Gost autor| Nauka

Kakva korist od nauke?

freehand RSS / 18.08.2014. u 21:28

... ili -  dodole Vs. HAARP 

Gost-autor: petargli

Догађај од пре неких десетак година ...

Шта студираш? Одговарам ... Нисам ни знао да то може да се студира у Србији, па шта ће то нама? Размишљам шта да кажем ... У задњи час се сетих да генерализација можда упали ... Знате, сви ми имамо корист од науке ... Покушавам са неким једноставним примерима и видим да не успевам ... Нека је са срећом дечко требаће ти! ... да срећа ...

gatoschrodinger.jpg?w=470&h=342

 Врло често прочитам неки чланак на српским сајтовима о новим научним достигнућима. Знам да кажу да је радозналост убила мачку, па ипак кликнем на коментаре. Ваљда испитујем тачност ове пословице, која узгред има и другу конотацију...

Колико год ме читање коментара забавља из прва, толико ме разочара на крају. Кога не би забављале многобројне теорије завера или они наметљивци који 'експлицитно' тврде да су научници једне незналице, које ето само лупетају и залуђују већ добрано слуђени народ, што је опет нека врста завере, зар не? Врло површно би било да се ови коментари разматрају као неки репрезентативни узорак, јер познато је да има доста егзибициониста, комедијаша, лоших ђака (што би рекао Ћирковић) и осталих који користе Интернет као могућност да изразе своје (какво год) мишљење - и то је у реду. То смо већ апсолвирали ових дана на блогу. Ипак оно што забрињава је да су врло ретки коментари који питају, па макар то било и оно тривијално, али врло битно питање - какву корист ми имамо од овог научног достигнућа? Можда би се повела нека сувисла дискусија, неко преобратио ... пусте жеље ... Некако се чини да је маса оних који науку посматрају као потенцијалног непријатеља који вреба из мрака. Зазиру од ње.

Него да баталим Интернет. Сличне реакције су и у животу. И поред тога што су људи у директном контакту генерално љубазни, хоће да саслушају, не залепе ти олако етикету незналице, чак те ни не оптуже да залуђујеш народ око себе, ипак пре поверују у неку теорију завере, поготово ако Америма могу да пришију улогу негативца, него у објашњење потковано научним сазнањима. Такви аргументи их не интересују јер највероватније траже превише времена за размишљање у које људи нажалост неће да инвестирају или га једноставно немају. Најсвежији пример је био током поплава где је кроз медије HAARP пропагиран као главни кривац за природну непогоду, неки су покушавали да заштите HAARP од линча, али изгледа нису успели. Наиме, HAARP је званично угашен (или се планира његово гашење, како год). Колико је била погубна ова сулуда медијска кампања може да сведочи да неколико месеци после поплава наши научници, Ћирковић, Шуваков и Тошковић се убише објашњавајући да HAARP нема ништа са поплавама. Напоменуо бих и већ сад антологијски случај када је за поплаве окривљен и лично Он. Боже опрости! Све ово наводи на забринутост и неретко се неоправдано запитам да ли на овим просторима постоји консезнус међу људима да наука ради за њихову добробит, а не штету?

Један од одговора, који (признајем!) ништа револуционарно не открива, је да проблем нису они, јер људи, иначе склони манипулацији, су врло радознали и разумни, побринуће се за себе. Вратиће се на прави пут. Уопште не сумњам у то. Проблем су неки од њих, тј. они појединци који брину о науци а самим тим и о образовању у Србији. Они држе таму.

Ево једног од примера из историје који илуструје како изгледа кад се држава Србија одлучи да издигне науку на један виши ниво. Наиме, Милутин Миланковић је после доктората радио у бечкој грађевинској фирми где га је затекло писмо из Београда у коме је обавештен да је изабран за ванредног професора Универзитета у Београду, и где је требало да предаје три предмета: примењену математику, небеску механику и теоријску физику. Куриозитет је да Миланковић није слушао курсеве из небеске механике и теоријске физике на студијама, па је морао да спрема предавања учећи. Срећом Миланковић се није уплашио, већ је прихватио позив и у наредним годинама оставио неизбрисив траг у светској науци на који смо неизмерно поносни.

Поставља се питање да ли наши факултети примењују ову праксу? Колики је број наших младих научника који су се вратили из иностранства добивши притом место ванредног професор и могућност да предају неке нове предмете? Притом, не смем ни да помислим шта би се десило да им је уместо ванредног понуђено место редовног професора (нормално ако кандидат задовољава критеријуме). Сценарио у коме неки наш факултет ангажује младог и перспективног, или још боље, реномираног научника странца са дозволом да предаје студентима мастер и докторских студија на енглеском, може само да вас насмеје својом наивношћу. Добро де, престаћу ... али да не буде да нисам рекао, ти stranger-i су ајкуле, навикао их систем од малена, које знају како да узму лову од индустрије и приватних фондова, инвестирајући тако у своја истраживања. ... а да ли је могуће да конкурс за било коју факултетску позицију (доцент, ванредни и редовни професор) буде интернационалан па нека најбољи од пријављених кандидата победи? Радозналост је убила мачку, упозорио сам вас.

Утисак је да они који треба да негују науку и брину о њеном развитку не маре превише за њу. Бирократска инерција отаљава посао за њих па добијамо привид да се нешто дешава и то у таквом правцу да је по шангајској листи Универзитет у Београду једини из наше земље који је уопште рангиран и то између 301 и 400 места - што је иначе поражавајуће. Да ли би београдски универзитет био на овој листи да није математике и физике које су као дисциплине рангиране између 151-200 места?

Чувари науке, за почетак одговорите себи на оно тривијално питање, да ли има користи од науке, чисто да се подсетите, а онда одбаците сујету, заврните рукаве и практично покажите да има.

 

 

Tagovi



Komentari (275)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

petargli petargli 01:32 19.08.2014

Re: kad smo vec kod toga

samo da se upisem...
procitala..lep tekst..


Many thanks!
omega68 omega68 16:29 19.08.2014

Re: kad smo vec kod toga

Many thanks!

Био бих јако захвалан ако ми одговориш да ли се осећаш
а) паметније
б) вестернизованије
ц) снобовскије
када причаш на американском?
petargli petargli 16:57 19.08.2014

Re: kad smo vec kod toga

omega68
Био бих јако захвалан ако ми одговориш да ли се осећаш
а) паметније
б) вестернизованије
ц) снобовскије
када причаш на американском?

Nisam siguran, ali sigurno se ne osećam kao ti ...
mona.liza mona.liza 19:19 19.08.2014

Re: kad smo vec kod toga

:
omega68
Many thanks!

Био бих јако захвалан ако ми одговориш да ли се осећаш
а) паметније
б) вестернизованије
ц) снобовскије
када причаш на американском?


ma jok bre, to je bila tajna sifra za cod
G.Cross G.Cross 07:07 19.08.2014

Sen-Sir versus Megatrend

Kralj Petar Prvi Karađorđević, poznat i kao kralj Petar Oslobodilac i Stari kralj, rođen je kao peto dijete kneza Aleksandra i kneginje Perside na Petrovdan, 11. jula 1844. godine.

Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Beogradu, a školovanje je nastavio u zavodu Venel-Olivije u Ženevi. Potom se upisuje u pariski Kolež Sen-Barb, a 1862. u čuvenu Vojnu akademiju Sen-Sir koju završava 1864. godine. U Parizu se bavio fotografijom i slikarstvom i usavršavao svoje vojničko i političko obrazovanje. Ono mu je otvorilo vidike ideja političkog liberalizma, parlamentarizma, demokratije i njenih institucija. Početkom 1868. u Beču je štampao svoj prevod knjige engleskog političara i filozofa Džona Stjuarta Mila "O slobodi", sa svojim predgovorom, koji će kasnije postati njegov politički program.



Interesantno, nijedan od velikana Srbije iz tog doba nije doktorirao na Megatrendu.
Mozda je i to deo razloga za nacin na koji je tretirana sada nauka u Srbiji.
babmilos babmilos 07:18 19.08.2014

Tjah

Врло често прочитам неки чланак на српским сајтовима о новим научним достигнућима. Знам да кажу да је радозналост убила мачку, па ипак кликнем на коментаре.

Ma ti si odličan. Ja nemam snage za komentare jer me obično tekst temeljno mozgovno uništi.

Nama je obrazovanje pogrešno, imamo preveliki broj univerziteta i preveliki broj studenata koji (pre)često nemaju pojma šta studiraju i zašto. Nauka nam je hermetički zatvorena, instituti su samozadovoljni paricama koje kaplju iz takozvanih projekata, pa funkcionišu kao misteriozne nevladine organizacije - klasičan primer je besmisleni tekst naučnog saradnika Instituta za fiziku. Prirodnjaci se "bave" teorijama struna i ostalim velikim sudaračima, društvenjaci srbuju. Podobni profesori napreduju brzinom svetlosti - najkomičniji primer mi je dr Aleksandra Vasić-Milovanović, koja je 2005. godine bila docent (i pisala katastrofalni tekst o termodinamici u velikom udžbeniku fizike povodom stogodišnjice Ajnštajnove čarobne godine), 2008. vanredni profesor, a 2012. redovni profesor. Sve ovo ne može da promeni ni 50 vanrednih profesora povratnika. Sve je do te mere nakrivo nasađeno da problem nesumnjivo žestoko prevazilazi nauku i njenu nesposobnost da obavlja prosvetiteljsku delatnost: problem su pogrešne društvene vrednosti. Tek ako se taj problem reši (i) nauka će dobiti status kakav treba da ima. Ali to smo ionako znali. Tjah.
Jaril Jaril 10:51 19.08.2014

"... ili - dodole Vs. HAARP"

Ја сам мислио да наука постоји да докаже оно што сам већ мислио.
mariopan mariopan 11:57 19.08.2014

Re: "... ili - dodole Vs. HAARP"

Jaril
Ја сам мислио да наука постоји да докаже оно што сам већ мислио.

A ja mislim sasvim obratno, da postoji da saznam sve što ne znam ( a toga je mnoooogo)
babmilos babmilos 13:38 19.08.2014

Re: "... ili - dodole Vs. HAARP"

Jaril
Ја сам мислио да наука постоји да докаже оно што сам већ мислио.

Nisi shvatio poentu, ovome služi horoskop...
hajkula1 hajkula1 22:18 19.08.2014

Re: "... ili - dodole Vs. HAARP"

babmilos
Jaril
Ја сам мислио да наука постоји да докаже оно што сам већ мислио.

Nisi shvatio poentu, ovome služi horoskop...



*ebotepatak pa valjda naučnik ima neki cilj, pretpostavku, koju eksperimentima dokazuje? Na primer.



P.S.
Horoskop bi te iznenadio.
uros_vozdovac uros_vozdovac 11:52 19.08.2014

a di je taj HAARP

u Barajevu? Jel` ga video neko? Pa nije Barajevo baš tolika opština da ga baš niko nikad nije video.

milisav68 milisav68 13:33 19.08.2014

Re: a di je taj HAARP

uros_vozdovac
u Barajevu? Jel` ga video neko? Pa nije Barajevo baš tolika opština da ga baš niko nikad nije video.

Ja sam ga uništio, al` mi zlikovci odma` isključiše signal za mobilni.
hajkula1 hajkula1 22:20 19.08.2014

Re: a di je taj HAARP

uros_vozdovac
u Barajevu? Jel` ga video neko? Pa nije Barajevo baš tolika opština da ga baš niko nikad nije video.




Bio neki snimak ali ne baš u Barajevu, nego blizu Barajeva. Oterali ih s lica mesta.
hajkula1 hajkula1 22:23 19.08.2014

Re: a di je taj HAARP

milisav68
uros_vozdovac
u Barajevu? Jel` ga video neko? Pa nije Barajevo baš tolika opština da ga baš niko nikad nije video.

Ja sam ga uništio, al` mi zlikovci odma` isključiše signal za mobilni.



Nije to ta antena. Neki tvrde da je u funkciji HARP-a, neki da nije ali ne znaju baš čemu služi. Ko će ga znati. Sumnjiv je i most na Adi.

Za desetak godina, čućemo, možda i pre.

petargli petargli 01:34 20.08.2014

Re: a di je taj HAARP

hajkula1
Nije to ta antena. Neki tvrde da je u funkciji HARP-a, neki da nije ali ne znaju baš čemu služi. Ko će ga znati. Sumnjiv je i most na Adi.

Za desetak godina, čućemo, možda i pre.

Dominiraš!
iza_duge iza_duge 12:50 19.08.2014

Kakva crna nauka u Srbiji?

Gde su tačke preseka „institutske" i „univerzitetske" nauke? Pojedini profesori beru kajmak tako što ih neki od diplomaca, doktoranata dopisuju u svoje radove (pod moranje).

Svaki naučni radnik koji se oglasi u medijima, to čini zarad lične promocije, a ne radi promocije nauke ili struke kojom se bavi.

Univerziteti u Srbiji nemaju dovoljno visokokvalitetnih kadrova (nijedan od njih nije otišao u inostranstvo na usavršavanje, pa se vratio ovde); organizacija i tih oskudnih finansijskih sredstava je jako loša (izdvajanje za nauku je manje od 0,3% BDP-a), tako da ne postoje kapaciteti za izvođenje kvalitetnih postdoktorskih studija.
Eksperimenti u laboratorijama su na nivou ogleda za srednjoškolce; vrlo često ne postoji oprema, materijal, pribor, hemikalije...

Za sve ovo nije kriva devijacija „Bolonje" u Srbiji, već jedna šira srpska/tranzicijska/pinkovita erozija društva.


Oni koji su nešto vredeli i koji su želeli da se bave naukom, otišli su u razvijene zemlje. Oni koji su ostali, počeli su da govore u ime ovih prvih kao da su oni tamo gde se nešto radi i kao da tačnije i bolje znaju šta treba i kako treba (čast izuzecima).

*Fascinantno mi je i koliko sam neznanja uočila kod pojedinih naučnih radnika/saradnika. Prvi primer je žena koja radi na Veterinarskom fakultetu kao saradnik i koja uživa sve benefite (između ostalog, sama je rekla da je dobila i stan od strane države, fakulteta - ne znam) a koja nije znala da mi objasni čime se bavi, a kamoli neke stvari u vezi sa genetikom.
Drugi primer je devojka koja radi u Institutu Vinča iz oblasti fizičke hemije (benefiti: skraćeno radno vreme, dobra plata, tako ona kaže) a koja me je prilikom gledanja naučne emisije pitala šta je to reverzibilna osmoza.
babmilos babmilos 13:25 19.08.2014

Re: Kakva crna nauka u Srbiji?

Pojedini profesori beru kajmak tako što ih neki od diplomaca, doktoranata dopisuju u svoje radove (pod moranje).

Ovo svuda postoji. To je deo naučne inicijacije. Progutaš i teraš dalje.
petargli petargli 14:21 19.08.2014

Re: Kakva crna nauka u Srbiji?

babmilos
iza_duge
Pojedini profesori beru kajmak tako što ih neki od diplomaca, doktoranata dopisuju u svoje radove (pod moranje).

Ovo svuda postoji. To je deo naučne inicijacije. Progutaš i teraš dalje.

Ne bih rekao da je to standardni već devijantni deo naučne inicijacije. Praksa za radove studenata i postdokova je da mentor ili šef projekta obavezno budu drugi autori, ostali ako ih ima se ređaju po zasluzi, tj. u zavisnosti od toga da li je bila njihova ideja, rezultati itd. Uglavnom ako ništa nisi dobrineo radu nema šta da tražim na tom radu pa makar bio nobelovac kolega na deprtmentu.
Milan Karagaća Milan Karagaća 09:34 22.08.2014

Re: Kakva crna nauka u Srbiji?

konačno jedan celovit i normalan odgovor.A naročito je fascinantno ovo što ste naveli kao primere, pa sada zamislite takve likove u politici , parlamentu , državnim službama, npr. roštiljdžiju, ginekologa, seksologa, vozača,konobaricu na visokim položajima u diplomatiji
milojep milojep 12:51 19.08.2014

Fin članak


Evo linka na jedan od retkih solidnih članaka u našim novinama a na temu HARP i sl.


http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/drustvo/aktuelno.290.html:494338-Da-li-se-i-ko-poigrava-vremenom
babmilos babmilos 13:36 19.08.2014

Re: Fin članak

Evo linka na jedan od retkih solidnih članaka u našim novinama a na temu HARP i sl.

Zavisi šta smatraš solidnim. Za mene je navedeni članak teško đubre za čije je objavljivanje neophodno i novinara i urednika kazniti sa 20 po turu na Trgu Republike. Poređenja pitanja solidnosti radi, evo retko solidnog teksta na temu zdravog razuma i sl.

http://www.danas.rs/danasrs/dijalog/gmo_i_sloboda_izbora.46.html?news_id=270135
milojep milojep 13:50 19.08.2014

Re: Fin članak

Zavisi šta smatraš solidnim. Za mene je navedeni članak teško đubre za čije je objavljivanje neophodno i novinara i urednika kazniti sa 20 po turu na Trgu Republike. Poređenja pitanja solidnosti radi, evo retko solidnog teksta na temu zdravog razuma i sl.


Ja ću ponoviti, jednak problem histerijama je apsolutno ne dovođenje u pitanje svega što ti se servira eto recimo SZO što reče jedan od komentatora.
Članak o Harpu je apsolutno neutralan i pokušava sa različitih aspekata objasniti projekat. U članku kojio si ti dao novinar se poziva na desetinu 'relevantnih' institucija a i babama je jasno su sve pomenute jedna kuhinja!

babmilos babmilos 14:07 19.08.2014

Re: Fin članak

Tako je, Miloje. Tako je. Nego, možda ne znaš: 28. avgusta će Neptun biti najbliži Zemlji. To je planeta koja emituje značajno gama zračenje, reda veličine 5,43 milijardi luksa. Moguća su stoga značajne denerativne promene kože kod ljudi (ne govori se često, ali poslednji put je Neptun bio tako blizu oko kad su dinosaurusi izmirali). Država izlazi iz medija, neće ta vest biti po medijima. Čuvaj se, zaštiti se aluminijumskom folijom (odlično zaustavlja gama zračenje tog intenziteta), pre svega po glavi.
milojep milojep 14:12 19.08.2014

Re: Fin članak

babmilos
... pre svega po glavi.


Blago tebi što nemaš šta da štitiš!
nim_opet nim_opet 14:32 19.08.2014

Re: Fin članak

babmilos
Tako je, Miloje. Tako je. Nego, možda ne znaš: 28. avgusta će Neptun biti najbliži Zemlji. To je planeta koja emituje značajno gama zračenje, reda veličine 5,43 milijardi luksa. Moguća su stoga značajne denerativne promene kože kod ljudi (ne govori se često, ali poslednji put je Neptun bio tako blizu oko kad su dinosaurusi izmirali). Država izlazi iz medija, neće ta vest biti po medijima. Čuvaj se, zaštiti se aluminijumskom folijom (odlično zaustavlja gama zračenje tog intenziteta), pre svega po glavi.



babmilos babmilos 15:36 19.08.2014

Re: Fin članak

Blago tebi što nemaš šta da štitiš!

Ne mam, samnom je gotovo <- i pravopis brljam masovno. To je od HAARP-a. A da ti pričam, znaš li za naslednika projekta HAARP? To je ubitačni projekat HAARF. Nećeš verovati, pogledaj izvođenje:



Garantovano ubija namrtvo, za razliku od dosadašnje varijante koja "samo" formira halucinacije & paranoične misli zavere. Ovi ljudi što prolaze pored HAARF-a će sigurno, bezuslovno, jednog dana umreti. Strašno!
omega68 omega68 16:24 19.08.2014

Re: Fin članak

samnom

Пише се са мном
babmilos babmilos 16:28 19.08.2014

Re: Fin članak

omega68
samnom

Пише се са мном

Tenk ju for korekting maj ingliš!
nim_opet nim_opet 16:31 19.08.2014

Re: Fin članak

Србкињу


Pise se i "Srpkinju".

omega68 omega68 16:48 19.08.2014

Re: Fin članak

А, то можда ви који сте настали од српа?
,,To ривaлствo Рyсиje и Ayстрoyгaрскe, oкo кoнтрoлe Бaлкaнa, дoвeлo je и дo Првoг свeтскoг рaтa, y кoмe сy нeстaлa oбa цaрствa. Срби сy тaдa били нajбрojниjи и нajснaжниjи нaрoд нa Бaлкaнy, a кao Слoвeни, и тo Прaвoслaвни Слoвeни, били сy врлo блиски Рyсимa. Бeч je тy вeзy пoкyшaвao дa yблaжи штo je мoгyћe вишe, пa je из тoг рaзлoгa финaнсирao и Вyкoвy рeфoрмy, кoja je y тaдaшњoj Србиjи, Црнoj Гoри, кao и Вojвoдствy Србиjи дoчeкaнa “нa нoж”. Измeђy oстaлoгa дoшлo je и дo инициjaтивe дa сe “срБски” мeњa y “срПски” jeр Нeмци нисy мoгли дрyкчиje дa изгoвoрe''
,,Одакле то да Б пређе у П? Како је Буки постало Покој?, када у старосрбском писму није било никакве забуне: Срби слове србски док се српом и српским језиком жање жито, али и коров. Срп је једно старинско оруђе, земљорадничка алатка, која се скоро више и не користи, али пре око 200 година у време реформисања нашег писма, направљена је велика заврзлама и замешатељство испод које се потписао неуки Вук Караџић.

Доказ и Извор: Сабрана дела Вук Стеф. Караџић књига „СРПСКИ РЈЕЧНИК ” у издању ПРОСВЕТА-НОЛИТ. Наводимo цитатат из поговора који је написао Др. Павле Ивић стр.38 и 39:

„Вуково знање како немачког, тако и латинског језика било је непотпуно (он је латински управо учио у Шишатовцу током свог боравка 1816). Вук и Копитар су се надали да ће око превода на немачки Вуку помоћи Мушицки. Али тај књижевник пун великих планова, који је у животу ипак тако мало урадио – није имао времена. Сав посао остао јеКопитару. „Ја сам Вама казао ”, писао му је Вук августа 1816, „да ћете Ви имати посла око Србског Рјечника више него ја”.

Обратите пажњу да и сам Вук користи Б када када слови око Србског Рјечника. Тек под Копитаревим утицајем прелази на П
[img]Одакле то да Б пређе у П? Како је Буки постало Покој?, када у старосрбском писму није било никакве забуне: Срби слове србски док се српом и српским језиком жање жито, али и коров. Срп је једно старинско оруђе, земљорадничка алатка, која се скоро више и не користи, али пре око 200 година у време реформисања нашег писма, направљена је велика заврзлама и замешатељство испод које се потписао неуки Вук Караџић. Доказ и Извор: Сабрана дела Вук Стеф. Караџић књига „СРПСКИ РЈЕЧНИК ” у издању ПРОСВЕТА-НОЛИТ. Наводимo цитатат из поговора који је написао Др. Павле Ивић стр.38 и 39: „Вуково знање како немачког, тако и латинског језика било је непотпуно (он је латински управо учио у Шишатовцу током свог боравка 1816). Вук и Копитар су се надали да ће око превода на немачки javascript:;Вуку помоћи Мушицки. Али тај књижевник пун великих планова, који је у животу ипак тако мало урадио – није имао времена. Сав посао остао јеКопитару. „Ја сам Вама казао ”, писао му је Вук августа 1816, „да ћете Ви имати посла око Србског Рјечника више него ја”. Обратите пажњу да и сам Вук користи Б када када слови око Србског Рјечника. Тек под Копитаревим утицајем прелази на П
bocvena bocvena 17:11 19.08.2014

Re: Fin članak

omega, jesi učio ti jednačenje po zvučnosti u osnovnoj školi?

ili si se o lingvistici obaveštavao samo na srBskim sajtovima?
omega68 omega68 18:20 19.08.2014

Re: Fin članak

Волтер слови: „Лакше је веровати у лаж која се чула безброј пута, него у истину, која се чује први пут!...“
...,,Ово би била одлична шала, али није већ је крвава истина и доказ да је срп призван из духовног (оностарног света) у овај материјални. Срп и чекић су симболи материјалистичког комунизма, безбожништво, које је програмирано уградњом грешке у писању "српског језика". Призиван је Покој уместо Буки и призван је, а највећи кривци су срписти који нису видели разлику између српа и СРБА. "Србско Учено Друштво" је прихватило "српски" правопис 1868, а то је била вешта замка тј. намонтирана злонамерна грешка у Бечу још 50 година пре тога. Они који не знају револуција са овим симболима спроведена је 1917 у Русији, а на крају Другог светског рата стигла је у Југославију.''

,,И у савременом правопису се објашњава да је (Р) слово помоћни самогласник (вокал) поред основних А;Е;И;О;У. Као у речима: крв, црква, срб, грб, итд. У речи србски треба изговарати вокално (Р)javascript:; а не кратко као у речи кртица.''
uros_vozdovac uros_vozdovac 18:40 19.08.2014

Re: Fin članak

omega68
Призиван је Покој уместо Буки и призван је,

dakle nije HAARP nego HAARB?
nim_opet nim_opet 18:59 19.08.2014

Re: Fin članak

А, то можда ви који сте настали од српа?

Ne, to mi koji se pozivamo na onaj vazeci pravopis po kome se pise i "sa mnom". Ili se pozivate na pravopis konstantno ili ne. Nema izmedju - po licnom nahodjenju. Ili postoji standard jezika, ili ne postoji. Hvala bogu, u srpskom postoji. Vidim da prihvatate nepostojano "a", obe palatalizacije, prelazak "l" u "o" - dakle ako jednu glasovnu promenu prihvatate kao standard, onda neprihvatanjem druge mozete ili da pokazujete politicki stav, neutemeljen u onome na cemu temeljite ostale ili da odbacujete jezicki standard u potpunosti.




bocvena bocvena 19:15 19.08.2014

Re: Fin članak

ova vrsta argumenata se odlično uklapa u ovaj blog o neverovanju u nauku i upornom razvodnjavanju naučnih činjenica u utilitarne svrhe (nacionalne, političke, ekonomske, dopiši).

koren reči je SRB, a onda dođe do jednačenja po zvučnosti. i to ne zato što je nemcima bilo teško da izgovaraju nego nama srbima. jezik je jako ekonomična pojava i teži da ide lakšim putem.

pomenuti pavle ivić se prevrće u grobu od ovakvih pametovanja.

omega68 omega68 19:28 19.08.2014

Re: Fin članak

jezik je jako ekonomična pojava

не
iza_duge iza_duge 19:30 19.08.2014

Re: Fin članak

omega68
samnom

Пише се са мном


Ajoj, ako neko piše pravilno, piše "babmilos". I ne samo što piše pravilno, nego tako lepo ume da objasni sve i kaže suštinu.

(Po mom mišljenju, većina njegovih komentara je bolja i od samih blogova.)

Zar nije jasno da se u ovom delu sprda (čak je i to napisao - da se sprda)?
Da li je trebalo da nacrta?
hajkula1 hajkula1 22:30 19.08.2014

Re: Fin članak

uros_vozdovac
omega68
Призиван је Покој уместо Буки и призван је,

dakle nije HAARP nego HAARB?



To je strana skraćenica (P- Project)


I naravno, imamo slovo - glas P.
b92fmember b92fmember 00:43 20.08.2014

Re: Fin članak

omega68
А, то можда ви који сте настали од српа?
,,To ривaлствo Рyсиje и Ayстрoyгaрскe, oкo кoнтрoлe Бaлкaнa, дoвeлo je и дo Првoг свeтскoг рaтa, y кoмe сy нeстaлa oбa цaрствa. Срби сy тaдa били нajбрojниjи и нajснaжниjи нaрoд нa Бaлкaнy, a кao Слoвeни, и тo Прaвoслaвни Слoвeни, били сy врлo блиски Рyсимa. Бeч je тy вeзy пoкyшaвao дa yблaжи штo je мoгyћe вишe, пa je из тoг рaзлoгa финaнсирao и Вyкoвy рeфoрмy, кoja je y тaдaшњoj Србиjи, Црнoj Гoри, кao и Вojвoдствy Србиjи дoчeкaнa “нa нoж”. Измeђy oстaлoгa дoшлo je и дo инициjaтивe дa сe “срБски” мeњa y “срПски” jeр Нeмци нисy мoгли дрyкчиje дa изгoвoрe''
,,Одакле то да Б пређе у П? Како је Буки постало Покој?, када у старосрбском писму није било никакве забуне: Срби слове србски док се српом и српским језиком жање жито, али и коров. Срп је једно старинско оруђе, земљорадничка алатка, која се скоро више и не користи, али пре око 200 година у време реформисања нашег писма, направљена је велика заврзлама и замешатељство испод које се потписао неуки Вук Караџић.

Доказ и Извор: Сабрана дела Вук Стеф. Караџић књига „СРПСКИ РЈЕЧНИК ” у издању ПРОСВЕТА-НОЛИТ. Наводимo цитатат из поговора који је написао Др. Павле Ивић стр.38 и 39:

„Вуково знање како немачког, тако и латинског језика било је непотпуно (он је латински управо учио у Шишатовцу током свог боравка 1816). Вук и Копитар су се надали да ће око превода на немачки Вуку помоћи Мушицки. Али тај књижевник пун великих планова, који је у животу ипак тако мало урадио – није имао времена. Сав посао остао јеКопитару. „Ја сам Вама казао ”, писао му је Вук августа 1816, „да ћете Ви имати посла око Србског Рјечника више него ја”.

Обратите пажњу да и сам Вук користи Б када када слови око Србског Рјечника. Тек под Копитаревим утицајем прелази на П
[img]Одакле то да Б пређе у П? Како је Буки постало Покој?, када у старосрбском писму није било никакве забуне: Срби слове србски док се српом и српским језиком жање жито, али и коров. Срп је једно старинско оруђе, земљорадничка алатка, која се скоро више и не користи, али пре око 200 година у време реформисања нашег писма, направљена је велика заврзлама и замешатељство испод које се потписао неуки Вук Караџић. Доказ и Извор: Сабрана дела Вук Стеф. Караџић књига „СРПСКИ РЈЕЧНИК ” у издању ПРОСВЕТА-НОЛИТ. Наводимo цитатат из поговора који је написао Др. Павле Ивић стр.38 и 39: „Вуково знање како немачког, тако и латинског језика било је непотпуно (он је латински управо учио у Шишатовцу током свог боравка 1816). Вук и Копитар су се надали да ће око превода на немачки Вуку помоћи Мушицки. Али тај књижевник пун великих планова, који је у животу ипак тако мало урадио – није имао времена. Сав посао остао јеКопитару. „Ја сам Вама казао ”, писао му је Вук августа 1816, „да ћете Ви имати посла око Србског Рјечника више него ја”. Обратите пажњу да и сам Вук користи Б када када слови око Србског Рјечника. Тек под Копитаревим утицајем прелази на П



ti si bre baš konzervativan.
mi, dole na jug, smo tolko napredni da više nemamo potrebe za svi padeži.
i samo da znaš, ništa nam ne fali zbog toga, a kamoli zbog tamo nekog B
determined determined 15:38 20.08.2014

Re: Fin članak

b92fmember
omega68
А, то можда ви који сте настали од српа?
,,To ривaлствo Рyсиje и Ayстрoyгaрскe, oкo кoнтрoлe Бaлкaнa, дoвeлo je и дo Првoг свeтскoг рaтa, y кoмe сy нeстaлa oбa цaрствa. Срби сy тaдa били нajбрojниjи и нajснaжниjи нaрoд нa Бaлкaнy, a кao Слoвeни, и тo Прaвoслaвни Слoвeни, били сy врлo блиски Рyсимa. Бeч je тy вeзy пoкyшaвao дa yблaжи штo je мoгyћe вишe, пa je из тoг рaзлoгa финaнсирao и Вyкoвy рeфoрмy, кoja je y тaдaшњoj Србиjи, Црнoj Гoри, кao и Вojвoдствy Србиjи дoчeкaнa “нa нoж”. Измeђy oстaлoгa дoшлo je и дo инициjaтивe дa сe “срБски” мeњa y “срПски” jeр Нeмци нисy мoгли дрyкчиje дa изгoвoрe''
,,Одакле то да Б пређе у П? Како је Буки постало Покој?, када у старосрбском писму није било никакве забуне: Срби слове србски док се српом и српским језиком жање жито, али и коров. Срп је једно старинско оруђе, земљорадничка алатка, која се скоро више и не користи, али пре око 200 година у време реформисања нашег писма, направљена је велика заврзлама и замешатељство испод које се потписао неуки Вук Караџић.

Доказ и Извор: Сабрана дела Вук Стеф. Караџић књига „СРПСКИ РЈЕЧНИК ” у издању ПРОСВЕТА-НОЛИТ. Наводимo цитатат из поговора који је написао Др. Павле Ивић стр.38 и 39:

„Вуково знање како немачког, тако и латинског језика било је непотпуно (он је латински управо учио у Шишатовцу током свог боравка 1816). Вук и Копитар су се надали да ће око превода на немачки Вуку помоћи Мушицки. Али тај књижевник пун великих планова, који је у животу ипак тако мало урадио – није имао времена. Сав посао остао јеКопитару. „Ја сам Вама казао ”, писао му је Вук августа 1816, „да ћете Ви имати посла око Србског Рјечника више него ја”.

Обратите пажњу да и сам Вук користи Б када када слови око Србског Рјечника. Тек под Копитаревим утицајем прелази на П
[img]Одакле то да Б пређе у П? Како је Буки постало Покој?, када у старосрбском писму није било никакве забуне: Срби слове србски док се српом и српским језиком жање жито, али и коров. Срп је једно старинско оруђе, земљорадничка алатка, која се скоро више и не користи, али пре око 200 година у време реформисања нашег писма, направљена је велика заврзлама и замешатељство испод које се потписао неуки Вук Караџић. Доказ и Извор: Сабрана дела Вук Стеф. Караџић књига „СРПСКИ РЈЕЧНИК ” у издању ПРОСВЕТА-НОЛИТ. Наводимo цитатат из поговора који је написао Др. Павле Ивић стр.38 и 39: „Вуково знање како немачког, тако и латинског језика било је непотпуно (он је латински управо учио у Шишатовцу током свог боравка 1816). Вук и Копитар су се надали да ће око превода на немачки Вуку помоћи Мушицки. Али тај књижевник пун великих планова, који је у животу ипак тако мало урадио – није имао времена. Сав посао остао јеКопитару. „Ја сам Вама казао ”, писао му је Вук августа 1816, „да ћете Ви имати посла око Србског Рјечника више него ја”. Обратите пажњу да и сам Вук користи Б када када слови око Србског Рјечника. Тек под Копитаревим утицајем прелази на П



ti si bre baš konzervativan.
mi, dole na jug, smo tolko napredni da više nemamo potrebe za svi padeži.
i samo da znaš, ništa nam ne fali zbog toga, a kamoli zbog tamo nekog B

Издајице СрБства !
babmilos babmilos 08:14 21.08.2014

Re: Fin članak

iza_duge

blogovatelj blogovatelj 08:16 21.08.2014

Re: Fin članak

jezik je jako ekonomična pojava

не



Kako ne?
Zasto ti onda uporno pricas srbski a ne serbski?
Zato sto je jezik ekonomicna pojava!
Kad jos malo budes izekonomisao, videces da je lakse izgovoriti srpski, nego srbski.
bocvena bocvena 16:34 19.08.2014

razgovor na času...

osnovna škola, profesorka likovnog i dete:

- a u šta ti veruješ ako ne veruješ u boga?
- u nauku.
- eto, neki mogu da razmišljaju samo od 1 do 100, a neki do beskonačno.

pa ti sad vidi kako je kompleksan taj problem vere, nauke i obrazovanja kod nas.
mr.fogg mr.fogg 17:24 19.08.2014

Kakva korist od nauke?

Nema koristi od nauke.
Nipodaštavanje nauke odavno je zaživelo u našem narodu zahvaljujući lošim đacima.
Dokaz za to su naše poznate izreke pune mudrosti:

Govori srpski da te ceo Svet razume.
ali i:
Zašto mi dete maltretiraju da uči srpsku gramatiku?

Nemoj tu da mi filozofiraš.

Ko ti je kriv što si išao u školu?
itd.

Kada bi ovo moglo da se promeni?
Onda, kada loše, zamene dobri đaci,
a možda i kad na vrbi* rodi grožđe**.
I jedno i drugo malo je verovatno

(* Naš obrazovni sistem
** Obrazovani ljudi)
blogov_kolac blogov_kolac 18:17 19.08.2014

Kakva korist od UDBE, OZNE i agitpropa?

Kada je impresivan deo cele populacije trajno sluđen i izdresiran da uvek i u svemu traži i prepoznaje nekakvu američku (ili čiju već) zaveru i urotu, to nije nikakav dokaz da je nauka, pa čak ni obrazovani sistem te zemlje potpuno zakazao. To je pre svega indikator da se sistem u takvoj državi umnogome oslanja i održava na masovno generisanoj paranoji i ksenofobiji, da je on u suštinskoj vrednosno/ideološkoj zavadi sa savremenim svetom čim ima potrebe da ga posredno (ali veoma efektivno) satanizuje, ali i da je očito propagandni aparat struktura koje imaju stvarnu kontrolu nad takvim društvom "previše dobro" i revnosno odradio svoj deo posla zaglupljujuće indoktrinacije kompletnog stanovništva.

Ovom svojom opaskom nikako ne želim da razvodnim diskusiju o tužnim pojavama koje se dešavaju kod nas sa naukom i visokim obrazovanjem, a koji su ovde navodjeni tokom rasprave - ali moram da ukažem na suštinski uzrok fenomena koji je omogućio inicijalni primer korišćen za ovaj blog (HAARP/polplave). Taj HAARP je i inače omiljeni magnet za sve svetske ljubitelje teorija zavera, i njihovo instant univerzalno objašnjenje za npr razne prirodne katastrofe širom planete, ali ovo što je ovde već sada ušlo kao narodno predanje među običnu raju glede HAARPA i proteklih poplava je nešto neuporedivo sa svim tim - pa ovde je lakše prebrojati one koji u to NE veruju!

hajkula1 hajkula1 22:33 19.08.2014

Re: Kakva korist od UDBE, OZNE i agitpropa?

Kada je impresivan deo cele populacije trajno sluđen i izdresiran

da uvek papagajski ponavlja ono što VLAST kaže...
blogov_kolac blogov_kolac 07:42 20.08.2014

Re: Kakva korist od UDBE, OZNE i agitpropa?

hajkula1
Kada je impresivan deo cele populacije trajno sluđen i izdresiran

da uvek papagajski ponavlja ono što VLAST kaže...

"Ilija Čvorović" sindrom je nešto mnogo dublje od pukog papagajisanja i reprodukovanja parola i ideja koje servira i šalje "vlast". Ilija je obučen, istreniran i izdresiran na vreme i kako treba da verovatno do kraja života sam zaključuje, raskrinkava, prosuđuje i presuđuje po istom principu, čak i suprotno od zvanične politike kada je ona sama nedosledna sebi ili iz taktičkih razloga korigovana prema spolja, ili možda čak iskreno pokušava da napravi otklon od prošlosti i sopstvenih demona (čiji su Čvorovići deo).

Ja nisam nešto primetio da je i sama preokupirana tom prirodnom katastrofom, naša narodna vlast, iako svakako potiče iz tog filma - ikako sugerisala i usmeravala "odgovornost" za potop i poludelu klimu ovog proleća ka Americi. Pa time bi samo nepotrebno ugrožavala preko potrebne međunarodne donacije za obnovu i oporavak od tih istih poplava, kada se zna USA uticaj u međunarodnim finansijskim institucijama i telima. A uz to, mi cele ove godine pažljivo eskiviramo ikakvo provociranje Amera da nas ne bi pritegli da se konačno "ili ili" izjasnimo o Rusiji oko Ukrajine gde se mi zvanično držimo lažno neutralne politike (jer nismo u situaciji da jedini u Evropi otvoreno podržimo ruski pokušaj aneksije delova teritorija svog suseda).

Dakle, to je naš narod sam, a koji je tolike godine unazad učen, prevaspitavan i dresiran da tako prosuđuje - došao samostalno do zaključka da su ovu PRIRODNU katastrofu izazvali omraženi Amerikanci. HAARP opcija objašnjenja je tu naišla kao kec na desetku, i našem prosečnom građaninu temeljito brifingovanom da su za sva zla na ovome svetu krivi Ameri to je čak i nekako intuitivno razumljivije da Amerikanci uz pomoć nekakvih antena (od kojih su neke stacionirane u Barajevu) izazovu kod nas biblijski potop, nego recimo da shvati da je zemlja okrugla (a kako oni dole naopačke dube na glavama, i zašto se onda okean ne izlije?)...
mariopan mariopan 09:16 20.08.2014

Re: Kakva korist od UDBE, OZNE i agitpropa?

blogov_kolac
Dakle, to je naš narod sam, a koji je tolike godine unazad učen, prevaspitavan i dresiran da tako prosuđuje - došao samostalno do zaključka da su ovu PRIRODNU katastrofu izazvali omraženi Amerikanci. HAARP opcija objašnjenja je tu naišla kao kec na desetku, i našem prosečnom građaninu temeljito brifingovanom da su za sva zla na ovome svetu krivi Ameri to je čak i nekako intuitivno razumljivije da Amerikanci uz pomoć nekakvih antena (od kojih su neke stacionirane u Barajevu) izazovu kod nas biblijski potop, nego recimo da shvati da je zemlja okrugla (a kako oni dole naopačke dube na glavama, i zašto se onda okean ne izlije?)...

Da, u pravu si.
Još da dodam da su tu prirodnu katastrofu pogoršali naši političari koji ništa nisu uradili na prevenciji unazad dvadeset godina i bilo je samo pitanje vremena kada će da se desi pa da bude katastrofalno.

Verovatno bi se desilo svakako, ali da su nešto uradili na prevenciji šteta bi bila manja i možda ne bi bilo ljudskih žrtava? Ovako peru ruke svi koji su odgovorni i baš im dobro dođe što narod veruje u budalaštine samo da ne počne da pita šta su oni radili dvadeset godina?
mr.fogg mr.fogg 18:38 19.08.2014

Obrati pažnju

Podatak od 19.08.2014.
Na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje našlo se više od 16.800 lica sa višim obrazovanjem, dok oko 29.700 njih poseduje fakultetsku diplomu. Na posao čeka više od 90 doktora nauka i 700 magistara.


IZVOR

Нем сам, намам коментар ... коментаришите ви, молим вас.
babmilos babmilos 18:43 19.08.2014

Re: Obrati pažnju

90 doktora nauka

Pa ne možemo da imamo 90 ministara unutrašnjih poslova...
petargli petargli 19:17 19.08.2014

Re: Obrati pažnju

babmilos
Pa ne možemo da imamo 90 ministara unutrašnjih poslova...



mr.fogg

Podatak od 19.08.2014.

Na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje našlo se više od 16.800 lica sa višim obrazovanjem, dok oko 29.700 njih poseduje fakultetsku diplomu. Na posao čeka više od 90 doktora nauka i 700 magistara.
...

Нем сам, намам коментар ... коментаришите ви, молим вас.


Očigledna hiperprodukcija koja pokazuje nedostatke i nemoć sistema ili lošu implementaciju Bolonje. U svakom slučaju dovoljno da se upali crvena lampica.

Mene i dalje čudi zašto fakulteti imaju radna mesta asistenta i saradnika u nastavi gde su većina njih studenti doktorskih studija. Za početak mogu da se zaposle na njihovim mestima ovi nezaposleni doktori nauka. Pa samo na mom bivšem fakultetu asistenata koji nisu doktori ima preko 40!

Edit
Zaboravih da dodam ... Isto tako treba da bude uspostavljen mehanizam smenjivosti nastavnog kadra - docenta i vanrednih profesora. Jedini koji bi bili sigurni su redovni profesori. Ovo je opet jedna od praksi u svetu. Vandredni profesori dobiju 3 ili 5 godina da pokažu šta znaju, ne zadovolje kriterijume, caput! Raspiše se ponovo konkurs i onda drugi koji su čekali dobiju šansu.

Kod nas ni teorijske šanse nema da vanredni profesori, pa čak i docenti dobiju otkaz.
nim_opet nim_opet 20:13 19.08.2014

Re: Obrati pažnju

Zaboravih da dodam ... Isto tako treba da bude uspostavljen mehanizam smenjivosti nastavnog kadra - docenta i vanrednih profesora. Jedini koji bi bili sigurni su redovni profesori. Ovo je opet jedna od praksi u svetu. Vandredni profesori dobiju 3 ili 5 godina da pokažu šta znaju, ne zadovolje kriterijume, caput! Raspiše se ponovo konkurs i onda drugi koji su čekali dobiju šansu.

Kod nas ni teorijske šanse nema da vanredni profesori, pa čak i docenti dobiju otkaz.

Zaposljavaju doktorante jer jedino tako mogu da nauce da drze nastavu (sto jeste praksa na velikoj vecini doktorskih studija u svetu) - sto naravno ne znaci da treba da je drze tokom celih studija (sto je praksa na BU, ne znam za ostale univerzitete u Srbiji). A doktorante iovako ne moraju da placaju puno, zbog suludih "platnih razreda" itd., one sa doktoratom bi morali da placaju vise. Uopste ne mislim da je porazno sto na posao ceka odredjen broj doktoranata, magistara itd. Koliko god surovo zvucalo, akademska titula nije garancija kvaliteta - to sto neko ima doktorat ne znaci da je sposoban da radi odredjeni posao - znaci samo da je imao dovoljno treninga, strpljenja itd da zaradi titulu. Ukoliko ne moze da prodje na razgovorima sa raznim poslodavcima, znaci da njegove vestine, licne karakteristike ili iskustvo nisu u skladu sa onim sto poslodavcu treba. Ne, ne mislim da obrazovni sistem trebsa da se profilise prema trenutnim zahtevima poslodavaca, ali ne mislim ni da neko sa akademskom titulom treba da automatski dobija posao. Obrazovanje otvara vrata - sta ce taj neko da uradi sa otvorenim vratima posle toga je u potpunosti na njemu. Ja imam dve magistrature, iz razlicitih oblasti. Ni posle osnovnih studija nisam cekao na zaposlenje, niti posle magistarskih. U medjuvremenu sam radio za sebe dovoljno, (za nekoga previse, za nekoga sigurno nedovoljno), da nadjem posao kakav sam hteo, bez ideje da mi pripada posao zato sto imam titulu. Tako da to "X nezaposlenih, od kojih X doktora, XX magistara i XXX sa strucnom spremom" sto bi valjda trebalo da ukaze na to kako se isti ne tretiraju povoljno u drustvu, ne znaci nista vise od ideje da nekome posao "pripada". Dovoljno ljudi znam i sa osnovnim studijama, i sa poslediplomskim koje rade poslove za koji im nista od toga nije bilo potrebno - jer uprkos diplomama nisu uspesni u nekim drugim.
petargli petargli 20:41 19.08.2014

Re: Obrati pažnju

nim_opet
Zaposljavaju doktorante jer jedino tako mogu da nauce da drze nastavu (sto jeste praksa na velikoj vecini doktorskih studija u svetu) - sto naravno ne znaci da treba da je drze tokom celih studija (sto je praksa na BU, ne znam za ostale univerzitete u Srbiji). A doktorante iovako ne moraju da placaju puno, zbog suludih "platnih razreda" itd., one sa doktoratom bi morali da placaju vise.

Doktorantu je posao da uči, sprema i odbrani tezu u roku od 5 godina, a ne da se sprema da bude profesor.

Kao što si i naveo
nim_opet
akademska titula nije garancija kvaliteta - to sto neko ima doktorat ne znaci da je sposoban da radi odredjeni posao

što bi u ovom slučaju značilo da taj doktorski student koji je spreman da bude profesor, tj. da obavlja simultano obrazovnu i naučnu delatnost, na kraju može da se ispostavi da uopšte nije materijal za profesore.

Koliko si ti procentualno imao dobrih profesora tokom svog školovanja?

Ovakvo kao što je sad spremanje doktoranata za profesuru tokom 5 godina studija je samo gubljenje resursa.
nim_opet nim_opet 23:59 19.08.2014

Re: Obrati pažnju

Koliko si ti procentualno imao dobrih profesora tokom svog školovanja?

Hvala bogu pa sam veliki deo obavio van srpskog obrazovnog sistema, pa mogu da kazem dosta. U Srbiji - mogu da kazem da su mi neki od najboljih profesora upravo bili docenti ili asistenti.
oskar-z-wild oskar-z-wild 21:32 19.08.2014

Teraformiranje Marsa

Dok srBi pretvaraju B u P ili obrnuto,

We can terraform Mars for the same cost as mitigating climate change. Which would you rather?

A standard estimate is that, for about $2-$3 trillion, in between 100 and 200 years we would be able to get Mars from its current "red planet" (dead planet) status to " blue planet" (i.e. a dense enough atmosphere and high enough temperature for Martian water in the poles and soil to melt, creating seas) – achievable in about 100 years – and from there to microbes and algae getting us to "green planet" status within 200 to 600 years.
BLOG ANDREW LILICO


PS
Ovde se tvrdi da HAARP tehnologija još uvek funkcioniše.

anfieldroad anfieldroad 00:09 20.08.2014

ko je rekao haarp?


bas me zaintersovala prica o HAARP- tehnologiji. Krenuo da citam i da se polako ukljucujem. Samo sam ustao da zakuvam kafu i vratio se teoriji. Srknem kaficu, povucem dim i gledam u linije na nebu. Bice oluje kazu ovi moji sa bloga. Mamu im jebem, oni na nama eksperimentisu, mislim se i palim sledecu cigaru. Srk kafe i nazad u teoriju. Vidi jbte, ubiva od vrucine. Mozda ove linije deluju na odlozeno, na neku foru...?
Shvatam da nemam vremena za celu zvaku. Nije u stvari to ni problem. Ne moram ja bas o svakoj zaveri da imam stav. Palim onu onu pljugu i zaboravljam ceo ovaj eksces u mom licnom toku radnje. Resicete vi vec taj problem...nadam se.
mariopan mariopan 09:28 20.08.2014

Re: ko je rekao haarp?

anfieldroad

bas me zaintersovala prica o HAARP- tehnologiji. Krenuo da citam i da se polako ukljucujem. Samo sam ustao da zakuvam kafu i vratio se teoriji. Srknem kaficu, povucem dim i gledam u linije na nebu. Bice oluje kazu ovi moji sa bloga. Mamu im jebem, oni na nama eksperimentisu, mislim se i palim sledecu cigaru. Srk kafe i nazad u teoriju. Vidi jbte, ubiva od vrucine. Mozda ove linije deluju na odlozeno, na neku foru...?
Shvatam da nemam vremena za celu zvaku. Nije u stvari to ni problem. Ne moram ja bas o svakoj zaveri da imam stav. Palim onu onu pljugu i zaboravljam ceo ovaj eksces u mom licnom toku radnje. Resicete vi vec taj problem...nadam se.


Zar i ti sine Brute?

Za šta služi nauka ako ti ne daje odgovore na neko pitanje?
Pitam zato što ne znam, a radoznala sam da saznam.
Dobijam odgovor - veruj meni a ne svojim očima?

Ovde izgleda svi znaju šta je to ali niko meni neće da kaže?
anfieldroad anfieldroad 14:29 20.08.2014

Re: ko je rekao haarp?

Ovde izgleda svi znaju šta je to ali niko meni neće da kaže?



Imam utisak da su politicki stavovi vazniji od nauke.
To je mozda ono sto nece da ti kazu i gde se kriju
njihovi odgovori na sva pitanja...

omega68 omega68 15:39 20.08.2014

Re: ko je rekao haarp?

Za šta služi nauka ako ti ne daje odgovore na neko pitanje?
Pitam zato što ne znam, a radoznala sam da saznam.
Dobijam odgovor - veruj meni a ne svojim očima?

Postoji dobra definicija Visariona Beljinskog: »
Rulja – to je skup ljudi koji žive po predrasudi i rasuđuju po autoritetu
«. To jest čovek rulje – to je čovek koji nije sposoban da samostalno logički misli i samostalno se ponaša. On ne misli sam, on uvek bira sebi autoritete i idole, a dalje gleda na to, kako misle njegovi autoriteti, i dalje nastoji da zapamti te misli i ponavljate tuđe misli kao magnetofon, kao biorobot.Čovek rulje se trudi da ima mišljenje većine. On nikada ne može da izdrži stanja, kada njegovo mišljenje deli mali broj ljudi, a još manje, kada on ima sam svoje mišljenje protiv svih. U praksi se to nikada i ne dešava, pošto čovek rulje nije sposoban za originalno mišljenje. On se trudida misli (ustvari pretvara se da misli) KAO SVI.
Ljudima rulje potpuno upravljaju sredstva masovne informacije (dezinformacije). Na čoveka rulje magično deluju takvi šablonski obrti, kao što su: »ČITAVO PROGRESIVNO ČOVEČANSTVO smatra…«, »U SVIM CIVILIZOVANIM ZEMLJAMA…«, »PREMA MIŠLJENJU VODEĆIH NAUČNIKA SVETA…« i t.d. Čovek koji misli shvata besmislenost ilažnost svih tih šablonskih obrta. Da bi se to razumelo dovoljno je postaviti sebi samome nekoliko pitanja. Šta je to »čitavo progresivno čovečanstvo«? Ko je to rešio, koje je to progresivno čovečanstvo, a koje nije progresivno? Po kojim kriterijumima je to urađeno? Koliko vrede tikriterijumi podele? Kome su oni pogodni? Ko je i kako ispitivao čitavo to progresivno čovečanstvo,na koji način se vršilo to ispitivanje, i da li je uopšte vršeno ispitivanje?
Važnost rulje za one koji danas imaju vlast je izvanredno velika, posebno u uslovima demokratije, gde čovek rulje ima isti glas kao i akademik. Najviši koji imaju vlast (sveštenstvo,finansijska oligarhija i njihov aparat) odlično umeju da upravljaju ruljom. Psihologija rulje im je poznata do detalja (50). Na njoj se bazira sistem propagande i biračke tehnologije. Oni koji danasupravljaju hrišćanskim svetom, zainteresovani su za pogoršanje kvaliteta ljudi, povećanja dela ljudirulje. Rulja – to je njihov elektorat, a za pogoršanje kvaliteta ljudi ih nimalo nije briga, zato što jeglavni cilj satanista – vlast i ništa više.
Oni koji danas vladaju hrišćanskim svetom, sistematski tokom nekoliko milenijuma unakažuju i pogoršavaju ljudsku vrstu. Njima tako odgovara. Njima je lakše da upravljaju slaboumnima.
Oficijelna istorija proces osvajanja znanja od strane čovečanstva uvek opisuje prema sledećoj lažnoj šemi. U nekom periodu čitavo čovečanstvo navodno nije znalo nešto, a zatim,zahvaljujući naučno-tehničkom progresu počelo je da dobija nova znanja. A ustvari nije baš tako.Čitavo čovečanstvo se deli na dva dela: sveštenstvo, koje ima jedan sistem znanja, i ostalo čovečanstvo, koje ima drugi sistem znanja. Sveštenstvo je i pre nekoliko milenijuma imalo sistemznanja, nedostupan i danas. I nikome sveštenici tako jednostavno svoja znanja nisu poklanjali i ne spremaju se da ih poklanjaju. Znanja – to je njihova sila, to je njihova moć, to je njihova vlast. Više od toga, sveštenici ne samo da su skrivali svoja znanja, već su i smišljeno širili i usađivali lažnisistem znanja, u koja je ulazio i deo istinitih znanja. Eto tako su oni vladali hiljadama godina. Tako oni vladaju i danas. Tako oni žele da vladaju i sutra, ako im to pođe za rukom.
babmilos babmilos 20:38 21.08.2014

Re: ko je rekao haarp?

Ljudi tipa omege su mi baš nejasni. Znaju šta neće, ali nikako da otkriju šta hoće. Brinu zbog "svetskih vladara", ali ih nikada ne imenuju, zovu ih "oni". Pecaju upiranjem prsta u vodu - riba je "tu negde". Duboko ukopani u to svoje nećenje, spremni su da do u beskonačnost preispituju svako htenje i nalaze mu mane. Ali, paradoksalno, njihovo preispitivanje koristi alate koje su htenja koja kritikuju donela. Takva nećkala obavezno koriste telefone, računare, Internet, automobile, grejanje, vodovod, veš mašine, optičke kablove, digitalne fotoaparate, antibiotike.

Zaista bih ljude kakav je omega poštovao kada bi se ponašali kao Amiši - kada bi (koliko god i to bilo licemerno) odabrali neki trenutak u "progresu" (koji tako mnogo kritikuju) i u njemu se iskreno zaustavili. A da to zaustavljanje ne bi bilo licemerno, jedino bi pošteno bilo da se kolektivno vrate u pećine i čekaju da grom zapali vatru.
petargli petargli 02:16 20.08.2014

bez nauke nema razvoja

Evo jednog zanimljivog članka u kome se kritikuje US politika da se bunare pare za ratove dok se u isto vreme krešu fondovi za razvoj nauke.
The U.S. Should Invest In Science, Not War

Ovde se govori kako je ulaganje države ključno za izučavanje nekih drugih oblasti koje nisu atraktivne filantropima i industriji.
For example, 75 percent of philanthropic investment in science is toward medical and biological research, with the majority of this support focused on disease-specific cures. But basic biology research may study the fundamental function of a cell and produce a discovery that leads to an understanding of how an array of diseases, like cancer or Alzheimer’s, develop — and then, how they might be cured. With increasing cuts in the federal budget, Zuber appreciates how philanthropy is covering some of the shortfall, but says it is no substitute for federal funding. “Without continued investment our progress in science and technology will surely decelerate, and so will our economy and quality of life.”

Takođe je zanimljiv članak iz Njujork Tajmsa od pre dve godine, u samom jeku predsedničke kampanje, čija je poruka da bez nauke nema razvoja.
If our country is to remain strong and prosperous and a land of rewarding jobs, we need to understand this basic investment principle in America’s future: no science, no growth.

Iako ovi primeri teraju na razmišljanje po nekoliko osnova, ne mogu da se setim da li je ikada u Srbiji bilo debate o ulaganju u nauku između stranaka ili predsedničkih kandidata pred izbore.

blogovatelj blogovatelj 09:37 20.08.2014

Javite

Javite Đuri da blokira aerodrom!
petargli petargli 12:15 20.08.2014

Re: Javite

To kad nagrnu naučnici povratnici!
medjutim92 medjutim92 12:16 20.08.2014

Moja omiljena za ovakve situacije..

mada se ne sećam gde sam je pokupio uopšte, moguće i na blogu..

petargli petargli 12:34 20.08.2014

kako se mediji odnose prema nauci

Konkretan slučaj. Na B92 sajtu, sekcija Nauka je pod Životom, tj. ne zavređuje ni toliko pažnje da bude na naslovnoj strani, te time i vidljivija široj čitalačkoj publici.
G.Cross G.Cross 13:10 20.08.2014

HIT: Tomislav Nikolić postao akademik!



BEOGRAD - Predsednik Srbije Tomislav Nikolić ušao je u red patrona Evropske akademije nauka i umetnosti, otkriva Kurir.
Za ovu prestižnu ulogu predsednika je predložila Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU), koja je i obrazložila svoj predlog pred kolegama iz Evrope. Nikolić će, naime, naredne četiri godine obavljati dužnost patrona EANU, koji ima oko 1.500 članova, vrhunskih naučnika i umetnika, među kojima je i 29 nobelovaca.


Jel se ovo neko zeza?


Source: Kurir
petargli petargli 13:29 20.08.2014

Re: HIT: Tomislav Nikolić postao akademik!

Ma ovo neka zejebancija ... ili nije ...


Ne verujem u to - bila je prva reakcija akademika Matije Bećkovića kad smo upitali šta podrazumeva funkcija patrona EANU, na koju je izabran predsednik Nikolić. Na pitanje kako ne veruje kad se to desilo na predlog SANU, on je uzvratio:
- Takvo nešto ne postoji. Niti postoji veza SANU sa EANU, niti SANU nešto predlaže. To je neka intriga.
Inače, ni na sajtu EANU, koji se, čini se po sadržaju, redovno ažurira, nigde nije navedeno da je Nikolić izabran za patrona, niti se može naći takva funkcija.
petargli petargli 13:43 20.08.2014

Re: HIT: Tomislav Nikolić postao akademik!


MENI JE OVO VEĆI SKANDAL

- U tom smislu, predsednikova angažovanja su stalna - krajem ovog meseca biće domaćin Predsedništva Svetskog slavističkog saveza, a 3. septembra obratiće se naučnicima iz čitavog sveta na skupu koji organizuju UNESKO i SANU, koji je posvećen Milutinu Milankoviću i problemima klimatskih promena u svetu - navodi savetnica predsednika Jasmina Mitrović Marić (source Kurir)


Jebote, čovek koji je kupio svoju diplomu izaći će pred renomirane naučnike iz celog sveta i tupiće o nauci kod nas, Milankoviću itd. Ne znam kako da okarakterišem univerzitetsku zajednicu i ove iz SANU-a kad mogu da pređu preko ovoga i puste da ih takva moralna "gromada" predstavi, ali znam da će tog dana da nas još jednom zapljune i ponizi.

Da ima hrabrosti i pameti, pa da ovi naši Dr-ovi ili bar neki pojedinci, kad on počne sa govorom, ustanu i napuste salu, razviju neki baner, izraze svoj protest, e to bi značilo da ima nade za nas.
mariopan mariopan 16:27 20.08.2014

Re: HIT: Tomislav Nikolić postao akademik!

G.Cross


Jel to Njuz net?
G.Cross G.Cross 19:11 20.08.2014

Re: HIT: Tomislav Nikolić postao akademik!

http://www.kurir-info.rs/vesti/politika/hit-tomislav-nikolic-postao-akademik-clanak-1516077
Anonimni Pojedinac Anonimni Pojedinac 22:08 20.08.2014

Re: HIT: Tomislav Nikolić postao akademik!

G.Cross


BEOGRAD - Predsednik Srbije Tomislav Nikolić ušao je u red patrona Evropske akademije nauka i umetnosti, otkriva Kurir.
Za ovu prestižnu ulogu predsednika je predložila Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU), koja je i obrazložila svoj predlog pred kolegama iz Evrope. Nikolić će, naime, naredne četiri godine obavljati dužnost patrona EANU, koji ima oko 1.500 članova, vrhunskih naučnika i umetnika, među kojima je i 29 nobelovaca.


Jel se ovo neko zeza?


Source: Kurir


Ja bih da placem ali ne mogu od njegove produhovljene face na ovoj slici.
freehand freehand 15:09 20.08.2014

A vidi

...ovu nazuku i naročito tehniku:


Pajiću, Krokete, ajd ti ako možeš!
Anonimni Pojedinac Anonimni Pojedinac 22:05 20.08.2014

Konkurs

а да ли је могуће да конкурс за било коју факултетску позицију (доцент, ванредни и редовни професор) буде интернационалан па нека најбољи од пријављених кандидата победи? Радозналост је убила мачку, упозорио сам вас.


Znaci umirem od smeha.

Internacionalan konkurs? Si ti blesav?
Pa da dodje neko kompetentniji od onog za koga je konkurs otvoren i pokvari im pos'o?

Mnogo si ti jos zelen.
Mislis ovo ti je kao kod tebe i da se ovde konkurs za poziciju otvori godinu dana unapred, pa onda ljudi imaju vremena da se blagovremeno pripreme, prikupe materijal, prijave i ucestvuju na takmicenju za to mesto?

To ti je ovde malkice drugacije. Ovde se ne raspisuju konkursi(latinski concursus - takmicenje) da bi se nasao najbolji kandidat kojim bi se popunilo radno mesto kao u nekim drugim zemljama gde nauka, gle cuda, prosperira, vec obratno: mesto se otvara za vec unpared znanog i odredjenog kandidata.
Da bi se to izvelo sa formalno pravnim pokricem (ipak je nama stalo do toga da sve izgleda u redu), nekako moraju da se izbegnu potencijalno bolji kandidati , pa se onda raspise konkurs koji traje - pazi sad dobro - DVE NEDELJE (da da, veruj!). Znaci ko je vid'o, vid'o je.
A da bi se i tu minimizovala mogucnost da neko nepredvidjen uleti sa strane, oglas se daje u SLUZBENOM GLASNIKU (koji, poznato je svi redovno citaju) ili kroz mail fakulteta koji raspisuje konkurs. Pa ti sad saznaj za oglas batice ako nisi deo te klike, za sta ti sluzi svo to istrazivacko iskustvo?

Internacionalni konkurs, kazes?


petargli petargli 22:45 20.08.2014

Re: Konkurs

Anonimni Pojedinac
Pa da dodje neko kompetentniji od onog za koga je konkurs otvoren i pokvari im pos'o?

Upravo tako.

Anonimni Pojedinac
Da bi se to izvelo sa formalno pravnim pokricem (ipak je nama stalo do toga da sve izgleda u redu), nekako moraju da se izbegnu potencijalno bolji kandidati , pa se onda raspise konkurs koji traje - pazi sad dobro - DVE NEDELJE (da da, veruj!). Znaci ko je vid'o, vid'o je.
A da bi se i tu minimizovala mogucnost da neko nepredvidjen uleti sa strane, oglas se daje u SLUZBENOM GLASNIKU (koji, poznato je svi redovno citaju) ili kroz mail fakulteta koji raspisuje konkurs. Pa ti sad saznaj za oglas batice ako nisi deo te klike, za sta ti sluzi svo to istrazivacko iskustvo?

Internacionalni konkurs, kazes?

Ni u svetu konkurs ne traje dugo (od dve nedelje do nekoliko, sve zavisi), ali je transparentno objavljen (univerzitet, novine, strukovni sajtovi, sajtovi za posao, itd.). Često se dešava da se razglasi putem kolega itd.

Meni je jasno kako stvari funkcionišu kod nas, ali to mora da se promeni. Počeh ko Radulović, bre!

I da, internacionalni konkurs pa neka pobedi najbolji!

Anonimni Pojedinac
Si ti blesav? ...
Mnogo si ti jos zelen.


Taj sam, blesavi s "drugu planetu"!
Anonimni Pojedinac Anonimni Pojedinac 23:07 20.08.2014

Re: Konkurs

petargli

Ni u svetu konkurs ne traje dugo (od dve nedelje do nekoliko, sve zavisi), ali je transparentno objavljen (univerzitet, novine, strukovni sajtovi, sajtovi za posao, itd.). Često se dešava da se razglasi putem kolega itd.



Prestiznije skole objavljuju konkurse vise meseci unapred. A i vecina univerziteta objavljuje barem par meseci pre roka za prijavljivanje, a sam rok za prijavu je obicno dva semestra pre pocetka namestenja. Tako se to radi tamo gde se planira unapred umesto da se zivi na ad hoc principu.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana