Ekonomija

Nesposoban premijer i "Arapi"

Saša Radulović RSS / 28.08.2014. u 22:25

Ugovori sa Etihadom i Al Rawafedom za JAT i bačku zemlju su štetni po Srbiju. Tačka. Tu činjenicu ne može da promeni pozorišna predstava premijera u vladi Srbije, jeftin pokušaj obmane javnosti i nastavak prenemaganja premijera kome je uvek neko drugi kriv. To su diletantski ugovori u čijem pisanju su učestvovali Mlađan Dinkić i Siniša Mali. Zbog tih i takvih ugovora, svih naših Fiata i Etihada, nerazumnih subvencija, svih naših pljačkaških privatizacija, Srbija danas i jeste u poziciji u kojoj jeste.


Vratimo se na početak. Borba protiv tajnih štetnih ugovora je krenula odmah nakon što sam imenovan za ministra privrede 02.09.2013.godine. Mnoge sam zaustavio dok sam bio ministar. Recimo ugovor sa Al Dahrom, Vršačke vinograde, Prvu petoletku, Gorenje, Mišelin. Međutim ugovor sa Etihadom je tada već bio potpisan. Za pet meseci koliko sam bio u vladi, pokušao sam da popravim poziciju Srbije po tom ugovoru. Prvo tako da popišemo i procenimo imovinu i obaveze. Zatim da sprovedemo finansijsko restrukturiranje, prodamo imovinu koja nije potrebna za dalje operativno funkcinisanje JAT-a, i zatim konvertujemo veliki deo dugovanja u kapital i time značajno smanjimo udar na budžet. Takođe da očuvamo JAT Tehniku, da pripremimo JAT Support pre nego što se unese u JAT. Sve moje napore je sprečio Aleksandar Vučić i njegov savetnik za ekonomiju i finansije doktor Siniša Mali.


Borba je kulminirala mojom ostavkom 27.01.2014.godine. U tekstu ostavke sam rekao da se radi o štetnom tajnom ugovoru. Posle više od 7 meseci pritisaka pokreta "Dosta je bilo - Saša Radulović" i velikog pritiska javnosti, ali i nevladinih organizacija kao što je BIRN, posle više obećanja premijera da će ugovor biti objavljen 16. februara, pa do izbora 16.marta, konačno je premijer objavio deo ugovora između Republike Srbije, Etihada i JAT-a, kao i ugovore sa Al Rawafedom za bačku zemlju.

Štetni ugovori sa Etihadom za JAT


Ugovori između Republike Srbije, Etihada i JAT-a su bili u sefu u kabinetu ministra privrede. Oni su bili u sefu i u trenutku kada sam podneo ostavku na mesto ministra privrede. U sefu je bilo 5 ugovora:
1. Okvirni ugovor
2. Ugovor o ulaganju
3. Ugovor akcionara
4. Ugovor o pružanju usluga podrške
5. Ugovor o konvertibilnom zajmu


Aleksandar Vučić je objavio tri dokumenta: okvirni ugovor, ugovor o ulaganju i aneks na taj ugovor. Ugovore 3, 4 i 5 nije objavio.


Objavljeni Okvirni ugovor nije onaj ugovor koji je bio u sefu. Radi se o potpuno novom ugovoru koji je potpisan 31.07.2014.godine, koji je potpisao ministar Dušan Vujović. Na samom početku novog ugovora stoji:
„Republika Srbija, Etihad i Društvo žele da izmene tekst 2013 Okvirnog ugovora u celosti u skladu sa uslovima ovog Ugovora."


BIRN i Vreme su objavili nacrte svih pet ugovora. Objavljeni nacrti su istiniti. Takođe, analiza koju je uradio BIRN je tačna. Premijer je na konferenciji za novinare u vladi Srbije obmanjivao javnost.


Celu analizu ugovora sam dao Aleksandru Vučiću i poslao mu na email 28.oktobra 2013.godine:


From: Saša Radulović
Date: 10/28/2013 1:00 AM
To: Aleksandar Vucic

U prilogu analiza ugovora. Ovo je knjiski primer kako ne bi trebalo raditi restrukturiranje. Ne pravi se prvo dil, a onda radi na restrukturiranju. To kosta k'o svetog Petra kajgana. Radi se obratno. Onako kako radimo za sve ostale firme u restrukturiranju.

Ugovor je jako lose ispregovaran. Sto je obicno slucaj kad se radi napamet. Nisi ga naravno ti pregovarao. Ali tebi ide na teret. Tim koji pregova za Srbiju to lose radi. Ni jedan dil ne valja. Vrsacki, PPT, Al Dahra, Etihad. I za svaki ima isti odgovor: arapi trazili, belorusi trazili, kinezi trazili.
Neko mora da ti kaze. Kako god to zvucalo. Drzava ne pocinje od mene. Ali ovi ugovori NE VALJAJU.
Stvari se kod Etihada mogu delimicno popraviti kroz pisanje UPPR-a. Ali to ne mogu da rade isti ljudi koji su i ovo zamuljali.
Sasa

I šta piše u objavljenim ugovorima?


Etihad ulaže 40 miliona $. Tačka. Ni dolara više. Za to dobija 49% kompanije Air Serbia.


Republika Srbija ulaže imovini vrednu 200 miliona $. Od toga, samo slotovi na mnogobrojnim aerodromima vrede 80 miliona $. Nekretnine vrede još 80 miliona $.


Republika Srbija ulaže 82 miliona $ novog keša u formi subvencija.


Republika Srbija treba da plati sve dugove JAT-a nastale pre datuma zatvaranja ugovora. Ne znamo da li je ovaj datum nastupio ili još uvek nije. Ako nije, država Srbija je i danas odgovorna za sve nove gubitke koje pravi AirSerbia.


Dugovi JATA na dan 31.12.2013.godine po objavljenim zvaničnim finansijskim izveštajima iznose oko 370 miliona $. Ovaj iznos ne uključuje neobračunate kamate, niti mnoge sporove koji su u toku. Na osnovu lične karte JAT-a, sa kamatama, ovaj dug je procenjen na oko 500 miliona $.


Etihad ima obavezu da da pozajmicu od 60 miliona $. To je pozajmica na koju se plaća kamata i ne predstavlja investiciju već kredit koji Air Serbia mora da vrati. Republika Srbija ima obavezu da da pozajmicu od 20 miliona $.


Pored svega ovoga, AirSerbia dobija garantovan monopolski položaj, država Srbija će snositi sve troškove za otpremnine, troškove izgradnje i uređenja terminala dodeljenog AirSerbia, popust od 50% na aerodromske takse, popust od 50% na gorivo od NIS-a itd.


U prvoj polovini 2013.godine, JAT je imao poslovni gubitak od oko 10 miliona evra. U drugoj polovini 2013.godine, sa novim menadžmentom, JAT je napravio dodatni poslovni gubitak od više od 35 miliona evra. Samo u prvom kvartalu ove 2014.godine, gubici su bili 17 miliona evra. Premijer je najavio da će JAT u 2014.godini ostvariti profit od milion evra. Kako zna? Da li će profit nastupiti tako što će Republika Srbija dati subvencije i oprostiti dugove? Videćemo.

 

Ni sve ovo nije dosta. Šta piše u ostalim ugovorima koje Aleksandar Vučić nije objavio?


Air Serbia plaća Etihadu mesečno menadžment usluge.
Air Serbia uzima od Etihada 10 aviona na lizing.
Air Serbia poklanja Etihadu avans od 23,5 miliona $ koji je 1998.godine uplatila Airbasu za kupovinu novih aviona.
U određenim situacijama Etihad ima pravo i da vrati kupljene akcije i za to dobije nazad 40 miliona $ uvećano za kamtu od LIBOR + 3%.
I tako dalje.

Da sumiramo. Država Srbija preuzima sanaciju dugova od 500 miliona $.
Država Srbija ulaže 282 miliona $. Za to dobija 51% od 320 miliona $.
Etihad ulaže 40 miliona $. Za to dobija 49% od 320 miliona $.
Air Serbia plaća Etihadu mesečno menadžment usluge.
Air Serbia uzima od Etihada 10 aviona na lizing.

995613_1486439518267055_7562866062043406082_n.png 

 

Pretpostavimo da je imovina JAT-a precenjena. Da nije vredna 200 miliona $. Pretpostavimo da su objekti vredni 1€, da su slotovi na aerodromima vredni 1€, da je oprema vredna 1€, da su povezana pravna lica vredna 1€ i da su sva potraživanja JAT-a prema njegovim poveriocima vredna 1€. U tom slučaju država Srbija ulaže 82 miliona $ i 5 € i za to dobija 51%. Etihad ulaže 40 miliona $ i dobija 49%. Air Serbia plaća Etihadu mesečno menadžment usluge. Air Serbia uzima od Etihada 10 aviona na lizing.

Mi smo jedna potpuna banana država sa nesposobnim premijerima.

 

Šta je trebalo uraditi sa JAT-om?


Isto što i sa svim drugim prezaduženim firmama. Popisati imovinu, popisati obaveze. Izvršiti finansijsko restrukturiranje kroz konverziju potraživanja u vlasništvo. Ovo se radi koristeći Zakon o stečaju i unapred pripremljeni plan reorganizacije.


U slučaju JAT-a, oko 50 miliona evra, odnosno 65 miliona $, je dug prema komercijalnim bankama za koji je država dala garancije, tako da taj deo duga država mora u celosti i da preuzme u slučaju finansijskog restukturiranja. Ovo bi bio direktan trošak za budžet. Javni dug se ne bi povećao, jer su ovo garancije .


Postoje veliki neobezbeđeni dugovi prema NBS. Među neobezbeđenim poveriocima su Aerodrom, NIS, Ministarstvo finansija, SMATSA, JAT Tehnika i Direktorat civilnog vazduhoplovstva. Tu su i sudski postpuci koji su u toku sa NBS, Investbankom u stečaju, Beogradskom bankom u stečaju. JAT ima dugove iz 90-tih godina koji bi sa zakonskim zateznim kamatama u sudskim procesima mogli da budu utvrđeni na velike iznose.


Sudeći po nepotpunoj ličnoj karti JATa, JAT nema obezbeđenih poverilaca koji imaju hipoteku nad imovinom.


Unapred pripremljenim planom reogranizacije bi se konvertovao sav ovaj dug u vlasništvo nad JAT-om. Ovim postupkom bi JAT bio zaštićen i od svih drugih eventualnih dugovanja koja nisu uneta u poslovne knjige JAT-a. Svi bi morali da se jave prilikom usvajanja unapred pripremljenog plana reorganizacije, inače bi izgubili svoja potraživanja. I svi bi morali da se uklope u plan konverzije. Sve ovo ne bi imalo nikakav negativan uticaj na budžet.


Primera radi, ako bi se ukupni prijavljeni dugovi JAT-a sa sve zateznim kamatama utvrdili na 500 miliona $, država bi za svoj potraživanje (preuzeto od banaka kojima je dala garancije) od 65 miliona $ dobila 13%. NBS za svoje potražvanje od preko 50 miliona $ dobila 10%. Aerodrom 8%, NIS oko 4% itd.


Koliko bi to vlasništvo bilo vredno? Ako uzmemo procenu vrednosti JAT-a od 200 miliona $, 13% vlasnišva za državu bi bilo vredno 26 miliona $. Znači država bi kao poverilac bila „ošišana". Umesto nenaplativih 65 miliona $ bila bi svedena na vlasništvo imovine vredne 26 miliona $.


Šta dalje? Deo unapred pripremljenog plana reorganizacije je i poslovni plan za narednih 5 godina. On bi morao da predvidi i postavljanje novog profesionalnog meadžmenta i nadzornog odbora, nabavku novih aviona na lizing, redukciju broja zaposlenih itd. U stvari sve ono što zaista i piše u tajnom strateškom planu. Ko bi ovo finansirao? Država ovim dilom svakako poklanja JAT-u 82 miliona evra. Taj novac, u stvari sigurno i mnogo manje, je mogao biti dat JAT-u kao pozajmica za sve ovo. Međutim postoji i mnogo bolji put. Trebalo je da tražimo finansijskog investitora koji bi uložio novac u ovakvu komapniju, očišćenu od dugova, bez repova.


Kako bi izgledao takav jedan dil sa finansijskim investitorom? Ako je imovina procenjena na 200 miliona $, ponudili bismo u otvorenom tenderu 18% JAT-a za 40 miliona $ i široka prava prilikom izbora menadžmenta i kontrole investicija i troškova. Pretpostavimo da je cifra od 200 miliona $ precenjena i da je realna vrednost imovine 100 miliona $. Tada bi ponudili 30% JAT-a za 40 miliona $.


Ova čitava operacija bi koštala budžet Republike Srbije 65 miliona $ na ime plaćanja obaveza JAT-a za koji je država već garantovala. Tačka. Uporedite ovo sa dilom koji je napravio premijer.


Umesto toga i stvaranja prostora za zdravu konkurenciju, sada se sa beogradskog aerodroma istiskuju sve niskobudžetske kompanije kako bi se napravio čist prostor za monopol JAT-a. Cenu će i dalje plaćati svi građani Srbije kroz visoke cene avionskog prevoza.


Sve ovo sam pokušao da objasnim i sprovedem dok sam bio ministar privrede. Nije vredelo. Aleksandar Vučić i njegov kabinet nisu dozvolili ni procenu vrednosti imovine. O ostatku da i ne govorim. Pokušao sam i ministra finansija da ubedim da nastupimo zajedno. On je jadan sve ovo razumeo. Ali njegov odgovor je bio: „Ne smemo. Uhapsiće nas. Ko bre Lazare? Vučić.". Ne možete sa 28 godina biti ministar finansija. Ili bilo čega drugog. Recimo informisanja. Ne ide.

Ovaj isti postupak je trebalo sprovesti i za sva druga državna preduzeća. To je upravo bio plan ministarstva privrede. Da su prošli reformski zakoni o privatizaciji i stečaju iz januara meseca, do sada bismo već završili restrukturiranje svih tih preduzeća, bila bi očišćena od dugova sa poslovnim planovima, bio bi povezan radni staž za sve zaposlene, isplaćene zaostale zarade, overene zdravstvene knjižice i zaposleni bi delom postali i vlasnici tih firmi.


Ovaj isti postupak treba sprovesti i za Telekom, i za EPS, i za RTB Bor, i za Aerodrom, i za Lutriju, i za PKB. Ove firme ne treba prodavati strateškim investitorima. Oni nisu zainsteresovani za rast vrednosti kompanija. Strateški investitori su zainteresovani za tržište i resurse, ne za kompanije. Sva naša javna preduzeća treba restrukturirati, otkačiti partijski menadžment i nadzorne odbore, privući finansijske investitore koji su zainteresovani za rast vrednosti kompanija, i izvesti na berzu. Kako londonsku i varšavsku, tako i beogradsku. Time bi Beograd postao i finansijski centar Balkana. To tako rade ozbiljne zemlje.

 

U nemuštim pokušajima odbrane ovih katastrofalnih, diletantskih ugovora sa dalekosežnim negativnim posledicama, AleVu i njegov medijski tim su angažujovali nekoliko poslušnih stručnjaka koji su pokušali da prikažu celu stvar kao veliku uslugu koju nam je učinio Etihad time što je preuzeo JAT. Ima jedna priča o kumovima na kiši koja se završava sa „Bil' bio mokriji?". Da li je moglo gore od ovoga?


Štetni ugovori sa Al Rawafedom za bačku zemlju


Ugovori za zemljište, objekte i opremu u Bačkoj su takođe duboko štetni. Tokom jula meseca smo vodili akciju prikupljanja potpisa protv ove protivzakonite prodaje zemlje pod nazivom „Ne damo zemlju ispod žita".


Preduzeće Bačka iz Sivca prodaje 2.200 hektara poljoprivredne zemlje za 7.000 evra po hektaru. Prodaje i objekte površine 4.800 m2 unutar gazdinstva površine 5,7 hektara (građevinskog zemljišta) za 413.000 evra. To je 7,25 evra po m2 građevinskog zemljišta, odnosno 86 evra po m2 površine ispod objekata.
Prodaje se i oprema za oko 380.000 evra.


Preduzeće Jadran iz Nove Gajdobre prodaje 413 hektara zemljišta po ceni od 10.000 evra po hektaru.
Prodaje i objekte površine 8.400 m2 unutar gazdinstva površine 9 hektara (građevinskog zemljišta) za 600.000 evra. To je oko 7 evra po m2 građevinskog zemljišta, odnosno 65 evra po m2 površine ispod objekata.
Prodaje se i oprema i sistemi za navodnjavanje za oko 200.000 evra.


Preduzeće Agrobačka iz Bača prodaje opremu i sistem za navodnjavanje za 100.000 evra.


Preduzeće Mladi Borac iz Sonte prodaje sistem za navodnjavanje za 38.000 evra.


Propisno su očerupali ova 4 preduzeća. Zemlja u Bačkoj se prodaje po ceni od preko 10.000 evra po hektaru i ne može da se nađe. Objekti i oprema su u otobru procenjeni na 4x veću cenu.


Ovo ovako naravno ne može. Imovina ovih preduzeća je u vlasništvu akcionara i postoje obaveze prema poveriocima, pa se ovim krše njihova ustavna prava. Krši se i zakon o privatizaciji po kome ovakva prodaja nije moguća. Mora da bude javni tender.

 

Ministarstvo poljoprivrede će izdati u zakup na 40 godina preko 4.300 hektara državne zemlje u Bačkoj, neposrednom pogodbom, kršeći Zakon o poljoprivrednom zemljištu, po ceni do 250 evra po hektaru. Za to vreme, naši poljoprivrednici ne mogu da dođu do zemlje, a Aleksandar Vučić plasira dezinformacije o tome kako naši poljoprivrednici nisu u stanju da postignu visoke prinose na zemljištu. Sa zemlje koju danas obrađuju i za koju plaćaju godišnji zakup od 400 evra po hektaru će biti izbačeni i ona će biti data Al Rawafedu po ceni od 250 evra po hektaru.


Pored toga, preko 3.500 hektara državne zemlje u Karađorđevu kojom upravlja Vojna ustanova Morović - Ministarstvo odbrane će biti dato novoj kompaniji na korišćenje bez naknade na 30 godina. Obaveza nove komapanije je da Ministarstvu odbrane uplati 20% neto profita od korišćenja tog zemljišta, ako profita bude. Ja ne znam ni jednog poljoprivrednika u Srbiji koji ne bi pristao da dobije zemlju na korišćenje za Dž, i da da 20% profita državi, ako ga bude. Sve troškove poreza snosi Vojna ustanova Morović Pri tome, nikakva zaštita ne postoji za Ministarstvo odbrane za situacije izvlačenja profita preko faktura povezanih lica i drugih mahinacija.

A sada ide najbolji deo. Al Rawafed ne ulaže u zajedničku kompanju praktično ništa. A dobija 80% zajedničke kompanije kojoj je omogućeno da potpiše ovakve ugovore. U obavezi je da obezbedi pozajmicu (kredit) od 115 miliona evra zajedničkoj kompaniji kojim će biti kupljeno zemljište, objekti i oprema ispod cene i koji će zajednička kompanija vraćati sa kamatom. Time će praktično prihodima ostvarnim na zemljištu kupiti zemljište. Ovo je potpuno ludilo.

 

Zašto su "Arapi" pod navodnicima

Za svojih pet meseci u ministarstvu, ni jednog Arapina nisam video. Bio je doduše jedan Palestinac. I jedan Izraelac. Ceo posao su vodili Siniša Mali i Dinkićevi kadrovi, kao i nekoliko domaćih advokatskih kancelarija. Kako se posao vodi, čovek bi pomislio da se „Arapi" ne interesuju mnogo za svoje pare, da imaju puno poverenje u Sinišu Malog, Dinkićeve kadrove i advokatske kancelarije. A oni svi rade kao jedan tim. Čovek bi pomislio i da to nisu njihove, „Arapske" pare, nego neke naše pare koje su bile prljave pa su se umile, oprale i sredile, pa više nisu naše pare i odlučile da se vrate. Svašta bi čovek mogao da pomisli. 

 

Svi ovi ugovori su protivzakoniti. Bazirani su i na neustavnom krovnom sporazumu između Sribije i UAE po kome za firme iz UAE ne vrede zakoni Srbije. Pokret „Dosta je bilo" priprema inicijativu za ispitivanje ustavnosti ovog sporazuma. Krše se zakoni o poljoprivrednom zemljištu, privatizaciji, javnim nabavkama, privrednim društvima itd. Vlada je zamislila da može da potpisuje ugovore sa privatnim komapnijama iz UAE i da zaobiđe zakonske prepreke time što u ugovorima napiše da se umesto zakona Republike Srbije primenjuje krovni sporazum. Pa je tako i EPS potpisao memorandum sa posredničkom kompanijom iz UAE za nabavku brojila za ugovor vredan pola milijarde evra.


Ovakva promašena ekonomska politika koju vodimo duže od 10 godina, ekonomska politika Mlađana Dinkića koji je jedan od ključnih autora svih ovih ugovora, ekonomska politika zasnovana na bezumnim subvencijama, štetnim ugovorima stranim investitorima je dovela Srbiju na rub propasti. Aleksandar Vučić je nesposoban premijer koji se nada u čudo koje treba da stigne od stranih investitora i nastavlja da sipa naš novac u taj propali bunar.

 

www.dostajebilo.rs

Facebook grupa - Dosta je bilo

https://twitter.com/SasaRadulovich

.

 

 



Komentari (219)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Saša Radulović Saša Radulović 14:18 29.08.2014

Re: 1

Došlo je do smanjenja cena u skladu sa sadašnjim nivoom konkurencije. Kad konkurencije bude manje - što je neizbežno, imajući u vidu povlašćeni položaj AirSerbia na aerodromu NT - doći će i do povećanja cena. Prema tome, uživajte dok možete.


Samo da podvučem :)
looping looping 14:39 29.08.2014

Re: 1

Re: 1
Došlo je do smanjenja cena u skladu sa sadašnjim nivoom konkurencije. Kad konkurencije bude manje - što je neizbežno, imajući u vidu povlašćeni položaj AirSerbia na aerodromu NT - doći će i do povećanja cena. Prema tome, uživajte dok možete.


Samo da podvučem :)

Meni se cini da svako objasnjenje ovde gravitira ka istom cilju, a to rade samo botovi. Ako ima i necega sto trenutno valja (makar to bila i cena karata) - uskoro nece valjati. I ko je onda ovde bot, i ciji?
maligigant maligigant 15:41 29.08.2014

Re: 1

looping
Re: 1
Došlo je do smanjenja cena u skladu sa sadašnjim nivoom konkurencije. Kad konkurencije bude manje - što je neizbežno, imajući u vidu povlašćeni položaj AirSerbia na aerodromu NT - doći će i do povećanja cena. Prema tome, uživajte dok možete.


Samo da podvučem :)

Meni se cini da svako objasnjenje ovde gravitira ka istom cilju, a to rade samo botovi. Ako ima i necega sto trenutno valja (makar to bila i cena karata) - uskoro nece valjati. I ko je onda ovde bot, i ciji?

Ти ? Чији ?
Извини, вероватно грешим - но, рекох, када си већ иницирао, да само приупитам !
Emir Halilovic Emir Halilovic 16:17 29.08.2014

Re: 1

looping
Re: 1
Došlo je do smanjenja cena u skladu sa sadašnjim nivoom konkurencije. Kad konkurencije bude manje - što je neizbežno, imajući u vidu povlašćeni položaj AirSerbia na aerodromu NT - doći će i do povećanja cena. Prema tome, uživajte dok možete.


Samo da podvučem :)

Meni se cini da svako objasnjenje ovde gravitira ka istom cilju, a to rade samo botovi. Ako ima i necega sto trenutno valja (makar to bila i cena karata) - uskoro nece valjati. I ko je onda ovde bot, i ciji?


Nemojte pogrešno shvatati moju primedbu - ne radi se o ničem specifičnom za situaciju u kojoj se nalazi AirSerbia. To je opšta pojava u avioprevozu - kad nema konkurencije na ruti, cene rastu dok se kapacitet ne poravna sa potražnjom (otprilike). To rade sve kompanije na svetu, uključujući i Etihad.

Evo, na primer cene za povratnu kartu koju sam sada utvrdio na jednoj od ruta koje su monopolne (Beograd-Barcelona) - EUR552 povratna. Prag-Barcelona, gde ima konkurencije - EUR225 (datumi otprilike isti).
hajkula1 hajkula1 08:27 02.09.2014

Re: 1

looping
Saša Radulović
Poruka je da je monopol JAT-a dobar je dovodi do smanjenja cena karata?

Do smanjenja cena karata je doslo, ne znam da li je zbog monopola ali ja sam to osetio na svojoj kozi kad sam kupovao karte za svoju porodicu.
Ne vidim zbog cega JAT i pre Er Srbije nije imao monopol na Aerodromu NT osim ako to nije zbog dilova sa Viz Erom i tome slicno.



Tako su padale mnoge cene, u novootvorenim megamarketima i trgovinskim lancima, dok nisu istisnuli male. Sad prodaju đubre, robu koja se ne kontroliše (uništene laboratorije...).
vhedrih2 vhedrih2 12:29 29.08.2014

Nematerijalna vrednost

Zamislite da se npr. ja i Ronaldinjo dogovorimo da otvorimo skolu fudbala. Da bude zajednicka i da profit delimo pola-pola. Ja, anonimni dunster za fudbal, a on fudbalska megazvezda. I onda se Ronaldinjo i ja dogovorimo npr. da ja kupim objekat i teren i sve opremim, a da ce on da dovede ljude i da dolazi povremeno da drzi casove ili tako nesto. Vi biste verovatno rekli da je i takav ugovor stetan i neposten. Ali da li je tako stvarno? Razmislite koliko (u smislu profita koji ce ostvarivati) vredi jedna skola fudbala koju drzi anonimni dunster i ista takva skola koju drzi aktuelna fudbalska megazvezda. I to sa potpuno istim objektima, istom opremom i svim tim istim materijalnim stvarima.

Ova vasa analiza bi bila sjajna samo da niste ispustili jednu krupnu stvar koja sliku potpuno menja. A ta krupna stvar je nematerijalna vrednost. Nematerijalnu vrednost cine sve one razlicite stvari koje nisu na spisku imovine i koje je tesko uvrstiti na taj spisak, a od kojih zapravo prvenstveno zavisi kako ce preduzece poslovati - dobro ime, kredibilitet, reputacija, poverenje kupaca i ostalih ucesnika na trzistu, imidz koji firma ima i slicno. A to su stvari od kojih zapravo zavisi da li ce firma u buducnosti novac zaradjivati ili ga gubiti. Sva ova fizicka imovina koju pominjete bez ovih nematerijalnih vrednosti ne vredi ama bas nista, zapravo predstavlja go trosak.

A kad se to uzme u obzir, onda prica izgleda dosta drugacije. Nematerijalna vrednost koju Etihad, kao trzisni lider donosi JATu je ogromna. Bez da uplati ikakve pare, bez da ista radi (sem da mozda prefarba avione). Jer sa brendom Etihada ide i njegova reputacijai sve ostale stvari. S druge strane, nematerijalna vrednost koju unosi Srbija je nematerijalna vrednost JATa, a koja je nulta ili u najbolju ruku vrlo slaba. Kad je nematerijalna vrednost u pitanju, Srbija od Etihada dobija znatano vise nego Etihad od Srbije. Novca i materijalnih stvari ocigledno Srbija vise unosi u Er Srbiju, ali nematerijalnih vrednosti drasticno vise unosi Etihad. Meni se cini da se ove dve stvari i vise nego kompenzuju. Gotov novac i fizicka imovina bez nematerijalnih vrednosti ne vrede nista. Nematerijalna vrednost je ono sto stvara profit. Bez nje fizicka imovina ne vredi nista i vrlo brzo propadne. Kao sto uostalom i vidimo sa svim nasim propalim drustvenim preduzecima, koja uprkos silnoj imovini ni za svoje plate ne mogu da zarade...

Verujem da imate dobre zelje i da zelite da unapredite Srbiju, ali je strasno u kojim razmerama propustate da uradite domaci. Kada kazem domaci, to znaci da detaljno i sa svih uglova prostudirate stvari koje predlazete i tvrdnje koje iznosite, sa svim njihovim prakticnim implikacijama i da budete svesni kakve ce sve posledice imati odredjena mera koju predlazete. Kada ste predlagali povecavanje poreza na imovinu a smanjenje nameta na rad, napisao sam svojevremeno bas u odgovor na vas blog da ce se u nasoj vladi to prakticno svesti na to da se porez na imovinu poveca, a da nameti na rad ostanu isti. Tu ste primedbu tada olako otpisali, a tu situaciju upravo gledamo. Prevideli ste kod poreza na imovinu to da u Srbiji ne postoji trziste nekretnina (osim mozda u nekim manjim delovima Beograda), pa stoga nema ni trzisnih cena. I da ce se onda prica o trzisnoj ceni zapravo svesti na to da lokalne samouprave razrezuju procenjene vrednosti objekata kako im dune, proizvoljno. I to se upravo i desava.

Sada analizirate ugovore sa Etihadom, a nematerijalnu vrednost zanemarujete. Kao da ne postoji. Da biste promenili drustvo na bolje i sproveli i odrzali reforme, nije dovoljno da imate zelju i da budete uporni, nego je mnogo vaznije da brljanje svedete na najmanju mogucu meru. A to znaci da domaci mora da se radi...
Saša Radulović Saša Radulović 12:46 29.08.2014

Re: Nematerijalna vrednost

Zamislite da se npr. ja i Ronaldinjo dogovorimo da otvorimo skolu fudbala. Da bude zajednicka i da profit delimo pola-pola.


Mislim stvarno :) Pa baš je to analogija? :) A da nije: vi platite 500 miliona $ duga, uložite 282 miliona $, Ronaldinjo uloži 40 miliona $, vi date i monopol na naše tržite, platite mu poseban menadžment fee, iznajmite od njega svu opremu, a pre toga mu poklonite avans koji ste uplatitli proizvođačima opreme. Da nije to?

A ta krupna stvar je nematerijalna vrednost.


Nemam vremena da objašnjavam pojam nematerijalne vrednosti, ali to sa ovim nema nikakve veze.

Air Serbia plaća Etihadu mesečno menadžment usluge.
Air Serbia uzima od Etihada 10 aviona na lizing.
Air Serbia poklanja Etihadu avans od 23,5 miliona $ koji je 1998.godine uplatila Airbasu za kupovinu novih aviona.
U određenim situacijama Etihad ima pravo i da vrati kupljene akcije i za to dobije nazad 40 miliona $ uvećano za kamtu od LIBOR + 3%.


Nema ovde nikakve nematerijalne imovine. Ima samo menadžment fee :)
Emir Halilovic Emir Halilovic 13:25 29.08.2014

Re: Nematerijalna vrednost

vhedrih2
Nematerijalna vrednost koju Etihad, kao trzisni lider donosi JATu je ogromna.


Meni se nekako ogromnom ne čini, ali rado bih video neku kalkulaciju koja će me ubediti u suprotno. Molim Vas uzmite u obzir i činjenicu da Etihad Airways nije ni na koji način ustupio brend novom srpskom avioprevozniku na korišćenje. A inače po čemu je Etihad Airways tržišni lider? Emirates, na primer, ima skoro duplo veću flotu od Etihada, opslužuje više destinacija, itd...
rade.radumilo rade.radumilo 13:40 29.08.2014

Re: Nematerijalna vrednost

Nemam vremena da objašnjavam pojam nematerijalne vrednosti, ali to sa ovim nema nikakve veze.


Ima jedna, veoma vredna stvar, koja se provlači kroz sve ove "dilove" a to je moć u neposrednom i posrednom upravljanju Srbijom.
Trenutno, u Srbiji, traje obračun sa domaćim krupnim kapitalom. Prihvata se strani kapital, pod bilo kakvim uslovima" samo i isključivo za potrebe istiskivanja domaćeg krupnog kapitala iz igre moći (a i naravno, da se omasti brk u procesu).
Razlog je jednostavan, strani kapital načelno ne interesuje mešanje u domaće baljezgarije, sve dotle dok izvlači profit. Pri tome ga čak ne interesuje ni neka budućnost, ukoliko ima mogućnost (koju naši političari spremno nude) da brzo "obrne" kapital i ostvari pristojnu profitnu marginu.
Sa druge strane, domaći krupni kapital je opasan jer ima mnogo veći neposredni i posredni uticaj na dešavanja u zemlji.
jadeo1234 jadeo1234 13:49 29.08.2014

Re: Nematerijalna vrednost

Mislim da nema dovoljno podataka za procenu. U principu, da je AirSerbia na berzi, mogla bi se naci njegova trzisna vrednost. Onda bi trebalo uporediti 51% te vrednosti (sada), sa vrednoscu koju bi imao JAT u stecaju. Recimo, ako JAT ima vrednost imovine i slotova od 200 miliona, a drzava na to da 82 miliona, onda treba videti, da li je vrednost novog preduzeca iznad 550 miliona, ili ne. Ovo ne uzima u obzir dugove, gde bi drzava "ustedela" 60% od vrednosti duga prema trecim stranama (koja nisu komercijalne banke ni sa drzavom asocirane strane). Ako je dug, s kamatama, 500 miliona, a recimo udeo trecih strana u tom dugu 30%, onda bi ta "usteda" prilikom stecaja bila oko 100 miliona. Ako je udeo trecih strana (koje bi delom snosile troskove, zbog rizicnog ulaganja) manji od 30% (recimo, udeo NIS-a, tj. dela koji ne pripada drzavi, je 3%, ako je samo to, onda je to 10 miliona dodatnog troska za drzavu). Mislim da je taj deo pre 10% nego 30%, a da je vecina dugovanja prema drzavi ili preduzecima u drzavnom vlasnistvu i komercijalnim bankama koje su pokrivene u svakom slucaju, ali tih 10% je dodatnih oko 30 miliona troska za drzavu u odnosu na restruktuiranje (mada od toga treba odbiti 5% vrednosti preduzeca ako bi se posle napravio slican dil). Tako da bi doprinos tih nematerijalnih vrednosti morao biti takav, da je trenutna trzisna vrednost AirSerbia 600 miliona, da dil bude povoljan. Iako nemamo podataka, mislim da je ona ipak manja od toga, ne verujem da prelazi 400 miliona, sto je mozda vise od 282 miliona, ali ne bas toliko puno. Drzava je na ovom poslu s Etihadom stetila skoro sigurno preko 50 miliona, ali sasvim moguce ispod 100 miliona, cak i kad se uzmu u obzir "nematerijalne" vrednosti. Od ovog dila, jedino sto bi bilo gore je da se cekalo jos nekoliko godina, ali bojim se da ce za vecinu preduzeca-gubitasa da se ceka toliko, tako da u kontekstu toga kakve vlasti imamo, ipak dobro da su i ovako los dil sklopili, nego da nisu uradili nista. Sto ne znaci da dil nije stetan, na protiv, cak i kad se uzme u obzir ovo o cemu pricate (nematerijalna vrednost, koja svakako da postoji ali je pitanje - kolika je, koliko se podigla vrednost Avioprevoznika ovim dilom). Inace, ne mislim da bi bilo ko preuzeo dugove, drzava bi i u delu s restruktuiranjem izasla na trziste sa preduzecem oslobodjenim repova. Takodje, obzirom da AirSerbia placa menadzment, mislim da to nije faktor u analizi - vec samo trzisne vrednosti, koje nisu poznate. Ali sumnjam da je vrednost AirSerbia 600 miliona.
maligigant maligigant 15:47 29.08.2014

Re: Nematerijalna vrednost

vhedrih2

...

Сада ми је, коначно, после твога исцрпног објашњења све јасно.
Дакле, Арапи (у општем смислу) немају никакав други мотив сем истинске љубави према Србији за чији просперитет се одричу својих, како материјалних (безвредних), тако и нематеријалних (баснословно вредних) ресурса - како би се Србија развијала на њихову и своју ползу и радост.
Е мој Ти - не знаш ти Арапе (а 'Арапе' посебно).
principessa_etrusca principessa_etrusca 16:42 29.08.2014

Re: Nematerijalna vrednost

vhedrih2
Zamislite da se npr. ja i Ronaldinjo dogovorimo da otvorimo skolu fudbala. Da bude zajednicka i da profit delimo pola-pola. Ja, anonimni dunster za fudbal, a on fudbalska megazvezda. ........
.......Ova vasa analiza bi bila sjajna samo da niste ispustili jednu krupnu stvar koja sliku potpuno menja. A ta krupna stvar je nematerijalna vrednost.

Ovo je promaseno poredjenje, zasnovano na potpuno iskrivljenoj percepciji: niti je JAT bio "anonimni dunster", sto Vi mozda jeste u fudbalu, niti je Etihad ikakva megazvezda aviosaobracaja.

JAT je bio evropska kompanija koja bi uskoro obelezila ceo vek od osnivanja, a Etihad je osnovan pre jedne decenije. Arapi su u Etihad ulozili pare, ali su morali da kupe celokupmi know-how (pogledajte strukturu zaposlenih, od kabinskog osoblja i pilota do direktora kompanije).

JAT je upravo taj na cijoj je strani "nematerijalna vrednost", a na arapskoj samo materijalna.
Nematerijalnu vrednost cine sve one razlicite stvari koje nisu na spisku imovine i koje je tesko uvrstiti na taj spisak, a od kojih zapravo prvenstveno zavisi kako ce preduzece poslovati - dobro ime, kredibilitet, reputacija, poverenje kupaca i ostalih ucesnika na trzistu, imidz koji firma ima i slicno.

Izvinite, a kakav imidz ima Abu Dhabi?

I kakav imidz gradi Air Serbia?

Na koju demografiju cilja sa novim logom-arabeskom?
A to su stvari od kojih zapravo zavisi da li ce firma u buducnosti novac zaradjivati ili ga gubiti.

Ni najmanje nisam sigurna da se asocijacijom sa Etihadom Air Serbia pozicionirala da bude dobitnik.
Bez da uplati ikakve pare, bez da ista radi (sem da mozda prefarba avione). Jer sa brendom Etihada ide i njegova reputacijai sve ostale stvari.
S druge strane, nematerijalna vrednost koju unosi Srbija je nematerijalna vrednost JATa, a koja je nulta ili u najbolju ruku vrlo slaba. Kad je nematerijalna vrednost u pitanju, Srbija od Etihada dobija znatano vise nego Etihad od Srbije.

Vi se izgleda stvarno salite.
vhedrih2 vhedrih2 17:29 29.08.2014

Re: Nematerijalna vrednost

JAT je bio evropska kompanija koja bi uskoro obelezila ceo vek od osnivanja, a Etihad je osnovan pre jedne decenije. Arapi su u Etihad ulozili pare, ali su morali da kupe celokupmi know-how (pogledajte strukturu zaposlenih, od kabinskog osoblja i pilota do direktora kompanije).

JAT je upravo taj na cijoj je strani "nematerijalna vrednost", a na arapskoj samo materijalna.


Kao i zemlja Srbija i JAT je kompanija koja ima slavnu proslost i bednu sadasnjost. Etihad nema proslost uopste ali ima veoma dobru poziciju u sadasnjosti. Na zalost od proslosti se ne zivi, makar ona bila i slavna, zivi se od sadasnjosti. Osim za price unucima i za slagvort za pucnjavu u vazduh na svadbama od slavne proslosti neke druge konkretne vajde i nema, ako je sadasnjost bedna.

Tacno, Arapi su kupili know-how i sada ga imaju. JAT i Srbija su know-how imali i izgubili su ga i gube ga i dalje i sada ga nemaju.

A to su stvari od kojih zapravo zavisi da li ce firma u buducnosti novac zaradjivati ili ga gubiti.

Ni najmanje nisam sigurna da se asocijacijom sa Etihadom Air Serbia pozicionirala da bude dobitnik.


Ona je svakako htela da se pozicionira da bude dobitnik. A da li se stvarno i pozicionirala da bude dobitnik to ostaje da se vidi u narednim godinama...


Bez da uplati ikakve pare, bez da ista radi (sem da mozda prefarba avione). Jer sa brendom Etihada ide i njegova reputacijai sve ostale stvari.
S druge strane, nematerijalna vrednost koju unosi Srbija je nematerijalna vrednost JATa, a koja je nulta ili u najbolju ruku vrlo slaba. Kad je nematerijalna vrednost u pitanju, Srbija od Etihada dobija znatano vise nego Etihad od Srbije.

Vi se izgleda stvarno salite.


Ne salim se. Sem u pesmama Lepe Brene o Jugoslaviji iz doba 80ih jel ste vi naisli negde na neki pozitivni element imidza, reputacije, bilo cega kod JATa? Od marketinskih stvari ja sam cuo za ono Joke About Time, za sverc ribe u avionu od kog se avion onda pokvari i razne stvari na tu foru. Za koje ste vi to dobre stvari culi?

Ovo je promaseno poredjenje, zasnovano na potpuno iskrivljenoj percepciji: niti je JAT bio "anonimni dunster", sto Vi mozda jeste u fudbalu, niti je Etihad ikakva megazvezda aviosaobracaja.


Bio sam pre nekog vremena sa prijateljima da pogledamo neku kucu u jednom selu koja se navodno prodavala. Jedno od onih sela na jugu Srbije, zabito, ljudi se iseljavaju i umiru, novi slabo dolaze... Dosli da vidimo kucu, kad ono kucica - rusevina na par ari placa, krov urusen, ogradjena zidom od 2m koji je sad razvaljen i rusevan, nad kapijom nekad bio krov, sad moras da pazis da ti ne padne na glavu kad otvaras itd. Nista ne valja, ali rekosmo ako bi dao sve za par hiljada evra da pogledamo. Al kad dodjosmo do cene on ispali - 40 000 evra. I ja tad shvatih u cemu je problem - ja tu vidim rusevinu, on tu vidi dom svojih predaka, ja tu vidim trule urusene grede i razvaljen zid, on vidi nekadasnju kako je to nekad bilo. I nista ne napravismo... A kuca jos stoji neprodata, a selo je sve pustije i pustije... Percepcija cudo, ali je pitanje cija je iskrivljena...
principessa_etrusca principessa_etrusca 05:54 30.08.2014

Re: Nematerijalna vrednost

Kao i zemlja Srbija i JAT je kompanija koja ima slavnu proslost i bednu sadasnjost. Etihad nema proslost uopste ali ima veoma dobru poziciju u sadasnjosti. Na zalost od proslosti se ne zivi, makar ona bila i slavna, zivi se od sadasnjosti. Osim za price unucima i za slagvort za pucnjavu u vazduh na svadbama od slavne proslosti neke druge konkretne vajde i nema, ako je sadasnjost bedna.

ЈАТ-ова историја од скоро једног века (основан између два рата, ЈАТ је приближно био вршњак Ер Франса и Луфтханзе) је управо један од елемената нематеријалне вредности и сигурна сам да то они чији су дедови путовали на камилама од једног до другог емирата док су ЈАТ-ови авиони летели по Европи то разумеју сасвим добро.

Други емемент нематеријалне вредности је чињеница да је ЈАТ европска компанија. Свет је пун авио-превозника у проблемима који чекају спасиоца, али генерално, арапски инвеститори, и приватни и инстуционални, преферирају да улажу у Европи. (Традиционални инвеститори напр. у Британији, "Арапи" су пред велико проширење ЕУ 2004, навалили да купују и по источној Европи.)

ЈАТ је компанија која се показала и као веома жилава. Мени није познат пример иједне друге авио-компаније која је преживела последице економског ембарга какав је онај коме је била изложена Југославија деведесетих.
Tacno, Arapi su kupili know-how i sada ga imaju. JAT i Srbija su know-how imali i izgubili su ga i gube ga i dalje i sada ga nemaju.

Ово није баш тачно, јер је то изнајмљени know-how. Треба само видети колико је српских пилота летело за Емирате (током деведесетих када ЈАТ није за њих имао посла) и после за Етихад, а маркетинг и безлични customer service ('могу ли Вам помоћи') су приложили Енглези.

know-how који Арапи заиста имају, а преседник наше владе нема, је преговарање и ценкање.)
Od marketinskih stvari ja sam cuo za ono Joke About Time

Директно из седамдесетих када смо постали блазе авио-путници, забава са измишљањем духовитих значења акронимима које су користиле авио-компаније (а сваки је као да га је смислио конкуренцијски маркетинг).

ЈАТ (Јoke About Time/Jamais à temps) у томе и није лоше прошао, алудира се само на закашњење, а овде је листа других скраћеница, можда већ заборављених пошто неколико компанија више и не постоје.

AA (Adria Airways)
Always Awful

Alitalia (Italy)
A Little Italian Tradition And Lotsa Italian Attitude

American
A Miracle Each Rider Is Currently Alive Now

BA (British Airways)
Bloody Awful

BOAC (British Overseas Airways Corp.)
Better On A Camel

BWIA (British West Indies Airways)
Better Walk If you're Able

CA (China Airlines)
Choose Another

CAAC (Chinese Avation Airline Company)
Chinese Airlines Always Cancel

CAI (Canadian Airlines International)
Circle Airport Indefinitely

DELTA (USA)
Doesn't Even Leave The Airport

EAL (Eastern Airlines, USA)
Eastern's Always Late

El Al (Izrael)
Everyones Luggage Always Lost

LOT (Poland)
Lots Of Trouble

OLYMPIC (Greece)
Onassis Likes Your Money Paid In Cash

PA (Philippine Airways)
Please Avoid

PAL (Philippine Airlines)
Plane Always Late

PAN AM (USA)
Plan On Arriving Nervewracked And Mad

PIA (Pakistan International Airlines)
Perhaps I'll Arrive

QUANTAS (Australia)
Quite A Nice Trip, Any Survivors?

SABENA (Belgium)
Such A Bloody Experience, Never Again

SAHSA (Servicio Aero Honduras SA)
Stay At Home, Stay Alive

TAP (Air Portugal)
Take A Parachute

TWA (Transworld Airlines, USA)
Terrorist Welcome Aboard

UNITED (USA)
Usually Not Inclined To Eliminate Disasters

Bio sam pre nekog vremena sa prijateljima da pogledamo neku kucu u jednom selu koja se navodno prodavala.......

Кућа вероватно и није била на продају, али претпоставимо да је продавац заиста намеравао да је прода. Он је показао да цени оно што продаје, а то је много више него што нам разним примерима показује председник владе.
Krugolina Borup Krugolina Borup 10:00 30.08.2014

Re: Nematerijalna vrednost

Od marketinskih stvari ja sam cuo za ono Joke About Time,


JAT-ov slogan koji je meni užasno, ali užasno smetao, a koristio se veoma dugo, glasio je: "Više od letenja" (More than flying).

Amanzaman, ko ga izmisli?! Neću više od letenja (svašta nešto može da se zamisli i bude asocijacija za povr' letenja) - hoću samo da poletim, letim i sletim.
mirelarado mirelarado 22:18 30.08.2014

Re: Nematerijalna vrednost

Alitalia (Italy)
A Little Italian Tradition And Lotsa Italian Attitude


Arrived Late In Turin, And Luggage In Australia
maligigant maligigant 07:48 31.08.2014

Re: Nematerijalna vrednost

vhedrih2

...
Al kad dodjosmo do cene on ispali - 40 000 evra. I ja tad shvatih u cemu je problem - ja tu vidim rusevinu, on tu vidi dom svojih predaka, ja tu vidim trule urusene grede i razvaljen zid, on vidi nekadasnju kako je to nekad bilo. I nista ne napravismo... A kuca jos stoji neprodata, a selo je sve pustije i pustije... Percepcija cudo, ali je pitanje cija je iskrivljena...

Ето видиш како се зачас дође до истога --- сам си рекао да је Етихадова нематеријална вредност (баснословно - додуше, ово сам ја додао) велика, а овоме јужњаку не признајеш његову нематеријалну вредност.
jkt2010 jkt2010 01:52 01.09.2014

Re: Nematerijalna vrednost

maligigant

Ето видиш како се зачас дође до истога --- сам си рекао да је Етихадова нематеријална вредност (баснословно - додуше, ово сам ја додао) велика, а овоме јужњаку не признајеш његову нематеријалну вредност.

Pa Charli, taj juznjak od uspomene na svog dedu moze da zaradi kitu, taman kolko i Jat od uspomene na Aeroput (koji btw nema nikakve veze sa Jatom) ; Air Serbia je od Etihada duplirala saobracaj.

Saglasan?
maligigant maligigant 05:22 01.09.2014

Re: Nematerijalna vrednost

jkt2010
maligigant

Ето видиш како се зачас дође до истога --- сам си рекао да је Етихадова нематеријална вредност (баснословно - додуше, ово сам ја додао) велика, а овоме јужњаку не признајеш његову нематеријалну вредност.

Pa Charli, taj juznjak od uspomene na svog dedu moze da zaradi kitu, taman kolko i Jat od uspomene na Aeroput (koji btw nema nikakve veze sa Jatom) ; Air Serbia je od Etihada duplirala saobracaj.

Saglasan?

Молим !?
Дај ти мени свој ауто, има да учетворостручим 'саобраћај' !
Сагласан ?
jkt2010 jkt2010 07:26 01.09.2014

Re: Nematerijalna vrednost

maligigant
jkt2010
maligigant

Ето видиш како се зачас дође до истога --- сам си рекао да је Етихадова нематеријална вредност (баснословно - додуше, ово сам ја додао) велика, а овоме јужњаку не признајеш његову нематеријалну вредност.

Pa Charli, taj juznjak od uspomene na svog dedu moze da zaradi kitu, taman kolko i Jat od uspomene na Aeroput (koji btw nema nikakve veze sa Jatom) ; Air Serbia je od Etihada duplirala saobracaj.

Saglasan?

Молим !?
Дај ти мени свој ауто, има да учетворостручим 'саобраћај' !
Сагласан ?

Pa ko je kome dao auto hebaga ti, izgleda o razlicitim filmovima pricamo? Ajd idi vidi koji auto je Jat vozio pre godinu dana a koji vozi danas pa javi.

Kad vidim kako razmisljas ne bih ti dao ni biciklu da iznajmljujes turistima. A ne auto. Nedobog avion. Nije to za tebe, drz'se ti saglasnosti. Pa kad se dovoljno iznasaglasavas, promeni opet nick.
maligigant maligigant 10:16 01.09.2014

Re: Nematerijalna vrednost

jkt2010
maligigant
jkt2010
maligigant

Ето видиш како се зачас дође до истога --- сам си рекао да је Етихадова нематеријална вредност (баснословно - додуше, ово сам ја додао) велика, а овоме јужњаку не признајеш његову нематеријалну вредност.

Pa Charli, taj juznjak od uspomene na svog dedu moze da zaradi kitu, taman kolko i Jat od uspomene na Aeroput (koji btw nema nikakve veze sa Jatom) ; Air Serbia je od Etihada duplirala saobracaj.

Saglasan?

Молим !?
Дај ти мени свој ауто, има да учетворостручим 'саобраћај' !
Сагласан ?

Pa ko je kome dao auto hebaga ti, izgleda o razlicitim filmovima pricamo? Ajd idi vidi koji auto je Jat vozio pre godinu dana a koji vozi danas pa javi.

Kad vidim kako razmisljas ne bih ti dao ni biciklu da iznajmljujes turistima. A ne auto. Nedobog avion. Nije to za tebe, drz'se ti saglasnosti. Pa kad se dovoljno iznasaglasavas, promeni opet nick.

Пусти ти моје туристе и мој бицикл - те да ли сам ја сагаласн или не !
Оно што ти (и теби слични) не могу да схвате (додуше, имам ја разумевања за то) је следеће --- док год су те ствари које се не могу параметризовати бесконачно вредније од оних које могу, те док је год тајних уговора, ја и мени слични, нећемо добровољно пристати да будемо овце (и робови).
Успут, пошто си започео са вређањем, да ти учиним плезир (и не изађем из воље) --- такове као ти могу да возим на бициклу, што би рекао Џемс Џонс - Одавде до вечности.
pantela8 pantela8 13:33 29.08.2014

cenzura i diletantizam

Gospodine Radulovicu, zasto i dalje ne mogu da komentarisem vase objave na FB? Zasto se bavite cenzurom? Napisite gde sam tacno bio vulgaran i nepristojan, nijedan komentar nisam izbrisao, dajte dokaz? Zasto ne dozvoljavate kritike, nego na vasem FB profilu komentarisu samo oni koji vas hvale?

Gospodine Radulovicu vas infiografik i mnoge stvari u tekstu su diletantske i demagoske!

1. Dug JAT-a je samo nas dug, napravio ga je JAT, kojim je upravljala država i ne postoji kompanija na svetu koja bi preuzela i evro duga koji je neko drugi napravio! Prestanite to da uzimate u kalkulaciju, taj dug bi postojao i da nije bilo Etihada.

2. Diletantski je da sve vreme izbegavate u kalkulaciju da uracunate brend i ugled koji unosi Etihad. JAT je raspala kompanija koja je predmet podsmeha i sprdnje, usla je u posao sa najbrže rastucom avio kompanijom u istoriji komercijalne avijacije i normalno je da takve dve kompanije ne mogu na ravnopravnim osnovama da ulaze u partnerstvo.

3. Zasto u kalkulaciju ne uracunavate nove avione koje je Er Srbija kupila kao deo velike porudzbine Etihada po ceni koja je znacajno manja od cene koju bi platili da smo samostalno kupili Avione, usteda preko 100 miliona evra!

4. Zasto ignorisete cinjenicu da je Er Srbija poevcala broj putnika za preko 60% i da je daleko modernija i bezbednija kompanija nego JAT i da je za to povecanje veoma zaslužan i marketing kojeg ne bi bilo da nije brenda kakav je Etihad.

5. Zasto ignorisete cinjenicu i da je taj porast napravljen izmedju ostalog zahvaljujuci uvodjenju novih destinacija? Da citiram Denisa Kuljisa: “Air Serbia” je otvaranjem novih destinacija dobila milijun novih putnika na međunarodnim linijama i nakon godinu dana ostvarila porast od – 70% prometa! Sad ima oko 2,5 milijuna putnika godišnje. Na beogradskom aerodoromu “Nikola Tesla” vlada gužva – očekuje se 5 milijuna putnika i tek dograđenu zračnu luku uskoro će opet trebati proširivati. Po podacima europske asocijacije, aerodrom ”Tesla” drugi je po rastu na kontinentu – 2014. godine broj putnika povećao se za 32%. Zašto se to sve dogodilo? Pa ”Etihad” je bivši JAT pretvorio u južnoeuropsku podružnicu, ”feeder” operatera na kraćim rutama za interkontinentalne putnike, a beogradska zračna luka postala je tako jedan od njegovih “hubova” – uz Zuerich, Rim, Berlin… Time je smanjio operativne troškove jer mu je jeftinije ako putnike prevoze Srbi preko Beograda, dok je ovima to odmah donijelo veliki priljev na erodoromu od naplate pristojbe, te povećanje naknade za prelet preko područja beogradske kontrole letenja.

6.Zasto ignorisete cinjenicu da Er Srbija pruža daleko komforniju i bezbedniju uslugu putnicima i da se novac umesto u bunar kao do sada ulaže u razvoj što za psoledicu ima da u ovoj godini Er Srbija posluje bez gubitka i da ima velike šanse da u narednim godinama beleži profit.

7. Bolje je 51% profita, nego 100% velikog gubitka. Bolje uložiti jednom u razvoj i posle ubirati kakav takav profit, nego stalno "ulagati" u gubitak.

8.Ugovor nije idealan, ali takav i ne može da bude, jer je kompanija unistena i degradirana. Ali i takav ugovor je neuporedivo bolji za Srbiju, za kompaniju i za putnike, nego sto je bilo deceniju unazad.
jadeo1234 jadeo1234 14:15 29.08.2014

Re: cenzura i diletantizam

"Zasto u kalkulaciju ne uracunavate nove avione koje je Er Srbija kupila kao deo velike porudzbine Etihada po ceni koja je znacajno manja od cene koju bi platili da smo samostalno kupili Avione, usteda preko 100 miliona evra!"

Vucic je pominjao manje cifre, 15 miliona; cinjenica je da je 15% popust na te avione, ali je ta usteda (100 miliona bi predstavljalo blizu milijardu evra investicije u avione, sto kompanija ne verujem da ima - gde su tacni podaci?; sem toga, "nas" deo je 51%) razvucena. S druge strane, mi dajemo popust na gorivo od 50% i druge beneficije, tako da je taj deo podrske novoj kompaniji - obostran.

Slazem se da dug nije faktor, odnosno mogao bi biti samo deo duga gde bi stetu snosile trece strane (poverioci, koji nisu asocirani s drzavom i komercijalnim bankama), ali on iznosi u zavisnosti od procenata, reda velicine 30 miliona evra (ako je taj udeo u dugu 10%). Struktura duga je nepoznanica.

Prica jeste komplikovanija, i nije lako doci do procene koliko je dil stetan. Mislim da se radi o mozda 50 miliona, ne manje. Trzisna vrednost nove kompanije, uz sva ocekivanja buduceg profitabilnog poslovanja, ne verujem da je veca od 400 miliona, a ako bi bila 550-600 miliona, onda bi to znacilo da je drzava uradila profitabilan potez.

Dva faktora, koja takodje treba imati u vidu, je da su gubici na godisnjem nivou bili oko 20 miliona, isli su cak i do 35 miliona, pa je vreme bitan faktor u celoj prici. Dalje, tu je i povoljan kredit. Meni se cini da ugovori jesu stetni, ali ceo aranzman krediti+poslovi s Arapima, ne mora obavezno biti.

Recimo, Etihad daje pozajmicu (shareholder credit), koja je verovatno pod povoljnijim uslovima nego trzisna pozajmica. Pozajmica je reda velicine 100 miliona. I drzava zajmi, ali manje. E sad, ako je ta pozajmica 1% ispod trzisne vrednosti kamate, to je 10 miliona evra ustede. Dakle, i to je faktor.

Problem je sto ne postoje detaljni podaci, pa je tesko napraviti pravu analizu. Jasno je da asimetrican dil nije stetan onoliko koliko izgleda po prostoj racunici (o tome svedoce i slicni dilovi Etihada sa drugim kompanijama, poput Air Italije, koji je takodje asimetrican), ali je bolju procenu tesko dati.

No, ono sto nije sporno, je da treba vise transparentnosti i odgovornosti vlasti, za poteze koji se prave. Cak je i pristrasna analiza koja kritikuje vlast bolja, od toga da nema nikakve kritike.
tomkeus tomkeus 14:25 29.08.2014

Re: cenzura i diletantizam

"Bolje je 51% profita, nego 100% velikog gubitka. Bolje uložiti jednom u razvoj i posle ubirati kakav takav profit, nego stalno "ulagati" u gubitak."

Kao prvo, avioprevoz je izrazito neprofitabilan biznis i aviokompanije koje ostvaruju profit su izuzetak a ne pravilo. Čak i u slučaju da ima profita, profitne margine su izuzetno niske. Najuspešnije aviokompanije imaju profitne margine reda 1-2%.

Šta mislite, kada će uloženi novac Srbija povratiti u tim uslovima?

Srbija je na ivici bankrota i nije u poziciji da razbacuje novac tek tako samo da bi kupovala prestiž i zadovoljavala sujetu političara.
jadeo1234 jadeo1234 14:33 29.08.2014

Re: cenzura i diletantizam

"Najuspešnije aviokompanije imaju profitne margine reda 1-2%."

Sta znaci ova cifra? Da li je to 1-2% od ulaganja/vrednosti kompanije. Pretpostavljam da se radi o tome. Dakle, ako bi AirSrbia imala trzisnu vrednost 400 miliona, onda bi mogla imati godisnji profit od 5-10 miliona. Taj profit ne podrazumeva troskove, u koje spada i vracanje kredita (recimo, shareholder kredit koji daje Etihad). S druge strane, JAT je imao gubitak 20 miliona. Samo da se kompanija oslobodi ovog gubitka, predstavlja znacajnu stvar. Uz profit od recimo 4 miliona, steta od 50 miliona (i nas udeo od 51%) bi se vratila za 25 godina. Ali, mislim da to uopste nije ideja, vec je ideja da imamo svog avioprevoznika koji nece opterecivati budzet. Dakle, makar je to pitanje skinuto s dnevnog reda; a da je moglo bolje, verovatno jeste, ali to podrazumeva da imamo vlast koju nemamo.
Saša Radulović Saša Radulović 14:36 29.08.2014

Re: cenzura i diletantizam

Očigledno niste pročitali tekst. A i ne interesuje vas da ga pročitate.

Air Serbia nije kupila nikakve avione. Iznajmljuje ih od Etihada.

Uz rast prihoda ide i rast rashoda :) U prva tri meseca razlika između poraslih prihoda i poraslih rashoda je bila 17 miliona evra na strani poraslih rashoda. Piše u tekstu.


Lepo ste ponovili sve botovske "argumente", uključujući i bota Kuljiša :). Bio bi red i da se predstavite.

Na vašu žalost, a i na našu, ništa ne može prikriti tužnu činjenicu o budućnosti u koju verujete: premijer je nesposoban. Uugovori su štetni i diletantski. Aleksandar Vučić nastavlja isto ono što je radila prethodna vlast sa sve Mlađanom Dinkićem u kabinetu.

pantela8 pantela8 15:38 29.08.2014

Re: cenzura i diletantizam

Saša Radulović
Očigledno niste pročitali tekst. A i ne interesuje vas da ga pročitate.

Air Serbia nije kupila nikakve avione. Iznajmljuje ih od Etihada.

Uz rast prihoda ide i rast rashoda :) U prva tri meseca razlika između poraslih prihoda i poraslih rashoda je bila 17 miliona evra na strani poraslih rashoda. Piše u tekstu.


Lepo ste ponovili sve botovske "argumente", uključujući i bota Kuljiša :). Bio bi red i da se predstavite.

Na vašu žalost, a i na našu, ništa ne može prikriti tužnu činjenicu o budućnosti u koju verujete: premijer je nesposoban. Uugovori su štetni i diletantski. Aleksandar Vučić nastavlja isto ono što je radila prethodna vlast sa sve Mlađanom Dinkićem u kabinetu.



Niste odgovorili gotovo ni na jedno pitanje. Sve se svodi na tome da ljude koji ne misle kao vi vredjate i nazivate botovima i kao uvek ponasate se veoma arogantno.
pantela8 pantela8 15:39 29.08.2014

Re: cenzura i diletantizam

tomkeus
"Bolje je 51% profita, nego 100% velikog gubitka. Bolje uložiti jednom u razvoj i posle ubirati kakav takav profit, nego stalno "ulagati" u gubitak."

Kao prvo, avioprevoz je izrazito neprofitabilan biznis i aviokompanije koje ostvaruju profit su izuzetak a ne pravilo. Čak i u slučaju da ima profita, profitne margine su izuzetno niske. Najuspešnije aviokompanije imaju profitne margine reda 1-2%.

Šta mislite, kada će uloženi novac Srbija povratiti u tim uslovima?

Srbija je na ivici bankrota i nije u poziciji da razbacuje novac tek tako samo da bi kupovala prestiž i zadovoljavala sujetu političara.


A kada ce vratiti novac koji je do sada dala na gubitke? I kada bi vratila novac koji bi i narednih godina bacali u binar da kompanija nije pocela da posluje u plusu?
maligigant maligigant 15:53 29.08.2014

Re: cenzura i diletantizam

pantela8
tomkeus
"Bolje je 51% profita, nego 100% velikog gubitka. Bolje uložiti jednom u razvoj i posle ubirati kakav takav profit, nego stalno "ulagati" u gubitak."

Kao prvo, avioprevoz je izrazito neprofitabilan biznis i aviokompanije koje ostvaruju profit su izuzetak a ne pravilo. Čak i u slučaju da ima profita, profitne margine su izuzetno niske. Najuspešnije aviokompanije imaju profitne margine reda 1-2%.

Šta mislite, kada će uloženi novac Srbija povratiti u tim uslovima?

Srbija je na ivici bankrota i nije u poziciji da razbacuje novac tek tako samo da bi kupovala prestiž i zadovoljavala sujetu političara.


A kada ce vratiti novac koji je do sada dala na gubitke? I kada bi vratila novac koji bi i narednih godina bacali u binar da kompanija nije pocela da posluje u plusu?

Сигуран си да је почела да послује у плусу !?
Ко ти је то рекао !?
hajkula1 hajkula1 15:58 29.08.2014

Re: cenzura i diletantizam

pantela8
Saša Radulović
Očigledno niste pročitali tekst. A i ne interesuje vas da ga pročitate.

Air Serbia nije kupila nikakve avione. Iznajmljuje ih od Etihada.

Uz rast prihoda ide i rast rashoda :) U prva tri meseca razlika između poraslih prihoda i poraslih rashoda je bila 17 miliona evra na strani poraslih rashoda. Piše u tekstu.


Lepo ste ponovili sve botovske "argumente", uključujući i bota Kuljiša :). Bio bi red i da se predstavite.

Na vašu žalost, a i na našu, ništa ne može prikriti tužnu činjenicu o budućnosti u koju verujete: premijer je nesposoban. Uugovori su štetni i diletantski. Aleksandar Vučić nastavlja isto ono što je radila prethodna vlast sa sve Mlađanom Dinkićem u kabinetu.



Niste odgovorili gotovo ni na jedno pitanje. Sve se svodi na tome da ljude koji ne misle kao vi vredjate i nazivate botovima i kao uvek ponasate se veoma arogantno.




Pitao si koliko koštaju novi kupljeni avioni - Saša lepo kaže da nema novih kupljenih, nego su iznajmljeni... Nije odgovorio? Šta da odgovori?

I tako redom.


maligigant maligigant 16:28 29.08.2014

Re: cenzura i diletantizam

hajkula1
pantela8
Saša Radulović
Očigledno niste pročitali tekst. A i ne interesuje vas da ga pročitate.

Air Serbia nije kupila nikakve avione. Iznajmljuje ih od Etihada.

Uz rast prihoda ide i rast rashoda :) U prva tri meseca razlika između poraslih prihoda i poraslih rashoda je bila 17 miliona evra na strani poraslih rashoda. Piše u tekstu.


Lepo ste ponovili sve botovske "argumente", uključujući i bota Kuljiša :). Bio bi red i da se predstavite.

Na vašu žalost, a i na našu, ništa ne može prikriti tužnu činjenicu o budućnosti u koju verujete: premijer je nesposoban. Uugovori su štetni i diletantski. Aleksandar Vučić nastavlja isto ono što je radila prethodna vlast sa sve Mlađanom Dinkićem u kabinetu.



Niste odgovorili gotovo ni na jedno pitanje. Sve se svodi na tome da ljude koji ne misle kao vi vredjate i nazivate botovima i kao uvek ponasate se veoma arogantno.




Pitao si koliko koštaju novi kupljeni avioni - Saša lepo kaže da nema novih kupljenih, nego su iznajmljeni... Nije odgovorio? Šta da odgovori?

I tako redom.



Зашто разочараваш човека - петком, почетком викенда !
Штета - био је тако убеђен како му је скресао (мислим, Радуловићу), а ти тако - бездушно.
pantela8 pantela8 16:43 29.08.2014

Re: cenzura i diletantizam

Saša Radulović

Uz rast prihoda ide i rast rashoda :) U prva tri meseca razlika između poraslih prihoda i poraslih rashoda je bila 17 miliona evra na strani poraslih rashoda. Piše u tekstu.





"Uz rast prihoda ide i rast rashoda"...

Kada ti se poveca obim posla imas vece troskove, vise letova, vise troskova za te letove...

Otkrio si rupu u saksiji, genijalno.
G.Cross G.Cross 16:48 29.08.2014

Re: cenzura i diletantizam

jadeo1234

"Najuspešnije aviokompanije imaju profitne margine reda 1-2%."

Sta znaci ova cifra? Da li je to 1-2% od ulaganja/vrednosti kompanije. Pretpostavljam da se radi o tome.


Jadeo, vidim da ste od danas na sajtu.
Moj savet... Ako nesto ne znate, proguglajte. Ako neko uzima udeo u ozbiljnoj diskusiji mora da zna bar bazicne definicije ekonomije.


Definition of 'Profit Margin'
A ratio of profitability calculated as net income divided by revenues, or net profits divided by sales. It measures how much out of every dollar of sales a company actually keeps in earnings.


Ne slazem se uvek sa Sasom; ali moram priznati da ima srtpljenja u edukaciji populacije
maligigant maligigant 16:50 29.08.2014

Re: cenzura i diletantizam

pantela8
Saša Radulović

Uz rast prihoda ide i rast rashoda :) U prva tri meseca razlika između poraslih prihoda i poraslih rashoda je bila 17 miliona evra na strani poraslih rashoda. Piše u tekstu.





"Uz rast prihoda ide i rast rashoda"...

Kada ti se poveca obim posla imas vece troskove, vise letova, vise troskova za te letove...

Otkrio si rupu u saksiji, genijalno.

Само да приупитам пошто се не разумем у бројке као ти !
Ти сматраш да је нормално да се повећају расходи када се више ради - то сматрам и ја.
Но, ја за разлику од тебе, расходе не гледам саме за себе, него увек у односу на приходе.
Изнад ти је речено да су расходи већи за 17 милиона евра од прихода - а ти преко тога само прелетиш. Не могу да верујем да ти то није битно.
Истина, могуће је да ти знаш неки бољи рачун од мене.
G.Cross G.Cross 16:52 29.08.2014

Re: cenzura i diletantizam

kada ti se poveca obim posla imas vece troskove, vise letova, vise troskova za te letove...


Pantela, postoji razlika izmedju varijabilnih i fiksnih troskova.

Jedni rastu sa prodajom a drugi ne.
Na primer amortizacija aviona je fiksni trosak. Gorivo je varijabilni.

Ne znam mnogo o avijaciji ali pretpostavljam da su fiksni troskovi veliki. To je u osnovi Low Cost firmi.


massaq massaq 17:15 29.08.2014

Re: cenzura i diletantizam

*Najuspešnije aviokompanije imaju profitne margine reda 1-2%

Ovo vazi samo u uslovima zdrave konkurencije, ne i monopola. AirSerbia ima monopol, i moze povecati cenu za par procenata bez problema. Ne verujem da je profit od karte od 350 evra samo 3.5 ili 7 evra. Uzimajuci u obzir, da gorivo dobijaju upola cene, da su popusti na takse 50% itd, profitabilnost (a i konkurentnost) je mnogo veca. Air Serbia moze da konkurise drugim kompanijama u regionu bas zbog tih subvencija. Upravo zbog takvih subvencija, zalivske kompanije i imaju ekspanziju, i mislim da za njih ta racunica od 1-2% ne drzi vodu. Veliki deo cene karte je gorivo, mozda 30%. Ako vi to gorivo dobijete upola cene, vec ste 15% u prednosti u odnosu na konkurenciju. Pod takvim uslovima, zalivske kompanije se i sire, a ostvareni profit po karti je verovatno i preko 10%, uz sve subvencije. Za milion putnika prevezenih, i cenom karte od 200 evra, profit bi iznosio 20 miliona. Veci deo toga dolazi od subvencija drzave i drugih kompetitivnih prednosti, ali svejedno, nije 1-2% kao kod komercijalnih kompanija koje nemaju povlasceni polozaj poput zalivskih kompanija.
princi princi 17:49 29.08.2014

Re: cenzura i diletantizam

Ako nesto ne znate, proguglajte.

Što? Ovako je zabavnije.
maligigant maligigant 17:50 29.08.2014

Re: cenzura i diletantizam

massaq
*Najuspešnije aviokompanije imaju profitne margine reda 1-2%

Ovo vazi samo u uslovima zdrave konkurencije, ne i monopola. AirSerbia ima monopol, i moze povecati cenu za par procenata bez problema. Ne verujem da je profit od karte od 350 evra samo 3.5 ili 7 evra. Uzimajuci u obzir, da gorivo dobijaju upola cene, da su popusti na takse 50% itd, profitabilnost (a i konkurentnost) je mnogo veca. Air Serbia moze da konkurise drugim kompanijama u regionu bas zbog tih subvencija. Upravo zbog takvih subvencija, zalivske kompanije i imaju ekspanziju, i mislim da za njih ta racunica od 1-2% ne drzi vodu. Veliki deo cene karte je gorivo, mozda 30%. Ako vi to gorivo dobijete upola cene, vec ste 15% u prednosti u odnosu na konkurenciju. Pod takvim uslovima, zalivske kompanije se i sire, a ostvareni profit po karti je verovatno i preko 10%, uz sve subvencije. Za milion putnika prevezenih, i cenom karte od 200 evra, profit bi iznosio 20 miliona. Veci deo toga dolazi od subvencija drzave i drugih kompetitivnih prednosti, ali svejedno, nije 1-2% kao kod komercijalnih kompanija koje nemaju povlasceni polozaj poput zalivskih kompanija.

Немају те (арапске) компаније профит (само) због горива !
Много већи профит имају због оваквих дивних дилова !
Наравно, да такви дилови нису могући у 'нормалним' земљама.
Живим за дан када такви дилови неће бити могући нити у Србији.
pantela8 pantela8 18:29 29.08.2014

Re: cenzura i diletantizam

G.Cross
kada ti se poveca obim posla imas vece troskove, vise letova, vise troskova za te letove...


Pantela, postoji razlika izmedju varijabilnih i fiksnih troskova.

Jedni rastu sa prodajom a drugi ne.
Na primer amortizacija aviona je fiksni trosak. Gorivo je varijabilni.

Ne znam mnogo o avijaciji ali pretpostavljam da su fiksni troskovi veliki. To je u osnovi Low Cost firmi.




Pazi, nisam neki ekspert za ekonomiju, ali mi ne deluje logicno da amotrtizacija bude fiksni trosak. Da li je amortizacija tvog automobila ista ako predjes mesecno 500km i ako predjes 1500km?



Немају те (арапске) компаније профит (само) због горива !
Много већи профит имају због оваквих дивних дилова !
Наравно, да такви дилови нису могући у 'нормалним' земљама.
Живим за дан када такви дилови неће бити могући нити у Србији.


Mislis na Austriju koja je platila 500 miliona evra Lufthanzi da preuzme Austrian airlines?

I ovo je bas budalastina, Etihad je postao najbrze rastuca avio kompanija u istoriji komercijalne avijaciej jer je napravila dil sa JAT-om ili tako nekom kompanijom. Sjajno.
nim_opet nim_opet 18:37 29.08.2014

Re: cenzura i diletantizam

Pazi, nisam neki ekspert za ekonomiju, ali mi ne deluje logicno da amotrtizacija bude fiksni trosak. Da li je amortizacija tvog automobila ista ako predjes mesecno 500km i ako predjes 1500km?

Amortizacija je fiksni trosak zbog obracuna - iako pri stvarnom trosku ti mozes da uracunas stvarnu amortizaciju (tj. prema odbacenoj vrednosti proizvodnog sredstva), amortizacija se prema medjunarodnim standardima obracunava ili po pravoj liniji (dakle svake godine isto), najcesci metod, ili ubrzano, ili ovaj najkompleksniji, samo za odredjenu imovinu prema odbacenoj vrednosti, tj. proizvodnji. Recimo avioni se amortiziju po standardnom broju sati letenja, nevezano za to koliko putnika zaista prevezu (tj. nisu povezani sa time da li lete 100% popunjeni putnicima u biznis klasi ili 50% popunjeni low-cost kartama).
pantela8 pantela8 18:47 29.08.2014

Re: cenzura i diletantizam

nim_opet
Pazi, nisam neki ekspert za ekonomiju, ali mi ne deluje logicno da amotrtizacija bude fiksni trosak. Da li je amortizacija tvog automobila ista ako predjes mesecno 500km i ako predjes 1500km?

Amortizacija je fiksni trosak zbog obracuna - iako pri stvarnom trosku ti mozes da uracunas stvarnu amortizaciju (tj. prema odbacenoj vrednosti proizvodnog sredstva), amortizacija se prema medjunarodnim standardima obracunava ili po pravoj liniji (dakle svake godine isto), najcesci metod, ili ubrzano, ili ovaj najkompleksniji, samo za odredjenu imovinu prema odbacenoj vrednosti, tj. proizvodnji. Recimo avioni se amortiziju po standardnom broju sati letenja, nevezano za to koliko putnika zaista prevezu (tj. nisu povezani sa time da li lete 100% popunjeni putnicima u biznis klasi ili 50% popunjeni low-cost kartama).


Nisam mislio samo na broj putnika, jasno je da je i broj letova povecan, na to sam i mislio.
nim_opet nim_opet 19:13 29.08.2014

Re: cenzura i diletantizam


Nisam mislio samo na broj putnika, jasno je da je i broj letova povecan, na to sam i mislio.

Avioni koji nisu u vlasnistvu (a dosta aviona se uzima na lizing jer niko nece da drzi toliku imovinu na bilansu), se ne amortizuju uopste (tj. aviokompanija ih ne amortizuje). Metod deprecijacije ne moze da se menja kako kome dune - avion, u vlasnistvu, se amortizije ili po ravnoj stopi za odredjen broj godina, najcesce, ili po ubrzanoj stopi (vise prvih godina, manje posle toga), posebno ako je star, zbog novih aviona koji uticu na rezidualnu vrednost starih. Dakle LETEO ili NE, avion se amortizuje kao da svake godine ispunjava odredjen broj standardnih sati letenja (recimo 40,000), jer niko nece da placa porez na prihod NEUMANJEN za amortizaciju).
G.Cross G.Cross 19:43 29.08.2014

Re: cenzura i diletantizam

Pazi, nisam neki ekspert za ekonomiju, ali mi ne deluje logicno da amotrtizacija bude fiksni trosak. Da li je amortizacija tvog automobila ista ako predjes mesecno 500km i ako predjes 1500km?


Jeste. Ono sto se zove "Depreciation".
Prervedeno na srpski, FUnkcionalna amortizacija jeste veca ali knjigovodstvana nije. Zato Low Cost firme imaju mnogo brzi turn around time od ostalih i prave veci broj letova za dan nego "normalne" avio kompanije.
Time snizuju cost po letu i povecavaju profit.

Ja kad bi otisao kod zubara i on bi mi rekao "Pazi ja nisam expert za zube ali cu da ti plombiram", ja bih se zabrinuo.

Zasto nasi ljudi misle da ne moraju da znaju o ekonomiji ali imaju pravo da imaju jako cvrsto misljenje o ekonomskim problemima??

Ja istina, nisam expert u avijaciji, kao sto rekoh, ali jeasm u ekonomiji.

P.S. Amortizacija je glupo ime, nema veze sa amortizerima.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:46 29.08.2014

Re: cenzura i diletantizam

G.Cross
Zasto nasi ljudi misle da ne moraju da znaju o ekonomiji ali imaju pravo da imaju jako cvrsto misljenje o ekonomskim problemima?

Као с фудбалом: наизглед у њој пуноправно учествују.
G.Cross G.Cross 19:58 29.08.2014

Re: cenzura i diletantizam

Amortizacija je fiksni trosak zbog obracuna - iako pri stvarnom trosku ti mozes da uracunas stvarnu amortizaciju (tj. prema odbacenoj vrednosti proizvodnog sredstva), amortizacija se prema medjunarodnim standardima obracunava ili po pravoj liniji (dakle svake godine isto), najcesci metod, ili ubrzano, ili ovaj najkompleksniji, samo za odredjenu imovinu prema odbacenoj vrednosti, tj. proizvodnji. Recimo avioni se amortiziju po standardnom broju sati letenja, nevezano za to koliko putnika zaista prevezu (tj. nisu povezani sa time da li lete 100% popunjeni putnicima u biznis klasi ili 50% popunjeni low-cost kartama).



Hvala,
nlm_opet

Nisam video da si odgovorio pa sam i ja dole.
Ja stvarno mislim da je "amortizacija" potpuno pogresan termin zadrzan iz socijalizma kad je imao potpuno drugu funkciju (zastitu drustvene svojine).

Depreciation je u na prvom mestu Tax kategorija. Iskreno , ne znam da li je "amortizacija" jos uvek u sluzbenoj upotrebi u Srbiji, ako jeste trebalo bi to promeniti.

Kad Sasa Radulovic opet dodje na vlast, siguran sam da ce se to srediti.
bookez bookez 00:33 30.08.2014

Re: cenzura i diletantizam

Air Serbia moze da konkurise drugim kompanijama u regionu bas zbog tih subvencija.

Super ideja. Hajde svi poreski obveznici da subvencionišu avio karte. I što samo sa 50% cene goriva, 50% aerodromske takse, 82 miliona zelembaća i još monopol pride. Što raditi na pola. Ajde da subvencionišemo kompletnu cenu karte. Air Serbia bi bila hit u svetu.
hajkula1 hajkula1 00:42 30.08.2014

Re: cenzura i diletantizam

pantela8
Saša Radulović

Uz rast prihoda ide i rast rashoda :) U prva tri meseca razlika između poraslih prihoda i poraslih rashoda je bila 17 miliona evra na strani poraslih rashoda. Piše u tekstu.





"Uz rast prihoda ide i rast rashoda"...

Kada ti se poveca obim posla imas vece troskove, vise letova, vise troskova za te letove...

Otkrio si rupu u saksiji, genijalno.



Da li ti je sada pošto sam boldovala, jasnije? Ako ne, pitaj šta ne razumeš.
maligigant maligigant 17:27 31.08.2014

Re: cenzura i diletantizam

pantela8


Mislis na Austriju koja je platila 500 miliona evra Lufthanzi da preuzme Austrian airlines?


Ееее, да је нама Етихад платио макар 100 милиона евра !
jkt2010 jkt2010 01:54 01.09.2014

Re: cenzura i diletantizam

Charli
Сигуран си да је почела да послује у плусу !?
Ко ти је то рекао !?

Siguran si da nije? Ko ti je to rekao?
jkt2010 jkt2010 02:13 01.09.2014

Re: cenzura i diletantizam

hajkula1

Pitao si koliko koštaju novi kupljeni avioni - Saša lepo kaže da nema novih kupljenih, nego su iznajmljeni... Nije odgovorio? Šta da odgovori?

Jes ti cuo/la za kupovinu na lizing? Dal ti se to negde pojavljuje kao mogucnost, ili na svetu postoji samo sta Radulovic kaze da postoji?

A da i nije lease-to-buy nego dry lease (googlaj, ili sacekaj da ti Radulovic da misljenje): Kakve to veze ima? Dal si siguran/na da znas sta je povoljnije? Covek pita, kolko kostaju ti avioni koje AirSerbia eksploatise, a ne pita te kojom je tehnikom Air Serbia dosla do tih aviona...

Tojest: zamisli situaciju gde ti lizujes avion za HajkulaRadulovicAir, a zamisli situaciju gde Etihad lizuje avion. Sta mislis ko dobija bolju cenu, i za koliko, i zasto? (*)


hajkula1

I tako redom.



------------
(*) Hint: Ti kupis komada jedan i platis list price (100 miliona); Etihad (ili Ryan; ili AirAsia) kupi komada 100 po porudzbini, sa popustom od 60%...70%... ne zna se tacno, tajni ugovori jbga.
maligigant maligigant 05:38 01.09.2014

Re: cenzura i diletantizam

jkt2010
Charli
Сигуран си да је почела да послује у плусу !?
Ко ти је то рекао !?

Siguran si da nije? Ko ti je to rekao?

Дане Кондић !?
maligigant maligigant 05:42 01.09.2014

Re: cenzura i diletantizam

jkt2010
hajkula1

Pitao si koliko koštaju novi kupljeni avioni - Saša lepo kaže da nema novih kupljenih, nego su iznajmljeni... Nije odgovorio? Šta da odgovori?

Jes ti cuo/la za kupovinu na lizing? Dal ti se to negde pojavljuje kao mogucnost, ili na svetu postoji samo sta Radulovic kaze da postoji?

A da i nije lease-to-buy nego dry lease (googlaj, ili sacekaj da ti Radulovic da misljenje): Kakve to veze ima? Dal si siguran/na da znas sta je povoljnije? Covek pita, kolko kostaju ti avioni koje AirSerbia eksploatise, a ne pita te kojom je tehnikom Air Serbia dosla do tih aviona...

Tojest: zamisli situaciju gde ti lizujes avion za HajkulaRadulovicAir, a zamisli situaciju gde Etihad lizuje avion. Sta mislis ko dobija bolju cenu, i za koliko, i zasto? (*)


hajkula1

I tako redom.



------------
(*) Hint: Ti kupis komada jedan i platis list price (100 miliona); Etihad (ili Ryan; ili AirAsia) kupi komada 100 po porudzbini, sa popustom od 60%...70%... ne zna se tacno, tajni ugovori jbga.

Ти мислиш да Аирбус и Боинг баш толико воле Етихад - да им авионе дају (скоро) за џабе !?
Успут - колики део је ту ЕрСрбије, јер је за претпоставити, како ти представљаш, да тако добијени попуст Етихад уступа ЕрСрбији 'за лепе 'очи' ?
Смањи мало куме !?
Да за тренутак кажемо да је то спорно само делимично и да се вратимо томе што болдујеш - тајним уговорима.
Пошто ми делује да ти све знаш (Радуловић и остали да немају појма) --- зашто су тајни ти уговори ?
jkt2010 jkt2010 07:36 01.09.2014

Re: cenzura i diletantizam

maligigant

Ти мислиш да Аирбус и Боинг баш толико воле Етихад - да им авионе дају (скоро) за џабе !?

Da, Charlie, proizvodjaci daju drasticne popuste za velike porudzbine (bas tako neke cifre kao koje sam ti nacrtao). Ne zato sto vole mene ili tebe nego sto vole velike porudzbine.
Пошто ми делује да ти све знаш (Радуловић и остали да немају појма) --- зашто су тајни ти уговори ?

Daleko bilo da sve znam, za to je zaduzen Radulovic i vi saglasaci. Ali su mi eto poznati neki osnovni principi iz ove oblasti, pokupio tokom 25 godina rada. A opet, za razliku od Radulovica, ja se nikad ne bih usudio da saberem neke babe, zabe, hajkule i drakule i na osnovu toga izvlacim neprikosnoveni zakljucak: "stetno i tacka". Nije to trafika jebiga...mada, ko sto rekoh ni biciklo ti ne bih dao na upravljanje a kamoli trafiku...

I Charli, nemoj da pricamo o stvarima o kojima nemas pojma. Evo ti ga Radulovic pa se saglasavaj do mile volje. Al makar izbegavajte delove o kojima veze nemate, ni jedan ni drugi. Drzte se onog uopstenog "stetno i tacka" i "premijer je glup i tacka". To je OK.
jkt2010 jkt2010 07:38 01.09.2014

Re: cenzura i diletantizam

maligigant
jkt2010
Charli
Сигуран си да је почела да послује у плусу !?
Ко ти је то рекао !?

Siguran si da nije? Ko ti je to rekao?

Дане Кондић !?

I uspeo je da ti objasni?!? Si siguran? Ja nesto sumnjam...
jkt2010 jkt2010 07:44 01.09.2014

Re: cenzura i diletantizam

maligigant
pantela8


Mislis na Austriju koja je platila 500 miliona evra Lufthanzi da preuzme Austrian airlines?


Ееее, да је нама Етихад платио макар 100 милиона евра !

brate...
Platili su lufthanzi da preuzme austrian. Kapiras li (ikada) ?
maligigant maligigant 10:37 01.09.2014

Re: cenzura i diletantizam

jkt2010
maligigant

Ти мислиш да Аирбус и Боинг баш толико воле Етихад - да им авионе дају (скоро) за џабе !?

Da, Charlie, proizvodjaci daju drasticne popuste za velike porudzbine (bas tako neke cifre kao koje sam ti nacrtao). Ne zato sto vole mene ili tebe nego sto vole velike porudzbine.
Пошто ми делује да ти све знаш (Радуловић и остали да немају појма) --- зашто су тајни ти уговори ?

Daleko bilo da sve znam, za to je zaduzen Radulovic i vi saglasaci. Ali su mi eto poznati neki osnovni principi iz ove oblasti, pokupio tokom 25 godina rada. A opet, za razliku od Radulovica, ja se nikad ne bih usudio da saberem neke babe, zabe, hajkule i drakule i na osnovu toga izvlacim neprikosnoveni zakljucak: "stetno i tacka". Nije to trafika jebiga...mada, ko sto rekoh ni biciklo ti ne bih dao na upravljanje a kamoli trafiku...

I Charli, nemoj da pricamo o stvarima o kojima nemas pojma. Evo ti ga Radulovic pa se saglasavaj do mile volje. Al makar izbegavajte delove o kojima veze nemate, ni jedan ni drugi. Drzte se onog uopstenog "stetno i tacka" i "premijer je glup i tacka". To je OK.

Не бих рекао да ја немам појма - за Радуловића ме (у крајњој инстанци) баш брига --- верујем ти да си 'покупио' од других док су они радили којешта, ја нисам покупио него радим више година од тебе радећи конкретне, инжењерске, ствари - а не пресипања из шупљег у празно.
Тако да, не би било лоше да престанеш да ми се директно обраћаш - како не бих био присиљен да ти кажем нешто што упорно покушаваш да иницираш (додуше, можда си и провокатор, па да ти кажем на твој начин, а ти обавестиш цензоре).
Све у свему, лепо је то када си тако само-поуздан (и знаш да Боинг и Ербас дају толике попусте), скоро да бих те предложио за министра војног.
А сада, пошто сам ти узвратио част, буди замољен да ми се више директно не обраћаш - пиши шта имаш, без да стално мени пружаш савете. Мали си ти да мене саветујеш - понуди другима своје услуге, има их колико хоћеш.
maligigant maligigant 10:38 01.09.2014

Re: cenzura i diletantizam

jkt2010
maligigant
pantela8


Mislis na Austriju koja je platila 500 miliona evra Lufthanzi da preuzme Austrian airlines?


Ееее, да је нама Етихад платио макар 100 милиона евра !

brate...
Platili su lufthanzi da preuzme austrian. Kapiras li (ikada) ?

Добро ! И ?
Колико смо ми платили !?
jkt2010 jkt2010 10:47 01.09.2014

Re: cenzura i diletantizam

Charlie
17:37 буди замољен да ми се више директно не обраћаш

17:38 Добро ! И ? Колико смо ми платили !?

maligigant maligigant 10:53 01.09.2014

Re: cenzura i diletantizam

jkt2010
Charlie
17:37 буди замољен да ми се више директно не обраћаш

17:38 Добро ! И ? Колико смо ми платили !?


Да !
Шта је спорно ?
hajkula1 hajkula1 08:34 02.09.2014

Re: cenzura i diletantizam

pantela8
Saša Radulović

Uz rast prihoda ide i rast rashoda :) U prva tri meseca razlika između poraslih prihoda i poraslih rashoda je bila 17 miliona evra na strani poraslih rashoda. Piše u tekstu.





"Uz rast prihoda ide i rast rashoda"...

Kada ti se poveca obim posla imas vece troskove, vise letova, vise troskova za te letove...

Otkrio si rupu u saksiji, genijalno.



Rupe u saksiji...

Stvar je u tome da su se troškovi više uvećali nego što su se povećali prihodi. Vredi da se analizira.

jkt2010 jkt2010 09:02 02.09.2014

Re: cenzura i diletantizam

Stvar je u tome da su se troškovi više uvećali nego što su se povećali prihodi. Vredi da se analizira.

Jel?!? I kolki su troskovi? I odakle ti podatak?
ulicno_pojacanje ulicno_pojacanje 19:56 30.08.2014

BOTS UNLEASHED

Botovi u postovima nemaju šta da traže imalo nemalo cenzure

takođe od komentatora sa bloga mogu pod tim subvencijama d avodim ma koji posao o kome niko od nas veze nema
massaq massaq 12:29 01.09.2014

Islamsko bankarstvo

Palo mi je na pamet, u vezi ovog dila sa zemljistem, da zapravo to moze da se posmatra u pozitivnom svetlu preko pojma islamskog bankarstva. Naime, Islam zabranjuje zelenasenje (u teoriji), ali dozvoljava da se da pozajmica i ucestvuje u poslu. Ovaj koncept je zapravo nacin kako se taj dil moze posmatrati.

Posmatrajmo dve mogucnosti:

* drzava Srbija dize kredit od 115 miliona evra, ulaze ga u tehnolohiju poljoprivrednu za koriscenje te zemlje, a zatim vraca kredit u narednih 30-40 godina sa kamatom x% godisnje.
* drzava Srbija daje zemlju na koriscenje Arapima (bez nadoknade), koji ulazu u zemlju preko pozajmice od 115 miliona koju zajednicka firma vraca s niskom kamatom od y% godisnje, i drzavi daju 20% profita, a sve to na 30-40 godina.

Koji je dil bolji? Da li je to uporedivo? Odgovor zavisi od vrednosti x i y, kao i od toga koliko je uspesno zemljiste iskorisceno.

Ako je vrednost zemljista 80 miliona evra (uzimam da je ovaj dil sa besplatnim koriscenjem za svih 7700 hektara, iako je samo na delu zemlje, posto je investicija od 115 miliona za celo zemljiste), ukupno ulaganje (zemljiste plus ulaganje) je 200 miliona (zapravo, efektivno verovatno niza cifra, jer se deo zemlje iznajmljuje, ali svakako preko 150 miliona). Uobicajeno je da se investicija vrati za 15-20 godina, tako da bi profit morao biti oko 10-15 miliona godisnje. 20% od toga je 2 miliona, puta 30 godina 60-90 miliona evra (cifra od 10 miliona je sa odbijenim iznajmljivanjem, ali onda 250 evra po hektaru godisnje ide drzavi, pa je u svakom slucaju profit 90 miliona). Tj. drzava na ovaj nacin dobija 90 miliona, otprilike koliko i da izdaje zemljiste po trzisnoj ceni.

Ovde nije uzeta u obzir kamata y%, tj. ako pretpostavimo da je ona priblizno jednaka nivou inflacije, to je OK. Medjutim, vracanje kredita bi trebalo odbiti od profita, profit bez vracenog kredita je dakle 15 miliona godisnje, ili 450 miliona za 30 godina, a onda bi trebalo oduzeti 115 miliona (ili to uvecano za realnu kamatu, kad se odbije inflacija), sto je preko 300 miliona, a 20% od toga je 60 miliona, pa se profit drzave, u zavisnosti od y, krece tu negde i priblizno je na nivou cene iznajmljivanja zemlje trzisne (za 30 godina iznajmljivanja, 75 miliona). Naravno, dodatna korist od uvecane proizvodnje je takodje tu, tako da to ne deluje da je drasticno nefer (kako mi se cinilo ranije).

Ali, moje razmisljanje je koliko treba da bude razlika x-y, tj, ako je y recimo na nivou evro inflacije od 2%, koliko treba da bude x, da bi ta dva dila bila ekvivalentna. Pretpostavicemo da je nivo profita za tu zemlju s takvim ulaganjem (ne racunamo iznajmljivanje zemlje u trosak ni u jednom ni u drugom slucaju, u prvom slucaju smo morali da odbjemo cenu vracanja unutrasnjeg kredita, a u drugom, cenu komercijalnog) 15 miliona godisnje. Znaci, profit (za drzavu) treba da bude 60 miliona kada se odbiju troskovi kredita (gledamo realnu cenu, tj. zanemarujemo inflaciju evra), tj. od 450 miliona, 390 treba da ode na vracanje kredita od 115 miliona, sto daje 280 miliona datih na (zelenaske, tzv. usuru) kamate. Dakle, vraca se 390/115= 3.4 puta vise, za 30 godina, sto je 4% godisnje. Dakle, ako je y=2%, a x=6%, dilovi su jednaki.

Sa strane ulagaca (arapi) situacija je slicna: oni ce za 30 godina profitirati s ulaganjem od 115 miliona 290 miliona, pa im je dil isti kao da su pozajmili tih 115 miliona sa 6% kamate, ili ga ulozili pa dobijaju toliki profit (uz inflaciju).

Naravno, racun se menja ako je profitabilnost zemljista veca; recimo ako bi umesto 15 miliona se ubiralo 25 miliona profita (bez troskova zemljista), onda bi na nivou 30 godina to bilo 750 miliona, tj preko 600 miliona kad se odbije pocetno ulaganje (opet, uzimam da je s kamatom na nivou inflacije ili za vrlo malo iznad toga), pa Srbija dobija 120 miliona. To je vise od trzisne vrednosti zemljista (da je samo iznajmljivano), ali s druge strane, i x mora biti vece. Faktor uvecanja bi bio 5.5, sto je oko 6% godisnje, tj. ako je y=2%, x=8%. To nije daleko od procenta vracanja kapitala na duge staze (prosecno vracanje investicija je oko 7%, realno), tako da bi procena trebalo tu negde da se krece. Ako je profitabilnost manja, drzava prolazi gore nego da je zemlju iznajmljivala, ali bolje nego da je sama ulagala, a vracala po kamati koja je veca od profitabilnosti.

Dakle, treba znati vise parametara da bi se procenio ovaj dil. Koliki su y a koliko je trzisna vrednost x? Koliko se ispati ulaganje u poljoprivredu?

Poenta je da je ovo sto je uradjeno blisko filozofiji islamskog bankarstva, koje je izmedju kredita i ulaganja na neki nacin. Ovde ti Arapi donose i kontrolu nad firmom tj. iskustvo, te pretpostavljam da ce firma bolje funkcionisati nego da je to bilo u organizaciji drzave; oni snose i rizik, da im pare donesu manje nego sto bi donele da su ulozili npr. na berzi. To sve kao koncepcija ima puno vise smisla nego sto izgleda na prvi pogled.

Naravno, citava prica pada u vodu ako je kamata y velika. Mislim da je slicna stvar i sa Etihadom, i sa njihovim kreditom. Ako je taj kredit povoljniji od trzisnog (a sigurno jeste, inace to nema nikakvog smisla), onda je to neka vrsta ulaganja; treba dodati razliku cene kredita na trzistu i tog shareholder kredita vrednosti ulaganja. Npr, ako daju 60 miliona 3% ispod cene, onda to bude priblizno (zavisi od drugih detalja kredita) recimo kao da su ulozili jos 20 miliona. To i dalje daje da je dil sa JAT stetan, sem ako se ne pretpostavi brzi rast - recimo da se u narednih nekoliko godina broj putnika udvostruci.
massaq massaq 12:46 01.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

Jednu stvar sam propustio: u prvom dilu, oprema ostaje Srbiji, a u drugom, 80% od prvobitnog ulaganja je u rukama Arapa. To predstavlja nekih 80 miliona razlike. No, to samo znaci da je kamata x veca da bi dilovi bili jednaki: u prvom slucaju, 7%, a u drugom 9% (jer su faktori 4 odnosno blizu 8 za 30 godina, sto znaci da je x-y 4.7% odnosno 7%).

Dakle, JAKO puno toga zavisi od toga pod kakvim uslovima je data pozajmica. Takodje, mi bi svakako mogli dobiti kredit od 7%, ali to podrazumeva da znamo da ulozimo da profitabilnost to opravda. U nedostatku znanja, morali bismo placati da nam neko to razvije, a to je dodatni trosak, ali najveci faktor je sto (kao i za JAT) - prepusteni sami sebi prosto ne umemo to da uradimo - novac curi na sve strane, sistem nam je los, pa nam zato trebaju strani partneri. Pretpostavka da ce Arapi doneti vecu profitabilnost zemlji nego sto bismo mi to umeli, je jedino cime se mogu pravdati ovakvi dilovi. Iako sam skeptican (pogotovu sto pretpostavka da je kamata s kojom se daju te pozajmice mala - samo pretpostavka, pod kojom bi ovi dilovi imali smisla), vise nisam ubedjen da ovo sa zemljom je tako lose (svakako nije gore od ovog sa JAT-om), i mislim da to zaista treba posmatrati u kontekstu islamske tradicije/bankarstva.
maligigant maligigant 13:08 01.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

massaq
Palo mi je na pamet, u vezi ovog dila sa zemljistem, da zapravo to moze da se posmatra u pozitivnom svetlu preko pojma islamskog bankarstva. Naime, Islam zabranjuje zelenasenje (u teoriji), ali dozvoljava da se da pozajmica i ucestvuje u poslu. Ovaj koncept je zapravo nacin kako se taj dil moze posmatrati.

Posmatrajmo dve mogucnosti:

* drzava Srbija dize kredit od 115 miliona evra, ulaze ga u tehnolohiju poljoprivrednu za koriscenje te zemlje, a zatim vraca kredit u narednih 30-40 godina sa kamatom x% godisnje.
* drzava Srbija daje zemlju na koriscenje Arapima (bez nadoknade), koji ulazu u zemlju preko pozajmice od 115 miliona koju zajednicka firma vraca s niskom kamatom od y% godisnje, i drzavi daju 20% profita, a sve to na 30-40 godina.

Koji je dil bolji? Da li je to uporedivo? Odgovor zavisi od vrednosti x i y, kao i od toga koliko je uspesno zemljiste iskorisceno.

Ako je vrednost zemljista 80 miliona evra (uzimam da je ovaj dil sa besplatnim koriscenjem za svih 7700 hektara, iako je samo na delu zemlje, posto je investicija od 115 miliona za celo zemljiste), ukupno ulaganje (zemljiste plus ulaganje) je 200 miliona (zapravo, efektivno verovatno niza cifra, jer se deo zemlje iznajmljuje, ali svakako preko 150 miliona). Uobicajeno je da se investicija vrati za 15-20 godina, tako da bi profit morao biti oko 10-15 miliona godisnje. 20% od toga je 2 miliona, puta 30 godina 60-90 miliona evra (cifra od 10 miliona je sa odbijenim iznajmljivanjem, ali onda 250 evra po hektaru godisnje ide drzavi, pa je u svakom slucaju profit 90 miliona). Tj. drzava na ovaj nacin dobija 90 miliona, otprilike koliko i da izdaje zemljiste po trzisnoj ceni.

Ovde nije uzeta u obzir kamata y%, tj. ako pretpostavimo da je ona priblizno jednaka nivou inflacije, to je OK. Medjutim, vracanje kredita bi trebalo odbiti od profita, profit bez vracenog kredita je dakle 15 miliona godisnje, ili 450 miliona za 30 godina, a onda bi trebalo oduzeti 115 miliona (ili to uvecano za realnu kamatu, kad se odbije inflacija), sto je preko 300 miliona, a 20% od toga je 60 miliona, pa se profit drzave, u zavisnosti od y, krece tu negde i priblizno je na nivou cene iznajmljivanja zemlje trzisne (za 30 godina iznajmljivanja, 75 miliona). Naravno, dodatna korist od uvecane proizvodnje je takodje tu, tako da to ne deluje da je drasticno nefer (kako mi se cinilo ranije).

Ali, moje razmisljanje je koliko treba da bude razlika x-y, tj, ako je y recimo na nivou evro inflacije od 2%, koliko treba da bude x, da bi ta dva dila bila ekvivalentna. Pretpostavicemo da je nivo profita za tu zemlju s takvim ulaganjem (ne racunamo iznajmljivanje zemlje u trosak ni u jednom ni u drugom slucaju, u prvom slucaju smo morali da odbjemo cenu vracanja unutrasnjeg kredita, a u drugom, cenu komercijalnog) 15 miliona godisnje. Znaci, profit (za drzavu) treba da bude 60 miliona kada se odbiju troskovi kredita (gledamo realnu cenu, tj. zanemarujemo inflaciju evra), tj. od 450 miliona, 390 treba da ode na vracanje kredita od 115 miliona, sto daje 280 miliona datih na (zelenaske, tzv. usuru) kamate. Dakle, vraca se 390/115= 3.4 puta vise, za 30 godina, sto je 4% godisnje. Dakle, ako je y=2%, a x=6%, dilovi su jednaki.

Sa strane ulagaca (arapi) situacija je slicna: oni ce za 30 godina profitirati s ulaganjem od 115 miliona 290 miliona, pa im je dil isti kao da su pozajmili tih 115 miliona sa 6% kamate, ili ga ulozili pa dobijaju toliki profit (uz inflaciju).

Naravno, racun se menja ako je profitabilnost zemljista veca; recimo ako bi umesto 15 miliona se ubiralo 25 miliona profita (bez troskova zemljista), onda bi na nivou 30 godina to bilo 750 miliona, tj preko 600 miliona kad se odbije pocetno ulaganje (opet, uzimam da je s kamatom na nivou inflacije ili za vrlo malo iznad toga), pa Srbija dobija 120 miliona. To je vise od trzisne vrednosti zemljista (da je samo iznajmljivano), ali s druge strane, i x mora biti vece. Faktor uvecanja bi bio 5.5, sto je oko 6% godisnje, tj. ako je y=2%, x=8%. To nije daleko od procenta vracanja kapitala na duge staze (prosecno vracanje investicija je oko 7%, realno), tako da bi procena trebalo tu negde da se krece. Ako je profitabilnost manja, drzava prolazi gore nego da je zemlju iznajmljivala, ali bolje nego da je sama ulagala, a vracala po kamati koja je veca od profitabilnosti.

Dakle, treba znati vise parametara da bi se procenio ovaj dil. Koliki su y a koliko je trzisna vrednost x? Koliko se ispati ulaganje u poljoprivredu?

Poenta je da je ovo sto je uradjeno blisko filozofiji islamskog bankarstva, koje je izmedju kredita i ulaganja na neki nacin. Ovde ti Arapi donose i kontrolu nad firmom tj. iskustvo, te pretpostavljam da ce firma bolje funkcionisati nego da je to bilo u organizaciji drzave; oni snose i rizik, da im pare donesu manje nego sto bi donele da su ulozili npr. na berzi. To sve kao koncepcija ima puno vise smisla nego sto izgleda na prvi pogled.

Naravno, citava prica pada u vodu ako je kamata y velika. Mislim da je slicna stvar i sa Etihadom, i sa njihovim kreditom. Ako je taj kredit povoljniji od trzisnog (a sigurno jeste, inace to nema nikakvog smisla), onda je to neka vrsta ulaganja; treba dodati razliku cene kredita na trzistu i tog shareholder kredita vrednosti ulaganja. Npr, ako daju 60 miliona 3% ispod cene, onda to bude priblizno (zavisi od drugih detalja kredita) recimo kao da su ulozili jos 20 miliona. To i dalje daje da je dil sa JAT stetan, sem ako se ne pretpostavi brzi rast - recimo da se u narednih nekoliko godina broj putnika udvostruci.

Све си ти ово лепо и разложно рекао, само је једна ствар са земљом упитна - и то суштинска.
Када се земља даје у аренду, организује се јавна лицитација - и земљу на коришћење добије онај - ко да више.
Тада нису потребне ове твоје калкулације са више непознатих.
О томе се овде ради !
Чак и да нам Арапи много тога поклањају - ја лично, знајући их, не верујем.
massaq massaq 14:04 01.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

Ja ovde ne ulazim u pitanje legalnosti, procedura itd, vec gledam koliki je efekat po nas ovog sa zemljom. Dakle, da postoji zdrav sistem koji funkcionise, to bi islo preko licitacija ili vec kako ide u normalnom svetu. Da tako treba da bude, treba, tu ste potpuno u pravu. Ali cinjenica je da nasa zemlja ima mnoge probleme koje PRVO treba resiti, da bi onda to tako funkcionisalo. I u Titovo vreme su poslovi ugovarani politickim putem, pa je to cesto bilo korisno za drzavu (s tim sto smo mi bili ti koji su izvozili tehnologiju i znanje); sistem naravno daleko da je bio od trzisnog.

Dakle, ako se vec ugovara na netransparentan nacin tj. bez tendera itd. - onda je bitno da li je, makar priblizno, dil dobar ili je iskljucivo na nasu stetu. Takodje bitno je i koliko, kao drzava stetimo. Netransparentnost je izvor korupcije; medjutim, sa cisto ekonomskog stanovista, cak sam vidjao i argumente da korupcija u nefunkcionalnim drustvima moze da bude korisna za ekonomiju u datim okolnostima. Ja ne mislim tako, ali je argument zanimljiv - korupcija omogucava da se stvari zavrsavaju brze, a pare se ionako vracaju u sistem gde ih korumpirani politicari trose na razne luksuze (mada samo delimicno). Evo tog argumenta:

When corruption is good for the economy

Dakle, svakako da bi bilo bolje da mi imamo sredjenu drzavu i da nam investitori sami dolaze; dok to nemamo, imacemo ovakve poslove ispod zita, a da bi smo videli koliko je tu korupcije, koliko stete, a koliko eventualnih koristi (poput nekih dilova u vreme SFRJ), treba pogledati ekonomsku logiku.

Naravno da Arapi ne rade nista iz altruizma, ali to ne mora da znaci da dilovi s njima nisu na obostranu korist. Islamski obicaji njima namecu drugaciji vid rada, i to treba uzeti u obzir kako bi se razumeli ovi dilovi. Ako nije u njihovoj tradiciji da poput zapadnih banaka, daju kredite sa kamatom od 7% (kakve je uzimao Cvetkovic, sto su jako losi krediti za drzavu), ali jeste da ulaze u poslove koji, u zavisnosti od uspesnosti ulaganja, mogu doneti veci ili manji profit od toga, a da budu od koristi i za onog ko takvu vrstu zajma uzima, onda to ne mora nuzno biti lose, naprotiv. Ta njihova filozofija je zapravo upravo u tome, da se rizik snosi na nacin, da onaj koji zajmi ucestvuje u samoj kompaniji - a to, obzirom da u ovim poslovima oni imaju vise iskustva, mozda moze biti bolje od kredita zapadnog tipa. S druge strane, oni dobijaju mogucnost ekonomske ekspanzije na ovaj prostor, mozda se i sami dobro snalaze u korumpiranim sredinama (zbog cega ne dobijamo kapital onako kako bi trebalo), a da dil ne mora biti toliko stetan po nas kako izgleda na prvi pogled. Svakako, u poredjenju s alternativom da nema nikakvih ulaganja, a uzimajuci u obzir koliko je vlast godinama nesposobna, postavlja se pitanje da li je taj dil s arapima mozda cak i fer; ili da bar nije toliko katastrofalan, kao sto izgleda na prvi pogled, bez ulazenja u detalje (povoljnije kamate na unutrasnji zajam i rukovodjenje i iskustvo mnogo znace; ova gore analiza pokazuje kako).

Mislim da principi Islamskog bankarstva mogu da pomognu, da se ovo sagleda i sa druge strane.
maligigant maligigant 17:15 01.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

massaq
Ja ovde ne ulazim u pitanje legalnosti, procedura itd, vec gledam koliki je efekat po nas ovog sa zemljom. Dakle, da postoji zdrav sistem koji funkcionise, to bi islo preko licitacija ili vec kako ide u normalnom svetu. Da tako treba da bude, treba, tu ste potpuno u pravu. Ali cinjenica je da nasa zemlja ima mnoge probleme koje PRVO treba resiti, da bi onda to tako funkcionisalo. I u Titovo vreme su poslovi ugovarani politickim putem, pa je to cesto bilo korisno za drzavu (s tim sto smo mi bili ti koji su izvozili tehnologiju i znanje); sistem naravno daleko da je bio od trzisnog.

Dakle, ako se vec ugovara na netransparentan nacin tj. bez tendera itd. - onda je bitno da li je, makar priblizno, dil dobar ili je iskljucivo na nasu stetu. Takodje bitno je i koliko, kao drzava stetimo. Netransparentnost je izvor korupcije; medjutim, sa cisto ekonomskog stanovista, cak sam vidjao i argumente da korupcija u nefunkcionalnim drustvima moze da bude korisna za ekonomiju u datim okolnostima. Ja ne mislim tako, ali je argument zanimljiv - korupcija omogucava da se stvari zavrsavaju brze, a pare se ionako vracaju u sistem gde ih korumpirani politicari trose na razne luksuze (mada samo delimicno). Evo tog argumenta:

When corruption is good for the economy

Dakle, svakako da bi bilo bolje da mi imamo sredjenu drzavu i da nam investitori sami dolaze; dok to nemamo, imacemo ovakve poslove ispod zita, a da bi smo videli koliko je tu korupcije, koliko stete, a koliko eventualnih koristi (poput nekih dilova u vreme SFRJ), treba pogledati ekonomsku logiku.

Naravno da Arapi ne rade nista iz altruizma, ali to ne mora da znaci da dilovi s njima nisu na obostranu korist. Islamski obicaji njima namecu drugaciji vid rada, i to treba uzeti u obzir kako bi se razumeli ovi dilovi. Ako nije u njihovoj tradiciji da poput zapadnih banaka, daju kredite sa kamatom od 7% (kakve je uzimao Cvetkovic, sto su jako losi krediti za drzavu), ali jeste da ulaze u poslove koji, u zavisnosti od uspesnosti ulaganja, mogu doneti veci ili manji profit od toga, a da budu od koristi i za onog ko takvu vrstu zajma uzima, onda to ne mora nuzno biti lose, naprotiv. Ta njihova filozofija je zapravo upravo u tome, da se rizik snosi na nacin, da onaj koji zajmi ucestvuje u samoj kompaniji - a to, obzirom da u ovim poslovima oni imaju vise iskustva, mozda moze biti bolje od kredita zapadnog tipa. S druge strane, oni dobijaju mogucnost ekonomske ekspanzije na ovaj prostor, mozda se i sami dobro snalaze u korumpiranim sredinama (zbog cega ne dobijamo kapital onako kako bi trebalo), a da dil ne mora biti toliko stetan po nas kako izgleda na prvi pogled. Svakako, u poredjenju s alternativom da nema nikakvih ulaganja, a uzimajuci u obzir koliko je vlast godinama nesposobna, postavlja se pitanje da li je taj dil s arapima mozda cak i fer; ili da bar nije toliko katastrofalan, kao sto izgleda na prvi pogled, bez ulazenja u detalje (povoljnije kamate na unutrasnji zajam i rukovodjenje i iskustvo mnogo znace; ova gore analiza pokazuje kako).

Mislim da principi Islamskog bankarstva mogu da pomognu, da se ovo sagleda i sa druge strane.

Слажем се ја са добронамерним у твојој причи !
Успут те подсећам да резултате 'политичких послова' 'драгог друга Тите' (и булументе - приде) ми живимо. Стога, за референце не бих узимао приче из периода драгог друга Тите.
Суштина онога што казујем је следећа --- направити јавну лицитацију земљишта.
Уколико се јави више Понуђача, земљу у аренду дати најповојнијем - био то сељак из околине Куле, или 'црни Арапин'.
Уколико се не пријави нико, посадити детелину или оставити земљу да се одмара. (то су некада сељаци радили, па су остављали њиве сваку трећу, четврту годину необрађене - да се земља одмори). Здрава земља је веће богатство него нека цркавица.
Дакле, ако може да се изнајми за коректну вредност, онда изнајмити, а ако не - онда не !
Просто.
Додатак --- корупција као метод не може бити добра чак нити у 'индијанским државама'. Транспарентност и поштење су сидра на којима почивају успешна друштва - око тога нема муцања нити релативизације. Све парице зарађене на муљачини се тако и потроше. Ти који фаворизују такве послове настале на закулисним радњама и тајним диловима - немају појма о животу (и неби смели да се баве државним пословима).
massaq massaq 18:28 01.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

Sada sam uocio moguci propust u gornjem razmisljanju. Naime, to bi bilo "islamsko bankarstvo" ekvivalentno kreditu od 6-7%, kada bismo mi na kraju bili vlasnici 100% opreme. Logika sa povecavanjem kamate vazi, ali to bi znacilo da prakticno dignemo kredit sa tako losom kamatom, da na kraju uzmemo samo otprilike koliko i iznajmljivanje zemlje, ali odemo u dug istovremeno u vrednosti tog preduzeca (tj. njegovih 80%), pa onda moramo to da prodamo. Dakle, da uzmemo kredit koji gusi, i na kome ne bismo zaradili vise nego da zemlju iznajmljujemo. Ne moramo biti na gubitku (ako je profit dovoljno velik da je 20% na nivou iznajmljivanja - profit je veci nego sto bi bio za nekog ko kupuje i zemlju i opremu, jer ni zemlja nije trosak, a oprema se vraca pod povoljnom kamatom, sto cini razliku i moze uciniti da tih 20% bude na nivou rente). Dobijamo i to sto se vise proizvodi, pa se ubire porez. Ali, na kraju imamo samo 20% OPREME. Tad treba sklopiti novi dil, ali sa drugim parametrima: mi posedujemo 20% opreme i 100% zemlje (sve otplaceno), a oni 80% opreme i 0% zemlja. Dakle, bilo bi OK jedino ako bi posle toga se sklopio novi dil, gde bi se struktura preduzeca promenila da bude sa nasim vecim delom (u ovom primeru, 20% opreme vredi 23 miliona, zemlja vredi 77, dakle nas deo je 100, a njihov - 90 miliona. Pritom, tih 30 godina smo cekali jer smo time platili njihovu spremnost da uloze.

S druge strane, 20% od 115 je 23 miliona, i dil je zapravo isti kao sa smo 80% zemlje izdali, a na 20% zemlje sami obradjivali uz ulaganje/komercijalni kredit. To znaci, da se drzavi vise isplati ako je celo preduzece produktivnije, jer tad za tih 80% dobija vise od rente. Ali, jako je bitno kakav ce se dil sklopiti na kraju posle 30 godina. Na 80% zemlje gde je njihov "deo" opreme, mi imamo zemlju, a oni opremu. Ostalih 20% je skroz nase. Oni, ako im se ne svidja da tada dele profit bar po pola, mogu da sklone opremu sa tih 80% zemlje, ili da prihvate neke druge uslove iznajmljivanja.

Ceo dil je nepovoljan utoliko, sto drzava rizikuje da tih 20% profita bude ispod komercijalne cene zemljista. Moze i da bude vise, obzirom da u profit ulaze i povoljnosti koje obe strane daju. Ali, posle isteka 30 godina, dil treba ponovo sklapati. No, ovo je bilo jasno i bez moje komplikovane analize - ako 20% profita bude preko 400 evra po hektaru, dil je OK i dobar, ako nije - dil je los.

Dok drzava snosi rizik, Arapi donose znanje i tehnologiju; cela stvar nije obavezno nepovoljna, ali nije bas ni prosto "islamsko bankarstvo" jer je imovina na kraju mesovita (ako je tako)
massaq massaq 18:55 01.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

"Уколико се не пријави нико, посадити детелину или оставити земљу да се одмара. (то су некада сељаци радили, па су остављали њиве сваку трећу, четврту годину необрађене - да се земља одмори). Здрава земља је веће богатство него нека цркавица."

Ne bih se slozio s ovim, tj. sa celom pricom da je svejedno za drzavu (koja ubire i porez) sta se desava sa zemljom. Ako se zemlja bolje koristi, veci ce biti BDP, a uz porez - veci prihodi za drzavu. Taj faktor nije uziman u obzir gore (moja poenta je bila da uz velike prinose drzava moze da zaradi rentu, ili malo ispod rente, uz pricu o logici arapa ukorenjenoj u njihovoj kulturi/nacinu poslovanja), samo sam jednom to pomenuo da ima i drugih koristi od dobrog ulaganja. Ako mi nemamo drugog nacina da privucemo visoku tehnologiju i ulaganja za dobro koriscenje zemlje, a kredite je tesko dobiti (a nemamo ni znanja), onda jedan ovakav dil je i zbog toga dobar.

Naime, neka srpski seljak placa godisnju rentu 400 evra po hektaru, a razmotrimo sada ocigledno nepovoljniji dil gde se to zemljiste daje za 250 evra po hektaru Arapima. Medjutim, Arapi tu zemlju bolje koriste, i recimo ostvaruju 750 evra po hektaru vise godisnje od seljka prinosa (cena na koju se placa porez), od cega recimo 20% ide opet drzavi (ne znam tacno koje su cifre, ovo je radi ilustracije ideje). Tada bi to za drzavu bilo isto kao tih 400 evra, cak i bez deljenja imovine koja se gradi. Naravno, bolje bi bilo da dodje neko sa zapada, da plati punu cenu rente i ulozi visoku tehnologiju, ali ako toga nema (ili nece biti u narednom nekom periodu) onda je bolje imati Arape i ovako. Istina, dil je na 30 godina, za 5-6 godina bi mozda uslovi bili takvi da je drzava sredjena i da finansijeri sami dolaze sa visokom tehnologijom. Opet je to pitanje vremena, a vreme=novac. Ako bi dosli za 5 godina, a dotle je zemlja izdata seljacima koji gaje kukuruz i prave 1000 evra po hektaru vrednosti istog (na sta se posle porez i placa), a Arapi postave staklenike, intenzivnu poljoprivredu itd. tako da imaju prinose 5000 evra po hektaru (profit je naravno manji, jer postoje varijabilni troskovi), onda drzava kroz porez uzima 800 evra vise, sto je dovoljno da za tih 5-6 godina cekanja na investitore spremne da plate punu cenu - pokrije razliku. Naravno, ovaj dil je komplikovaniji, ne znam kolike ce prihode ostvarivati Arapi (koji valjda obezbedjuju i trziste), ali samo kazem da je za drzavu itekako bitno da se poveca efikasnost iskoriscenja zemljista. Slicno je bilo s NIS-om, Rusi su dosli i sad izrabljuju nasu naftu, ali mi kroz porez dobijamo milijardu evra, i manje nafte uvozimo; to je svakako korisno za drzavu (i efekat vecih prinosa od poreza, koji se verovatno mere stotinama miliona evra, je veci od famozne rudne rente koja bi donosila mozda 50 miliona dodatnih u budzet).

Dakle, ovaj potez ima smisla samo pod uslovom, da mi zaista u dogledno vreme NE mozemo da privucemo investitore na drugi nacin. A slazem se s Radulovicem, da kada sredimo drzavu, oni ce sami da dolaze, ali problem je sto to ne moze da se uradi brzo, a realnost je sa ovom vlascu (koja ima mandat cetiri godine, a sanse su da ce i posle vladati) - to ide tesko. Tako da u okolnostima koje su, svaki investitor je dobrodosao.

Naravno, moze i bolje, ali da li je bilo drugih ponuda za visokotehnolosko ulaganje? Bez tendera to je nemoguce znati, mada mi je utisak da investitori ne hrle ovde. To je problem. Pitanje je zasto; mislim da je razlog, sto nam je drzava kakva jeste, i sto niko ne bi to mogao resiti u trenutku, a ova vlast ce to resiti sporije nego sto bi moglo, na zalost.

Inace, podrzavam da se kritikuje netransparentnost (cak i ako je stetnost ugovora precenjena, cinjenica je da je netransparentnost nezdrava i jedan od uzroka sto nema investitora je losa organizacija drzave, i vazno je da kritika postoji, cak i ako ima preterivanja), ali ako hocemo da sagledamo ove "dilove" ispod zita na objektivan nacin, onda je mozda dobro pogledati stvari i iz drugog ugla (kao sto se vidi, stvari postaju zamrsene, postoje nepoznanice, ali bar moze da bude jasno sta je LOS dil, sta je onaj koji je fer - sve zavisi, u slucaju zemlje, koliko ce dobro ona biti iskoriscena i kolika je unutrasnja kamata za tu "pozajmicu" - i dil moze biti i los, ali ne mora). Cinjenica je da drzava uzima rizik, da Arapi donose znanje i tehnologiju, i da je sve daleko od transparentnosti koja bi bila pozeljna.
maligigant maligigant 21:02 01.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

massaq
"Уколико се не пријави нико, посадити детелину или оставити земљу да се одмара. (то су некада сељаци радили, па су остављали њиве сваку трећу, четврту годину необрађене - да се земља одмори). Здрава земља је веће богатство него нека цркавица."

Ne bih se slozio s ovim, tj. sa celom pricom da je svejedno za drzavu (koja ubire i porez) sta se desava sa zemljom. Ako se zemlja bolje koristi, veci ce biti BDP, a uz porez - veci prihodi za drzavu. Taj faktor nije uziman u obzir gore (moja poenta je bila da uz velike prinose drzava moze da zaradi rentu, ili malo ispod rente, uz pricu o logici arapa ukorenjenoj u njihovoj kulturi/nacinu poslovanja), samo sam jednom to pomenuo da ima i drugih koristi od dobrog ulaganja. Ako mi nemamo drugog nacina da privucemo visoku tehnologiju i ulaganja za dobro koriscenje zemlje, a kredite je tesko dobiti (a nemamo ni znanja), onda jedan ovakav dil je i zbog toga dobar.

Naime, neka srpski seljak placa godisnju rentu 400 evra po hektaru, a razmotrimo sada ocigledno nepovoljniji dil gde se to zemljiste daje za 250 evra po hektaru Arapima. Medjutim, Arapi tu zemlju bolje koriste, i recimo ostvaruju 750 evra po hektaru vise godisnje od seljka prinosa (cena na koju se placa porez), od cega recimo 20% ide opet drzavi (ne znam tacno koje su cifre, ovo je radi ilustracije ideje). Tada bi to za drzavu bilo isto kao tih 400 evra, cak i bez deljenja imovine koja se gradi. Naravno, bolje bi bilo da dodje neko sa zapada, da plati punu cenu rente i ulozi visoku tehnologiju, ali ako toga nema (ili nece biti u narednom nekom periodu) onda je bolje imati Arape i ovako. Istina, dil je na 30 godina, za 5-6 godina bi mozda uslovi bili takvi da je drzava sredjena i da finansijeri sami dolaze sa visokom tehnologijom. Opet je to pitanje vremena, a vreme=novac. Ako bi dosli za 5 godina, a dotle je zemlja izdata seljacima koji gaje kukuruz i prave 1000 evra po hektaru vrednosti istog (na sta se posle porez i placa), a Arapi postave staklenike, intenzivnu poljoprivredu itd. tako da imaju prinose 5000 evra po hektaru (profit je naravno manji, jer postoje varijabilni troskovi), onda drzava kroz porez uzima 800 evra vise, sto je dovoljno da za tih 5-6 godina cekanja na investitore spremne da plate punu cenu - pokrije razliku. Naravno, ovaj dil je komplikovaniji, ne znam kolike ce prihode ostvarivati Arapi (koji valjda obezbedjuju i trziste), ali samo kazem da je za drzavu itekako bitno da se poveca efikasnost iskoriscenja zemljista. Slicno je bilo s NIS-om, Rusi su dosli i sad izrabljuju nasu naftu, ali mi kroz porez dobijamo milijardu evra, i manje nafte uvozimo; to je svakako korisno za drzavu (i efekat vecih prinosa od poreza, koji se verovatno mere stotinama miliona evra, je veci od famozne rudne rente koja bi donosila mozda 50 miliona dodatnih u budzet).

Dakle, ovaj potez ima smisla samo pod uslovom, da mi zaista u dogledno vreme NE mozemo da privucemo investitore na drugi nacin. A slazem se s Radulovicem, da kada sredimo drzavu, oni ce sami da dolaze, ali problem je sto to ne moze da se uradi brzo, a realnost je sa ovom vlascu (koja ima mandat cetiri godine, a sanse su da ce i posle vladati) - to ide tesko. Tako da u okolnostima koje su, svaki investitor je dobrodosao.

Naravno, moze i bolje, ali da li je bilo drugih ponuda za visokotehnolosko ulaganje? Bez tendera to je nemoguce znati, mada mi je utisak da investitori ne hrle ovde. To je problem. Pitanje je zasto; mislim da je razlog, sto nam je drzava kakva jeste, i sto niko ne bi to mogao resiti u trenutku, a ova vlast ce to resiti sporije nego sto bi moglo, na zalost.

Inace, podrzavam da se kritikuje netransparentnost (cak i ako je stetnost ugovora precenjena, cinjenica je da je netransparentnost nezdrava i jedan od uzroka sto nema investitora je losa organizacija drzave, i vazno je da kritika postoji, cak i ako ima preterivanja), ali ako hocemo da sagledamo ove "dilove" ispod zita na objektivan nacin, onda je mozda dobro pogledati stvari i iz drugog ugla (kao sto se vidi, stvari postaju zamrsene, postoje nepoznanice, ali bar moze da bude jasno sta je LOS dil, sta je onaj koji je fer - sve zavisi, u slucaju zemlje, koliko ce dobro ona biti iskoriscena i kolika je unutrasnja kamata za tu "pozajmicu" - i dil moze biti i los, ali ne mora). Cinjenica je da drzava uzima rizik, da Arapi donose znanje i tehnologiju, i da je sve daleko od transparentnosti koja bi bila pozeljna.

Рекох ти да је у твојим постовима најбоља --- добронамерност !
Служећи се твојим иф-елсе конструкцијама, предлажем ти следећи модел --- шта ако сељак из Куле оствари принос који је 10 пута већи него принос који би могао да постигне Арапин !
Која је то тајна рецептура која фаворизује Арапина да оствари у свакој калкулацији боље приносе од сељака - који, успут, не мора сам себе да плати док оре земљу Џон Диром --- а Арапин мора да плати некога орача.
Причу би требало окренути и рећи Арапину - ево, ти улажи ако хоћеш у прерађивачку индустрију, а сељака пусти да оре.
У крајњој линији --- да поновим још једном - дођи Арапине на јавну лицитацију за узимање земље у аренду, па да проверимо да ли имаш више пара од сељака из Куле.
За сада сељак из Куле нуди више, 400 евра по хектару у односу на 250 евра по хектару које нуди Арапин --- па ти види, за сада, ко има више пара. Мислиш ли да је сељак глупљи од Арапина и да је решио да из (српског) ината баци паре - ја не бих рекао.
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:12 01.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

Ako bi dosli za 5 godina, a dotle je zemlja izdata seljacima koji gaje kukuruz i prave 1000 evra po hektaru vrednosti istog (na sta se posle porez i placa), a Arapi postave staklenike, intenzivnu poljoprivredu itd. tako da imaju prinose 5000 evra po hektaru


I tako su Arapi podigli proizvodnju za pet puta na svim silnim hiljadama hektara, i onda su svi dugo i srećno živeli.

Logičan završetak bajke, a to, da neko može da podigne proizvodnju za pet puta za tako kratko vreme na tako ogromnoj površini, je ništa drugo nego bajka.
Makar kao ona Slobina da će Srbija postati Švajcarska.
massaq massaq 21:26 01.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

"шта ако сељак из Куле оствари принос који је 10 пута већи него принос који би могао да постигне Арапин !
Која је то тајна рецептура која фаворизује Арапина да оствари у свакој калкулацији боље приносе од сељака - који, успут, не мора сам себе да плати док оре земљу Џон Диром --- а Арапин мора да плати некога орача."

Mislio sam da je ovo ocigledno. Poenta je da efikasna poljoprivreda trazi ulaganja (kao i tehnolosko znanje). Da se gaji kukuruz, ne treba puno ni ulaganja niti je to komplikovano. Ali, prinos je do 10 tona po hektaru. Ako se gaji povrce ili voce, vise je posla, ali veci su i prinosi po hektaru (gledano u novcu). Ako se gaji u plastenicima, prinosi su najveci. Svaka dodatna stvar, prskalice, nadzor dronovima, ne znam ni sam (ne bavim se poljoprivredom), povecava prinose. Na par stvari poveca se efikasnost po 20% - i, obzirom da se to mnozi, a ne sabira, prihodi zaista mogu biti visestruko veci. Ali, oni dolaze uz ulaganja. Nasi seljaci nemaju kapital za velika ulaganja, a niti imaju logistiku za komplikovanu proizvodnju. Bitno je sta se gaji, takodje bitna je tehnologija, mi imamo daleko manji profit po hektaru od recimo Holandjana. To cak vazi i za recimo uzgoj krompira, a kamoli za neke druge stvari gde ulaganje u staklenike (koji su skupi, ali donose veliki profit) moze puno da znaci. Takodje, recimo, nabavka ogromnih traktora (koji kostaju i po pola miliona evra) povecava efikasnost/smanjuje potrosnju goriva - ovo slucajno znam, bilo mi je neverovatno da postoje takvi traktori, ali neki nasi seljaci ih imaju i iznajmljuju, to mnogo znaci.

Ukratko, poenta je u visokotehnoloskoj proizvodnji. Nasi osiromaseni seljaci to nisu u mogucnosti da dovedu, ako ni zbog ceg drugog, jer nemaju kapital. Arapi imaju taj kapital, imaju i neko iskustvo valjda sa tom tehnologijom (valjda znaju kako se intenzivno baviti poljoprivredom, navodnjavaju pustinje, pretpostavljam da imaju tu tehnologiju - ili su je uvezli vec sa zapada; oni mozda nisu sami naucno jaki, sem u sokolarstvu, preciscavanju vode i nekim specificnim disciplinama, a pretpostavljam da je i ovde poenta u ulaganju u EFIKASNU poljoprivredu).
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:47 01.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

Ako se gaji povrce ili voce, vise je posla, ali veci su i prinosi po hektaru (gledano u novcu)


Uh, moram...
Kažeš voće
E pa Srbija je po proizvodnji malina druga treća u svetu, po proizvodnji šljiva opet druga treća, višanja valjda peta...među 10, 12 po proizvodnji jabuke, dakle ni malo nerespektabilna proizvodnja, tako da taj stereotip o poljoprivredi u Srbiji na nivou srednjeg veka, dok je u svetu neka svemirska poljoprivreda, je zabluda.

Naravno i ovde se pominje, a šta bi drugo, Holandija.
Pa poljoprivreda Holandije je samo delić, ne previše bitan delić, ukupne holandske privrede, a i taj delić je u velikoj meri sačinjen od nečeg što je samo uslovno poljoprivreda, od cvećarstva.
Pozivati se ne holandsku poljoprivredu i maštati o tome, je isto kao i maštati
da beograska silikonska dolina jednog dana postane silicijimska.
massaq massaq 21:54 01.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

"I tako su Arapi podigli proizvodnju za pet puta na svim silnim hiljadama hektara, i onda su svi dugo i srećno živeli."

Nije samo poenta podici proizvodnju, vec je pitanje i sta se gaji. Da bi se povecali prihodi, potrebna su ulaganja. Da li ce se vrednost uzgojenih useva povecati pet puta ili ne, videcemo. Ali to nije nemoguce - kukuruz je jednostavan, vec kod povrca ima vise posla, staklenici donose visestruko vise. Ali, staklenik kosta. Ako se ulozi 1 evro, onda se godisnje vraca neki procenat (recimo, 5-10%, to ne varira toliko), ali taj evro moze biti ulozen samo u zemljiste, ili deo u zemljiste, a deo u tehnologiju - ako se ulozi 1 evro u zemljiste, a 2-3 u tehnologiju (recimo dizu se staklenici), prinos izrazen u evrima se moze podici pet puta, ali u odnosu na ulaganje, nece se toliko puno povecati (mozda bude 10% umesto 5%, ali 10% od 4 je 8 puta vise nego 5% od 1). Tu je i vrednost znanja i slicno. Za tu logistiku, kao i ulaganja, nemaju svi mogucnosti, nasa poljoprivreda je relativno neefikasna u smislu da se ne gaje kulture niti primenjuje tehnologija koja bi donosila vece prihode.
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:03 01.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

staklenici donose visestruko vise.


Tačno.
A u priči o Arapima i poljoprivredi u Srbiji se radi o desetinama hiljada hektara.
Ima li smisla i razmišljati o tome da će Arapi staklom pokriti desetine hiljada hektara?
Nema, nikakvog smisla nema kalkulisati na taj način, jer je to nemoguće i niko o tome ni ne govori.
Dakle Arapi će tu dominantno raditi ono što bi radili i srpski seljaci, dakle dominantno ratarstvo, gde se uz veća ulaganja i bolju mehanizaciju prinos eventualno može podići za nekoliko procenata, ne više od dvadeset u najboljem slušaju, pa priča op petostrukoj zaradi je bespredmetna.
massaq massaq 22:08 01.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

"Uh, moram...
Kažeš voće"

Mislim da nisi razumeo. Poenta je bila ne da ce da se gaji voce (ne znam sta ce da se gaji; voce mozda zahteva neko vreme, pre bi mozda povrce moglo ali najverovatnije ce biti staklenici ili tako nesto, uz intenzivno navodnjavanje itd), vec da 5 puta veci prihodi po hektaru ne znace 5 puta veci prinos, vec zavise od toga sta se gaji. To se vidi na primeru uzgoja voca i povrca, koje postoji u Srbiji (i koje je samo u izboru kulture - mada povrce trazi veci rad, ali ne obavezno i visoku tehnologiju); prihodi po hektaru povrca ili voca su veci od prihoda po hektaru kukuruza. S druge strane, ima vise posla. Staklenici donose ubedljivo najvise, ali je i ulaganje ogromno (to na primer, nasi seljaci ne bi mogli).

Ali, i kad se gaji voce, na prihod srednji moze uticati tehnologija - da li je pokriveno i zasticeno od grada itd. Efikasnost nase poljoprivrede nije velika, i to nije tajna. Ne znam da li se i to osporava. Naravno, lako je Holandjanima da imaju ogromne prihode, kada su ulozili u staklenike i tehnologiju (koja je vec, ne razumem se u poljoprivredu ali pretpostavljam da ono sto oni imaju, trazi ulaganja). Dakle, poenta je da se investira u intenzivno uzgajanje - a kako ce to nasi seljaci koji jedva i za gorivo imaju. Eventualno moze neki domaci tajkun, ili neko preduzece koje nije u dugovima. Kapital je problem - to sto niko ne ulaze, pa onda moramo ovako da dovlacimo investitore.

Inace, to sto je Holandiji poljoprivreda manja stavka u privredi, ne vidim da ima veze sa temom. Nije samo cvecarstvo u pitanju, oni recimo za krompir imaju prihode bitno vece od nasih; ne mora da se uzme Holandija, moze i bilo koja druga zemlja koja ima razvijeniju/efikasniju poljoprivredu od nase. Mi bas zato sto nismo Holandija, nemamo resurse da sami ulozimo i razvijemo poljoprivredu na visok nivo (jer nam fali kapital, logistika itd), i zbog toga je pozeljno da nam, makar i na ovaj nacin, to stigne sa strane.
massaq massaq 22:22 01.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

"Ima li smisla i razmišljati o tome da će Arapi staklom pokriti desetine hiljada hektara?"

Ja ne znam sta ce Arapi da rade. Samo sam izveo racunicu, pod kojim uslovima je posao s njima stetan, a pod kojim nije. Inace, mislim da ce Arapi da obezbede i trziste (da ce tu hranu valjda da uvezu), mada je to manje bitno jer se hrana danas trazi.

Kao sto sam rekao, mnogo toga zavisi od
* Kako ce se iskoristiti zemlja. Ako ce da gaje psenicu ili kukuruz, prica je jedna (katastrofa, treba dati onda nasim seljacima). Ako ce da stave plastenike ili neku drugu visoku tehnologiju, onda je to druga prica. A da je moguce imati prihode vece 5 puta od kukuruza (naravno, uz veca ulaganja, ali gledano po hektaru zemlje) mislim da nije sporno, kao sto sam gore objasnio.
* Kolika je kamata na taj kredit od 115 miliona (koji se pretpostavljam koristi izmedju ostalog za ulaganje u tu tehnologiju). Ako je 5%, to je lose. Ako je 2%, to je druga prica
* Da li je postojala alternativa, tj. da li je bilo kandidata koji bi doveli visoku tehnologiju, a ponudili vecu cenu (ovo se ne zna, jer nije bilo tendera; ako trziste samo ne bi dovelo do ovoga, onda ima smisla ici u ovakve dilove).

Takodje, otvoreno je i pitanje, koje je pominjano, sta sve podrazumeva taj okvirni ugovor s Arapima. Recimo, ako bi oni stvarno ulozili 4 milijarde u fabriku cipova, to bi bila sjajna stvar (mada sumnjam da ce se to ostvariti) - to bi bio posao veci visestruko i od JAT-a i od ove zemlje. Treba li, recimo, drzava da steti 100 miliona evra u nekoj prostoj racunici, ili mozda i vise od toga, a da se otvori ovakva fabrika cipova koja bi u budzet slila dodatna sretstva visestruko veca od te stete? Da mi ponudimo tender za zemljiste na kome treba da bude ta fabrika cipova, pa kazemo hajde ko da bolju ponudu, ili treba ici politickim putem, i dovesti tu investiciju na taj nacin. Jer, meni se cini, nije bas da se otimaju da podignu fabriku cipova ovde; na takav tender (zemljiste pored Aerodroma, jeftina radna snaga, svi uslovi koje nudimo) vrlo lako se nece javiti - niko.

E sad, ovo sa poljoprivrednim zemljistem svakako nije fabrika cipova, ali ako mi ne mozemo da privucemo kapital koji bi povecao iskoriscenost tog zemljista sem na ovaj nacin, onda postoji analogija.

S druge strane, da smo mi sredjena zemlja, uz ovakvu cenu radne snage zaista bi investitori hrlili ovde. Posto nismo, i posto ima gomila komplikacija za investitore, rizika i slicno, oni nas zaobilaze, i onda ih se privlaci ovako, politicki. To sigurno nije idealno. Ali, da li je obavezno lose s ekonomske strane?

hoochie coochie man hoochie coochie man 22:23 01.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo


prihodi po hektaru povrca ili voca su veci od prihoda po hektaru kukuruza.


Jesu, i evo Srbija je već u svetskom vrhu po proizvodnji nekih voćnih vrsta pa jesmo li srećna država?
Nismo.
Da li ćemo postatui srećni ako poproizvodnji špargle ili krompira postanemo broj jedan?
Nećemo.

Šta je moja poenta?
To da ne stoji tvoja tvrdnja da je možda dobro to što je zaobiđena procedura, i Arapima učinjen ustupak na štetu srpskih seljka, jer će oni eventualno podići zaradu po hektaru pet puta, pa će tako Srbija profitirati.

Nije dobro iz najmanje dva razloga.
Prvi je da Arapi neće povećati zaradu po hektaru pet puta, jer je to nerealno, skoro pa nemoguće, ako bi se dogodilo bilo bi čudo, a računati na čuda nije pametno.

Drugi je, i da je povećaju to neće u tolikoj meri pomoći privredu Srbije da bi imalo razloga kršiti procedure i praviti tajne ugovore, jer poljopribvreda nije oblast koja može biti oslonac razvoja neke privrede.

Pa zašto onda kršiti propise i praviti ustupke bilo kome kad time ništa važno ne može biti rešeno?

ps
Ne znam da li si pratio moje pisanje do sad, ako nisi mislim da je korektno da ti kažem da ja živim od poljoprivrede.
massaq massaq 22:50 01.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

"Dakle Arapi će tu dominantno raditi ono što bi radili i srpski seljaci, dakle dominantno ratarstvo, gde se uz veća ulaganja i bolju mehanizaciju prinos eventualno može podići za nekoliko procenata, ne više od dvadeset u najboljem slušaju, pa priča op petostrukoj zaradi je bespredmetna."

Ako je tacno da ce raditi isto sto i srpski seljaci, onda je to tako kako kazes. Onda onih 20% profita (uz popust na zemlju), iznosi 150 evra. To je cist gubitak. Nema ni uvecanja u prihodima od poreza. Dakle, tada efektivno arapima poklanjamo 50 miliona evra, i to nema nikakvog smisla (sem ako je bio uslov da daju onaj kredit od milijarde evra).

S druge strane, u sta se ulaze tih 115 miliona? Sigurno nije sve u rentu od 250 evra po hektaru za 4000 hektara (to je milion evra godisnje, na 40 godina to je 40 miliona). Dakle, ulozice se bar 80 miliona, a verovatno i vise, u nesto.

Ako na cenu zemljista od 80 miliona ulozis jos toliko u opremu, sigurno se nece PROFIT po hektaru uvecati za nekoliko procenata. Uvecace se bar dva puta (uz placanje kredita i za zemlju i za opremu), jer u protivnom to je neisplativo i besmisleno ulaganje. A uz odgovarajucu tehnologiju i logistiku, jeftinu radnu snagu itd, verovatno i vise od toga. Sto je ulaganje vece, u principu je i veca isplativost, zbog fiksnih troskova koji su isti. Recimo, kupi se ogroman traktor za milion evra; on smanjuje potrosnju goriva za 50% (po hektraru obradjene zemlje), ali je isuvise skup za obicnog seljaka, koji eventualno to mora da iznajmljuje, ali onda placa vise, nego da ga sam poseduje (jer vlasnik traktora pravi profit). Itd.

Dale, treba praviti razliku izmedju prihoda, i profita. Profit je samo deo od prihoda. U ovom aranzmanu, na profit uticu izdavanja za zakup zemlje, gorivo, itd.

Recimo, gaji se kukuruz. On donosi prihod 1000 evra po hektaru. Od toga, seljak daje 400 evra za rentu (ili otplatu zemlje), 300 evra za gorivo, i eventualno napravi, uz rad, zaradu od 200 evra. Uz ovakve uslove, Arapi, da gaje kukuruz, ustedece i na gorivu (veci traktori), ali i na renti/otplati povoljnog kredita. Njihova zarada je pod ovakvim uslovima veca dva ili cak tri puta, sve i da je prihod isti. Ali, ako uloze u plastenike ili neku drugu tehnologiju, i gaje recimo povrce, tokom cele godine, sam prihod moze biti nekoliko hiljada evra. I rashodi su veci, jer je komplikovanija proizvodnja. Sve to utice na porez koji se ubire.

Dakle, poenta cele price je da postoji investicija u tehnologiju, koju nemamo ako zemlju izdamo seljacima. Ta investicija je reda velicine vrednosti zemlje, a koliki mogu biti prinosi, ja sam procenio na osnovu toga, za koliko se godina investicija vraca. Dakle, zemlja+investicija je reda velicine vrednosti 150-200 miliona, a zarada (ne racunajuci otplatu zemlje i investicije) bi bila 10-15 miliona. To je oko 1500-2000 evra po hektaru. Da se dobiju prihodi, treba dodati varijabilne troskove. Ako je poljoprivreda intenzivna, vrednost toga bi mogla biti jos toliko, tako da je to bar 3000 evra. Sta god da rade, bilo bi cudno da bude manje od toga, uz data ulaganja. To znaci visestruko veci porez. Ako ne bude 5000, bilo bi s druge strane premalo da je ispod 3000. Seljaci, da bi imali toliki prihod, morali bi da uloze bar jos 10-15 hiljada evra po hektaru (a mala kolicina zemlje nosi i vece troskove po jedinici povrsine, zbog fiksnih troskova). Seljaci te pare nemaju; to je ono sto cini razliku izmedju njih i stranih ili nekih drugih velikih investitora.
massaq massaq 23:05 01.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

"To da ne stoji tvoja tvrdnja da je možda dobro to što je zaobiđena procedura, i Arapima učinjen ustupak na štetu srpskih seljka, jer će oni eventualno podići zaradu po hektaru pet puta, pa će tako Srbija profitirati.

Nije dobro iz najmanje dva razloga.
Prvi je da Arapi neće povećati zaradu po hektaru pet puta, jer je to nerealno, skoro pa nemoguće, ako bi se dogodilo bilo bi čudo, a računati na čuda nije pametno.

Drugi je, i da je povećaju to neće u tolikoj meri pomoći privredu Srbije da bi imalo razloga kršiti procedure i praviti tajne ugovore, jer poljopribvreda nije oblast koja može biti oslonac razvoja neke privrede.

Pa zašto onda kršiti propise i praviti ustupke bilo kome kad time ništa važno ne može biti rešeno?

ps
Ne znam da li si pratio moje pisanje do sad, ako nisi mislim da je korektno da ti kažem da ja živim od poljoprivrede."

Prvo, ja nigde nisam rekao da je dobro da je zaobidjena procedura. U najboljem slucaju, to je nuzno zlo, posledica slabosti nase drzave.

Drugo, povecanje ZARADE od pet puta nije isto sto i povecanje prihoda. Ako se ulozi u tehnologiju, prihod ce se povecati, ali u odnosu na ulaganje, povecanje nece biti toliko. To sam gore objasnio; plastenik kosta vise od zemlje koju koristi. Prihod se uvecava visestruko, ali to ima svoju cenu. Povecanje prihoda od pet puta nije nemoguce, ono je sasvim logicno ako se ulozi visestruko vise novca. Medjutim, profit po jedinici ulozenog novca nije pet puta veci ako se prihod poveca 5 puta. Profit moze biti nesto veci u odnosu na ulaganje (pogotovu ako je u pitanju velika povrsina sto smanjuje fiksne troskove); ako se profit uveca za 50%, a ulaganje je 3 puta vece, onda je profit po jedinici povrsine 4.5 puta veci, ali u odnosu na ulaganje, to nije 4.5 puta veci profit po ulozenom evru.

Ja se ne bavim ni poljoprivredom, niti ekonomijom (mada nesto malo o ovom drugom znam); medjutim, jedna stvar mi je ipak vrlo logicna: ulaganje u tehnologiju moze biti isplativo. Za to treba kapital; kapital donosi profit, izrazen u procentu ulaganja. Na osnovu toga, pokusao sam da dam neke procene.

Medjutim, moguce je da gresim. Obzirom da se ti bavis poljoprivredom, mozda bolje znas kakvi su tacni odnosi cena. Na primer, koliko kosta hektar plastenika? Koliko se moze zaraditi od toga? Kada bi imao 1000 hektara zemlje, i 20 miliona evra kapitala, kako bi to najoptimalnije iskoristio? Koliki bi ti bili prihodi (vrednost proizvedene robe), uz ta ulaganja (pretpostavimo da je i zemlja tvoja, kao i da su pare tvoje, tj. da ne vracas kredit)? Kolika bi bila zarada? A kolika je zarada, i koliki prihodi, ako imas samo 1000 hektara zemlje, i recimo milion evra za obrtne troskove? I da li drzava vise ubire poreza u prvom, ili u drugom slucaju? I koliko puta?

massaq massaq 23:38 01.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

Evo podataka za plastenike koje sam nasao:

http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/ekonomija/aktuelno.239.html:477578-Plastenik-donosi-dobru-zaradu

Znaci, 150 000 evra po hektaru plastenika. To znaci, da je 100 miliona evra isuvise malo da bi se napravili plastenici - treba deset puta vise novca.

Ali, odnos prihod/evro ulaganja je preko 7 puta veci za plastenike, nego pri uzgoju psenice (gde je ulaganje samo zemlja plus varijabilni troskovi), mozda i deset puta (zavisi od tih varijabilnih troskova). Dakle, nije nerealno.

Ako bi arapi za ovih 100 miliona evra na 10% povrsine izgradili plastenike (za toliko ima para), to bi ucinilo investiciju vise nego opravdanom, a prihodi bi bili mozda 5 puta veci nego da se gaji kukuruz.

Drugim recima, nije nemoguce. Pitanje je sta ce oni uraditi sa tom zemljom. Mozda nece staviti plastenike (ili ce staviti na delu povrsine), ali ce svakako neku tehnologiju dovesti.

"Мислиш ли да је сељак глупљи од Арапина и да је решио да из (српског) ината баци паре - ја не бих рекао."

Nije stvar u tome da je nas seljak gluplji, nego da nema para da ulozi u proizvodnju (recimo, u staklenike). Stvar je u nedostatku kapitala, u tome da ne mozemo sami da se bavimo investicijama, i zato su nam potrebni strani investitori, po mogucstvu sa odgovarajucim iskustvom. Najbolje bi bilo, da imamo sredjenu drzavu i, ako nemamo domace, da privlacimo strane investitore, transparentno i po trzisnim uslovima. Ovakvo privlacenje investitora ima puno losih strana, ali s druge strane, mozda nije po drzavu stetno kako se cini, o cemu sam pisao - uz kljucni uslov, da se kapital koji dobijamo ulozi na pravi nacin. Nasi seljaci bi mozda to i uradili, ali prosto nemaju novca.

Evo jos jednog primera - ulaganje u organsku proizvodnju. Uz odgovarajuci sertifikat, i ulaganja koja nisu mozda toliko velika (daleko manja nego plastenici) te pristup odgovarajucem trzistu, moze doneti dosta veci profit. Ali, ako nas seljak ne moze priustiti da mu zemlja stoji par godina da se procisti i slicno, onda ni to nije moguce.
hoochie coochie man hoochie coochie man 00:02 02.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

Kada bi imao 1000 hektara zemlje, i 20 miliona evra kapitala,


Ne bih se bavio poljoprivredom.

Na primer, koliko kosta hektar plastenika?


Ne bavim se povrtarstvom da bih mogao da kažem neku preciznu cifru, ali recimo da je to preko 100 evra po kvadratnom metru plastenika sa opremom (navodnjavanje, provetravanje, praćenje parametara...) Dakle, 100 x 10 000= 1000 000 evra po hektaru.
Hiljadu hektara, milijarda, deset hiljada hektara deset milijardi.
Staklenici koštaju daleko više nego plastenici.
Besmisleno je razmišljati o plastenicima i staklenicima na zemljištu koje Arapi na neki način dobijaju.
O tome sam govorio kad sam govorio o maštanju o plastenicima.

Biće tu kukuruz i pšenica ili nešto slično, baš kao što bi bilo i da je zemljište dato srpskim seljacima.
massaq massaq 00:06 02.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

Izgleda da ipak od staklenika (koji bi imali ekonomskog smisla) nema nista, vec da ce od visoke tehnologije stici samo sistemi za irigaciju; ja sam pricao u principu, ali bolje je da sam odmah pogledao kakvi su planovi tog preduzeca. Ne znam da li to toliko moze da kosta, ali od navodnjavanja se nece previse podici produktivnost, svakako ne 5 puta (pitanje je i da li ce se i udvostruciti). Tako da neke vrlo visoke tehnologije tu izgleda nema. Steta od celog projekta mozda nije 50 miliona, ali cini se da ipak imamo vise stete nego koristi; u najboljem slucaju smo na nuli. Na zalost, hoochie coochie man je u kako stvari stoje prilicno u pravu, mada je ipak cinjenica da i ti irigacioni sistemi kostaju, ulaganje je i u nekakve distribucione centre, ali mislim da je daleko od onog, sto bi bilo od neke prevelike koristi.
hoochie coochie man hoochie coochie man 00:07 02.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

Znaci, 150 000 evra po hektaru plastenika.


pa kako?
Na linku koji si dao piše
150 evra po kvadratu za multiplastenike


Hektar ima 10000 metara kvadratnih. 10000x150=1500000.
Milion i po evra.
Ja nagađao da je milion ali ipak je više od toga.
hoochie coochie man hoochie coochie man 00:09 02.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

Na zalost, hoochie coochie man je u kako stvari stoje prilicno u pravu


I meni je žao što je tako :)
jkt2010 jkt2010 00:13 02.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

I tako su Arapi podigli proizvodnju za pet puta na svim silnim hiljadama hektara, i onda su svi dugo i srećno živeli.

Logičan završetak bajke, a to, da neko može da podigne proizvodnju za pet puta za tako kratko vreme na tako ogromnoj površini, je ništa drugo nego bajka.


Ako smem da uskocim, mada se u poljoprivredu razumem ko i Radulovic:

Ispustas iz slike par stvari.

Mozda imamo povecanje proizvodnje, jer je logicno da se industrijskom obradom zemlje i prinosi povecaju.

Pa mozda je u pitanju i bolji odabir sorti - napr valjda kilo oraha vise vredi od kile repe? Ili kilo cveca od kile krompira?

Imamo povecanje vrednosti sirovine jer ce Arapi valjda tu proizvodnju (ili makar deo) da dodatno obrade - tako sto ce te maline koje spominjes da prerade u dzem, ili sokove, a ne da ih izvoze zamrznute u rinfuzi. Ili tako sto ce da proizvod bolje upakuju, a ne da se jabuke izvoze u rinfuzi, za sokove ali za fabrike u Rusiji. Kao sto radi nas slavni seljak.

Pa onda u pricu uskace i izvoz, jer Arapi za razliku od srpskog seljaka imaju trziste za svasta nesto, ne samo za kukuruz i psenicu ko nas seljak (sto je verovatno i najvaznija stvar u svemu ovome).

Pa tu onda ide prosirenje kargo terminala, gde ce Air Serbia da u(pe)desetostruci kargo saobracaj, o cemu opet nas seljak ni ne razmislja a i da razmislja nema sanse da uradi. (Ja se na primer secam da smo avionima izvozili jednodnevne pilice bas Arapima, tamo nekad davno, i na o-ruk... )

Sve u svemu, mislim da je malo bzvze uporedjivati "snagu" naseg srpskog seljaka sa "snagom" bilo kojom multinacionalke. Osim u politikantske svrhe: srpski seljak jbga glasa, Arapi ne....
hoochie coochie man hoochie coochie man 00:32 02.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

Mozda imamo povecanje proizvodnje, jer je logicno da se industrijskom obradom zemlje i prinosi povecaju.


A šta podrazumevaš pod industrijskom obradom zemlje?
Milsim da je tu zabluda, da postoji neki čarobni način obrade koji će učiniti čudo a za koji se ne zna ili koji se ne primenjuje u Srbiji.
Nema toga, jedino "revolucionarno" što se može dogoditi je da Arapi pokriju to zemljište sistemiam za navodnjavanje i ništa više.
To nije malo, ali nije ni nešto što če napraviti neku revoluciju u prinosima.

Što se sortimenta tiče tu Srbija uopšte ne zaostaje za svetom, naprotiv.
Hibridi kukuruza koji se koriste u Srbiji su isti oni koji se koriste u najrazvijenijim poljoprivredama, i svi su lako dostupni bilo kom seljaku u Srbiji. Uz to, naše domeće semenske kuće se sasvim solidno nose sa svetskom konkurencijom. ZP hibridi po kvalitetu ni malo ne zaostaju za recimo Monsanto hibridima.
Kad se o sortama voća radi naše sorte šljiva su dominantne u svetu. Poljska je zlatom platila da dobije pravo da sama razmnožava recimo šljivu Čačanska Lepotica, a Poljska je ozbiljan proizvođač voća i naš veliki konkurent.

a ne da se jabuke izvoze u rinfuzi, za sokove ali za fabrike u Rusiji.


Zabluda.
U Rusiju se uglavnom izvozi konzumna jabuka, jabuka za upotrebu u svežem stanju, i to veoma kvalitetna jabuka.
Kuriozitet je taj da su standradi koje treba zadovoljiti da bi se izvezlo u Rusiju strožiji od onih iz EU.
Što se prerade voća tiče u Srbiji posluju veoma ozbiljni evropski prerađivači, Rauh i Grinevald, a i srpski Nektar je respektabilna firma u evropskim okvirima, posluje u EU, kupili su Fruktal i pregovaraju o kupovini neke poljske fabrike.
Nije naša poljoprivreda baš tako crna kao što je uobičajeno da se misli, i da je treba davati bilo kome ko se pojavi sa strane, jer če on to mnogo bolje od nas.
Možemo mi to i sami, a ono što treba forsirati nije poljoprivreda nego industrija.
massaq massaq 00:32 02.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

"150 evra po kvadratu za multiplastenike"

to je za multiplastenike, za plastenike pise:

"12 do 15 evra po kvadratu"

Znaci, za hektar 120-150 hiljada evra. S druge strane, pise:

"Kada se uzme u obzir to da prihodi sa jednog hektara pod plastenikom ili staklenikom mogu da budu veći od prihoda sa 150 hektara pod pšenicom, "

Znaci, prihod je kao 150 hektara pod psenicom. To znaci, godisnji prihod ispada na nivou ulaganja. No, to je neverovatno. Verovatno su veliki i varijabilni troskovi (? grejanje), jer profit tesko da moze biti iznad 10-15% od ulaganja (u protivnom, to bi bilo JAKO isplativo i svi bi gradili plastenike), obicno je ispod 10% (ja sam uzimao 5-10% i to ne racunajuci otplatu kredita). No, ako bih se ja bavio poljoprivredom, svakako bih ulozio pare u plastenike ili cak te multiplastenike, verujem da se to vise isplati.

Na zalost, to nije ono sto ce raditi Arapi. Oni daju samo nekakvu irigaciju, eventualno ce povecati prihode dva puta (obzirom da i ulazu toliko novca), ali bez dodatnih koristi od visoke tehnologije. Tako da je racunica onda takva, da tu nekih posebnih koristi za drzavu nema; mozda, kad se uzme to povecanje prihoda od irigacije, nema ni tolike stete - ali da je sjajno, daleko od toga.
hoochie coochie man hoochie coochie man 00:45 02.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

za plastenike pise:

"12 do 15 evra po kvadratu"


Tu se podrazumevaju tzv tuneli, savijene šipke od plastike ili metala i to prekriveno folijom. To su oni obični plastenici koji se najčeće viđaju kod nas, a u kojima se ne može postići neka superproduktivnost.
Multiplastenici, ili kompletni plastenici, su objekti sa sofisticiranom opremom u kojima se mogu postići uslovi za tu ekstra uspešnu proizvodnju.
Bilo bi besmisleno kada bi Arapi podizali te tunelčiće i to predstavili kao neku strašnu investiciju.
jkt2010 jkt2010 01:31 02.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

Prvo da skrenem paznju da sam jos u gornji komentar stavio disklejmer da se u poljoprivredu ne razumem. Znaci pricam iz ugla nekog ko se o temi obavestava iz novina (kao i "Dosta je bilo" izgleda).

hoochie coochie man
Mozda imamo povecanje proizvodnje, jer je logicno da se industrijskom obradom zemlje i prinosi povecaju.
A šta podrazumevaš pod industrijskom obradom zemlje?

Podrazumevam da ne budemo i u poljoprivredi dno Evrope. Mada ti kazes:
Milsim da je tu zabluda, da postoji neki čarobni način obrade koji će učiniti čudo a za koji se ne zna ili koji se ne primenjuje u Srbiji

...novine su pune ovakvih clanaka:
izvoz po hektaru je iznosio samo 446 dolara i svrstao nas na začelje u Evropi.
Na začelju smo i po prinosima – od 18 evropskih zemalja iza nas su, recimo, kod kukuruza koji je naše zlato, po podacima sektora za agrar i ruralnu politiku Evropske komisije, samo Bugarska s 2,5 tone po hektaru i Rumunija s 2,9 tone.
zabrinjava i to što prinosi u Srbiji stagniraju u prethodnim godinama i što su u 2011. godini na nivou od 1985.
izvor: gugl jbga, pa sta god da ti prvo izadje otprilike ce ovako da ti izgleda...


Što se sortimenta tiče tu Srbija uopšte ne zaostaje za svetom, naprotiv.
Hibridi kukuruza...

Pa ja ti rekoh gore: ima valjda i drugih (skupocenijih) stvari od kukuruza, koje mogu da naprave vise para po tom hektaru? A drugo, i po tom kukuruzu se nismo nesto proslavili, ko sto se vidi iz gornjeg citata.

I da se vratim na pocetak: (Isto kao i sa pricom o Jatu) mi da znamo, mi bi vec radili i ne bi bili na dnu. Gde jesmo.

I onda sad imamo pricu da se da jos ovima nasima, koji ocigledno ne znaju da rade (jer smo sa njima dno), a ne nekim tamo "Arapima". Ako taj kako li se zove "poljoprivredni Etihad" moze da od (delica) naseg poljoprivrednog Jata napravi poljoprivrednu Air Serbiu, pa jebajga onda. Ja bih im ga dao.
maligigant maligigant 05:59 02.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

hoochie coochie man

prihodi po hektaru povrca ili voca su veci od prihoda po hektaru kukuruza.


Jesu, i evo Srbija je već u svetskom vrhu po proizvodnji nekih voćnih vrsta pa jesmo li srećna država?
Nismo.
Da li ćemo postatui srećni ako poproizvodnji špargle ili krompira postanemo broj jedan?
Nećemo.

Šta je moja poenta?
To da ne stoji tvoja tvrdnja da je možda dobro to što je zaobiđena procedura, i Arapima učinjen ustupak na štetu srpskih seljka, jer će oni eventualno podići zaradu po hektaru pet puta, pa će tako Srbija profitirati.

Nije dobro iz najmanje dva razloga.
Prvi je da Arapi neće povećati zaradu po hektaru pet puta, jer je to nerealno, skoro pa nemoguće, ako bi se dogodilo bilo bi čudo, a računati na čuda nije pametno.

Drugi je, i da je povećaju to neće u tolikoj meri pomoći privredu Srbije da bi imalo razloga kršiti procedure i praviti tajne ugovore, jer poljopribvreda nije oblast koja može biti oslonac razvoja neke privrede.

Pa zašto onda kršiti propise i praviti ustupke bilo kome kad time ništa važno ne može biti rešeno?

ps
Ne znam da li si pratio moje pisanje do sad, ako nisi mislim da je korektno da ti kažem da ja živim od poljoprivrede.

Еееее, ако живиш од пољопривреде - то мења ствар.
Ти си пристрасан. Треба да завршиш Маркетинг у менаџменту (или, пак, Менаџмент у маркетингу) на Мегатренду. Или да макар постанеш Менаџер безбедности.
Тада ћеш моћи да ствар посматраш објективније, без пристрасности.
maligigant maligigant 12:08 02.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

hoochie coochie man
Ako bi dosli za 5 godina, a dotle je zemlja izdata seljacima koji gaje kukuruz i prave 1000 evra po hektaru vrednosti istog (na sta se posle porez i placa), a Arapi postave staklenike, intenzivnu poljoprivredu itd. tako da imaju prinose 5000 evra po hektaru


I tako su Arapi podigli proizvodnju za pet puta na svim silnim hiljadama hektara, i onda su svi dugo i srećno živeli.

Logičan završetak bajke, a to, da neko može da podigne proizvodnju za pet puta za tako kratko vreme na tako ogromnoj površini, je ništa drugo nego bajka.
Makar kao ona Slobina da će Srbija postati Švajcarska.

Дајмо мало оптимизма !
Није све тако црно - ако Арапи не подигну приносе за 5 пута, сигурно ће за 4,7 пута - мајке ми !
Saša Radulović Saša Radulović 12:13 02.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

Posmatrajmo dve mogucnosti:

* drzava Srbija dize kredit od 115 miliona evra, ulaze ga u tehnolohiju poljoprivrednu za koriscenje te zemlje, a zatim vraca kredit u narednih 30-40 godina sa kamatom x% godisnje.
* drzava Srbija daje zemlju na koriscenje Arapima (bez nadoknade), koji ulazu u zemlju preko pozajmice od 115 miliona koju zajednicka firma vraca s niskom kamatom od y% godisnje, i drzavi daju 20% profita, a sve to na 30-40 godina.

Koji je dil bolji? Da li je to uporedivo? Odgovor zavisi od vrednosti x i y, kao i od toga koliko je uspesno zemljiste iskorisceno.


Ovo je zaista smešno :) Malo ste polupali lončiće.

U oba slučaja kompanija koja dobija zemljište, objekte i opremu uzima i vraća kredit od 115 miliona $.

U prvom slučaju država garantuje za kredit. Dobija 100% pofita za to. I ima 100 vlasništva nad zemljom, objektima i opremi.
U drugom Al Rawafed garantuje za kredit. Dobija 80% profita za to. I ima 80% vlasništva nad zemljom, objektima i opremi.

Profit se računa nakon što se plate kamate na kredit. U oba slučaja :)

Osim što u stvarnosti još uvek ne znamo da li će država Srbija garantovati za Al Rawafedov kredit :) Taj ugovor još nije napisan.

Ako ne vidite količinu ludila u ovome, onda ništa.
maligigant maligigant 12:22 02.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

jkt2010

...
Ako taj kako li se zove "poljoprivredni Etihad" moze da od (delica) naseg poljoprivrednog Jata napravi poljoprivrednu Air Serbiu, pa jebajga onda. Ja bih im ga dao.

Да не испадне да се са тобом стално прегањам - даћу ти једну сагласност (не знам зашто се то мени стално ампутира, пардон - импутира).
Ја бих волео, као и ти, не могу више од тебе, да све то што ти браниш - буде успешно.
Знам ја одавно, док сам куповао отпорничиће, диодице и транзисторчиће у Шилер штрасе у српском Минкену - да се разликују цене за 1 комад, за 10 комада, за 100 комада, за 1000 комада и слично итд ... толико о легитимисању знања из економије.
Оно што ти ја упорно тврдим (баш ме брига што је мој став, у овом случају, конвергентан са Радуловићевим) је да - ми нисмо банана људи, иако нам је банана држава. Дакле, нема никаквог изговора да се поправка моје државе ради закулисним радњама и договорима - ја сам то прошао још код 'драгог друга Тите', и резултате тога још увек живимо.
Дакле, да поновим --- нека буде све тако како ти причаш. Нека буде још боље него што ти причаш.
Ја, лично, никада нећу пристати да се неко игра мојом судбином путем тајних уговора - јер нисам лице којему је потребно старање (и много других људи које познајем --- и не само оних које познајем, већ и на овом блогу, без обзира што их не познајем. Чак и ти ми не делујеш глупо, стога се и чудим како не схваташ да су битније фундаменталније ствари од једног расалог ЈАТ-а, а то је --- не покушавати, по сваку цену, да своје рођене људе, свој вољени народ - правиш овцама).
massaq massaq 14:09 02.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

"U oba slučaja kompanija koja dobija zemljište, objekte i opremu uzima i vraća kredit od 115 miliona $.

U prvom slučaju država garantuje za kredit. Dobija 100% pofita za to. I ima 100 vlasništva nad zemljom, objektima i opremi.
U drugom Al Rawafed garantuje za kredit. Dobija 80% profita za to. I ima 80% vlasništva nad zemljom, objektima i opremi.
"

Mislim da zajednicka firma nema zemlju; zemlja se daje na koriscenje, ne u vlasnistvo. Posle 30 godina, mora se ponovo produziti ugovor, zemlja ostaje u vlasnistvu drzave.

Drugo, islamsko bankarstvo podrazumeva y<x. To je jako velika razlika; ako se kredit dobije sa kamatom od 2% ili od 7%, nije isto. Ako se daje shareholders kredit (kao kod Etihada), ili ako se uzima komercijalni kredit, nije isto. Nije stvar samo u garancijama, vec u kamati.

Zapravo, detalji nisu poznati, ja sam dao jednu interpretaciju. Da li Al Rawafed samo garantuje za kredit, ili daje svoj kapital? Pod kojim uslovima? Mislim da je vazno pitanje da li je to kredit po kamati koja je ispod komercijalne. Ako sam dobro razumeo, vi tvrdite da je kamata ista. To onda ne moze da se poredi sa islamskim bankarstvom. Ali, ako je kamata niza, onda je razlika u kamati opravdanje za ucesce poverioca (u ovom slucaju Al Rawafed koji daje pozajmicu, kao sto je daje i Etihad) koji postaje partner u biznisu, deleci profit, u skaldu sa principima islamskog bankarstva. Posto u toj vrsti kreditiranja nema zelenastva, to se nadoknadjuje na drugi nacin.

Islamic Banking

Moguce da je ovaj dil drugaciji, i da je kamata ista kao komercijalna, i da moja interpretacija ne moze da se primeni u ovom slucaju. Ali, tu nista nije smesno.
hoochie coochie man hoochie coochie man 18:16 02.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

.
Podrazumevam da ne budemo i u poljoprivredi dno Evrope......novine su pune ovakvih clanaka
:izvoz po hektaru je iznosio samo 446 dolara i svrstao nas na začelje u Evropi.


Da, tako to izgleda na prvi pogled.

A ako pogledamo kako to EU povećava količine izvezenih poljoprivrednih proizvoda videćemo kako se to odvaja sa dna Evrope. Tose radi finansiranjem poljoprivrede a ne zaradom od poljoprivrede.
Ako već tražiš po guglu potražii visine subvencija tih koji najviše izvoze, uporedi sa nama pa predloži da i mi tim istim mehanizmom, jer drugi ne postoji, povećamo izvoz itako se odlepimo od dna
Evo nekih

Grčka:

852 eura/hektar (spending per hectare); direktna pomoć farmerima 70%; ruralni razvoj 25%; eksportne subvencije 0%;

Holandija:

505 eura/hektar; direktna pomoć farmerima 81%; ruralni razvoj 4%; eksportne subvencije 9%;

Danska:

434 eura/hektar; direktna pomoć farmerima 83%; ruralni razvoj 9%; eksportne subvencije 6%;

Nemačka:

388 eura/hektar; direktna pomoć farmerima 80%; ruralni razvoj 13%; eksportne subvencije 1%;

Austrija:

375 eura/hektar; direktna pomoć farmerima 58%; ruralni razvoj 39%; eksportne subvencije 2%;

Francuska:

338 eura/hektar; direktna pomoć farmerima 81%; ruralni razvoj 10%; eksportne subvencije 2%;


Da li nam odlepljivanje od dna toliko važno da treba još više da opteretimo ostalu privredu kako bi se poljoprivreda finansirala?

Nije sporno da su nam prinosi manji, ali za koliko manji, za par ili par desetina procenata. To nas statistički svrstava na dno, tačno je, ali i ti manji prinosi mogu da obezbede dovoljno za naše potrebe i za izvoz. Da bi se izvoz intenzivirao to mora da se plati. Odakle uzeti te pare kojima bi se platilo povećanje izvoza.? Od Arapa očigledno neće stići te pare.
Da ih uzmemo od ostatka privrede kako bismo intenzivirali poljoprivredu i odlepili je od dna? Da li je to pametno?
ima valjda i drugih (skupocenijih) stvari od kukuruza, koje mogu da naprave vise para po tom hektaru?

Šta recimo?
Problem Srbije je u tome što ona ne može da proizvede ništa što drugi ne mogu. Nema monopola, nema nafte, gasa, zlata....
Nema ekonomije na svetu koja je smislila nešto u poljoprivredi i od toga se obogatila, poljoprivreda je niskoprofitabilna delatnost i tu se ne mogu očekivati neke super ideje koje će doneti super zaradu.
Da bi se poljoprivreda odlepila sa dna neophodno je da to najpre učine druge privredne grane, bez toga poljoprivreda neće maći sa tog dna i pored silnih arapskih para. To je neminovnost jer se tako dešavalo kod svih ostalih, prvo industrija pa tek posle poljoprivreda.
Priča kako će Arapi od Srbije napraviti ultraefikasnu poljoprivrednu zemlju je šarena laža za naivne i maska za one koji treba progutaju priču kako je super što su Arapi dobili zemlju mimo javnosti i mimo procedure.
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:02 02.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

Треба да завршиш Маркетинг у менаџменту (или, пак, Менаџмент у маркетингу)


Hoću, čim razrešim dilemu šta od toga.
Teško je odlučiti se za jedno između dva savršenstva.
:)
maligigant maligigant 20:02 02.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

hoochie coochie man
Треба да завршиш Маркетинг у менаџменту (или, пак, Менаџмент у маркетингу)


Hoću, čim razrešim dilemu šta od toga.
Teško je odlučiti se za jedno između dva savršenstva.
:)

Понудио сам ти ја и трећу опцију - менаџер безбедности ! Шта фали ! Много наших виђених људи је завршило баш тај факултет.
jkt2010 jkt2010 00:15 03.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

maligigant
да се разликују цене за 1 комад, за 10 комада, за 100 комада, за 1000 комада и слично итд ... толико о легитимисању знања из економије.

To kad se radi o $0.01/EA, a zamisli kad kupujes avione od po 100 miliona komad,pa plus inicijalni stok delova, pa alati i oprema... Svako dobije nekakav popust na list price, ali onaj ko kupuje 2 ili 5 komada dobije ihaj manje od onoga ko kupuje po 100 komada. To su razliciti svetovi. E, to ti je Jat i Etihad.

maligigant
Оно што ти ја упорно тврдим (баш ме брига што је мој став, у овом случају, конвергентан са Радуловићевим) је да - ми нисмо банана људи, иако нам је банана држава.

Drzava je drzava, posao je posao. Ovaj posao sa Etihadom je odlican. Tacka.
U smislu, toliko bolji od bilo koje alternative koja se realno nudila da ne moze da se poredi. Klasicna prilika da se primeni ona narodna: Kako smo se nadali odlicno smo se udali. Sto to neki ne shvatate a sto drugi koristite svaku priliku za politikanstvo i chepiranje biracima - to je drugo.

maligigant
Ја, лично, никада нећу пристати да се неко игра мојом судбином путем тајних уговора
Ako pricas o Boingu i Erbasu, paz da ti ga ne objave jer to trazi Radulovic Mozda bi i moglo al uz sudski nalog, koji nikad dobio ne bi.

A sto se tice "banana drzave Srbije" - eno ti ga ugovor na sajtu vlade, sta jos oces? Jos samo kad bi svi koji otvaramo te linkove umeli i znali da citamo to sto tamo pise...

A sad ajde ti i Radulovic na sajt italijanske vlade pa nam linkuj ovde Etihadov ugovor sa Alitalijom ...
jkt2010 jkt2010 01:10 03.09.2014

Re: Islamsko bankarstvo

hoochie coochie man
potražii visine subvencija

Ne znam kolke subvencije ce Arapi da dobiju i sta kaze ugovor.

Al je moja intervencija u vezi ovoga vise kao i kod Jata: mi mislimo da znamo al ispada da ne znamo. To se kod Jata videlo kad je usao Etihad. Da je usao Radulovic, i dalje ne bi znali da ne znamo. Tu bi sve i dalje propadalo a mi bi pravili licne karte. Ali alhamdulillah usao je Etihad . I sad, posle pola godine, ko ima oci da vidi, taj vidi.

Isto i za poljoprivredu. Mislimo da znamo al da ne znamo cemo da saznamo kad dodje neko ko stvarno zna. A to nisam ja, nisi ti, a nije ni Radulovic.

Ne kazem ja da nas seljak ne zna da iskopa rupu u zemlji pa treba Arapi da ga poduce. Kao sto ne kazem da nasi mehanicari ne znaju da poprave avion ili piloti da lete. Kazem da ne znamo da napravimo i vodimo aviokompaniju, i kazem da ne znamo da pravimo pare od poljoprivrede. Da znamo, valda bi do sada to i pokazali?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana