Budućnost| Eksperimenti u blogovanju| Gost autor| Nauka| Tehnologija

Six Million Dollar Baby

nsarski RSS / 26.09.2014. u 19:30

 

 
 
gost autor: Maja Švrakić
ghost author: nsarski
 
5U3H7c.jpg

 

 

Ako bih morala da biram između gubitka vida ili gubitka sluha, ja bih izabrala da izgubim vid, jer me nedostatak vida  odvaja od stvari, a nedostatak sluha od ljudi  (Helen Keler)

 

Kasnih sedamdesetih, u Americi je bila veoma popularna TV serija “Six Million Dollar Man”, zasnovana na poznatom romanu Cyborg , Martina Kaidena, koji je ovaj termin tada prvi upotrebio. Za neupućene, “Cyborg” je skraćenica izraza Cybernetic Organism – bića koje je sastavljeno i od bioloških i od elektronskih delova tela. (Kasnije razrade ovog koncepta - u obliku RoboCop-a iTerminatora, na primer – samo su varijacije na istu temu).

Glavni junak pomenute serije, astronaut Stiv Ostin, doživljava avionsku nesreću, ali je preživi s teškim oštećenjima obe noge, desne ruke i oka (oko je izgubio nešto kasnije zbog infekcije). Tim lekara koji se brinuo o Stivu Ostinu odlučuje da pokuša nemoguće – da mu pomoću elektronike i mikro-mehanike nadoknadi povređene delove tela. Čuvena je rečenica kojom se ta odluka objašnjava: “Mi imamo tehnologiju… mi to možemo!”

Cyborg verzija kapetanaOstina se naizgled ne razlikuje od njegove “normalne” verzije, osim što on sada može da trči brzinom od oko 100 kilometara na sat, elektronskim okom može da zumira oko 20x, i rukama može da podigne buldožer. Cela medicinska procedura je koštala 6 miliona dolara, te otuda i naslov ove serije koja je njenim producentima i glumcima donela mnogo više novca.

Razume se, u vreme kada je ova serija snimana nije postojala tehnologija koja bi omogućila ovakve intervencije, pa cela priča spada u žanr naučne fantastike. Danas, međutim, tehnologija u pravcu kiborgizacije organizama delimično je uznapredovala, i o tome je ovaj blog. O elektronskim slušnim implantima koji su, zasad, jedini pravi bionički sistemi u kojima su biologija i elektronika spojene na organski način.

Ali, da pođemo redom.

Ljudi mogu da izgube čulo sluha (ili da se ono smanji, ili da ga uopšte nemaju) iz različitih razloga – uzroci mogu biti oboljenja (pojedini tumori, na primer, ili infekcije), ozlede, genetske deformacije, itd. U nekim slučajevima je moguće popraviti takvo stanje hirurškim intervencijama, ili klasičnim slušnim aparatima.

Prvi instrumenti za poboljšanje sluha počeli su, u moderno doba, masovno da se proizvode još 1800. godine. Oni su bili u obliku trube, ili roga, i tako su se zvali: ušna truba (ear trumpet), a radili su tako što su, zahvaljujući  svom geometrijskom obliku, sakupljali i fokusirali zvučni signal. Na donjoj slici je prikazana takva truba koju je koristio Betoven u vreme kada je sluh počeo da mu slabi. Na slici je autentična truba koju je koristio Betoven u periodu kad je gubio sluh, od 1796. do 1814, i izložena je u muzeju u Bonu. Ukratko, u pitanju je bila mehanička naprava koja je pojačavala zvučni signal i koju su koristili ljudi s oslabljenim sluhom. 0,,3592153_7,00.jpg

 

Ta vrsta pomagala je korišćena sve do 20. veka, kada je počela da se uvodi tehnologija zasnovana na električnoj obradi zvučnog signala. Razvoj ove tehnologije je uglavnom zasnivan na minijaturizaciji ovog pomagala, ali princip je ostao isti: spoljašnj izvučni signal se prosto pojača. Jasno je da su ovakvi instrumenti bili korisni ljudima oslabljenog čula sluha, ali beskorisni onima koji uopšte nisu mogli da čuju.Takva pomagala su ponekad bila i veoma skupa, ali princip njihovog rada se nije menjao.

Poslednjih decenija, a posebno tokom ovog veka, počeo je razvoj novih slušnih pomagala, zasnovanih na sasvim novom konceptu. Naime, ideja je bila da se pomoću električnih impulsa direktno stimuliše centar za sluh i  tako zaobiđu “periferni”elementi čula sluha (bubna opna, srednje uho).Tako je nastala procedura zvana kohlearni implant: u unutrašnje uho (kohlea, ili puž) ugrađuje se elektronski element (za detalje videti dole), koj istimuliše “treplje”, a one se onda ponašaju kao da su “čule” istinski zvuk i taj signal šalju dalje. Da bi se ovo postiglo potrebne su ozbiljne tehnološke inovacije i u hirurgiji i u elektronici.

U hirurgiji je bilo neophodno da se razvije tehnika pristupa unutrašnjem uhu u operativnim procedurama (ovo zahteva bušilice velike brzine, kako bi se unutrašnjem uhu pristupilo kroz tvrdi deo lobanje, i hiruršku preciznost), a u elektronici da je implantirana “elektroda” dovoljno selektivna da verno prenese frekvenciju i intenzitet zvučnog signala na odgovarajuće mesto u pužu (kohlei).Naime, treplje na širokom kraju puža reaguju na tonove visoke frekvencije, dok na uskom kraju detektuju niske tonove. Implant, ili “elektroda”, treba da stimuliše tačno one treplje koje odgovaraju frekvenciji spoljašnjeg zvuka, kako bi se zvučni signal verno preneo na nerv: viši tonovi treba da stimulišu treplje na ulazu u kohleu, dok niži stimulišu bazu kohlee. Ovo se postiže tako što se elektroda celom dužinom ugrađuje u puž i na taj način stimuliše treplje po izboru. Šematski, to izgleda kao na slici dole.ImwGDr.jpg

 

Elektroda je ova spiralna “cevčica” koja je ubačena u puž; na prvoj slici je ubačena celom dužinom puža, dok je na drugoj delimično ubačena. Na stvarnom snimku, to izgleda ovako:yC7z3f.jpg

 

Iz perspektive hirurga ovako:i7kJl7.jpg

 

Proces implantacije prikazan je dole:

GLrMGr.jpg

 

Video klip procesa implantacije

 

Kad se cela procedura završi, implant šematski izgleda ovako:FF_144_bolero2_f.jpg

 

Na ovoj slici vidi se ceo aparat sa implantiranom elektrodom u kohlei. Spoljašnji deo detektuje zvučni signal, razloži ga po frekvencijama a spiralna elektroda stimuliše specifične treplje u kohlei, tj. odgovarajuća mesta za tu frekvenciju zvuka. Spoljašnji aparat je važan deo strukture jer on “odlučuje” kako da raspodeli komponente zvučnog signala. Ovi aparati se već godinama usavršavaju i softveri za detekciju postaju sve efikasniji. Za one koje zanima ovaj aspekt, preporučujem lep i čitljiv tekst osobe koja ima ugrađeni kohlearni implant, a reč je o njenom traganju za softverom koji bi joj omogućio da čuje Ravelov “Bolero” u punom sjaju.

My Bionic Quest for Bolero

Ponekad se desi da je samo deo kohlee oštećen, dok ostatak normalno funkcioniše.Tada se ugrađuju hibridni implanti koji se ubacuju samo u oštećeni deo. Ovakva situacija je prikazana na slici dole: 8OM2F6.jpg

U ovom slučaju delimičnog implanta stimulacija je normalna (akustična) kod apeksa, a električna kod baze puža. Zanimljivo je da se prirodni i “elektronski” impulse integrišu i osoba čuje prirodan zvuk. Drugim rečima, biološki i elektronski signali se prirodno stapaju u jedinstven signal – kao što i treba kod pravog bioničkog čula.

Slično je i kada se implant uradi samo na jednom uhu (u situacijama kada drugo uho normalno radi). I tada dolazi do potpune integracije signala iz različitih izvora pa osoba normalno čuje.

Ove procedure je medicinska praksa usvojila relativno skoro (računa se da danas ima oko 350 000 ljudi na planeti sa ovim implantima), a tek nedavno je dozvoljeno da se one primenjuju i na decu mlađu od 12 meseci. Naime, postoje slučajevi kada se beba rodi sa urođenjim oštećenjem sluha i kohlearni implanti se tada preporučuju u što ranijem uzrastu. Ovo je stoga da se ne bi ometao razvoj govora i komunikacije kod sasvim male dece. Beba kojoj je izvršena obostrana implantacija prikazana je na slici ispod naslova ovog teksta.

Poboljšanje ove tehnike treba očekivati u minijaturizaciji i usavršavanju elektonskih komponenti i softvera. Tada će doći do prave, bioničke integracije biologije i elektronike. Sada imamo tehnologiju… mi to možemo da uradimo.

 

Beleška ispod margine

Gledajući onaj rog koji je koristio Betoven, setio sam se izgleda antene kojom je otkriveno pozadinsko kosmičko zračenje astro4k1.jpg

  a pomoću nje mi prisluškujemo vibracije kosmosa oko nas.

 P.S. Ovaj tekst je slobodna verzija predavanja koje je autorka održala prošle nedelje na jednoj konferenciji. Za sve materijalne, stilske i gramatičke greške odgovoran je ghost author nsarski.



Komentari (74)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

jedi-knight jedi-knight 19:32 26.09.2014

1.

Dobre fotke sarski.
A sada na čitanje
nsarski nsarski 19:33 26.09.2014

Re: 1.

jedi-knight
Dobre fotke sarski.
A sada na čitanje

Ujbt., vec sam se zabrinuo...
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 20:38 26.09.2014

Re: 1.

Dobre fotke

da, sva sreća što ih gledam uz večeru.
(posle čitanje)
docsumann docsumann 19:43 26.09.2014

pioniri žanra

RoboCop & Terminator


nsarski nsarski 19:46 26.09.2014

Re: pioniri žanra

Ja nisam toliko upucen u materiju, ali ako ti kazes - verujem ti!
docsumann docsumann 19:51 26.09.2014

Re: pioniri žanra

nsarski
Ja nisam toliko upucen u materiju, ali ako ti kazes - verujem ti!


ma, taj sam film gledao kao baš mali. i ko zna zbog čega utisnuo mi se u memoriju dubokom štampom.

kao što se da primjetiti efekti su spektakularni


edit: pozdrav za gošću.
nsarski nsarski 19:57 26.09.2014

Re: pioniri žanra

kao što se da primjetiti efekti su spektakularni

Primetio sam. Jedina razlika je u tome sto je Infra Man holivudski spektakl, a ovo gore je real McCoy
nsarski nsarski 20:01 26.09.2014

Re: pioniri žanra

edit: pozdrav za gošću.

Ja sam ovo na svoju ruku napisao. Tek cekam da mi saspe svoje misljenje
nsarski nsarski 19:12 29.09.2014

Re: pioniri žanra

nsarski
edit: pozdrav za gošću.

Ja sam ovo na svoju ruku napisao. Tek cekam da mi saspe svoje misljenje


Evo ga misljenje:

"meni je zanimljivo kada procitam kako ti ili neko ko nije iz tog field-a to shvata. jer pacijenti imaju pitanja koja su, naravno, egocentricna. a ti, posto nemas interesa za implant kao pacijent, vidis celu stvar iz meni nove perspektive (i.e. layman who is not a patient). ili intelligent-scientist-layman.
sve u svemu verno prikazano i nadam se drugima interesantno. jer ljudi cesto izgube perspektivu koliko je taj uredjaj neverovatan. science fiction is here."


Dakle, ovaj blog je dobio prelaznu ocenu. That's nice.


Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:13 29.09.2014

Re: pioniri žanra

nsarski
... ntelligent-scientist-layman...
Dakle, ovaj blog je dobio prelaznu ocenu. That's nice.

Мислим да си ову оцену добио на крвне везе!


Знам ауторку, којој си ти аутор, и њена је строгост пословична!
zilikaka zilikaka 19:54 26.09.2014

4

Obožavam ovakve tekstove.
Baš ste lepo objasnili.
nsarski nsarski 19:57 26.09.2014

Re: 4

zilikaka
Obožavam ovakve tekstove.
Baš ste lepo objasnili.

Gracias!

P.S. Sta ste, bre, svi poceli da mi persirate!? I feel so distant (Caspar Hauser)
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 20:30 26.09.2014

Re: 4

pa ka'ci de smartist od sve đece (dobro, Alse i ti )... a ne dao ti bog da ti se dete razboli od srednjeg uha u srbiji majčici zemlji... mi smo bitku vojevali prethodne godine pošto smo natrčali na nekakvog butchera... užas, anyone, avoid dr Ostojič in NS. katastrofa lik, da se seče da se buši fazon.
nsarski nsarski 20:36 26.09.2014

Re: 4

. mi smo bitku vojevali prethodne godine pošto smo natrčali na nekakvog butchera... užas, anyone, avoid dr Ostojič in NS.


Zapravo, NS je jedno mesto gde se ovakve intervencije rade. Ne znam koliko uspeha imaju, ali rade. I deluju ozbiljno. Naravo, nisu svi takvi.

a ne dao ti bog da ti se dete razboli od srednjeg uha u srbiji majčici zemlji...

Pa, moja deca ne zive u Srbiji, tako da se ne plasim.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:37 26.09.2014

Re: 4

Не, стварно сте лепо објаснили.
Маја и ти.

Него, питај Мају, да ли ова врста напретка значи да ћемо, једног дана, имати софтверски имплант за певачки слух, да и нама црногорске поврзме сване, да с мање муке певамо 'имну (јес'да има три тона, али, није то мало).

Шалим се, али не баш до краја. Пошто се ова ствар софтверски тера, а то иде ка минијатуризацији јаких хардвера и све моћнијом софтверу, не видим никакав проблем да се у софтвер угради контрола извођења тражених тонова.
nsarski nsarski 20:44 26.09.2014

Re: 4

Пошто се ова ствар софтверски тера, а то иде ка минијатуризацији јаких хардвера и све моћнијом софтверу, не видим никакав проблем да се у софтвер угради контрола извођења тражених тонова.

Ja mislim da je to "iza coska" - samo sto nije.

A sto se Crnogoraca tice, tu nemaj brige. Mozda ce nauka i tehnologija toliko uznapredovati da jednog dana svi budemo Montenegrini. Ej, totalni mir duha i svesti! Ja to zelim.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:54 26.09.2014

Re: 4

nsarski
Mozda ce nauka i tehnologija toliko uznapredovati da jednog dana svi budemo Montenegrini. Ej, totalni mir duha i svesti! Ja to zelim.

Мир духа и свести и вера у себе. Нема већег и мањег народа.
zilikaka zilikaka 21:07 26.09.2014

Re: 4

P.S. Sta ste, bre, svi poceli da mi persirate!?


Ma nije nego si ti počeo sam sebi, ko da se spremaš za kralja.

...a zaboravio si da je prvi navedeni autor tvoja ćerka. Zato množina.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 21:23 26.09.2014

Re: 4

nsarski


Zapravo, NS je jedno mesto gde se ovakve intervencije rade. Ne znam koliko uspeha imaju, ali rade. I deluju ozbiljno. Naravo, nisu svi takvi.

Pa, moja deca ne zive u Srbiji, tako da se ne plasim.


Dr. Nata Topolska, u SRB uvek ženskog saradnika birati. Ne plašim se ni ja, just sayin'. Inače, kada se izignorišu sve gluposti, a postoje sredstva, Srbija je lepo mesto za odrastanje (srpske) dece. Ili barem period odrastanja. Uozbiljiće se, verujem, i država, posle trenutačne garniture, pa će se napraviti adekvatni programi za našu decu da odrade barem koji razred, nauče jezik, zavole ambijent, i bore se za svoju zemlju tamo gde su.
myredneckself myredneckself 11:28 27.09.2014

Re: 4

nsarski
I feel so distant (Caspar Hauser)


Pa, onda gledaj da se integrišeš što pre.

A propos Hauzera, ima F. Trifo film na sličnu temu, L'enfant sauvage.

nsarski
P.S. Ovaj tekst je slobodna verzija predavanja koje je autorka održala prošle nedelje na jednoj konferenciji....
Ja sam ovo na svoju ruku napisao. Tek cekam da mi saspe svoje misljenje

Za autorku, a za ghost author-a, držim šipke. Nadam se da ćeš dobro proći.

deset_slukom deset_slukom 20:05 26.09.2014

Taj aparat

je dobar za poboljšanje prijema, ali je još bolji za reprodukciju.


nsarski nsarski 20:07 26.09.2014

Re: Taj aparat

deset_slukom
je dobar za poboljšanje prijema, ali je još bolji za reprodukciju.



Daaa! Kako bese: Happy hole, ili nesto tako?

P.S. Nasao sam: glory hole.
Briljantno! Mada se ovim nacinom ne povecava reprodukcija, ako smem da dodam.Nekako, kao da si promasio temu...

EDIT: Kakav nesporazum! Ja sam mislio da ti pod "horna" podrazumevas horny, a za "reprodukciju"...pa, deca i to. Otud moj komentar.
Izvini. Ispao sam glup, imas pravo.

Sto se tice ozvucenja i slicnih gadgeta, ja o tome nemam pojma. Ti ocevidno imas.



deset_slukom deset_slukom 22:00 26.09.2014

Re: Taj aparat

nsarski
kao da si promasio temu...


Naravno da nisam, samo si ti glup. Verujem da bi Betoven bio zadovoljniji da je u kući imao ovo sa slike. U pitanju je horna, u oba slučaja.
nsarski nsarski 22:09 26.09.2014

Re: Taj aparat

Naravno da nisam, samo si ti glup. Verujem da bi Betoven bio zadovoljniji da je u kući imao ovo sa slike. U pitanju je horna, u oba slučaja.


Zao mi je sto sam izneverio tvoja ocekivanja. Be well.
deset_slukom deset_slukom 22:18 26.09.2014

Re: Taj aparat

nsarski

Zao mi je sto sam izneverio tvoja ocekivanja. Be well.


Ne razumem tvoju odurnu reakciju, kada si u blog stavio čak dve ilustracije sa hornama za prijem signala?

Mislim da mnogi ne znaju kako se horna i danas koristi za reprodukciju. Aj' zdravo.
deset_slukom deset_slukom 11:49 27.09.2014

Re: Taj aparat

nsarski

Zao mi je sto sam izneverio tvoja ocekivanja. Be well.


Vidim da ova tvoja izjava dobija preporuke a i ja sam malo razmislio o ovom sukobu, zato što sam duboko povređen.

Dakle, ova izjava, prevedena, znači: Samo budala govori uglednom naučniku da je glup.

Prvi put sam, posle izvesnog broja godina na blogu, pogledao ko se krije iza nekog nick-a. Glupo je reći (pravom) doktoru nauka da je glup, ne znam da li bih to napisao da sam znao.

S druge strane, reagovao sam na postupak. Izvrgavanje ruglu bezazlenog, dobronamernog priloga gosta na sopstvenom blogu je zao i glup postupak. Ne znam koji je razlog za to, mogu samo da pretpostavim da mi pamtiš neko pisanje od ranije. Šta god da mi zameraš, ja svojim neistomišljenicima zameram mnogo gore stvari.

Ako ovako postupaju ugledni naučnici, pretpostavljam da mi, neugledni neistomišljenici, treba da se međusobno sačekujemo, hladnim oružjem, iza uglova?
milisav68 milisav68 12:26 27.09.2014

Re: Taj aparat

deset_slukom
nsarski

Zao mi je sto sam izneverio tvoja ocekivanja. Be well.


Vidim da ova tvoja izjava dobija preporuke a i ja sam malo razmislio o ovom sukobu, zato što sam duboko povređen.

Dakle, ova izjava, prevedena, znači: Samo budala govori uglednom naučniku da je glup.

Prvi put sam, posle izvesnog broja godina na blogu, pogledao ko se krije iza nekog nick-a. Glupo je reći (pravom) doktoru nauka da je glup, ne znam da li bih to napisao da sam znao.

S druge strane, reagovao sam na postupak. Izvrgavanje ruglu bezazlenog, dobronamernog priloga gosta na sopstvenom blogu je zao i glup postupak. Ne znam koji je razlog za to, mogu samo da pretpostavim da mi pamtiš neko pisanje od ranije. Šta god da mi zameraš, ja svojim neistomišljenicima zameram mnogo gore stvari.

Ako ovako postupaju ugledni naučnici, pretpostavljam da mi, neugledni neistomišljenici, treba da se međusobno sačekujemo, hladnim oružjem, iza uglova?

U pitanju je nesporazum, čovek se izvinio naknadno.
EDIT: Kakav nesporazum! Ja sam mislio da ti pod "horna" podrazumevas horny, a za "reprodukciju"...pa, deca i to. Otud moj komentar.
Izvini. Ispao sam glup, imas pravo.

Sto se tice ozvucenja i slicnih gadgeta, ja o tome nemam pojma. Ti ocevidno imas.

deset_slukom deset_slukom 12:57 27.09.2014

Re: Taj aparat

milisav68

U pitanju je nesporazum, čovek se izvinio naknadno.


"Izvinio se", dosolio, i obrisao glupu fotografiju.

Ako ćemo tako, i ja sam izbacio sliku dekadentnih horni i zamenio je prikladnijom, da ne bih povređivao osećanja onih koji cene isključivo duhovne vrednosti.
nsarski nsarski 14:57 27.09.2014

Re: Taj aparat

S druge strane, reagovao sam na postupak. Izvrgavanje ruglu bezazlenog, dobronamernog priloga gosta na sopstvenom blogu je zao i glup postupak. Ne znam koji je razlog za to, mogu samo da pretpostavim da mi pamtiš neko pisanje od ranije. Šta god da mi zameraš, ja svojim neistomišljenicima zameram mnogo gore stvari.


Zao mi je zbog nesporazuma, zaista. Meni se ucinilo da je u pitanju nekakav trol, bez ikakve veze sa temom. Pa sa stoga pokusao da ostanem u istoj ravni.
Ispostavilo se da nisam dobro razumeo, i da sam ispao glup. OK, jesam.
A da imam nesto licno protiv tebe (zbog ranijeg pisanja, kako ti pomisljas) - veruj mi, ja nemam pojma sta je ko ranije pisao (ukljucujem tu i sebe). Nema u celoj stvari nikakvog "dubljeg" znacenja - prosto omaska.
deset_slukom deset_slukom 15:03 27.09.2014

Re: Taj aparat

nsarski
Meni se ucinilo da je u pitanju nekakav trol, bez ikakve veze sa temom.


Hm... kao fizičar, nisi uočio vezu između Betovenove trubice i horne?

OK. Da zaboravimo sve.
mirelarado mirelarado 20:42 26.09.2014

Асоцијација на белешку испод маргине

Свега две године пошто је Кајден објавио роман Киборг Ф.Ф. Копола снимио је један од најбољих филмова светске кинематографије, код нас познат као Прислушкивање, што је сасвим оправдана адаптација оригиналног наслова The Conversation, jeр, реч је о професионалном агенту - прислушкивачу, Харију Колу, којег маестрално игра Џин Хекман. Он користи тада најсавременију опрему за прискушкивање туђих приватних разговора, усред градског жамора и гунгуле. Када бисмо данас гледали тај филм, у односу на импланте који се сада уграђују у ухо и њихове могућности, сва та Харијева техничка чудеса изгледала би нам као она Бетовенова трубица с почетка текста.

JJ Beba JJ Beba 21:05 26.09.2014

Re: Асоцијација на белешку испод маргине

Прислушкивање,



Он користи тада најсавременију опрему за прискушкивање туђих приватних разговора, усред градског жамора и гунгуле

pto mnjemu lično niuje pomogli - i sam je bio prisluškivan
i nad popom ima pop
nsarski nsarski 21:05 26.09.2014

Re: Асоцијација на белешку испод маргине

Da, ovo je bio uspesan triler (zaradio veliku lovu) koji je tada slavio tehnolosku mogucnost da se mikrofon fokusira na odredjeni cilj i eliminise sumove. U onom linku koji sam dao My Bionic Quest for Bolero pominje se "stochasic resonance" - koncept koji je kljucan za usavrsavanje elektronike kohlearnih implanta. Stochastic resonance
mirelarado mirelarado 21:24 26.09.2014

Re: Асоцијација на белешку испод маргине

i nad popom ima pop


Увек. Незабораван је крај филма, у том смислу.
anfieldroad anfieldroad 22:40 26.09.2014

Re: Асоцијација на белешку испод маргине


Uloga zivota Dzina Hekmana. Skoro gledao. Ramek delo. Kulminacija paranoje.
princi princi 08:59 27.09.2014

Re: Асоцијација на белешку испод маргине

Kulminacija paranoje.

Ili, u svetlu onoga što znamo o NSA i Snowdena, možda, ipak, ne?
mirelarado mirelarado 21:06 27.09.2014

Re: Асоцијација на белешку испод маргине

koncept koji je kljucan za usavrsavanje elektronike kohlearnih implanta. Stochastic resonance


Кохлеарни импланти су заиста задивљујуће достигнуће, а то важи и за прецизност и умеће хирурга који обављају захват.

Хвала гошћи ауторки, и теби НШарски, за овај чланак. Надајмо се да ће овакве операције моћи да се обављају и код нас.
nsarski nsarski 22:04 27.09.2014

Re: Асоцијација на белешку испод маргине

Надајмо се да ће овакве операције моћи да се обављају и код нас.

Koliko znam, kod nas se nesto od ovoga radi u Bg. i Novom Sadu.
Hansel Hansel 22:08 27.09.2014

Re: Асоцијација на белешку испод маргине

Надајмо се да ће овакве операције моћи да се обављају и код нас.

Обављају се, уграђују се импланти. За оне којима осигурање то не покрива (у случају губитка слуха после, мислим, 18. године, мада има неких изузетака), уградња кошта неколико десетина хиљада евра (40.000, ако се добро сећам једног случаја).

П. С. На овом сајту пише да цена једног износи 15-20 хиљада. Онај износ од 40.000 се можда односио на цену уградње у оба уха.
mirelarado mirelarado 16:32 28.09.2014

Re: Асоцијација на белешку испод маргине

Koliko znam, kod nas se nesto od ovoga radi u Bg. i Novom Sadu.



Обављају се, уграђују се импланти.


То је одлична вест! Ма колико операција била скупа, јефтиније него ако би морало да се путује у иностранство.
marco_de.manccini marco_de.manccini 21:03 26.09.2014

мало лаичке радозналости

Занимљиво је да се процедура ради и на бебама (схватам из текста да је што раније то боље, због улоге слуха у формирању говора). Ипак, да ли то значи да кохлеа не расте? Или расте али не тако много да би било важно? Или се електроника замени кад кохлеа постане превелика?
nsarski nsarski 21:08 26.09.2014

Re: мало лаичке радозналости

marco_de.manccini
Занимљиво је да се процедура ради и на бебама (схватам из текста да је што раније то боље, због улоге слуха у формирању говора). Ипак, да ли то значи да кохлеа не расте? Или расте али не тако много да би било важно? Или се електроника замени кад кохлеа постане превелика?

Pa, ja odgovaram kao laik, ali ta elektroda, cini mi se, moze da se implantira (ugura) sve vise kako kohlea raste. Ipak, moram da pitam autora, pa da javim.
Elektronika svakako moze da se poboljsa bez dodatnih hirurskih ntervencija.
nikvet pn nikvet pn 13:18 27.09.2014

Re: мало лаичке радозналости



Апсолутно фантастична операција и учинак.

moram da pitam autora, pa da javim.


Додај још мало питања.

Locus operandi је грозан. Најтврђа кост организма, тотално недоступна. И ипак је нађен приступ. Изванредно. Мада, чини се мало инвазиван. Што је опет премала цена за такав фантастичан надоместак чула.

Мора ли тако ? Може ли мање инвазивно ? Неинвазивни приступ био би сондом, као у случају жучне кесе нпр. Али зато је потребно апсолутно тачно лоцирати кохлеу. Како ? Може ли се скенирати лобања и направити три-Д снимак ? Ако се може лоцирати хипофиза за зрачење зашто не и кохлеа за сондирање ? Свакако да се ради у том смеру. Које су препреке, докле се стигло ?

marco_de.manccini marco_de.manccini 16:43 27.09.2014

Re: мало лаичке радозналости

Elektronika svakako moze da se poboljsa bez dodatnih hirurskih ntervencija.

Да, има смисла, у праву си, вероватно може да се - штима.
nsarski nsarski 17:04 27.09.2014

Re: мало лаичке радозналости

Најтврђа кост организма, тотално недоступна.


Koliko sam upoznat, ovu proceduru (busenje kroz tu kost) je izmislio zubar. Naime zubari koriste busilice koje se vrte na 150 000 i vise puta u minuti, pa je ta zubarska tehnologija primenjena u ove svrhe. Disciplina se, inace, zove neurootologija (nekad se kaze neurotologija).
Invazivnost je u mnogim slucajevima neophodna: naime, nekad dodje do osifikacije (okostavanja) na ulazu u kohleu i taj deo kosti mora da se ukloni. Onaj klip pokazuje kako se to radi. Rekao bih da to nekom obicnom sondom ne bi moglo da se izvede.
Ostala pitanja cu proslediti autoru (ona je u Njujorku, pa i odgovor ne treba ocekivati istog trenutka).
nsarski nsarski 16:15 29.09.2014

Re: мало лаичке радозналости

Evo profesionalnog odgovora:

"kohlea je adult size kada se dete rodi! samo lobanja raste ali je elektroda dovoljno dugacka da se deo koji je van kohlea-e malo uncoil. onaj deo koji je u kohlei ostaje tu gde je."

Fascinating, rekao bi Mr. Spock.


nsarski nsarski 16:31 29.09.2014

Re: мало лаичке радозналости

Додај још мало питања.

Evo jos nekoliko interesantnih podataka koje mi je poslala autorka:

za sada lifetime implanta je oko 30godina tj lifetime receiver/stimulator koji je deo ispod koze kojem procesor izdaje komande. procesor se u proseku menja svakih 5 godina kada tehnologija postane bolja.

elektrode imaju izmedju 16-22 kontakta (zavisno od manufacturer) , ali se prednost ne vidi u vise od 8 kontakta. tj 7 kontakta je bolje od 1-og, ali 9 ili 22 nije bilje od 8. da bi postojala mogucnost usavrsavanja procesora bez potrebe vadjenja elektrode, ugradjeno je ekstra kontakta. moguce je da ce ti ekstra kontakti u nekom trenutku postati potrebni.
ono u cemu jos ima nedostatka je "sound localozation" i "music appreciation." speech development je dosao skoro do savrsenosti.
interesantno je da deca koja uce engleski jezik sa implantima (australija i amerika proizvode najvise koriscene implante--Cochlear Corp i Advanced Bionics) imaju odlican govor i razumevanje, dok deca u kini ne napreduju tako dobro. kineski jezik je pun muzickih intonacija, i zato deca nemaju iste dobre rezultate...
marco_de.manccini marco_de.manccini 18:18 29.09.2014

Re: мало лаичке радозналости

Auu, ipak dakle prva opcija - ne raste. Zanimljivo. I baš zgodno za ovu namenu.
princi princi 21:17 26.09.2014

Sećam se

na Cambridgeu neke baje, jbmlga sad, da li sa Control Engineeringa ili sa Cavendisha dali neku prezentaciju o mehanici uveta, nelinearnim feedback sistemima, tom aktivnom pojačavanju, čudima, ono, pojačavanju tihih i stišavanju glasnih signala, na nekom šašavom passbandu čitavog tog slušnog aparata. To je bilo neke 2002. a vidiš sad već prave čitave sisteme. Thomas Duke, se zove baja, sad sam našao. Ćudo. Bravo, Švrakići!
nsarski nsarski 21:41 26.09.2014

Re: Sećam se

princi
na Cambridgeu neke baje, jbmlga sad, da li sa Control Engineeringa ili sa Cavendisha dali neku prezentaciju o mehanici uveta, nelinearnim feedback sistemima, tom aktivnom pojačavanju, čudima, ono, pojačavanju tihih i stišavanju glasnih signala, na nekom šašavom passbandu čitavog tog slušnog aparata. To je bilo neke 2002. a vidiš sad već prave čitave sisteme. Thomas Duke, se zove baja, sad sam našao. Ćudo. Bravo, Švrakići!


Da, ja mislim da u tom pravcu treba traziti napredak.
anfieldroad anfieldroad 22:50 26.09.2014

pitanje


Mnogi ljudi pate od problema non-stop zujanja u usima. To ima svoje ime, ali sam ga zaboravio. Da li bi bilo moguce tom metodom leciti ovu bolest ili bolje, poremecaj?
Verovatno je ovog trenutka taj zahvat preskup, enivej...
Inace, isao sam na sajt ljudi koji imaju ovaj problem, zato sto sam provalio kod sebe neke pocetke. Nude jedni drugima savete, bapske lekove i sl., jer medicina im nije pomogla. I jos provaljujem da ih je gomila...
mirelarado mirelarado 23:01 26.09.2014

Re: pitanje

Mnogi ljudi pate od problema non-stop zujanja u usima. To ima svoje ime, ali sam ga zaboravio. Da li bi bilo moguce tom metodom leciti ovu bolest ili bolje, poremecaj?


Одговорићу ти из личног искуства. Како ми је лекар рекао, медицина још увек нагађа шта је узрок тој појави. С временом се навикнеш, престанеш да обраћаш пажњу на то зујање, и потом га више не примећујеш.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:14 26.09.2014

Re: pitanje

mirelarado
... и потом га више не примећујеш.

Јесте, ако не утрипујеш да то циферблат гребе секундара твога унутрашњег сата, и да његова опруга зврчи. Бррр! не треба ти више будилник -- бојиш се да заспеш. Има да сат стане.
mariopan mariopan 23:15 26.09.2014

Re: pitanje

Mnogi ljudi pate od problema non-stop zujanja u usima. To ima svoje ime, ali sam ga zaboravio

Tinitus?
mirelarado mirelarado 23:35 26.09.2014

Re: pitanje

ако не утрипујеш да то циферблат гребе секундара твога унутрашњег сата, и да његова опруга зврчи.


Или да присуствујеш концерту филхармонијског оркестра...
Hansel Hansel 23:54 26.09.2014

Re: pitanje

Јесте, али ја се не навикавам на свој. Пишти, брате, па цепа.

Anfieldroad (и ја хтео да поставим слично питање; мада, кохлеарни имплант се уграђује само у случајевима глувоће и јако је скуп за наше појмове) и Мирела, ево шта сам ја сазнао и шта ми је прилично било помогло, али не могу да се нон-стоп кљукам таблетама: прве две недеље 3х2 таблете гинка (препоручен би Гинкомакс, али га последњих година код нас нема у оригиналној "формулацији" -- како кажу фармацети; ово због неких наших сулудих прописа), па онда ваљда нередне две 3х1, па 2х1 (ако вас баш занима, наћи ћу ту препоруку па ћу на ПП да јавим). Уз то Бе-комплекс (или само Б6), магнезијум и таблете селена. То је имало ефекта, док нисам смањио гинко... Треба контролисати и притисак.

Има један трик који сам чуо да се користи на Западу -- носи се нешто попут слушног апарата на коме се подеси фреквенција (која је иста као она коју чујемо), а онда се намести супротна фаза, па се оне пониште и тако се тинитус елиминише или значајно смањи. Не знам колико кошта, а некад бих волео мало тишине (мада уме ово да буде толико јако да га чујем и кроз буку оних бучних градских аутобуса)

Јесте, ако не утрипујеш да то циферблат гребе секундара твога унутрашњег сата, и да његова опруга зврчи.

Мени, вала, зврчи (цијуче, заправо) већ једанаест година, једва сам имао 30 када је почело, можда да тражим право на раније пензионисање, с обзиром на очекивани краћи животни век?!
anfieldroad anfieldroad 02:30 27.09.2014

Re: pitanje

Tinitus?



Upravo ! Hvala !


Има један трик који сам чуо да се користи на Западу -- носи се нешто попут слушног апарата на коме се подеси фреквенција (која је иста као она коју чујемо), а онда се намести супротна фаза, па се оне пониште и тако се тинитус елиминише или значајно смањи. Не знам колико кошта, а некад бих волео мало тишине


Da. Za taj fazon sam "cuo" upravo na njihovom sajtu.
Inace, meni je najbliza rec- zujanje. Nije kod svakoga isto, ali kod mene je taj neki zvuk, nikako otkucavanje sata. U poslednje vreme moram da ostavim TV ukljucen da bih mogao da zaspim. Uopste nije prijatno, mogu vam reci...
Atomski mrav Atomski mrav 13:04 27.09.2014

Re: pitanje

Inace, meni je najbliza rec- zujanje. Nije kod svakoga isto, ali kod mene je taj neki zvuk, nikako otkucavanje sata. U poslednje vreme moram da ostavim TV ukljucen da bih mogao da zaspim. Uopste nije prijatno, mogu vam reci...

Nešto poput belog šuma? Pištanje ali neka vrlo visoka frekvencija? Imao sam jedan punjač za mobilni koji je odavao sličan zvuk... Ili možda više kao neko šuštanje...
Bio sam na audiometriji i rekli su mi da u stvari imam odličan sluh te da mogu čuti svakakve šumove i tu neku vrstu "pozadinske buke"...

P.S. Kažu da je uzročnik (ili jedan od uzročnika) tinitusa - stres.
Hansel Hansel 17:17 27.09.2014

Re: pitanje

P.S. Kažu da je uzročnik (ili jedan od uzročnika) tinitusa - stres.

Можда у неким случајевима. Мени се мој "одврнуо" после упале уха.

А могу и неки лекови да изазову неке врсте (врсте, пошто је термин "тинитус" очигледно превише уопштен).
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 16:03 02.10.2014

Re: pitanje

Мени, вала, зврчи (цијуче, заправо) већ једанаест година, једва сам имао 30 када је почело, можда да тражим право на раније пензионисање, с обзиром на очекивани краћи животни век?!

Како ми је лекар рекао, медицина још увек нагађа шта је узрок тој појави. С временом се навикнеш, престанеш да обраћаш пажњу на то зујање, и потом га више не примећујеш.

super ako možeš. kolega moje mame je to imao (dobio posle vakcinacije protiv velikih boginja), stigao skoro do penzije i više nije mogao da izdrži - obesio se zbog tog zujanja, kako je naveo u oproštajnoj poruci. navodno mu se s godinama pojačavao taj zvuk.

i mojoj mami su rekli da ne znaju poreklo tog zujanja, s tim što ga ona čuje samo noću, kada treba da zaspi, kad je tišina.
nsarski nsarski 19:47 02.10.2014

Tinitus

Koliko sam saznao od strucnjaka, tinitus je misteriozna stvar. Ne zna se precizno uzrok (mada te vakcinacije i sl. mogu da doprinesu, ali nisu jedini uzrok), ne zna se kako se eliminise. Vrsene su operacije, zahvati raznih vrsta, ali to ne uspeva uvek.
Najzad, doslo se do stava kao kod fenomena "fantomski ud". Recimo, neko izgubi ruku, zivi tako, ali svrbe ga, ili bole, delovi te ruke koje nema. To je kao neki "eho", ciji je izvor tesko pronaci.

Zajebana stvar.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 23:21 02.10.2014

Re: Tinitus

fantomski ud

(iako su moje asocijacije skoro uvek eroCke, suzdržaću se :))
mislim da je taj fantomski ud više psihološka stvar, a ova sa tim zujanjem fizička i realna. ipak, zuji ti u uhu koje imaš, koje nije oštećeno, a ako te svrbi ud koji ti je amputiran...m?
mariopan mariopan 23:14 26.09.2014

..

Fantastično je šta su naučnici uradili na polju kohlernih implanta.

Zamisli dete koje ne čuje od rođenja i najzad, posle operacije, može da čuje glas majke, da nauči da govori i ne bude izolovano u tišini celog života kako je to ranije bilo?

Tražila sam snimak na jutjubu ali ne mogu da ga nađem, da se rasplačeš kada vidiš bebu kako se smeje kada prvi put čuje glas majke.

Kod nas se na VMA radile operacije sluha (stapedoplastika), ne znam koliki je procenat uspešnih, znam za neuslpele operacije i ne znam da li je posle neuspele operacije moguće povratiti sluh tim ljudima na neki drugi način?

Slušni aparati pojačavaju sve zvuke, i buku iz okoline, i to je njihova mana. Zato stari ljudi izbegavaju da ih koriste, nose ih samo pod moranje.
Većina nagluvih ljudi čuje neke tonove a neke ne čuje.
Kada aparat pojača sve zvuke on pojača i one koje čovek već dobro čuje + pojača i zvuke iz okoline.
To stvara zaglušujuću buku koju neki ljudi teško podnose.

Osim toga, teško je odrediti stepen oštećenja sluha kod dementnih starih ljudi, oni ne sarađuju dobro u tome i nije im verovati da nešto ćuju ili ne čuju dok se pregled oštećenja sluha obavlja.

Treba obratiti pažnju i na to koliko je osoba sposobna da sarađuje, kada se određuje stepen oštećenja sluha.

Tek posle smrti moje tetke, kada sam njen nikad nošeni slušni aparat odnela kod stručnjaka, jer sam želela da ga nekome poklonim, saznala sam da je taj (vrlo snažan) digitalni slušni aparat bio pojačan do maksimuma, što je verovatno i bio razlog da ga ona nije nikad nosila (i tako nervirala sve nas).
Ne znam kako to niko nije proverio?
Digitalni slušni aparati se podešavaju u specijalizovanim ustanovama i to rade stručnjaci, ( trebalo bi da rade)... to niko od nas, niti ona sama, nije mogao da pojača niti stiša. Niti smo mi mogli znati da joj je podešen tako glasno da ona ne može da ga nosi.
Mnogo puta sam pomislila kakvu smo joj neporavdu činili kada smo je opominjali da ga stavi da bismo se razumeli.
myredneckself myredneckself 10:43 27.09.2014

Re: ..

mariopan
Zamisli dete koje ne čuje od rođenja i najzad, posle operacije, može da čuje glas majke, da nauči da govori i ne bude izolovano u tišini celog života kako je to ranije bilo?

Ovo što sam ja našla slama srce, stvarno.



srdjan.pajic srdjan.pajic 02:31 27.09.2014

Furije

Naime, treplje na širokom kraju puža reaguju na tonove visoke frekvencije, dok na uskom kraju detektuju niske tonove. Implant, ili “elektroda”, treba da stimuliše tačno one treplje koje odgovaraju frekvenciji spoljašnjeg zvuka, kako bi se zvučni signal verno preneo na nerv: viši tonovi treba da stimulišu treplje na ulazu u kohleu, dok niži stimulišu bazu kohlee.


Da, ovog se sećam iz akustike, uvo je, valjda, senzorni organ koji radi u frekventnom domenu, i taj puž u suštini obavlja real-time Furijeovu transformaciju zvučnog signala. Tako da ka mozgu idu semplovi spektra, umesto vremenskog oblika zvuka. Mozak posle, valjda, radi inverznu transformaciju. Nisam samo siguran šta i kako ide sa fazom, jer je i ona potrebna za rekonstrukciju.

Odličan tekst, baj d vej. I našoj klinki su na dan No. 1 merili sluh, rutinski, upravo zbog ovog u tekstu pomenutog razloga. Pa je to radila neka pripravnica i onda je ispalo da beba ne čuje na jedno uvo. Mi se, naravno, odsekli, ali je posle glavna sestra ponovila merenje, i sve je bilo u redu.
alselone alselone 10:02 27.09.2014

Koliko mi malo znamo o srednjem uhu

Bliska osoba cuje samo visoke tonove u jednom uhu jer je kao dete skocila u bazen bez da se pokvasila prethodno. U pitanju je bio mali infarkt srednjeh uha gde je pukao krvni sud. Doktori su samo rekli da bukvalno nista ne mogu da urade, niti znaju u krajnjem slucaju, jedino moze da pije b vitamin ne bi li se nervi malo oporavili i to je sve.

Ovi implanti su sigurno buducnost.
jinks jinks 11:08 27.09.2014

...

Da li su poznati slučajevi ugradnje bioničkih uređaja kod ljudi bez poremećaja sluha ili nekih drugih čula. Mislim, da li se zna kako bi nervni sistem i mozak procesirali neki novi višak informacija generisan od strane bioničkih uređaja ... i da li se zna šta uopšte i kako u tim slučajevima određuje pragove i opsege osetljivosti čula.

nsarski nsarski 17:34 27.09.2014

Re: ...

Da li su poznati slučajevi ugradnje bioničkih uređaja kod ljudi bez poremećaja sluha ili nekih drugih čula. Mislim, da li se zna kako bi nervni sistem i mozak procesirali neki novi višak informacija generisan od strane bioničkih uređaja ... i da li se zna šta uopšte i kako u tim slučajevima određuje pragove i opsege osetljivosti čula.


Pa, sada se radi na slicnim uredjajima koji bi zamenili oko. Ovo je, medjutim, neuporedivo kompleksniji problem. Prvo, vizuelni signal je mnogo slozeniji od zvucnog; drugo, stimulisati ocni nerv je neuporedivo teze od stimulisanja treplji u kohlei. Konceptualno, stvar je veoma slicna: elektronski uredjaj (neka kamerica, na primer) detektuje signal spolja, prebaci ga u (pogodan) elektricni impuls i tim implusom stimulise nerv. Prakticno, to je u slucaju oka veoma slozena stvar, i jos se ne nazire tehnolosko resenje.
Postoje, takodje, i implanti koji pokrecu telesne proteze (protezu ruke, na primer), ali i tu je napredak prilicno otezan.
Mozda moze da se napravi argument da su one proteze koje ima Oskar Pistorijus (onaj sprinter) na nogama bionicki element, ali to su vec akademske diskusije.
Hansel Hansel 19:25 27.09.2014

Re: ...

Prakticno, to je u slucaju oka veoma slozena stvar, i jos se ne nazire tehnolosko resenje.

Да илуструјем делић проблема -- у оку се налазе рецептори који реагују само на одређене типове покрета, на пример.
jinks jinks 19:50 27.09.2014

Re: ...

у оку се налазе рецептори који реагују само на одређене типове покрета, на пример


Slična stvar se može čuti i o principima funkcionisanja mnogo čega drugog unutar ljudskog organizma ...

Naime, radi se o tome da ti sistemi ustvari i ne funkcionisu u potpunosti kao time driven sistemi (imate fizičku pobudu u vidu vremenski definisanog ulaznog signala i odziv na tu pobudu, takođe u vidu nekog vremenski definisanog izlaznog signala), već kao event driven sistemi koji nisu u potpunosti ni zavisni od koncepta vremena.
blogovatelj blogovatelj 03:19 28.09.2014

Re: ...

Pa, sada se radi na slicnim uredjajima koji bi zamenili oko. Ovo je, medjutim, neuporedivo kompleksniji problem. Prvo, vizuelni signal je mnogo slozeniji od zvucnog; drugo, stimulisati ocni nerv je neuporedivo teze od stimulisanja treplji u kohlei. Konceptualno, stvar je veoma slicna: elektronski uredjaj (neka kamerica, na primer) detektuje signal spolja, prebaci ga u (pogodan) elektricni impuls i tim implusom stimulise nerv. Prakticno, to je u slucaju oka veoma slozena stvar, i jos se ne nazire tehnolosko resenje.


Pre dvadesetak godina sam na nekoj naučnoj emisiji na TV-u gledao da u Španiji doktori ugrađuju zdrav umnjak sa sve mesom iz desni u oko, a u umnjak ubacuju kameru koja je spojena na zubni nerv. Taj zubni nerv se spaja sa očnim.
Mislim, oko koje ne funkciše se najpre izvadi, pa se umnjak sa sve mesom ugradi u očnu duplju, nervi se spoje, a onda se oko umnjaka i kamere napravi veštačko oko, koje izgleda kao pravo.
Možda nisam ispričao najbolje šta i kako, jer sam i sam davno gledao, a i nisam uhvatio ceo prilog od samog početka, ali se sećam da sam bio impresioniran pričom.
babmilos babmilos 12:11 27.09.2014

Ahm...

Prvi put vidim fotografiju Penzijasove i Vilsonove antene - zaista ima dosta zgodnih lokacija za na naseljavanje nanosioca "belog dielektričnog materijala"...
nsarski nsarski 17:37 27.09.2014

Re: Ahm...

Prvi put vidim fotografiju Penzijasove i Vilsonove antene - zaista ima dosta zgodnih lokacija za na naseljavanje nanosioca "belog dielektričnog materijala"..

Tek kad su razmontirali antenu, razjurili golubove i ocistili njihov "doprinos" nauci, Vilson i Penzijas su mogli pouzdano da tvrde da signal potice iz svemira, a ne od drugih izvora.
stari62 stari62 18:26 27.09.2014

kh,kh,ocito niste upoznati sa metodama ..

javascript:;
javascript:;
i
t
D

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana