Društvo| Istorija

Stogodišnjica #WW1: Hodočašće i pamćenje

UKinSerbia RSS / 04.07.2014. u 11:33

U godini u kojoj obeležavamo Stogodišnjicu od početka #WW1 istinska je privilegija biti britanski ambasador u državi sa kojom delimo obilje zajedničke istorije iz tog perioda.

Kada sam pre 3 nedelje predao akreditive predsedniku Nikoliću, u pozdravnom govoru sam kao jedan od ličnih prioriteta istakao rad na negovanju i promociji sećanja na sve požrtvovane ljude koji su zbližili naše države i naša društva.

Zato u svom prvom ambasadorskom blogu u Srbiji želim da iznesem neka razmišljanja na temu Stogodišnjice i ukratko predstavim planove koje imamo za obeležavanje ovog važnog jubileja.

s300_centenary1_960.jpg

Istorija zvaničnih odnosa Velike Britanije i Srbije traje skoro 180 godina, tokom kojih je bilo perioda bliskog partnerstva i savezništva, ali i političkih razmimoilaženja i ozbiljnih izazova. Sveukupno posmatrano, period između 1914. i 1918.godine deluje najinspirativnije, prvenstveno zahvaljujući delima ljudi kao što su: Dr Elsi InglisDr Elizabet RosDr Ketrin MekfejlSer Džejms Beri, Flora Sends, Florens Mo, Džin Renkin, Džordž i Elizabet Kedberi, admiral Trubridž, Ralf i Lejdi PadžetMejbl Stobart i mnogi drugi.

Moja supruga Kejt i ja planiramo da tokom naredne četiri godine obiđemo sva mesta u Srbiji u kojima postoje tragovi boravka, saradnje, zajedničkog života Britanaca i Srba iz perioda Prvog svetskog rata: od Vranja do Sremske Kamenice, od Bajine Bašte do Kragujevca. Biće to naše skromno #ww1hodocasce.

Objektivno je reći da su hrabra dela nekih od ovih ljudi nepoznata izvan stručnih krugova (istoričara i istraživača), zajednica iz kojih su potekli/e, i sredina u kojima su radili/e (i u nekom slučaju i umrli/e).

Na primer, aktivistkinja za ženska prava i humanitarka Evelina Haverfild je sahranjena u porti crkve u Bajinoj Bašti. U tom mestu je otvorila prvo sirotište i bolnicu. Građani Bajine Bašte joj svakog 2.avgusta ukazuju počast, ali se čini da o njenoj neverovatnoj misiji i nasleđu mi ostali ne znamo dovoljno.

Zato želimo da prikupimo što više informacija o ovim inspirativnim ljudima, i da ispričamo njihove priče mlađim generacijama, u Srbiji i u Britaniji. Ko su oni bili? Čime su se bavili? Koji ideali i vrednosti su ih doveli u daleku Srbiju? Kakva saznanja i iskustva su vratili sa sobom u Britaniju po završetku #WW1?

Nešto malo više znamo o Flori Sends, jedinoj Britanki koja je tokom #WW1 bila u aktivnoj vojnoj službi, i to u Srpskoj vojsci. O Florinim vojnim podvizima, humanitarnom radu, ali i uzbudljivom životu u mirnodopskom periodu (npr. vozila je prvi registrovani taksi u Beogradu!) saznali smo dosta zahvaljujući knjizi autorke Luiz Miler (Louise Miller) - „Naš brat" ('A Fine Brother'). Čini mi se da postoji još puno materijala iz nenapisanih knjiga koji bi valjalo istražiti kako bi bolje razumeli ovaj period zajedničke istorije, i naše međusobne odnose.

 article-2566552-1BC8E9BC00000578-168_634x896.jpg


Ovo nisu samo priče o patnjama, razaranju, žrtvovanju ili stradanju. U saradnji sa građanima, civilnim društvom, predstavnicima lokalnih vlasti i države Srbije, želimo da otvorimo i neka zanimljiva poglavlja zajedničke mirnodopske istorije koja svoje ishodište imaju u ratnim godinama (1914-1918).

Pažnju i prisećanje svakako zaslužuje razvojni put 450 srpskih učenika, štićenika Srpskog potpornog fonda (Serbian Relief Fund) koji su se tokom #WW1 usavršavali u Velikoj Britaniji, da bi u miru postali okosnica buduće državne administracije, uspešne diplomate, inžinjeri, i istovremeno doprinosili kulturnoj razmeni i zbližavanju britanskog i srpskog društva. Oni su u svoju domovinu vraćali nove umetničke uticaje, filozofske ideje, ali i društvene navike, pa čak i nove sportove (npr. ragbi, fudbal) koje su Srbi sa strašću prihvatili.

Commerative_Plaque.JPG

Ukoliko ste čuli za zanimljivu britansko-srpsku/srpsko-britansku priču iz perioda #WW1, molimo vas da je ovde, na Twitteru ili na posebnoj Fejsbuk stranici Britanske ambasade podelite sa nama.

Svakako se nadamo da ćete nam se pridružiti u svojevrsnom #WW1 hodočašću tokom koga ćemo se u naredne četiri godine prisećati velikih ljudi iz jedne velike epohe.

 

Denis Kif

Ambasador 



Komentari (59)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

G.Cross G.Cross 11:43 04.07.2014

Dobro dosli

Dobro dosli !

Smajli sa hlebom i soli
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 12:22 04.07.2014

Re: Dobro dosli

A gde ti je rakija?

PS: Njegovoj Excelenciji ambasadoru UK u Srbiji želim dobrodošlicu na blogu i odmah na početku skidam kapu na plemenitoj incijativi.
yugaya yugaya 11:53 04.07.2014

#ww1hodocasce.

Moja supruga Kejt i ja planiramo da tokom naredne četiri godine obiđemo sva mesta u Srbiji u kojima postoje tragovi boravka, saradnje, zajedničkog života Britanaca i Srba iz perioda Prvog svetskog rata: od Vranja do Sremske Kamenice, od Bajine Bašte do Kragujevca.



Divna inicijativa i hvala Vam na tome.

Kragujevac:

https://www.facebook.com/rodoslovlje/photos/a.10151111518465420.499300.198903800419/10152514290685420


Foreign medical help in Serbian liberation wars 1912-1918


princi princi 12:06 04.07.2014

Svaka čast! Dobar potez.

Moja supruga Kejt i ja planiramo da tokom naredne četiri godine obiđemo sva mesta u Srbiji u kojima postoje tragovi boravka, saradnje, zajedničkog života Britanaca i Srba iz perioda Prvog svetskog rata: od Vranja do Sremske Kamenice, od Bajine Bašte do Kragujevca. Biće to naše skromno #ww1hodocasce.

Ogromno je potpuno nerazumevanje koje vlada na obe strane.

Preporučujem obilazak čista uma i srca, bez prevelikih očekivanja. Nemojte očekivati od Vranja i Leskovca da budu više od srpskog Sanderlenda ili Njuksatla.
jinks jinks 12:10 04.07.2014

...

Tokom WWI je jedne godine (ili više zaredom) u UK slavljen 28.6. - praznik saveznice Srbije. U svim školama su držani časovi srpske istorije, dok su takođe, koliko su mogućnosti dopuštale, držane i svečanosti po gradovima, uz izveštavanje štampe.
Milan Karagaća Milan Karagaća 12:40 04.07.2014

Vasa Ekselencijo

Zelim Vam dobrodoslicu u Srbiju i posebno na blog. To je lepo od vas i svakako deo Vase aktivnosti u oblasti javne diplomatije.
Inicijativa koju pokrecete je vredna paznje i svakako mislim da bi trebalo da joj se pridruze sa slicnim inicijativama i ambasadori drugih zemalja i naravno, uz podrsku naseg MSP i Ministarstva kulture.
Ako dozvoljavate malu sugestiju, a to je da u uvodnom tekstu ili komentaru iznesete Vas stav oko stvarnog uzroka 1.svetskog rata, jer to blogere interesuje, odnosno neki ce se verovatno upravo za to zakaciti kako eto svi okrivljuju Srbiju za pocetak tog rata.Moj stav je da je Srbija samo bila uvuceni, npadnuti akter a da niti je imala toliku moc ni uticaj ni znacaj da ona zapocne rat, a pogotovo sto joj nije odgovarao.
princi princi 12:51 04.07.2014

Re: Vasa Ekselencijo

Ako dozvoljavate malu sugestiju, a to je da u uvodnom tekstu ili komentaru iznesete Vas stav oko stvarnog uzroka 1.svetskog rata, jer to blogere interesuje, odnosno neki ce se verovatno upravo za to zakaciti kako eto svi okrivljuju Srbiju za pocetak tog rata.Moj stav je da je Srbija samo bila uvuceni, npadnuti akter a da niti je imala toliku moc ni uticaj ni znacaj da ona zapocne rat, a pogotovo sto joj nije odgovarao.

Karagaća, pobogu, pusti čoveka, nemoj ga uvlačiti u te priče, plz, izgleda da je čovek gotivac. Nije istoričar.
hajkula1 hajkula1 15:53 04.07.2014

Re: Vasa Ekselencijo


Ako dozvoljavate malu sugestiju, a to je da u uvodnom tekstu ili komentaru iznesete Vas stav oko stvarnog uzroka 1.svetskog rata, jer to blogere interesuje, odnosno neki ce se verovatno upravo za to zakaciti kako eto svi okrivljuju Srbiju za pocetak tog rata.Moj stav je da je Srbija samo bila uvuceni, npadnuti akter a da niti je imala toliku moc ni uticaj ni znacaj da ona zapocne rat, a pogotovo sto joj nije odgovarao.



Karagaća, pobogu, pusti čoveka, nemoj ga uvlačiti u te priče, plz, izgleda da je čovek gotivac. Nije istoričar.




Zato u svom prvom ambasadorskom blogu u Srbiji želim da iznesem neka razmišljanja na temu Stogodišnjice i ukratko predstavim planove koje imamo za obeležavanje ovog važnog jubileja.



Ne mora da bude istoričar da bi pisao o tome.





Princi, šta ti to pa znači, izgleda da je čovek gotivac? Nije tema čovek, nego tekst.
Milan Karagaća Milan Karagaća 17:57 04.07.2014

Re: Vasa Ekselencijo

princi
Ako dozvoljavate malu sugestiju, a to je da u uvodnom tekstu ili komentaru iznesete Vas stav oko stvarnog uzroka 1.svetskog rata, jer to blogere interesuje, odnosno neki ce se verovatno upravo za to zakaciti kako eto svi okrivljuju Srbiju za pocetak tog rata.Moj stav je da je Srbija samo bila uvuceni, npadnuti akter a da niti je imala toliku moc ni uticaj ni znacaj da ona zapocne rat, a pogotovo sto joj nije odgovarao.

Karagaća, pobogu, pusti čoveka, nemoj ga uvlačiti u te priče, plz, izgleda da je čovek gotivac. Nije istoričar.

A sta ces da kazes ako napise ili da je napisao postavljajuci pitanje zasto Srbija sada pokusava da preko Gavrila Principa srbuje kada se zna da je Gavrilo bio clan organizacije jugoslovenskog opredelenja i kada se i Srbija ogradila od njegovog cina i kada i danas kazemo da Srbija niti je htela niti je kriva za rat,niti to iko ozbiljan u svetu kaze.
Ili tebi jos prostije pitanje, sto ti ambasadori ne odose u onaj Kamengrad vec pustise Dodika i Kusturicu da prave neku predstavu kojoj prisustvova cak i patrijarh i premijer Srbije.
princi princi 20:45 04.07.2014

Re: Vasa Ekselencijo

Ili tebi jos prostije pitanje, sto ti ambasadori ne odose u onaj Kamengrad vec pustise Dodika i Kusturicu da prave neku predstavu kojoj prisustvova cak i patrijarh i premijer Srbije.

Šta će mu ambasadori? Kusturica je za Kamengrad sve do zadnje pare uzeo od EU fondova. Uzeo je čovek šta mu treba (novac), sagradio i ostavio u zaveštanje srpskom narodu. Ljudina, Srbin. Sveti Nemanja. Da je neke pravde, naš Nemanja bi trebalo da bude doživotni predsednik Srbije. Dogodine, Bože zdravlja, kad se ujedinimo sa našom braćom iz Republike Srpske.
Milan Karagaća Milan Karagaća 22:55 04.07.2014

Re: Vasa Ekselencijo

Dogodine, Bože zdravlja, kad se ujedinimo sa našom braćom iz Republike Srpske.

I da se to obavi na Vidovdan,a Kamengrad proglasi glavnim gradom.
princi princi 23:33 04.07.2014

Re: Vasa Ekselencijo

I da se to obavi na Vidovdan,a Kamengrad proglasi glavnim gradom.

Može i na Malu gospojinu, što se mene tiče. A Nemanja, uz Bože pravde, da se postavi za vrhovnog poglavara svih srpskih zemalja.
Milan Karagaća Milan Karagaća 23:59 04.07.2014

Re: Vasa Ekselencijo

princi
I da se to obavi na Vidovdan,a Kamengrad proglasi glavnim gradom.

Može i na Malu gospojinu, što se mene tiče. A Nemanja, uz Bože pravde, da se postavi za vrhovnog poglavara svih srpskih zemalja.

Amin
hajkula1 hajkula1 03:02 05.07.2014

Re: Vasa Ekselencijo

princi
Ili tebi jos prostije pitanje, sto ti ambasadori ne odose u onaj Kamengrad vec pustise Dodika i Kusturicu da prave neku predstavu kojoj prisustvova cak i patrijarh i premijer Srbije.

Šta će mu ambasadori? Kusturica je za Kamengrad sve do zadnje pare uzeo od EU fondova. Uzeo je čovek šta mu treba (novac), sagradio i ostavio u zaveštanje srpskom narodu. Ljudina, Srbin. Sveti Nemanja. Da je neke pravde, naš Nemanja bi trebalo da bude doživotni predsednik Srbije. Dogodine, Bože zdravlja, kad se ujedinimo sa našom braćom iz Republike Srpske.


Kosovo i Metohija je deo Srbije.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:47 05.07.2014

Re: Vasa Ekselencijo

princi
Kusturica je za Kamengrad sve do zadnje pare uzeo od EU fondova.

Андрићград је финансиран новцем Републике Српске, Општине Вишеград, Републике Србије, Електропривреде РС, новцем различитих донација, па и оним из СПЦа, СНСа... Колико је мени познато, донација из фондова EU није било, или, ако је било, у незнатном су износу у односу на до сада уложена средства. Андрићград је по својој структури предузеће, у ком су власници Кустурица 51%, Република Српска 24,5%, Општина Вишеград 24,5%. Намерава се да Андрићград своју економску одрживост заснива на туризму и школству, јер ће тамо бити отворен факултет лепих уметности.

Ово је, само, како бисмо чињенице довели у ред, да не испаде да нам је EU градио Андрићград, или Куста надмудрио Јевропу узевши јој паре за овај пројекат. За остало из коментара -- с понечим бих се сложио, и захвалио амбасадору Кифу на лепом тексту, и поручио, наравно, да у Србији обавезно обиђе и Kustendorf.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 09:17 05.07.2014

Re: Vasa Ekselencijo

bravo, šefe Peđa, well said Fred. kod Milana žrtvovanje činjenica emociji selfhejta ne čudi, kod Prinsija da... ja l' je pio lošeg skivija juče (velškog??), ja l' valjda hoće da naglasi svoju britkom-nost nauštrb zgađenosti nama samima, šta li?
grmfrm grmfrm 10:08 05.07.2014

Re: Vasa Ekselencijo

Karagaća, pobogu, pusti čoveka, nemoj ga uvlačiti u te priče, plz, izgleda da je čovek gotivac. Nije istoričar


Pa nije ti covek ortak iz uluce da ga zoves gotivac. Malo vise uctivosti molim te.
Drugo i Karagaca je stariji gospodin pa nije protokolarno da mu se obracas takvim recnikom.
princi princi 18:04 05.07.2014

Re: Vasa Ekselencijo

bravo, šefe Peđa, well said Fred. kod Milana žrtvovanje činjenica emociji selfhejta ne čudi, kod Prinsija da... ja l' je pio lošeg skivija juče (velškog??), ja l' valjda hoće da naglasi svoju britkom-nost nauštrb zgađenosti nama samima, šta li?

O cemu ti? Kakav crni self hejt? Opet losa ganja? Ove podatke je Brajovic izguglao sa nekog banjaluckog foruma (malo zbrzano, ali boze moj, naviklo se) a to sve povodom nekog lokalnog badze koji je bacio oko na Kamengrad. Nije EU nista gradio, samo je platio. Moji podaci su od izvodjaca kome je Kusturica potpisivao situacije koje su posle toga naplacivane od EIB-a. Emir je srpski heroj, sta god ko pricao.

Grmfm, a ditmupm?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:20 05.07.2014

Re: Vasa Ekselencijo

princi
Ove podatke je Brajovic izguglao sa nekog banjaluckog foruma (malo zbrzano, ali boze moj, naviklo se)... Moji podaci su od izvodjaca kome je Kusturica potpisivao situacije koje su posle toga naplacivane od EIB-a.

Занимљиво.
А моји подаци су од самог Кустурице.
Његовим речима:
... Vlada Republike Srpske u Andrićgrad uložila je 7.251.511 KM, opština Višegrad 5.702.000 KM, "Lotika" 2.975.161 KM, "Elektroprivreda Republike Srpske" 2,5 miliona KM, dok je donacija Srpske pravoslavne crkve iznosila 400.000 KM, a kreditna zaduženja su 13.100.000 KM.

Нема речи о донацијама. Спомињу се и фирмини кредити. А кредити се враћају банци.
ИЗВОР
cane cane 19:39 05.07.2014

Re: Vasa Ekselencijo

Grmfm, a ditmupm?



grmfrm grmfrm 09:00 06.07.2014

Re: Vasa Ekselencijo

Grmfm, a ditmupm?


Keep on dreaming.
martin_krpan martin_krpan 11:03 06.07.2014

Re: Vasa Ekselencijo

princi
I da se to obavi na Vidovdan,a Kamengrad proglasi glavnim gradom.

Može i na Malu gospojinu, što se mene tiče. A Nemanja, uz Bože pravde, da se postavi za vrhovnog poglavara svih srpskih zemalja.


Ovo potvrđuje moju hipotezu. Šteta za britansku uglađenost.
mariopan mariopan 12:51 04.07.2014

...

Dobrodošli
mirelarado mirelarado 13:38 04.07.2014

Re: ...

Ваша иницијатива је доиста лепа, оригинална и подстицајна. Добро нам дошли!
alselone alselone 13:33 04.07.2014

Dobrodosli

Da malo zasolimo na samom počeku, da li znate u čemu je razlika između kesice za čaj i engleske fudbalske reprezentacija.

Tea bag stays longer in the cup.

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 23:37 04.07.2014

Re: Dobrodosli

England was a crap in the cup... it takes Waynee an eternity to score a goal.

Interesting career, dear Mr. Denis.

Gospodin Kif je zaposlen u Britanskom ministarstvu spoljnih poslova od 1982. godine, a veći deo svoje karijere posvetio je razvoju odnosa Velike Britanije i Evropske unije sa državama Istočne i Centralne Evrope. Nakon obavljanja diplomatske dužnosti u Pragu, tokom Hladnog rata, vraća se u Republiku Češku u vreme dok se ona pripremala za članstvo u Evropskoj uniji i NATO. Kao ambasador u Tbilisiju, radio je na evro-atlantskoj integraciji Gruzije, pre nego što je prešao u Moskvu, na mesto zamenika ambasadora, pokrivajući široki spektar regionalnih i međunarodnih tema. Takođe, radio je u Africi i Dalekom istoku, kao i u Vladi Velike Britanije.

Nakon imenovanja na mesto ambasadora Velike Britanije u Srbiji, gospodin Kif je izjavio:

Veliko mi je zadovoljstvo što ću preuzeti ovaj izazov, budući da Srbija počinje pregovore o pristupanju Evropskoj uniji. Raduje me što ću sarađivati sa Vladom Srbije i njenim narodom, imajući u vidu da Srbija modernizuje svoju ekonomiju, društvo i institucije, integrišući se u evropsku porodicu naroda. Ovo je takođe godina u kojoj obeležavamo stogodišnjicu početka Prvog svetskog rata, podsećajući se zajedničke istorije. Biće mi drago da radim na učvršćivanju naših međusobih odnosa.


There is nothing much to be happy about co-op with our Government, but with us, the People, please, always, feel at home. Hope the UK will help us, recpectively, to overcome our EU-scepticism.




hajkula1 hajkula1 03:06 05.07.2014

Re: Dobrodosli



Evropa od Atlantika do Pacifika!
cane cane 21:38 04.07.2014

a sto je tema samo wwi

valjda ima primera i iz svezije istorije,

kao na primer ovaj:

VIDEO: James Blunt: 'To mi je bio naljepši dan u životu, pošteno smo izbombardirali Srbe'

Autor: A.P. Datum: utorak, 18. veljače 2014. u 10:07
"We, you know, having bombed the crap out of the Serbs", što bi se moglo prevesti kao ''Mi smo, znate, pošteno izbombardirali Srbe'', izjavio je Blunt.
Popularni britanski pjevač, James Blunt, tijekom nedavnog gostovanja u poznatoj britanskoj emisiji ''Top Gear'' samo jednom rečenicom zamjerio se Srbima.

Tridesetdevetogodišnji James Blunt, bivši kapetan u vojsci, u emisiji se prisjetio dana kada je sudjelovao u NATO-vom bombardiranju Srbije 1999. godine.
"We, you know, having bombed the crap out of the Serbs", što bi se moglo prevesti kao ''Mi smo, znate, pošteno izbombardirali Srbe'', izjavio je Blunt.


mariopan mariopan 21:59 04.07.2014

Re: a sto je tema samo wwi

cane

A meni se baš dopada što je za prvu temu bloga izabrano nešto što nas spaja, nešto časno, herojsko, u čemu smo zajedno učestvovali i dali velike žrtve, umesto onog što nas razdvaja.

Dajmo šansu tom prijateljskom tonu u kome je blog napisan, ima vremena da jedni drugima kažemo sve što nam leži na duši?
cane cane 22:44 04.07.2014

Re: a sto je tema samo wwi

mariopan, cula nekad za pink elephant?



mariopan mariopan 23:19 04.07.2014

Re: a sto je tema samo wwi

cane
mariopan, cula nekad za pink elephant?




Ne.
Ali me život naučio da se dobro dobrim vraća.

Ovo je lep blog.
Podseća nas na lepa vremena kada je čast nalagala da se pomogne prijateljima u nevolji.
Znam da su se vremena primenila i da su neki drugi prioriteti ustupili mesto ovim na koje se podsećamo, ali to nije razlog da kvarimo ovako lep blog?
Out of Beirut Out of Beirut 00:01 05.07.2014

Re: a sto je tema samo wwi

Ако су намере аутора блога поштене, ако он дели макар трећину идеала које су имали Британци и Срби током рата којима он хоће у "својеврсно ходочашће", амбасадор неће имати проблема да одмах каже шта је труло и погрешно, ради чега страдају или ће страдати обични грађани Србије или Британије.

То је директни продужетак тог поштовања ратних хероја. Све је остало преѕентација продавца монорејла (у епизоди Симпсонса Marge vs. the Monorail).

Наравно, амбасадор би био одмах смењен ако зуцне изван прописане линије. Ко је будала да заврши као Craig Murray?
Milan Karagaća Milan Karagaća 00:07 05.07.2014

Re: a sto je tema samo wwi

mariopan
cane
mariopan, cula nekad za pink elephant?




Ne.
Ali me život naučio da se dobro dobrim vraća.

Ovo je lep blog.
Podseća nas na lepa vremena kada je čast nalagala da se pomogne prijateljima u nevolji.
Znam da su se vremena primenila i da su neki drugi prioriteti ustupili mesto ovim na koje se podsećamo, ali to nije razlog da kvarimo ovako lep blog?

Tacno tako, i to se ne sme zaboraviti niti se prema onima koji su pomogli u nevolji odnositi onako primitivno kao sto se Pasic odnosio prema Arcibaldu Rajsu.
Upravo na ovom blogu treba da pokazemo da nismo svi nezahvalni i nepristojni kao sto se ponela Pasiceva vlada prema Rajsu.
Prema tome neka nam ovo bude ideja vodilja na ovom blogu
Istorija zvaničnih odnosa Velike Britanije i Srbije traje skoro 180 godina, tokom kojih je bilo perioda bliskog partnerstva i savezništva, ali i političkih razmimoilaženja i ozbiljnih izazova. Sveukupno posmatrano, period između 1914. i 1918.godine deluje najinspirativnije, prvenstveno zahvaljujući delima ljudi kao što su: Dr Elsi Inglis, Dr Elizabet Ros, Dr Ketrin Mekfejl, Ser Džejms Beri, Flora Sends, Florens Mo, Džin Renkin, Džordž i Elizabet Kedberi, admiral Trubridž, Ralf i Lejdi Padžet, Mejbl Stobart i mnogi drugi.

cane cane 19:40 05.07.2014

Re: a sto je tema samo wwi

Ne.


da se primetiti.


mariopan mariopan 20:24 05.07.2014

Re: a sto je tema samo wwi

cane
Ne.


da se primetiti.



Cane, ova tema je o nečem sasvim drugom.
O ljudima koji su nam bili saveznici, koji su nam pomagali, a neki od njih i životom platili što su nam pomagali.

Nadam se da će biti i drugih tema gde ćemo pisati šta nam je na duši, ali to ovde ne treba da radimo?

cane cane 20:38 05.07.2014

Re: a sto je tema samo wwi

Cane, ova tema je o nečem sasvim drugom.


ajde?



O ljudima koji su nam bili saveznici
hajkula1 hajkula1 15:21 06.07.2014

Re: a sto je tema samo wwi

Out of Beirut
... амбасадор неће имати проблема да одмах каже шта је труло и погрешно, ради чега страдају или ће страдати обични грађани Србије или Британије.

То је директни продужетак тог поштовања ратних хероја.

Наравно, амбасадор би био одмах смењен ако зуцне изван прописане линије. Ко је будала да заврши као Craig Murray?



Molim lepo?
UKinSerbia UKinSerbia 22:01 04.07.2014

Hvala

Hvala svima na rečima dobrodošlice i na komentarima. Kao što sam napisao, trudićemo se da afirmišemo zanimljive, inspirativne priče od značaja za Srbiju i Veliku Britaniju iz perioda #WW1.

DK
hajkula1 hajkula1 03:40 05.07.2014

Re: Hvala

UKinSerbia
Hvala svima na rečima dobrodošlice i na komentarima. Kao što sam napisao, trudićemo se da afirmišemo zanimljive, inspirativne priče od značaja za Srbiju i Veliku Britaniju iz perioda #WW1.

DK



TAJNA PRUGE BERLIN - BAGDAD (Prvi deo)

Piše: Ivona Živković

Novoustanovljeni državni praznik nazvan „Dan pomirenja“ koji počinje da se obeležava od 11. novembra 2012. i u Srbiji je mnoge iznenadio, posebno što se ne zna ni ko ga je predložio, ni zašto je taj dan značajan za Srbiju. A do juče nije bio. U stvari značajan je do sada bio za Veliku Britaniju i slavi se u svim zemljma Britanskog Komnovelta. To su države koje su sa svojim običnim gradjanima pripojene Imperiji (danas najvećoj i jedinoj) i njima se administrativno upravlja iz Londona. Ne Londona običnih građana, već iz starog jezgra Londona u kome je već vekovima finansijsko i političko sedište trgovačkog kartela Gradonačelnik (Lord Mayor) ovog jezgra Londona (City of London) je trenutno Dejvid Vuton, o kome običan narod veoma malo zna i koji se imenuje od nepoznatih ljudi na takozvanoj "nemoj ceremoniji". To znači nema prihovora na njegovo imenovanje. Običan gradonačelnik Londona za obične gradjane (commons) je trenutno Boris Džonson.


Pomenuti praznik naziva se još u Komonveltu i Dan sećanja i on je označio kraj Prvog svetskog rata 1918. u kome je Velika Britanija ostvarila fantastičnu dobit i praktično „pokopala“ sve svoje dotadašnje najveće rivale , takozvane Velike sile: Nemačku, Austrougarsku, Rusiju i Tursku. Nemačku će dodatno dokosuriti u Drugom svetskom ratu, kao i Rusiju. Stvaranjem EU u „mreži“ sa Nemačkom „zarobljena“ su i Francuska, kao i nekadašnje pomorske sile Španija, Portugalija i Holandija. I one su tu danas koprcaju u evro monetarnom sistemu kojim upravljaju bankari iz jezgra Londona. Samo jedna banka je nezavisna od njih, a to je Evropska banka za međunarodna poravnjanja u Bazelu.


Danas je Velika Britanija neprikosnovena politička, finansijska i vojna imperija.


Prvi i Drugi svetski rat kao i Balkanski ratovi i ustanci protiv Turaka se prikazuju kao srpski oslobodilački ratovi – protiv Turske, protiv Austrougarske, protiv Nemačke... Neki ozbiljni istoričari dokazuju da je Srbija u svim ovim ratovima upotrebljena zarad Britanskih i Francuskih interesa. Još gore, nad Srbima je izvršen u više navrata jedan perfidan i prikriveni genocid.

Tako današnja "demokratska" Srbija 11. novembra 2012. praznuje što joj je 1918. ekonomski najvredniji deo stanovništva smanjen za 1, 2 miliona i što joj je pričinjena materijalna od preko milijardu tadašnjih švajcarskih franaka u zlatu.

Naravno ovakvu prevaru mogu dasmisle samo jezuitski mozgovi.


Stvarnu dobit od Prvog svetskog rata imala je samo britanska vlastela.


Da bi smo zato bolje shvatili gde smo mi u Srbiji zaista na svetskoj političkoj pozornici kojom caruju iluzije za neupućen narod (jer medije i sve informativne agencije kontroliše vlastela, (nekoliko procenata ljudi koji kontrolišu većinu bogatstva), pogledajmo ukratko šta je bio stavrni razlog izbijanja Prvog svetskog rata.


Odličan prikaz o tome napravio geopolitički analitičar, Vilijam Engdal, pa ćemo se poslužiti podacima iz njegovog eseja: „Nafta i poreklo termina ’Rat za očuvanje demokratije’."


U stvari i Prvi i Drugi svetski rat su pokrenuti zbog nafte.


Kada je Španija izgubila prevlast na moru, najmoćniji svetski trgovci koji su imali svoje kartelsko sedište u Veneciji krenuli su da investiraju u nemačku, holandsku, englesku i rusku mornaricu. SAD sve do 1892. nisu smatrane nikakvim značajnim faktorom za dešavnja u Evropi. Prave Velike sile 19. veka su bile: Velika Britanija, Francuska, Austougarska i Carska Rusija.


Nakon poraza Francuske 1871, Nemačka se pridružila rangu velikih sila.


Otomanska Turska je bila još jedna moćna sila, ali su na njoj, kako piše Engdal, na “sve velike evropske sile oštrile svoje noževe, preteći kako da je iskroje za svoje sopstvene interese”.
Osnivanjem Engleske banke (Bank of England) krajem 17. veka i koncentracijom venecijanskog zlata u Londonu, sve do kraja 19. veka smatralo se da nema veće sile od Britanije. Imali su najviše zlata, najmoćniju mornaricu i bili lideri u industrijalizaciji i proizvodnji energenata.

Britanija je tako kontrolisala sve najvažnije pomorske trgovačke puteve kojima su se prevozile strateške sirovine i roba. Svi koji su transportovali robu morima morali su na neki način da plaćaju reket Britaniji. To je činjeno najviše preko obaveznog osiguranja brodova od “piratskih napada” kod privatne kompanije Loyd sa sedištem u Londonu iza koje je stajao bankarski kartel. Britanska Kraljevska mornarica je imala besplatno osiguranje za svoje trgovačke brodove.


Potvrde o plaćanju i menice koje su izdavale privatne banke iz City of London bile su neophodne svima koji su prevozili robu morem. Privatna Bank of England stvorena je od najuglednijih banaka toga vremena poput Barings-a, Hambros-a i naravno Rotšilda. Svi oni su istovremeno manipulisali cenama zlata na svetskom tržištu tako da su mogli njime da miniraju ili uzdignu svako tržište gde god bi im to odgovaralo.


OPIJENOST ZLATOM I GUBITAK OPAŽANJA ZA REALNOST

Ovo zlato koje su Britanci akumulirali u svojoj centralnoj banci bilo je podloga za sterling, britanski novac označen težinom srebra u njemu. Tako je nastao naziv funta sterlinga, kasnije samo funta. Ovaj britanski novac je bio glavni izvor finansiranja i zamajac privrede mnogih najmoćnijih država sveta nakon 1815-te. Skovana je tada i izreka: “Dobar kao sterling”, što je bila modifikovana engleska izreka: “Dobar kao zlato”.

Svi su u to vreme obožavali zlato, jer su njemu videli moć. Tako je sterling postao najmoćnija svetska moneta nakon pada Vizantije i njenog bizanta.


Trgovac zlatom, Sesil Rodes, maštao je da čitava Afrika, od Kaira do Kejptauna bude pod kontrolom Biritanije. Oko zlata Transvaala u Južnoj Africi vođen je i Boerski rat. Nakon 1885. transport zlata iz Južne Afrike iznosio je skoro dve trećine ukupnog zlata Velike Britanije pre izbijanja rata i bio je iskrcavan na dokovima Londona. Zlato je dopremano i iz Australije.

Zajedno sa Britanijom, Francuskom, Nemačkom i Švajcarskom i Rusija je kao najveći proizvođač zlata akumulirala ogromne zlatne rezerve.


Britanci su počeli sve više da uveze robu i sirovine za sopstvene potrebe umesto da je proizvode. Od 1883. do 1913., kako navodi Engdal, vrednost uvoza je porasla za 84 posto. Iako je Britanija bila vodeći svetski proizvođač uglja, od kojeg je zavisila njena mornarica kao i metalska industrija sa 60 posto svetske proizvodnje, 1912 njihov udeo je opao na samo 24 posto. Engleska je 1870 imala udeo od 47 posto u kovanju čelika, da bi 1912 –te to isnosilo 12 posto. Potrošnja bakra, kao najvažnijeg sastojka u elektrifikaciji , spala je u Engleskoj sa 32 posto, koliko je iznosila 1889, na 13 posto 1913. Iako je to bio upravo period velike elektrifikacije u čitavoj Evropi.


Tako je vlastelinima iz City of London zbog opijenosti zlatom promakla činjenica da su zlato i novac samo zamena za vrednost, ali ne i prava vrednost. Samo je ljudski rad mogao da stvara prave vrednosti, pa je Britanija kao imperija u stvari bila na veoma slabašnim temeljima i praktično je postala privreddno zavisna od drugih država.


NEMAČKA RAZVIJA SOPSTVENU PRIVREDU

U Nemačkoj je tako 1871. nakon njihove pobede nad Francuskom, sa ratnim reparacijama koje je naplatila od Francuske u zlatu, počelo stvaranje moćnog Nemačkog Rajha sa kancelarom Bizmarkom na čelu. Nemački vlastelini su pokrenuli radnu snagu. Izuzetnom privrednom usponu je pogodovao i ogroman tehnološki napredak i industrijalizacija. I dok su Britanci izvozili sterlinge i uvozili robu, Nemci su proizvodili sami sve što im treba i sve više širili svoje tržište. I počeli su da se sudaraju na svetskom tržištu sa britanskim interesima.


Od 1850. do 1913. Nemački domaći proizvod porastao pet puta. Proizvod po glavi stanovnika je porastao za 250 posto u istom periodu. Gradjani su počeli da osećaju daleko veći standard, a industrijske zarade su se udvostručile od 1871. do 1913.


Kako Engdal još navodi: “ Decenijama pre 1914-te kada je u pitanju snabdevanje svetske industrije i transporta, ugalj je bio glavno gorivo. Na primer 1890. Nemačka je proizvodila 88 miliona tona uglja, dok je Britanija proizvodila više nego duplo - 182 miliona tona. Do 1910-te nemački izvoz uglja se popeo na 210 milona tona, dok je Britanija samo neznatno vodila sa 264 mil. tona. Čelik je bio glavni činilac u nemačkom privrednom rastu koji je bio posledica i udruživanja električne i hemijske industrije.”


“Koristeći inovacije Gilkrist Tomasovog načina proizvodnje čelika, poizvodnja u Nemačkoj je porasla 1000 posto za dvadeset godina - od 1880-te do 1900-te. Nemačka je 1913-te topila dva puta količinu čelika svih britanskih livnica.”


Železnička infrastruktura je takođe rasla i sve brže je prenosila robu i sirovine i ona je bila glavna lokomotiva za prvi nemački Wirtschaftswunder (ekonomsko čudo). Dužina pruge je udvostručena od 1870. do 1913. Nemačka hemijska industrija je postala svetski lider u proizvonji boja, veštačkog djubriva i farmaceutika.


Iako 1882. nafta još nije izazvala veliko interesovanje trgovaca, nemački inženjer Vilhelm Gotlib Dajmler je izumeo 1885-te prvi motor koji je koristio naftu i mogao je da se ugradi u vozila.


U Britaniji su tako počeli da uviđaju da će im Nemačka predstavljati opasnog rivala ukoliko ništa ne preduzmu. Morali su da pokrenu novi tehnološki razvoj, da modernizuju britansku mornaricu kako ne bi izgubili primat na morima. Za brže brodove trebala im je nova tehnologija, a ona je koristila naftu kao gorivo.

I to je, navodno, prvi u Britaniji shvatio britanski admiral i lord Džon Fišer (tada još kapetan). On je u parlamentu pokrenuo pitanje uvođenja nafte u mornaricu umesto uglja.


Ali, čak i ako bi svoju mornaricu preobratili na naftu, što je bila ogromna investicija, manje od 2 posto proizvodnje nafte u svetu je bilo pod kontrolom Britanije do 1913. U tom slučaju bi morali da obezbede i ogromne zalihe tog strateški važnog energenta.
“Od 1909. britanska kompanija “Anglo Persian Oil Company” imala je prvo korišćenja nafte po koncesiji od 60 godina koju je dobila od persijskog šaha u Maidan-i-Naftun blizu granice sa Mesopotamijom”, navodi Engdal.


Sa druge strane 1880-tih i jedna gupa vodećih nemačkih industrijalaca i bankara grupisanih oko Georga fon Simensa smatrala je da je važno što pre naći sirovinske resurse u nekim manje razvijenim zemljama. Pošto su Afriku i Aziju već podelile britanska i francuska vlastela međusobno, Nemčka je počela da gradi specijalne veze sa imperijalnim provincijama Otomanske Turske, kako na Balkanu tako i u samoj Maloj Aziji. Tako je kao glavnog saveznika nemačka vlastela videla turskog Sultan Abdul Hamid-a II.

NEMCI HOĆE DA GRADE PRUGU BERLIN-BAGDAD

Situacija u Turskoj je bila finansijski veoma teška jer su zbog dugova francuskim i britanskim kreditorima Turci bili naterani da 1881. osnuju državnu agenciju, Otomansku dužničku javnu administraciju. Agencija je bila zadužena za prikupljanje poreza i drugih državnih prihoda, te je novac onda odmah usmeravala na otplatu kredita. Iako je formalno to bila državna turska agencija, njome su upravljali francuski i britanski bankari. Engdal tvrdi da su francuske finansije tu bile veće.

Tako je dug Turske smanjen sa 191 miliona funti na 106 miliona funti i Turska je mogla malo slobodnije da diše. To je odgovaralo Nemačkoj da se sa Turskom privredno poveže, tako da u Tursku uđe i nemački kapital, ali i da se razvije zajednička privredna i vojna saradnja zasnovana na korišćenju nemačkog tehnološki znatno modernijeg naoružanja i uz nemačku stručnu vojnu obuku turske vojske.

Ova nemačka politika definisna je kao "mirnodopsko prodiranje" u Tursku. Ali, ono što je najviše zanimalo Nemačku bila je izgradnja pruge od Berlina do Bagdada. Pruga bi povezala Berlin, Beč, Budimpeštu, Beograd, Niš, Sofiju, Filipolis (Plovdiv), Konstantinopolj (Istanbul), Koniu, Adan, Alep, Mosul i Bagdad.


Ovo tursko-nemačko povezivanje nije baš oduševilo vlastelu niti u Parizu, niti u Sankt Petersburgu, a kamoli u Londonu, ali je bilo prihvaćeno, jer još niko nije shvatio prave nemačke namere.


Deutsche Bank je čak tražila , mada neuspešno, da je banke iz City of London finansijski podrže u projektu izgradnje pruge Berlin - Bagdad, koja bi praktično povezala unutrašnje delove Turske sa Mesopotamijom (današnjim Irakom) i dobar deo Evrope.


Takođe, turski ministar za javne poslove je 1898. dobio od nekoliko evropskih poslovnih investicionih grupa molbu da i oni sami uđu sa investicijama u gradnju dela ove pruge koji bi prolazio kroz Anatoliju. Tu su kao se kao ponuđači kredita Austro-ruski investicioni sindikat, francuski bankari, kao i grupe britanskih i nemačkih bankara.


Tako je 27. novembra 1899. sultan Abdul Hamid II koncesiju za prugu od Konie do Bagdada dao Dojče banci i grupi bankara koju je predvodio Georg fon Simens.


Ali, ono što nemčki investitori nisu rekli svojim britanskim i francuskim rivalima je da je ova koncesija uključivala i pravo na mineralnu eksploataciju zemljišta čitavom dužinom pruge sa obe strane u širini od dvadeset kilometara, a gde su nemački geolozi otkrili postojanje naftnih izvorišta. Tu su posebno bila bogata nalazišta u Mosulu, Kirkuku i Basri. Pruga je praktično trasirana da ide preko naftnih polja. Tako je sva nafta iz Mesopotamije (Iraka) osigurana za nemačku industriju.



http://www.ivonazivkovic.net/BERLIN-BAGDAD/TAJNA-PRUGE-BERLIN-BAGDAD-PRVI-DEO.html





nim_opet nim_opet 16:44 07.07.2014

Re: Hvala

Naravno ovakvu prevaru mogu dasmisle samo jezuitski mozgovi.


Stvarnu dobit od Prvog svetskog rata imala je samo britanska vlastela.


Dovde jos nekako i citah. Al stvarno....
Черевићан Черевићан 22:55 04.07.2014

нулус ефектус сине кауза

историја ту је . . да потсећа
на победе богме и губитке
непристрасно да она укаже
пропусте нам али и бољитке
Dejan Ninkovic Dejan Ninkovic 02:29 05.07.2014

Hvala

AFP navodi da je mala srpska vojska, proporcionalno broju svojih vojnika, pretrpela užasne gubitke sa 130.000 mrtvih i 135.000 ranjenih, što je bilo oko tri četvrtine srpskih vojnika u Prvom svetskom ratu.

Pored vojnih, i civilni gubici Srbije bili su izuzetno visoki. Prema proceni delegacije Kraljevine SHS na mirovnoj konferenciji u Versaju, ratna šteta Srbije iznosila je tačno polovinu ukupne nacionalne imovine, dok je u ratu stradalo 28 odsto stanovnika.

Prema tim podacima, Srbija je izgubila 62 odsto muškog stanovništva od 18 do 55 godina, od čega je 53 odsto poginulo, a devet odsto je bilo trajnih invalida.


Hvala vam i za 1999.
s.dj s.dj 10:23 05.07.2014

Re: Hvala

Жртве краљевине Србије у Великом рату (укупна популација 4.529.000):
Војни губици – 370.000
Цивилне жртве – 630.000
Укупно – 1.100.000
Рањено – 1.250.000, од тога 114.000 војних инвалида
500.000 деце остало без хранитеља

Извор: Србија у Великом рату 1914-1918
Радивојевић, Димић – Београд 2014.


Human losses of the Kingdom of Serbia in the Great War (total population of 4,529,000):
Military losses – 370,000
Civilian losses – 630,000
Total losses – 1,100,000
Wounded – 1,250,000, of whom 114,000 war disabled
500,000 orphaned children

Source: Serbia in the Great War 1914-1918
Radivojević, Dimić – Belgrade 2014.
s.dj s.dj 09:43 05.07.2014

The Spirit of the Serb

Укратко ћу и несавршено дати портрет Србина. Он је весео, срдачан, отворен, гостопримљив и дружељубив према странцима...
Српски сељак је савршени џентлмен у правом смислу те много злорабљене речи. Ништа није речитије од сведочанстава болничарки и лекара који су отишли у Србију не знајући ништа о тој земљи и њеном духу. Нису сви неквалификовани у својој хвали образованих људи, али нико од њих не говори похвално о сељаку. Он се никада не жали, и увек је пун захвалности и обзирности према онима који га негују. Главни лекар једне велике болнице неутралне земље ми је рекао приликом обиласка болнице препуне мешавине Срба и аустријских заробљеника свих раса из Хабзбуршке монархије: „Ако видите некога да се жали, можете бити сигурни да то није Србин“.

Р. В. Сетон-Вотсон
енглески историчар
Српски дух - 1915.


Let me try to sum up, very sketchily and imperfectly, the Serb character. The Serb is gay, genial, open, hospitable, very friendly to strangers...
The Serb peasant is a perfect gentleman, in the truest sense of that much-abused word. Nothing is more remarkable than the testimony of the nurses and doctors who have gone out to Serbia, knowing nothing of the country or its ways. Not all are unqualified in their praise of the educated class, but none can speak too highly of the peasant. He never complains and is always full of gratitude and tact towards those who nurse him. The head doctor of a large neutral hospital said to me as he showed me round the wards, which were filled with a medley of Serbs and Austrian prisoners of every race in the Habsburg monarchy, “If you see a man complaining, you may be sure he is not a Serb!”

R. W. Seton-Watson
British historian
The Spirit of the Serb – 1915
s.dj s.dj 09:50 05.07.2014

Rebecca West on Sarajevo Assassination

‚‚Суђење је почело 12. октобра. Типично за лудило света у коме живимо. Аустрија је објавила рат Србији десет недеља раније због њене наводне одговорности за атентат, мада је суђење било прва прилика да се утврди да ли је те одговорности уопште и било.“

Ребека Вест
енглески писац
„Црно јагње и сиви соко“ – 1941.


“The trial began on 12th October. Typical of the crazy world we live in. Austria declared war on Serbia ten weeks earlier allegedly because of its responsibility for thee assassination, although the trial was the first opportunity to establish whether that responsibility existed at all.”

Dame Rebecca West
British writer
“Black Lamb and Grey Falcon“ – 1941

s.dj s.dj 09:59 05.07.2014

Newspapers - Victories of the Serbian Army

Observer

„Нема ничега дирљивијега у овом европском рату од необичне победе коју је Србија однела у тренутку када је изгледало да је изгубљена и исцрпљена. Сви пријатељи слободе сада су испуњени надом у тријумф који ће омогућити Србији да изврши уједињење своје расе. Срби су дали доказе да су достојни веће будућности, која им је сада извесно осигурана... Ниједан народ у целој историји света није дао за слободу и јединство јуначнијих, светлијих жртава од српског народа.“

“There is nothing more moving in this European war than an extraordinary victory won by Serbia at a time when it seemed lost and exhausted. All friends of liberty are now filled with hope in the triumph that will help Serbia to unite its kin. Serbs have given evidence that they are worthy of a brighter future, which is certainly now secured for them...No nation in the whole history of the world has made bolder, more precious offerings to freedom and unity than the Serbian nation.”


Pall Mall Gazette

„Све војске треба да се дигну на ноге и српску војску поздраве са: Живела!“

“All armies should stand up and salute the Serbian army with: Long live!”
s.dj s.dj 10:00 05.07.2014

Lord Kitchener

„У име британске владе ја подносим Вашој екселенцији наше најсрдачније честитке на сјајним успесима храбре српске војске против заједнич ког непријатеља. Ми смо са најживљим симпатијама пратили јуначка дела не само Ваших јуначких трупа, него и Ваше Екселенције, под најтежим околностима.“

Лорд Киченер
британски министар војни, војводи Радомиру Путнику


“On behalf of the British Government, I extend to Your Excellency our warmest congratulations on the great success of the brave Serbian army against our common enemy. We have watched, with liveliest sympathies, the heroic deeds not only of your heroic troops but of Your Excellency as well, done in the most trying circumstances.”

Lord Kitchener
the British Secretary of State for War, addressed to Vojvoda Radomir Putnik
s.dj s.dj 10:06 05.07.2014

Crawfurd Price

„Ви сте у рату,“ наводи се у једном од ових упутстава чији је примерак нађен на телу рањеног официра 9. армијског корупса, одакле цитирамо: „Пре свега, не дозвољавам да наоружана лица која нису у униформи, било да су затечена појединачно или у групи, буду заробљена. Они морају бити стрељани, без изузетка.“ Ко год се затекне на отвореном, а посебно у шуми, мора се сматрати чланом банде који је негде сакрио оружје, а ми немамо времена да тражимо то оружје. Те људе треба убити ако делују иоле сумњиво.


“You are engaged in war,” read one of these instructive documents, a copy of which was found on the body of a wounded officer of the 9th Army Corps, and from which we quote: “In the first place, I will not allow persons armed, but wearing no uniform, whether encountered singly or in groups, to be taken prisoners. They must be executed without exception. Any person encountered in the open, and especially in a forest, must be regarded as a member of a band which has concealed its weapons somewhere, which weapons we have not the time to look for. These people are to be executed if they appear even slightly suspicious.”

Crawfurd Price, journalist
Serbia's Part in the War
s.dj s.dj 10:08 05.07.2014

R. G. Laffan

„По вршењу насиља над људима, чини се да су Бугари били најгори. По уласку у Монастир, по речима грчког писца Неа Химера, издавали су наређења да сви Срби буду пребачени у Софију. Сами Бугари су се смешили када би чули израз „послати у Софију“, отворено говорећи да је то значило смрт. Једнога дана је шест стотина жена одвежено вагонима из Монастира, а њихова даља судбина је остала непозната. У Куманову су Бугари везали заједно осамдесет Срба, убили их ножевима и бацили њихова тела у реку...“

Р. Г. Д. Лафан
енглески историчар
Срби - чувари капијe - 1918.


In violence against persons the Bulgarians appear to have been the great offenders. On their entry into Monastir, says a Greek writer in the Nea Himera, they gave orders that all Serbs were to be transported to Sofia. The Bulgars themselves used to smile at the use of the expression ‘send to Sofia‘, and openly said that it meant death. Six hundred women were carried off one day from Monastir in wagons, and their subsequent fate is unknown. At Kumanovo the Bulgars tied together eighty Serbs, killed them with knives, and flung their bodies into the river...

R. G. Laffan
British historian
“Serbs – The Guardians of the Gate” – 1918
s.dj s.dj 10:10 05.07.2014

Lloyd George

Пропатила је. Водила је два славна рата, а трећи, јер је својом десном руком поразила аустријске легије, а да није била нападнута од надмоћних снага Централних сила, и даље би држала положај. Али њена храбра војска никада, ни у тренутку пораза, није била малодушна. Напротив, остаци њене војске су се окупили – мушкарци су дошли са Истока и са Запада у чијим је венама текла српска крв и чија су срца куцала поносећи се традицијом свог народа – и они су још увек на вратима, и чувају стражу. Једнога дана они ће победити и повратити своју независност. У име оних чијим венама тече енглеска крв и који су овде, још једном пружамо руку Србији, руку другарства, речима: „И у добру и у злу, ми нисмо само пријатељи, већ савезници и партнери, и заједно ћемо се борити до краја.“

Лојд Џорџ
британски премијер


She has suffered. She had two glorious campaigns, yea, a third, for with her own right hand she defeated the legions of Austria, and had it not been for the overwhelming masses of the Central Powers that attacked her, she would have still kept the gate. But her gallant troops in the hour of defeat have never been broken-hearted. On the contrary, the remnant of her army gathered together—men came from the East and the West, with Serbian blood in their veins and their hearts throbbing with pride in the traditions of their people—and they are still at the door, watching. One day they will win through and will regain their independence. In the name of the men of British blood who are here, we extend once more the hand of fellowship to Serbia, and we say: “Come weal, come woe; we are not merely friends, but Allies and partners, and we will work together to the end.”

The Right Hon. D. Lloyd George
M.P., August 8th, 1917
s.dj s.dj 10:12 05.07.2014

Lady Paget

„Нека ме сви забораве! То ми је свеједно! Али тешко ће ми пасти да ме моји Срби забораве.“

Лејди Пеџет


“Let them all forget me! It makes no difference to me! But it would be hard to bear if my Serbs forget me.”

Lady Paget
s.dj s.dj 10:13 05.07.2014

Lady Elizabeth Hatton

Леди Елизабет Хатон, медицинска мисија из Велике Британије: „Срби су храбри војници, стрпљиви и захвални болесници. Заиста диван народ који никад нећу заборавити. Најлепше дане свог млађаног живота провела сам у Србији. Део себе оставила сам у Србији. Део Србије живи са мном у Лондону.“

Lady Elizabeth Hatton, medical mission from the UK: “Serbs are brave soldiers, patient and grateful as sick. They are truly wonderful people that I will never forget. The best days of my youthful life I spent in Serbia. I left a part of myself in Serbia. Part of Serbia lives with me in London.”
s.dj s.dj 10:14 05.07.2014

Sir Thomas Lipton

„Као што се често дешава с нацијама, што их боље упознамо, тим више имамо разлога да им се дивимо.“

Сер Томас Липтон
финансијер британских медицинских мисија у Србији


“As it often happens with nations, the more we know about them, the more reason for us to admire them.”

Sir Thomas Lipton
British financier of Scottish medical missions in Serbia
s.dj s.dj 10:15 05.07.2014

Flora Sandes

„Ти се људи бију за савезнике са мање заклона него иједна друга војска, са мање следовања – ствари као шећер, млеко, бутер, рум, за њих су нечувена раскош – и без топле одеће... Зар се ти људи не жале? - чешће сам питала. Не. Они се не туже. Једино на шта се туже јесте што им није дозвољено да пређу у офанзиву, да нападну Бугаре и да борбом прокрче пут кући... Ако имаш несаломиво срце једног Србина бићеш увек одважан савезник, штавише, бићеш човек, сине мој, човек за кога је вредно нешто учинити.“

Флора Сендс
Морнинг поуст, јануара 1918. године


“These people fight for the allies with less shied than any other army, with less rations – to them, things like sugar, milk, butter, rum are an extreme luxury – and without warm clothes... Don’t these people complain? I asked frequently. No. They don’t complain. The only thing they complain about is that they are not allowed to take an offensive, to attack the Bulgarians and fight their way home... If you have the invincible heart of a Serb, you will always be a brave ally; moreover, you will be a human being, my son, worthy of any favour.”

Flora Sandes
Morning Post, January 1918
hajkula1 hajkula1 16:18 05.07.2014

Re: Flora Sandes

Ти се људи бију за савезнике са мање заклона него иједна друга војска, са мање следовања – ствари као шећер, млеко, бутер, рум, за њих су нечувена раскош – и без топле одеће...

s.dj s.dj 10:19 05.07.2014

Newspapers - Victory – End of War

Daily Mail

„Победа на Балкану достојан такмац осталим савезничким успесима. Србија, за коју је кајзер рекао да више не постоји, показала је да је још жива и то још како жива.“


“Victory in the Balkans worthy of competing with other Allied successes. Serbia for which the Keiser said was no more, proved to be alive, and very much so.”


Daily Express

„Резултат тих победа, који нарочито претеже, јесте тај да Срби победоносно улазе у своју земљу, што ће још једном учинити да Аустрија задрхти од ове војске.“

“The outcome of these victories, outweighing all other, is that the Serbs are victoriously entering their country, which will once again make Austria shudder before this army.”
s.dj s.dj 10:20 05.07.2014

Winston Churchill

„Што се тиче Србије, она се заиста борила очајно и слепо, не узимајући у обзир никакве друге интересе осим своје властите и са страшним последицама по себе. Све то је најпосле било поправљено захваљујући само коначној победи.“

Винстон Черчил


“As far as Serbia is concerned, she fought indeed desperately and blindly, not taking into account any other interests except its own and with devastating consequences for itself. In the end, all that was ractified owing only to the final victory.”“

Winston Churchill
49 41 49 41 00:32 06.07.2014

Sretno Vam

naimenovanje, jos bolje proputovanje.
UKinSerbia UKinSerbia 09:53 06.07.2014

Požarevac

Jedan od važnih momenata obeležavanja Stogodišnjice u Velikoj Britaniji je taj što svakodnevno saznajemo nove stvari o ljudima iz tog perioda i o njihovim nesebičnim delima.

U međuvremenu se na Internetu pojavio novi blog koji govori o jednoj britanskoj lekarki koja je u julu 1915. godine doputovala u Srbiju i radila u poljskoj bolnici u blizini Požarevca. Još jedan grad na listi za naše #ww1hodocasce

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana