-61)
Šta je ovo
Obzirom na velicinu i ozbiljnost ovoga projekta, bilo je nerealno ocekivati da bi se pre moglo poceti sa gradnjom.
(Slavko, 24. jun 2014 10:09)

# Link komentara
Preporučujem (+140)
Ne preporučujem (-52)
Šta je ovo
Tesko da ce i Premijer da doceka prolece kao najveci drzavnik u poslednjih 100 godina, kako kazu njegovi botici, a kamoli Beograd na vodi.
Sve mi se cini da idu polako ali sigurno u zaborav i on i njegovi grandiozni projekti.
Mnogo naroda ovde nema glavu, ali svi imaju stomak.
(malo tesko, 24. jun 2014 10:07)

# Link komentara
Preporučujem (+50)
Ne preporučujem (-134)
Šta je ovo
Sta ce sada DS da kaze, oni se konstantno brinu za Beograd na vodi...
(tara, 24. jun 2014 10:07)

# Link komentara
Preporučujem (+134)
Ne preporučujem (-54)
Šta je ovo
Beograd ce dobiti jedan veliki pano, 30 metara. E to ne sumnjam da ce biti.
[Komentar poslat iz B92 Android aplikacije (Android Robot by Google, CC BY 3.0)] (Mileva iz Surcina, 24. jun 2014 10:05)

# Link komentara
Preporučujem (+54)
Ne preporučujem (-116)
Šta je ovo
Ko je potpisao dozvolu da se unisti zivi svet na Velikom Ratnom Ostrvu??? U tim istim Emiratima ne smete ni zbun da posecete bez dozvole a ovde divlja ko kako hoce, samo da strpa pare u dzep a ostali neka pockaju.
(Iznogud, 24. jun 2014 10:04)

# Link komentara
Preporučujem (+32)
Ne preporučujem (-118)
Šta je ovo
E pa tako, nek je sa srećom i da uhvatimo priključak sa svetskom arhitekturom obnovom naših lepotica poput zgrade Beogradske zadruge.
(Boris Janković, 24. jun 2014 10:02)

# Link komentara
Preporučujem (+143)
Ne preporučujem (-73)
Šta je ovo
Hahahah…ahah !

(sALE, 24. jun 2014 10:01)

# Link komentara
Preporučujem (+82)
Ne preporučujem (-127)
Šta je ovo
Obecavam , platicu sve racune, ove nove uvecane...na prolece...kukovo. muka mi od tih vasih najava. Dajte vi ugovore da mi vidimo ko se koliko ugradio! Ajde preposteni, pokazujte, ja na rec nikom vise ne verujem.
(novosadjanin, 24. jun 2014 09:58)

# Link komentara
Preporučujem (+91)
Ne preporučujem (-138)
Šta je ovo
Ajd nek je sa srecom.
da i ovaj soc realisticki Beograd zalici na nesto.
(kocnicari-shtp!, 24. jun 2014 09:58)

# Link komentara
Preporučujem (+135)
Ne preporučujem (-64)
Šta je ovo
Kome treba ovo? Pa narod nema ni za hleb! Kome trebaju trzni centri, kome trebaju brze hrane, kome trebaju radnje kad je novcanik prazan? Vucicu, sagradi neku fabriku da ljudi rade a ovo cemo nocu dok spavamo i sanjamo.
[Komentar poslat iz B92 Android aplikacije (Android Robot by Google, CC BY 3.0)] (markuni, 24. jun 2014 09:58)

# Link komentara
Preporučujem (+74)
Ne preporučujem (-131)
Šta je ovo
Zasto na vodi? Zar nece biti( ako uopste i bude) pored vode?
(Ja sam, 24. jun 2014 09:55)

# Link komentara
Preporučujem (+66)
Ne preporučujem (-127)
Šta je ovo
Pitam se koliko je nase zemlje je Aco dao za ovo. Hoce li sve nase povrce njima otici dok mi uvozimo od nemacke?
(Mmm, 24. jun 2014 09:54)

# Link komentara
Preporučujem (+76)
Ne preporučujem (-135)
Šta je ovo
predlog: preselite SVE stanovnike Srbije u Beograd a ostatak zemlje prodajte.
Garantovano imacemo lep zivot nekoliko godina!
Uostalom da li iko ovde razmislja na duzi rok? Sumnjam!
(iskren, 24. jun 2014 09:53)

# Link komentara
Preporučujem (+87)
Ne preporučujem (-134)
Šta je ovo
Ha ha ha

(nada, 24. jun 2014 09:53)

# Link komentara
Preporučujem (+62)
Ne preporučujem (-132)
Šta je ovo
..."Kao najava događaja, ispred Železničke stanice -- PROKOP -- postavljen je veliki reklamni pano, dužine 30 i visine 12 metara"...

uf, pardon ne treba ono PROKOP, to je već više puta završeno u proleće, zar ne?
(ZLOBEX, 24. jun 2014 09:52)

# Link komentara
Preporučujem (+83)
Ne preporučujem (-142)
Šta je ovo
Sve je to lepo i treba da se radi i gradi, ali realno ko ce kupiti ta 2 miliona kvadrata stambenog prostora, to mi nije jasno... Prilikom projektovanja pre glavnog projekta ide idejni projekat, a pre njega generalni sa prethodnom studijom izvodljivosti i studijom izvodljivosti. Malo mi je čudno, da ako je ovakav kapitalni projekat prosao svu tehničku dokumentaciju, kako je moguće da su arapski investitori i dalje zainteresovani za nešto ovako!? Ovo čisto razmatram iz ugla profesije, jer mi je skroz čudno... Ali iskreno iz sveg srca zelim da ja grešim i da ce ovaj projekat stvarno zaživeti.
[Komentar poslat iz B92 Android aplikacije (Android Robot by Google, CC BY 3.0)] (Mićko, 24. jun 2014 09:49)

# Link komentara
Preporučujem (+86)
Ne preporučujem (-7)
Šta je ovo
Pa nemojte preko reda. Prvo solarni park, IT centar u Indjiji, kanal do Egejskog mora... I pre svega, da se smanje plate i penzije.

(zzz, 24. jun 2014 09:47)

# Link komentara
Preporučujem (+207)
Ne preporučujem (-117)
Šta je ovo
Kako sad u prolece???

Zar Vodja nije rekao da gradnja pocinje u septembru???

U prolece koje godine, kog veka???

(a da, to je bilo pred izbore!!, 24. jun 2014 09:46)

# Link komentara
Preporučujem (+216)
Ne preporučujem (-138)
Šta je ovo
Ajd sto misle da smo glupi, al da misle i da smo slepi?!? Pa ovo na slici nije Beograd, kolko je ovo mostova? Kakav je ovo reljef, topografija. Pride, nije ni lepo...Gospodo, znate ono sa tarabom i sta na njoj pise.

(tako nam i treba, 24. jun 2014 09:46)

# Link komentara
Preporučujem (+114)
Ne preporučujem (-140)
Šta je ovo
Sve sto premijer najavi, to i ispuni. Pohvale za ovako veliki projekat. Nadam se u uspesnom ostvarenju zamisljenog.
(Sara Kej, 24. jun 2014 09:43)

# Link komentara
Preporučujem (+150)
Ne preporučujem (-211)
Šta je ovo
Mosa. Mosa i na prolece

(cbs, 24. jun 2014 09:41)

# Link komentara
Preporučujem (+108)
Ne preporučujem (-136)
Šta je ovo
Bg na vodi, trn u oku opoziciji...

(dada, 24. jun 2014 09:40)

# Link komentara
Preporučujem (+152)
Ne preporučujem (-137)
Šta je ovo
Aha...
A koje godine?

[Komentar poslat iz B92 Android aplikacije (Android Robot by Google, CC BY 3.0)] (BG, 24. jun 2014 09:39)

# Link komentar


Pitam se:

1. Zašto B92 odabire šljam komentare i šta želi da postigne? Da li novinari B92 podstiču iracionalno ponašanje?

2. Da li u Srbiji stvarno postoji ovoliki broj poremećenih komentatora ili su to botovi?

3. Da li bi bilo pametnije organizovati neku vrstu kreativnog naticanja u nevladinom sektoru o tome šta bi beograđani voleli da vide u tom budućem delu Beograda?

4. Zar su u Srbiji ostale da žive samo budale?


5. Da li mediji (B92) treba da podstiču netrpeljivost i da toksifikuju svakodnevnicu u Srbiji.

GORDANAC:
Koliko rasprava nam treba da bismo razumeli da se u pravilima o poštovanju i uvažavanju drugačijih od nas samih radi o elementarnoj ljudskosti mnogo više nego o zakonima koji su tek nedavno (pre nekoliko decenija) doneti e da bi zabranili da se prema tim, drugačijim od nas po bilo kom osnovu, ophodimo i ponašamo ikako drugačije nego kao prema ljudskim bićima?

gordanac gordanac 21:43 24.06.2014

Re: Da li i ovo spada u temu?

Da li spada u temu? (sve, uključujući pitanja):
1.
1. Zašto B92 odabire šljam komentare i šta želi da postigne? Da li novinari B92 podstiču iracionalno ponašanje?

2. Da li u Srbiji stvarno postoji ovoliki broj poremećenih komentatora ili su to botovi?

3. Da li bi bilo pametnije organizovati neku vrstu kreativnog naticanja u nevladinom sektoru o tome šta bi beograđani voleli da vide u tom budućem delu Beograda?

4. Zar su u Srbiji ostale da žive samo budale?

5. Da li mediji (B92) treba da podstiču netrpeljivost i da toksifikuju svakodnevnicu u Srbiji.

Ne znam.
Ako dobro razumem - radi se o netrpeljivosti po osnovu nečijeg političkog stava (recimo). Mada ne čitam nikakva znanja o bilo kakvoj politici, više čitam politički folklor, obično sasvim neproduktivan.
I liči na uobičajeni "food fight" koji je skoro redovan i neizbežan na blogovima, forumima, društvenim mrežama, svuda gde se komentariše. To neki ljudi od milja zovu "političkom raspravom" (Jes' pajz da nije :))
Šta treba s time da rade onilne mediji?
Ni to ne znam, to je na njima da procenjuju i donose odluke. Mislim da je na čitaocu odluka - ako hoćeš čitaš, ako nećeš - ne moraš.
Sam svako o tome donosi odluku, slobodnim izborom.

Problem sa ovako neproduktivnim food fight razmenom je u tome što "ukidanje" ili "dozvoljavanje" ide po vrlo skliskoj liniji - slobode govora.
Mogu samo da ti kažem svoj stav - ja sam protiv donošenja bilo kakve odluke koja nosi dvoumicu o tome ugrožava li se njome sloboda govora, protiv sam "banovanja", protiv "selekcije" na osnovu političkih uverenja, osim u slučajevima propisanih zakonom kad je u pitanju sloboda govora na internetu.
Dijalog postoji samo među neistomišljenicima, inače je ćaskanje, a da bi se bilo "neistomišljenik" mora se nešto misliti, food fight ovakve vrste nije mišljenje to je saopštavanje sopstvenog neznanja o nečemu ili o svemu.
Biva, redovno.
Da li bih volela da komentari izgledaju drugačije?
Bih.Ali - nisu. Biće, verovatno.
oskar-z-wild oskar-z-wild 22:15 24.06.2014

Re: Da li i ovo spada u temu?

EDIT:
5. Da li mediji (B92) treba da podstiču netrpeljivost i da toksifikuju svakodnevnicu u Srbiji i o Srbiji?
oskar-z-wild oskar-z-wild 22:18 24.06.2014

Re: Da li i ovo spada u temu?

komentari izgledaju drugačije?
Bih.Ali - nisu. Biće, verovatno.

Hvala, sad mi je lakše!
oskar-z-wild oskar-z-wild 23:47 24.06.2014

Opet o komentarima na B92

Netrpeljivost prema drugačijima je, ipak, slobodan izbor. A naši izbori nas čine onakvim kakvi smo, nezavisno od naših ličnih svojstava.

Hoćemo li netrpeljivosti biti skloni ili ne čini se da ipak sami o tome donosimo odluke.

Propisi nam samo kažu ako i kad smo napravili - pogrešan izbor, ništa više.


Mislim da je potrebno u ovom momentu uraditi više kroz edukaciju - od kolevke do groba - da bi se učinio jedan dalji korak u vođenju stanovništva ka toleranciji i slobodnom izboru.

Deo posla treba da uradi država kroz medije i školstvo, a drugi deo posla moraju da urade Elektronski Mediji. List Politika, na primer, moderira komentare čitalaca i čini izbor. Studio B92 takođe moderira, ali moderira negativno tako što bira i ponavlja glupe i prizemne komentare kojima je cilj zajedljivost i izazivanje besa kod drugih čitaoca. B92 mora i dalje da bude model za našu kulturu, bez obzira da li ostali mediji nazaduju ili ne.

Društvo mora da se oblikuje neprestano. Ali neprestano ponavljanje prizemnih komentara upravo oblikuje društvo, ali "negativno".

Ako se želi uticati za bolje društvo onda je po meni najvažnije izbaciti komentare koji su uvredljivi što se tiče arapskih i drugih investitora. Azerbejdžanskom Predsedniku smo postavili statuu u centar Beograda. Ne moramo tako raditi sa svima, ali recimo građanima bi trebalo reći da je pristojno da izražavaju zahvalnost kada se neka dobra dela čine - čak i kad su u pitanju stari neprijatelji (kao Japanci, na primer).

Ljude takođe treba potsetiti da je zahvalnost isplatljivija od nezahvalnosti. To je svima očigledno u privatnom životu, ali važi i na društvenom nivou.

Glasanje tj. anketiranje svakog komentara je prilično obesmišljeno pa se može zameniti ili izbaciti. Čemu podsticanje takvog glupog naticanja i svakodnevno digitalnog odmeravanja društvenog pulsa?

Pošto je očigledno da iste ličnosti postavljaju komentare, može se tražiti obavezan nik - tako bi se birali samo bolji komentari od istih ličnosti. U digitalnoj eri u kojoj živimo moramo kontrolisati algoritme.

Ja sam baš zahvalan što je zgrada Zadruge, koja sticajem okolnosti nije mogla biti "okrečena" od 1941 ponovo zablistala - posle 74 godina. To je takođe jedan od koraka ka otvaranja stranim investitorima koji će voditi do sledećih investicija itd. Stvar je jednostavna, a jedan dobar deo stanovništva se ponaša huliganski u mediju, B92, koji je moj "dnevni list" za Srbiju, na kojem blogujem od 2006. godine.

Ovde se lepo može pratiti restauracija zgrade: Beobuild Forum

pozdrav
gordanac gordanac 12:17 25.06.2014

o procesu

Društveni procesi imaju mnogo i nezgodnih i zgodnih osobina.
Jedna od najzgodnijih što se idejom koju neko ima može ponuditi nekakav nov sadržaj kojim se kroz proces društvo menja na bolje, to je uvek u početku podržano od veoma male grupe ljudi, ali ako ideja valja - neminovno je da se procesom društvo i promeni na bolje (primera vazda).
Jedna od najnezgodnijih je što ne postoji alat copy / paste pri tom menjaju društva na bolje. Ponešto možeš jendostavno usvojiti i prihvatiti jer je sasvim očigledno preovlađujuća i dobra ideja u sličnim društvima kao tvoje sopstveno, sada ili u vrlo bliskoj prošlosti, ali je taj "prihavatajući, usvajajući" deo koji možda može copy / paste - malen, nešto poput semenke, moraš ipak čekaš da poraste.
Stare navike svuda teško umiru, a ljudi retko i teško uče iz tuđih iskustava, i tu je primera - vazda.
I dijalog i način na koji se razmenjuju stavovi, argumenti i uverenja zahteva vreme da bi se utemeljilo kao "dobro i novo" u nekom društvu gde pre toga svega nije bilo.
Ne opravdavam food fight na internetu, niti osoporavam potrebu obrazovanja za razgovor, za dijalog - samo objašnjavam sopstveno nezadovoljstvo sporošću celog tog procesa.

I za kraj anegdota:
jedan važan i nadležan rekao je "mi ćemo završiti taj koridor iks"
Šta da radiš?
Ne zaboraviš da to nije samo pogrešno čitanje rimskog broja "X", već - paradigma, suočiš se njom, e da bi se moglo meriti koliko sporo će proces temeljenja dijaloga ići.
I znaš da će ti se rugati i podsmevati svaki put kad ne odustaneš od zahteva za - dijalogom i kad ne pristeješ na food fight.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana