Putovanja

tumaranje

antioksidant RSS / 29.09.2014. u 16:28

премијер је најавио мере за опоравак привреде. мере неопходне, дуго чекане, дуго најављиване, мере чији домет ће бити велики али тешко у позитивном смеру. позната је изрека да је економиста особа која ће вам сутра објаснити зашто данас не фукционише оно што вам је јуче предлагао. да се не бих уклопио у ту дефиницију покушаћу укратко данас да објасним зашто сутра неће функционисати оно што данас примењујемо. наиме, с више страна се чује да смо у таквој ситуацији да морамо штедети и да је штедња императив. штета је само што не постоји забележен случај да се неко штедњом извукао из кризе, нарочито штедњом која директно умањује потрошњу. постоје идеје, не тако нелогичне, да економски потези морају бити контрациклични: штеди се кад показатељи расту, кад крену да падају троши се (инвестира?) да би се подстакао раст. јер ако се у тренутку док привредни показатељи падају почне "стезати каиш" врло је лако упасти у негативну спиралу и пад привреде једноставно убрзати. наравно, нико не каже да се у тренуцима пада треба понашати као пијани милионер већ да се пад може зауставити само инвестицијама, упумпавањем новца у систем. то упумпавање наравно мора бити циљано и не сме се свести на крпљење текућих рупа. јер кад смо већ код пијаног милионера није далеко од исине да смо се тако понашали прилично дуго. број људи у јавном сектору јесте превелики за реални сектор који га финансира али је истовремено и премали за реални сектор који од тог јавног сектора има све катастрофалнију услугу. на страну и то што нико и не покушава да одговори на питање шта тачно чини ту паразитску врсту у јавном сектору? у овом тренутку телеком је у власништву државе и (теоретски) инжењер у телекому доприноси овом друштву исто као и инжењер у теленору. зашто је један паразит а други не? зашто би ико себи допустио да учитеље, лекаре, полицајце... назове паразитима? јер економија није само произвести и продати већ је потребно да ме неко излечи да бих произвео и продао и потребно је да неко ухвати лопова који би ми украо то што сам произвео и продао... паразити нису ни службеници у администрацији (пробајте у било ком тренутку замислити како функционише друтво без и једног запосленог у администрацији). и да се оградим: не кажем да нам администрација није прегломазна, само да не знам колика и каква је. исто важи и за јавни сектор у целини. оно што је највероватније најближе истини је да имамо и вишак и мањак људи. многи су "ухлебљени" а ништа не раде а на многим местима се вапи за довољно стручним и довољно мотивисаним.

елем, да се ја вратим на мере. премијер је мере најавио, биће смањења прихода једном броју грађана, то аутоматски значи и њихову смањену потрошњу. а ако потражња пада, а понуда остане иста цене иду доле, тј - дефлација. ту долазимо до "писма гувернерке премијеру" од 12. септембра у коме образлаже зашто се инфлација у протеклих 6 месеци кретала испод доње границе дозвољеног одступања од циља. (тривија - у оправдања се набраја и то што струја није поскупела). с друге стране премијер је пре пар дана изјавио: " Све бих дао да имамо контролисану инфлацију од два до два и по посто, цене нам не расту, а да нам је тешко, тешко нам је...". да је спреман све да да (па и део пензије својих родитеља о чему је обавестио сваколико грађанство) сасвим је јасно само је нејасно зашто, али зашто ако жели инфлацију ради управо оно чиме ће постићи супротно?

или да нацртам: ако жели десно, зашто окреће волан у лево?

и за крај, опет једна изрека везана за економију: можда она и јесте наука али економисти дефинитивно нису научници. да јесу, с мало више научног ауторитета би постављали питања онима који имају ту моћ да подстицајима усмеравају економију.

 

 



http://www.nbs.rs/internet/latinica/30/pismoVladi_20140912.pdf

http://www.blic.rs/Vesti/Politika/497730/Vucic-Nemam-vremena-da-se-bavim-stanjem-u-Vojvodini



Komentari (201)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

antioksidant antioksidant 16:28 29.09.2014

негативни тастер

stefan.hauzer stefan.hauzer 20:45 29.09.2014

Re: негативни тастер

ciganin sam,al' najlepši

princi princi 16:39 29.09.2014

Kreten!

Све бих дао да имамо контролисану инфлацију од два до два и по посто, цене нам не расту, а да нам је тешко, тешко нам је...

Koja se država izvukla iz ove krize koju pogađa Srbiju sa 2.5% inflacije?

Sjajan tekst, inače.
qqriq qqriq 17:19 29.09.2014

Re: Kreten!

zašto, zašto?
zato što nema pojma. jel pamtite kad je budan sanjao model singapura?
bilo to davno, još u početku..


princi princi 17:38 29.09.2014

Re: Kreten!

kad je budan sanjao model singapura

Beograd na vodi! Zlatibore, legalizuj tu travu da se ne truju ljudi bendžosima.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 18:11 29.09.2014

Re: Kreten!

princi


Sjajan tekst, inače.


word. super napisano, Oksi, razumljivo i jasno, i za nas šumadijske šabane!


samo Ciganin-by-nature može napisati ovako jednostavno i pametno teške i nerazumljive teme!


Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:27 29.09.2014

Re: Kreten!

princi
Sjajan tekst, inače.

Заиста добар текст.
У његову корист:
КРУГМЕН: КАКО СЕ УРУШИЛА СТРАТЕГИЈА ШТЕДЊЕ

Иначе, пара на српском тржишту има килико год да треба, али -- нема пројеката да се у њих улаже.
vanja.t vanja.t 10:31 30.09.2014

.

постоје идеје, не тако нелогичне, да економски потези морају бити контрациклични: штеди се кад показатељи расту, кад крену да падају троши се (инвестира?) да би се подстакао раст.


na makroplanu, štednja je jednako investicije, a ne potrošnja :))
svako podsticanje potrošnje umanjuje mogućnost za investicije, a u našoj zemlji, dodatni problem je što potrošnja povećava uvoz, tj sistemski narušava bdp, preko negativnog neto izvoza.
libkonz libkonz 10:40 30.09.2014

Re: .

svako podsticanje potrošnje umanjuje mogućnost za investicije, a u našoj zemlji, dodatni problem je što potrošnja povećava uvoz, tj sistemski narušava bdp, preko negativnog neto izvoza.

Sad ste našli da kupujete televizore dok Hilandar gori? Taj rad?
Da, penzioneri su poznati po tome što letuju po inostranstvima, kupuju računare, ajfone i automobile.
vanja.t vanja.t 11:00 30.09.2014

Re: .

Da, penzioneri su poznati po tome što letuju po inostranstvima, kupuju računare, ajfone i automobile.

haha ovo isto je govorio i šešelj kada je ušao u vladu mirka marjanovića, i tražio rast penzija, da ne pominjem krkobabića...
ništa ovu zemlju nije unazadilo kao politička ekonomija :)
violina violina 14:09 30.09.2014

Re: Kreten!

sanjao model singapura?


Izmeđ sna i jave je bolno buđenje, model odličan, fale Kinezi, Malajci, Indijci i tradicija. Tekst sa malo, kazuje mnogo.
emsiemsi emsiemsi 05:54 01.10.2014

Re: Kreten!

qqriq
zašto, zašto?
zato što nema pojma. jel pamtite kad je budan sanjao model singapura?
bilo to davno, još u početku..



Зашто се нервирате !?
Нема разлога - биће још горе.
qqriq qqriq 17:54 02.10.2014

Re: Kreten!






Зашто се нервирате !?
Нема разлога - биће још горе.


pa zato.
qqriq qqriq 11:16 03.10.2014

Re: Kreten!

Zlatibore, legalizuj tu travu da se ne truju ljudi bendžosima.


što pre


G.Cross G.Cross 17:45 29.09.2014

Trivia

zasto nije dobro imati 0% inflaciju?
princi princi 18:36 29.09.2014

Re: Trivia

G.Cross
zasto nije dobro imati 0% inflaciju?

Nije problem toliko u inflaciji koliko u merama koje treba doneti da bi se ona držala u niskom rasponu - te mere mogu ubiti svaku želju za investiranjem u nefinansijske instrumente. Ulaganje u nova postrojenja, nove servise je zajebana rabota jer jako teško donosi prinose veće od nekih 5%, 6%, aj da kažemo 7%. Tako da ako neko može uložiti u vrednosne papire Narodne banke Srbije koji, recimo, daju prinos od 10% ili 12%, što bi se jebavao da otvara nova postrojenja, zapošljava ljude i sl?
antioksidant antioksidant 19:07 29.09.2014

Re: Trivia

nema podsticaja (uz pretpostavku da sve cene stoje. ukoliko je inflacija 0 jer neke cene padaju a druge rastu onda dolazi do preraspodele privrednih aktivnosti)
G.Cross G.Cross 19:27 29.09.2014

Re: Trivia

antioksidant
nema podsticaja (uz pretpostavku da sve cene stoje. ukoliko je inflacija 0 jer neke cene padaju a druge rastu onda dolazi do preraspodele privrednih aktivnosti)


A kako je u tom slucaju sa cenom rada (platama)?
antioksidant antioksidant 19:57 29.09.2014

Re: Trivia

mislis na situaciju u kojoj sve cene stoje cena rada je promenjiva? pa onda bi se preko nje diktirala privredna aktivnost (ako raste, raste kupovna moc, raste obim proizvodnje)... ali to su toliko imaginarne situacije da ih cak ni vucic i jorgovanka ne bi mogli izazvati.
G.Cross G.Cross 19:57 29.09.2014

Re: Trivia

Tako da ako neko može uložiti u vrednosne papire Narodne banke Srbije koji, recimo, daju prinos od 10% ili 12%, što bi se jebavao da otvara nova postrojenja, zapošljava ljude i sl?


A ako je inflacija niska zasto NBS placa 12% na obveznice.

Uuups ovo je Trivia za Guvernerku Narodne Banke.

I najvaznije pitanje, gde idu pare prikupljene tim obveznicama?



princi princi 20:16 29.09.2014

Re: Trivia

A ako je inflacija niska zasto NBS placa 12% na obveznice.

Inflacija je niska zato što NBS plaća 12%. Novac skup, potražnja za istim ide dole. Radikali, pardon naprednjaci, su neka čud(oviš)na vrsta populističkih libertarijanaca: tezge na Buvljaku i Zemunu, gradnja bez regulacije i ifnrastrukture (Zemun, Bataja, Sremčica)...
G.Cross G.Cross 20:19 29.09.2014

Re: Trivia

antioksidant
mislis na situaciju u kojoj sve cene stoje cena rada je promenjiva? pa onda bi se preko nje diktirala privredna aktivnost (ako raste, raste kupovna moc, raste obim proizvodnje)... ali to su toliko imaginarne situacije da ih cak ni vucic i jorgovanka ne bi mogli izazvati.


Ne, mislim na situaciju u kojoj niske plate zbog niske inflacije prave vicious circle i vode u deflaciju. Ali da ne kvarim triviju.
G.Cross G.Cross 20:20 29.09.2014

Re: Trivia

princi
A ako je inflacija niska zasto NBS placa 12% na obveznice.

Inflacija je niska zato što NBS plaća 12%. Novac skup, potražnja za istim ide dole. Radikali, pardon naprednjaci, su neka čud(oviš)na vrsta populističkih libertarijanaca: tezge na Buvljaku i Zemunu, gradnja bez regulacije i ifnrastrukture (Zemun, Bataja, Sremčica)...


Ako je nesto skupo zato sto potraznja ide dole to je cist dokaz da trziste ne funkcionise.

nim_opet nim_opet 20:25 29.09.2014

Re: Trivia

G.Cross
Tako da ako neko može uložiti u vrednosne papire Narodne banke Srbije koji, recimo, daju prinos od 10% ili 12%, što bi se jebavao da otvara nova postrojenja, zapošljava ljude i sl?


A ako je inflacija niska zasto NBS placa 12% na obveznice.

Uuups ovo je Trivia za Guvernerku Narodne Banke.

I najvaznije pitanje, gde idu pare prikupljene tim obveznicama?





Inflacija se kontrolise visokom referentnom kamatnom stopom. A novac od obveznica (kao i od svih drugih prihoda) ide u potrosnju ili servisiranje duga. Ne moram da gledam u budzet, oko 75% rashoda su tekuce obaveze, tj. potrosnja. Investicija skoro da i nema, jer su obaveze ogromne, tako da diskreciona potrosnja manje vise ne postoji.
G.Cross G.Cross 20:26 29.09.2014

Re: Trivia

nim_opet


Inflacija se odrzava niskom visokom referentnom kamatnom stopom. A novac od obveznica (kao i od svih drugih prihoda) ide u potrosnju ili servisiranje duga. Ne moram da gledam u budzet, oko 75% rashoda su tekuce obaveze, tj. potrosnja. Investicija skoro da i nema, jer su obaveze ogromne, tako da diskreciona potrosnja manje vise ne postoji.

ali zasto je stopa toliko visoka? I da li treba da bude toliko visoka? Ne znam. Pitam.
G.Cross G.Cross 20:36 29.09.2014

Re: Trivia

....
nim_opet nim_opet 21:23 29.09.2014

Re: Trivia

G.Cross
nim_opet


Inflacija se odrzava niskom visokom referentnom kamatnom stopom. A novac od obveznica (kao i od svih drugih prihoda) ide u potrosnju ili servisiranje duga. Ne moram da gledam u budzet, oko 75% rashoda su tekuce obaveze, tj. potrosnja. Investicija skoro da i nema, jer su obaveze ogromne, tako da diskreciona potrosnja manje vise ne postoji.

ali zasto je stopa toliko visoka? I da li treba da bude toliko visoka? Ne znam. Pitam.

Referentnu kamatnu stopu odredjuje NBS - visinom stope se regulise cena novca na trzistu, tj. njegova ponuda i traznja. Visoka referentna stopa, znaci da je novac skup - skupim novcem se u teoriji sprecava neracionalno ulaganje (niko nije lud da ulaze u projekte koji ce da mu donesu manji prihod od onoga sto mora da plati banci), sprecava neracionalno zaduzivanje, smanjuje kolicina novca u opticaju i sprecava inflacija. Naravno, skupim novcem se smanjuje i investiciona aktivnost i skuplja novac za kakve god obaveze narodna banka ima (u slucaju Srbije, da finansira deficit). Posto Srbija ima uzasan kreditni rejting (u nivou Paragvaja)sa negativnim izgledom, dakle pozajmljivati novac Srbiji je rizicno, jedini nacin da neko kupi te obveznice je da mu se obeca visok prihod - te je kamatna stopa visoka. Za poredjenje, posto se niko ne brine da li ce Amerika da vrati pozajmljeni novac, referentna kamatna stopa na jednogodisnju obveznicu je 0.1%, a na poslednju emisiju srpskih (od 17. Septembra) je 8.2%.

Da li su previsoke? Zavisi kako se posmatra - ako gledamo trzisno, posto ih ni sa ovakvim kamatama ne kupuju (od ove poslednje emisije, prodato je 66%), onda je kamata i dalje preniska da investitoru bude privlacna, tj. rizik je previsok. Ako se gledaju sa razvojnog stanovista - kamate su previsoke, jer je malo projekata u Srbiji koje mogu da odbace istu vrednost u istom periodu da opravdaju ulaganje u projekat umesto u obveznicu. Ako se posmatra sa strane obaveza koje se moraju finansirati, zavisi ko posmatra - za Vladu ocigledno nije previsoka stopa jer ih bas briga ko ce vracati dugove, vazno je napuniti budzet necim.
dikan dikan 21:24 29.09.2014

Re: Trivia

Još bolja šema od bilo kakve proizvodnje je rabat na pozajmljeni novac.
3% od 6 milijardi eura je 180 miliona eura.
Ne bakćeš se uvozom robe ko do sada, sada više nema ko da je kupi, pa je zato prodat Maxi. Sada je fora u zaradi na parama-keš se traži.
Recimo prinudna naplata sa minimalnom zateznom kamatom od inflacije+8%.
I kursne razlike. 15.maja 2012 euro je bio 110 RSD. 15.septembra je cca. 120 RSD. To znači da su penzije i plate u tom periodu već smanjene za 9%.

Ne daj bože da računamo od Avramovo-Slobinog vremena (januar 1994) Tada je 1 DM bila 7RSD. (Euro je maksimalno mogao biti 14 RSD). 14 x 8 = 112. To je suština pljačke naroda, u kursu koji "brani" narodna i ostale banke zarada je 8 puta. Zato su prosečne penzije 22000 RSD. Da su 8 x veće lako bi odvojili 10% za štednju svi.

Jedini biznis koji se sada ovde isplati je da zajašeš keš i kamatica na kamaticu. Zato nema presuda za kriminalce, samo oni i narko karteli imaju keš.I malo rabata na pozajnicu, i malo lihvarske kamate na prinudnu naplati (direktno sa računa skidaju ne sudovi, već narodna banka, poreska uprava i izvršitelji).

Narod, narod u dužničko robstvo, pa sa Notarima sledi oduzimanje stanova po gradovima (ionako smo ih poklonili...).

Dobićemo hleba i igara na TV-u, i stare serije. Škole koje izbacuju disfunkcionalne mlade ljude, već imamo. Krug se polako zatvara.

Prešli ih naši gastarbajteri. Prestali da im izdržavaju stanovništvo, pa sada mora više da zajme, a počeće i da otimaju.
G.Cross G.Cross 21:53 29.09.2014

Re: Trivia

za Vladu ocigledno nije previsoka stopa jer ih bas briga ko ce vracati dugove, vazno je napuniti budzet necim.

Tacno

Sa druge strane, ja licno, kao investitor kupujem obveznice nekih drugih zemalja sa znatno nizom kamatom , a ne kupujem srpske. Zasto?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:22 29.09.2014

Re: Trivia

princi
A ako je inflacija niska zasto NBS placa 12% na obveznice.

Inflacija je niska zato što NBS plaća 12%.

Не плаћа.

НБС РЕФЕРЕНТНА КАМАТНА СТОПА

Upravo je pre neki dan Uprava Ministarstva finansija za javni dug prodala tromesečne dinarske trezorske zapise vredne tri milijarde dinara. Prodati su svi ponuđeni zapisi, a tražnja je zapravo bila dva-tri puta veća od ponude. Kamata na te dužničke hartije iznosi 7,5 posto na godišnjem nivou, što praktično znači da neko ko je sada uložio milion dinara, u maju može očekivati zaradu od nešto ispod 20.000 dinara.
ИЗВОР СА ОСТАЛИМ ПОДАЦИМА
G.Cross G.Cross 22:33 29.09.2014

Re: Trivia

Predrag Brajovic
princi
A ako je inflacija niska zasto NBS placa 12% na obveznice.

Inflacija je niska zato što NBS plaća 12%. Novac skup, potražnja za istim ide dole. Radikali, pardon naprednjaci, su neka čud(oviš)na vrsta populističkih libertarijanaca: tezge na Buvljaku i Zemunu, gradnja bez regulacije i ifnrastrukture (Zemun, Bataja, Sremčica)...

Не плаћа.

НБС РЕФЕРЕНТНА КАМАТНА СТОПА

Upravo je pre neki dan Uprava Ministarstva finansija za javni dug prodala tromesečne dinarske trezorske zapise vredne tri milijarde dinara. Prodati su svi ponuđeni zapisi, a tražnja je zapravo bila dva-tri puta veća od ponude. Kamata na te dužničke hartije iznosi 7,5 posto na godišnjem nivou, što praktično znači da neko ko je sada uložio milion dinara, u maju može očekivati zaradu od nešto ispod 20.000 dinara.
ИЗВОР СА ОСТАЛИМ ПОДАЦИМА


Predraze,

Hvala na ovome.
Ipak par pitanje za razmisljanje.

Zasto bi neko izdao obveznice na samo 3 meseca?

Zasto bi neka drzava izdala obveznice u vrednosti od samo 27 miliona evra. Sam postpupak organizovanja izdavanja obveznica, garancija itd za samo 27 miliona nema smisla.To je jako skupo.

Ovo je jako skup nacin prikupljanja para.


EDIT: Sad procitah citav clanak iz linka

Ovo nije toliko lose:
Država se na domaćem tržištu zadužuje i u obveznicama u evrima, koje se izdaju s rokom otplate na dve, tri ili pet godina, uz godišnju kamatu od oko 4,5 posto. To je svakako veće od evroinnflacije, ali i od godišnjih kamata na štednju u evrima u domaćim bankama, koje se kreću do oko tri procenta



Ovo jeste vrlo lose:
S druge strane, Srbiji je ovih dana snižen kreditni rejting s BB– na B+, što znači da naša državna kasa „trenutno ima sposobnost izvršenja finansijskih obaveza, ali je prisutan visok rizik promene poslovne klime i ekonomskih uslova, kao i visok kreditni rizik”

Jer...

DEFINITION of 'Bond Rating'
To illustrate the bond ratings and their meaning, we'll use the Standard & Poor's format:

AAA and AA:High credit-quality investment grade
AA and BBB:Medium credit-quality investment grade
BB, B, CCC, CC, C: Low credit-quality (non-investment grade), or "junk bonds"
D: Bonds in default for non-payment of principal and/or interest

dolazel dolazel 22:47 29.09.2014

Re: Trivia

Ovo je jako skup nacin prikupljanja para.


I time si odgovorio na prethodna pitanja. Kamata na obveznice visoka jer ih niko nece. Tj mnogo bolje i likvidnije su obveznice drugih zemalja. Da privuce investitore Srbija placa ekstremno visoku kamatu. Nesto slicno (i podjednako glupo) su radili i Grci. Kod Grka se desilo da su pare skupljene obveznicama odlazile u privatne dzepove gde su se pojedinci nenormalno bogatili preko noci, dok je placanje kamate preostalo drzavi sve dok jednom drzava vise nije mogla da placa...i onda bankrot.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:22 29.09.2014

Re: Trivia

Zasto bi neko izdao obveznice na samo 3 meseca?

Текућа ликвидност. Фрка је. Срање. Пада потрошња, барем у делу тржишта које солидно познајем -- ритејл, хорека, дуванска... те зато падају и приходи.

Смањење плата свима јесте лош психолошки механизам. Сви ће да се стисну. Отпуштање је, у овом трену, вероватно бољи метод за штедњу. Они који остану на послу и с парама своју потрошњу неће променити. Но, ово су све зајебане ствари, крупни макроекономски захвати сложених последица. Много је непознаница и несигурних теорија. Баците поглед на Кругмена. Он каже да је штедња смрт.

Да поновим: пара у банкама има. Годишња камата која се може остварити јесте 5-6-7 посто за дугорочна улагања. Штавише, може и повољније: 3,5% стигла ми је понуда једне банке за инвестиционо. (Било би ту скривених трошкова.) Но, нема ко да прави зараду с тим средствима, шта да производиш у земљи где су ципеле 20 евра а оброк на улици 2,5 (од Славије до Калемегдана има преко 100 брзих храна, но -- и оне пропадају).
princi princi 11:28 30.09.2014

Re: Trivia

Но, нема ко да прави зараду с тим средствима, шта да производиш у земљи где су ципеле 20 евра а оброк на улици 2,5 (од Славије до Калемегдана има преко 100 брзих храна, но -- и оне пропадају).

7.5% referentne kamatne stope za ovako opisanu privredu je ogromno. Kao i dodatnih 100 ili 200 hiljada nezaposlenih.
Баците поглед на Кругмена. Он каже да је штедња смрт.

Krugman piše ono što vole da čitaju američki liberali. Njegovi saveti su samo delimično primenljivi na Srbiju. Srbija mora pokušati da privuče manufacturing (+ izradu softvera), jer samo on ima potencijal da ostvaruje veliki rast (kroz strateška partnerstva ne sa Fijatom, nego sa Korejancima, Japosima možda i Kinezima, dakle onima kojima je bitna blizina EU tržišta), mora osloboditi poljoprivredu, i mora graditi infrastrukturu (putevi + rečne luke + skladišni prostor + internet).
alselone alselone 11:52 30.09.2014

Re: Trivia

Njegovi saveti su samo delimično primenljivi na Srbiju.


Velika potrosna stimulise privredu koja proizvodi. Nasa privreda uvozi i velika potrosnja bi samo odletela kao toplota kada zimi otvoris prozor.
princi princi 11:57 30.09.2014

Re: Trivia

alselone
Njegovi saveti su samo delimično primenljivi na Srbiju.


Velika potrosna stimulise privredu koja proizvodi. Nasa privreda uvozi i velika potrosnja bi samo odletela kao toplota kada zimi otvoris prozor.

Da, i ja tako mislim. Kad pogledaš visinu spoljnotrgovinskog deficita Srbije i rast duga, zaključićeš da je Vlada Srbije i NBS, svih ovih godina izdašno ulagala u privrede najvećih spoljnotrgovinskih partnera Srbije: Austrije, Nemačke i Italije. Toliko izdašno da je prodala živote budućih generacija.
princi princi 12:02 30.09.2014

Re: Trivia

Ovo nije toliko lose:
Država se na domaćem tržištu zadužuje i u obveznicama u evrima, koje se izdaju s rokom otplate na dve, tri ili pet godina, uz godišnju kamatu od oko 4,5 posto. To je svakako veće od evroinnflacije, ali i od godišnjih kamata na štednju u evrima u domaćim bankama, koje se kreću do oko tri procenta

Kako nije? Pa ECB referentna kamatna stopa je u ovom trenutku 0.05%. Ova kamata je čak 90 puta veća. Pri čemu je rast EU ekonomije oko 0, dok srpska ekonomija propada brzinom od 1% do 1.5% godišnje (verovatno ove godine i brže zbog šteta od poplava).
vanja.t vanja.t 12:09 30.09.2014

Re: Trivia

princi

alselone
Njegovi saveti su samo delimično primenljivi na Srbiju.Velika potrosna stimulise privredu koja proizvodi. Nasa privreda uvozi i velika potrosnja bi samo odletela kao toplota kada zimi otvoris prozor. Da, i ja tako mislim. Kad pogledaš visinu spoljnotrgovinskog deficita Srbije i rast duga, zaključićeš da je Vlada Srbije i NBS, svih ovih godina izdašno ulagala u privrede najvećih spoljnotrgovinskih partnera Srbije: Austrije, Nemačke i Italije. Toliko izdašno da je prodala živote budućih generacija.


ne, njegovi saveti su u potpunosti primenjivi na srbiju, i primenjeju se. pa čak je i dovođen ovde da promoviše svoju knjigu best seler - ''okončajmo krizu odmah''. inače, krugman je za ekonomiju zaslužio nobelovu nagradu isto kao i obama za mir :) i jeste liberal, ali političkog a ne ekonomskog tipa.
princi princi 12:15 30.09.2014

Re: Trivia

krugman je za ekonomiju zaslužio nobelovu nagradu isto kao i obama za mir

Krugman je Nobela dobio valjda za doprinose New Trade Theory, tj za ono što uopšte nije predmet njegovih op edova u NYT i, uopšte, te makroekonomije.
vanja.t vanja.t 12:36 30.09.2014

Re: Trivia

Krugman je Nobela dobio valjda za doprinose New Trade Theory, tj za ono što uopšte nije predmet njegovih op edova u NYT i, uopšte, te makroekonomije.

nisam čitao, ali će me oduševiti ako si ti stigao da pročitaš :)
ja imam utisak da se nobelova nagrada za ekonomiju dodeljuje u skladu sa vladajućom ekonomsko-političkom paradigmom, otuda dominiraju kejnzijanci, i svako doba ima neku zvezdu tog tipa, nekad je to bio samjuelson, nekad štiglic, ponekad dobije i neki klasičan univerzitetski profesor, posvećenik, istraživač... ali krugman je politička zvezda, takve su mu i kolumne, on drži tribine po sindikatima, inkluzivan je, interesuju ga prava, a ne obaveze... i takav je dogurao i do tadića, dačića, kostića, miškovića ovde :) malo mi je smešno da se jednoj dobroj meri (potrebna ali ne i dovoljna), kao što je smanjenje plata u javnom sektoru i penzija, suprotstavlja krugmanova teorija - koju smo probali xy puta.
alselone alselone 12:59 30.09.2014

Re: Trivia

Kad pogledaš visinu spoljnotrgovinskog deficita Srbije i rast duga, zaključićeš da je Vlada Srbije i NBS, svih ovih godina izdašno ulagala u privrede najvećih spoljnotrgovinskih partnera Srbije: Austrije, Nemačke i Italije. Toliko izdašno da je prodala živote budućih generacija.


I onda stednjom zapravo prestajes da finansiras strance jer spustas cenu svojih proizvoda inflacijom a stvari koje se uvoze postaju skupe. Posto mi trosimo kao pijani baron, svakako nije lose malo to zategnuti i bez Krugmana. Nama je najvaznije da pocnemo nesto, makar ista, da proizvodimo jer sve teorije padaju u vodu u ovakvoj privredi. Kada odredimo to nesto, da bi se to implementiralo to mora biti drzavna strategija, od skolstva, zdravstva, infrastrukture... svega.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 13:00 30.09.2014

Re: Trivia

princi
Ex-Ja
Но, нема ко да прави зараду с тим средствима, шта да производиш у земљи где су ципеле 20 евра а оброк на улици 2,5 (од Славије до Калемегдана има преко 100 брзих храна, но -- и оне пропадају).

7.5% referentne kamatne stope za ovako opisanu privredu je ogromno. Kao i dodatnih 100 ili 200 hiljada nezaposlenih.

Da, ali je ta stopa išla do 20 posto. Znači, sada je sjajna u odnosu na pre. A za ovu privredu svaka referentna stopa veća od 0 je velika. Džaba ti pare kad nema, na domaćem tržištu, kuda s njim. Treba da generišeš neku novu tražnju, a niko ovde nije Apple pa da izbaci SrbPhone 6.

Ponavljam: moraš uštedeti pare. Bolje je, psihološki, da ne ubiješ potrošnju svima delimično, već skroz potrošnju nekima.

Kada je Busola ovde pisao o potrebi zaštite carinama srpske privrede, bio je ismejan. Pisao sam o tome: nejaka srpska privreda ne može da odbrani Srbiju od EU mašine, osobito one subvencionisane, koha time svoj opšti GDP bez milosti izvozi.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 13:00 30.09.2014

Re: Trivia

princi
Ex-Ja
Но, нема ко да прави зараду с тим средствима, шта да производиш у земљи где су ципеле 20 евра а оброк на улици 2,5 (од Славије до Калемегдана има преко 100 брзих храна, но -- и оне пропадају).

7.5% referentne kamatne stope za ovako opisanu privredu je ogromno. Kao i dodatnih 100 ili 200 hiljada nezaposlenih.

Da, ali je ta stopa išla do 20 posto. Znači, sada je sjajna u odnosu na pre. A za ovu privredu svaka referentna stopa veća od 0 je velika. Džaba ti pare kad nema, na domaćem tržištu, kuda s njim. Treba da generišeš neku novu tražnju, a niko ovde nije Apple pa da izbaci SrbPhone 6.

Ponavljam: moraš uštedeti pare. Bolje je, psihološki, da ne ubiješ potrošnju svima delimično, već skroz potrošnju nekima.

Kada je Busola ovde pisao o potrebi zaštite carinama srpske privrede, bio je ismejan. Pisao sam o tome: nejaka srpska privreda ne može da odbrani Srbiju od EU mašine, osobito one subvencionisane, koha time svoj opšti GDP bez milosti izvozi.
princi princi 13:03 30.09.2014

Re: Trivia

Za poredjenje, posto se niko ne brine da li ce Amerika da vrati pozajmljeni novac, referentna kamatna stopa na jednogodisnju obveznicu je 0.1%, a na poslednju emisiju srpskih (od 17. Septembra) je 8.2%.

Da, u Srbiji se naviklo sa frfljanjem tim konceptima kako su kamate od 3%, 4% niske iako čitav razvijeni svet živi u, maltene, bezkamatnom svetu ekonomija sa 0-tim rastom. Retko kome pada na pamet da je tih 8.2% 82 puta veće od 0.1%. Pri tome američka ekonomija na godišnjem nivou raste 2.6%, a srpska neprestano pada.
princi princi 13:08 30.09.2014

Re: Trivia

Da, ali je ta stopa išla do 20 posto. Znači, sada je sjajna u odnosu na pre.

Da, ali tada je ECB referentna kamatna stopa bila 2% i 3% (tj stopa je bila samo 6 do 10 puta veča od ECB stope=. Sad je ECB referentna kamatna stopa 0.05% a srpska vlada pozajmljuje po stopi od 8.2%. Znači relativno su se uslovi zaduživanja izuzetno pogoršali.

Po meni, carine nisu rešenje. Pre treba videti kako ogromnu energiju trgovaca koji prodaju italijansku (ili talijansku), nemačku, austrijsku i drugu robu po Srbiji usmeriti u suprotnom smeru, odnosno kako da isti ti trgovci srpsku robu prodaju (I)talijanima, Nemcima i Austrijancima.
alselone alselone 13:11 30.09.2014

Re: Trivia

Po meni, carine nisu rešenje.

Carine su pre svega politicko pitanje i nema sanse da ih mi mozemo jednostrano uvesti.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 13:17 30.09.2014

Re: Trivia

princi
Po meni, carine nisu rešenje. Pre treba videti kako ogromnu energiju trgovaca koji prodaju italijansku (ili talijansku), nemačku, austrijsku i drugu robu po Srbiji usmeriti u suprotnom smeru, odnosno kako da isti ti trgovci srpsku robu prodaju (I)talijanima, Nemcima i Austrijancima.

Pa, recimo, teško da Srbija ima rešenje za banane ili kafu, a i Bačević je propao. Drugo: proizvodnja je jeftina, efikasna, neekstenzivno zapošljava. Sektor usluga sve je važniji, i uređenost zemlje. Pare se generišu ni iz čega, tako reći.

Carine? Gotovo je. Bila prilika, pa prošla.
Subvencije su njihova prikrivena forma, s istom svrhom.

princi princi 13:46 30.09.2014

Re: Trivia

Sektor usluga sve je važniji

Sektor usluga ne može obezbediti rast i nije slučajno zašto ekonomije koje se baziraju na uslugama beleže mali rast. Što kaže onaj Čeng, glava za šišanje u nekom društvu ima samo toliko, i tu ne možeš povećati produktivnost, kafa se može popiti samo toliko, gudački kvartet ne može 3 ili 4 puta brže da svira neku sonatu, to jednostavno ima svoj limit, nema kapacitet za rast. Drugim rečima, ne vidim da je za Srbiju rešenje da postane nacija kelnera.

Manufacturing, s druge strane, stalno može povećavati svoju produktivnost poboljšavanjem procesa, uvođenjem novih tehnologija, novih hemija...
antioksidant antioksidant 13:48 30.09.2014

Re: Trivia

Sektor usluga ne može obezbediti rast

sem britaniji :)
i luksemburgu?
i vatikanu...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 14:18 30.09.2014

Re: Trivia

princi
Ex-Ja
Sektor usluga sve je važniji

Sektor usluga ne može obezbediti rast i nije slučajno zašto ekonomije koje se baziraju na uslugama beleže mali rast.




Тај сектор свуда узима све већи market share GDPa и тржишта радне снаге (радно екстензиван је).


Келнери?

Срби -- а ово одговорно тврдим -- имају једно од најбољих угоститељских индустрија у Европи, једино у гастрономији заостају. Услуге.
princi princi 14:39 30.09.2014

Re: Trivia

sem britaniji :)
i luksemburgu?
i vatikanu...

Slab rast. Usluge se jako teško prodaju na međunarodnom tržištu. Ne mogu obezbediti, još jednom, rast ekonomije. UK, USA mogu sebi dozvoliti rast od 2%-3%. Srbija, da bi napravila kakav takav catch up sa okruženjem, da ne pominjemo svet, bar 10 godina treba da raste bar 7%. To prevashodno unutrašnja prodaja usluga ne može obezbediti.
antioksidant antioksidant 14:43 30.09.2014

Re: Trivia

To prevashodno unutrašnja prodaja usluga ne može obezbediti.

nisam ni mislio na unutrašnju prodaju usluga već na razmenjive usluge. na primeru vatikana se možda najbolje i vidi - njihova prodaja magle je univerzalna i ne prepoznaje granice :)
srbija (ovo je crni humor) najviše šansi ima u finansijskim uslugama :) da otmemo primat britaniji. lloyds je i onako passe :)
alselone alselone 14:49 30.09.2014

Re: Trivia

Slab rast. Usluge se jako teško prodaju na međunarodnom tržištu. Ne mogu obezbediti, još jednom, rast ekonomije. UK, USA mogu sebi dozvoliti rast od 2%-3%. Srbija, da bi napravila kakav takav catch up sa okruženjem, da ne pominjemo svet, bar 10 godina treba da raste bar 7%. To prevashodno unutrašnja prodaja usluga ne može obezbediti.


Bez obzira na sve, sektor usluga na medjunarodnom trzistu u dobroj meri zavisi od marketinga/kredibiliteta drzave i naroda. Sumnjam da mi tu mozemo napraviti neki prostor za sebe, makar u dogledno vreme.
princi princi 14:57 30.09.2014

Re: Trivia

Bez obzira na sve, sektor usluga na medjunarodnom trzistu u dobroj meri zavisi od marketinga/kredibiliteta drzave i naroda. Sumnjam da mi tu mozemo napraviti neki prostor za sebe, makar u dogledno vreme.

Zasnivanje ekonomije na uslugama je čista magla. To možeš ako je neko spreman da sponzoriše takav lifestyle (kao što je slučaj kod UK i USA), inače je praktično nemoguće prodati usluge. Englezi već decenijama beleže spoljnotrgovinske deficite, pri čemu imaju taj London kao svetski finansijski centar koji je, praktično, potpuno neregulisan i koji služi za parkiranje para raznoraznim svetskim hohštaplerima, a Ameri svoje usluge prodaju kroz bombardovanje juče Srbije, danas ISISa, i, kasnije, USAID.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:31 30.09.2014

Re: Trivia

Što kaže onaj Čeng, glava za šišanje u nekom društvu ima samo toliko, i tu ne možeš povećati produktivnost, kafa se može popiti samo toliko, gudački kvartet ne može 3 ili 4 puta brže da svira neku sonatu, to jednostavno ima svoj limit, nema kapacitet za rast. Drugim rečima, ne vidim da je za Srbiju rešenje da postane nacija kelnera.

Морам признати да ми овај манир дометања понекад досади.

Хајмо овако: за Србе није решење да буду нација келнера, нити сам ја то рекао, како би се могло помислити из цитираног коемнтара, али -- у томе су добри, и то на завидном европском нивоу. У мало којој области стојимо тако добро, и -- веровали или не -- по квалитету понуде, опремљености локала, услузи, дизајну, концепту, ту смо негде трећи-четврти-пети. Доказ за то је Савамала, будући геј вилиџ, како је неко предлагао, чиме се диже вредност некретнина. Опште је позната ствар да цене квадрата расту тамо где ЛБГТ заједница дође. (Добро, добро -- у неким случајевима и падају, али то само ако је окружење љуто конзервативно и примитивно.)

Једном сам с Алсом причао о том сектору сервиса, и како он може да служи служи као мултпликатор БДПа, на различите начине и уз различите трикове. Најважније -- да си моћан и богат као UK, USA, EU. Француска је, колико се сећам, нешто на 80% БДПа у том сектору, страва нека. (Проверио сам -- јесте.) Ми, заиста, у једном смислу не можемо ту да се значајније ослонимо, али, верујем да можемо направити некакав мали и лепи резултат због Бгда као регионалног центра индустрије забаве (сигурно) и финансијске индустрије (надамо се, има назнака за то).

Ти кинески расти БДПа овде су немогући. То је као као квантни скок, и не треба га очекивати. Ништа нема од тих подвлачења црта и јуришничких почетака, свет тако не функционише. Ствар ће се, ако икако, одвијати градуално, у малим скоковима: прoценат-два-недаобог три. Како год било, оптимизам нам треба, али њега помрачују: некомпетитивна радна снага, титовски-милошевићовски тренутни менталитет, одумирање Србије (30 К мање сваке године, то је, по аутоматизму, 0,5% БДПа мање, јер сваки је грађанин генератор БДПа у износу од 1/6.500.000 БДПа), неуређене институције, лоша инфраструктура (ту нам је највећа шанса за развој)...

Проблем број један: Срби нису научили да раде. И не верују у рад и знање и труд. Верују у оно што су их све претходне власти (а и ова?) училе. А то нису рад, труд и знање...
martin_krpan martin_krpan 18:04 30.09.2014

Re: Trivia

Zasnivanje ekonomije na uslugama je čista magla.


Ne zasniva se ekonomija. Ekonomija se konstantno mijenja. Geneza razvoja zapadnog kapitalizma od početka 18. vijeka je kristalno jasna. Usluge su nastale iz sekundarnog sektora. Ima onaj tekst šta se sve pokrene nakon proizvodnje jednog auta. Auto treba prati, servisirati, održavati, treba održavati puteve gde se auto kreće, treba prati puteve gdje se auto kreće, auto treba osigurati,registrovati, itd.,itd. Jedan od velikih problema propalih ekonomija je preskakanje razvojnih ciklusa, gdje se onda javlja još veći problem, a to je hiperprodukcija "stručnjaka" spasioca koji ekonomiju riješavaju, zasnivaju, osnivaju.
princi princi 18:36 30.09.2014

Re: Trivia

прценат-два-недаобог три.

Ovo razbacivanje procentima konkretno znači dupliranje srpskog BDPa (grubo, dostizanje današnjeg BDPa Slovačke) za 70-35-nedaobog 25 godina (prva cifra je, otprilike, prosečan vek srpskog domaćina, a druga efektivna dužina njegovog radnog staža).

Što se tiče ovih fantaziranja i poređenja Srbije sa Francuskom/UK/USA, treba imati u vidu da su to sve ekonomije koje su poslednje visoke stope rasta videle još početkom 70-ih godina (znači pre nekih 40ak godina) kao i da su to zemlje sa ogromnom, ali zaista ogromnom industrijskom i trgovačkom tradicijom i dostignutim stepenom razvoja koji je i za zemlje mnogo veće i snažnije od Srbije mislena imenica: UK je, u industrijskom smislu dominirala skoro čitav 19. vek (Britanija je krajem 19. veka proizvodila 40% svetske trgovine; poređenja radi Kina danas proizvodi samo 17% ukupne svetske trgovine; USA je izdominirala svetskom trgovinom u prvoj polovini 20. veka)- po meni, one su sve dostigle određene stepene razvoja koji se ni po čemu ne mogu meriti sa Srbijom.

Sumnjam da se srpski BDP može povećavati daljim rastom spoljnotrgovinskog deficita. Srbi moraju početi proizvoditi, izvoziti to što proizvode, usluge, šta bilo. Izražavam sumnju da će to biti usluge, pogotovu finansijske (malo mi teško da zamislim da Srbija može obezbediti sigurnost ulagačima koja će biti veća od nekog Kipra ili Islanda, pogotovu uz "неуређене институције" a ako će Evropa dolaziti svako jutro u Srbiju na pivo, šišanje, burek i kafu, prvi ću to pozdraviti.

Kako će se taj prelom postići, za to nemam ni odgovora ni rešenja.
лоша инфраструктура (ту нам је највећа шанса за развој)...

Mali problem sa infrastrukturom je što ona, sama po sebi ima jako mali yield (retko veći od 3% ili 4%) i što je to, u principu, jako teško finansirati tim obveznicama od 7% i 8%. Bar je to teško bilo Englezima, sa svim njihovim rezervama, mada, opet, moguće da Srbija i tu može da izdominira. Po meni, ako se želi uvećati yield, infrastrukturu ne da mora da prati (pametna) proizvodnja i izvoz, nego joj ista mora prethoditi.
princi princi 18:41 30.09.2014

Re: Trivia

Auto treba prati, servisirati, održavati, treba održavati puteve gde se auto kreće, treba prati puteve gdje se auto kreće, auto treba osigurati,registrovati, itd.,itd.

E sad zamisli to isto kad imaš dva auta.
antioksidant antioksidant 18:41 30.09.2014

Re: Trivia

Izražavam sumnju da će to biti usluge, pogotovu finansijske

kakvo nepoverenje u jorgvovanku?!?!?!?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:46 30.09.2014

Re: Trivia

Ovo razbacivanje procentima konkretno znači dupliranje srpskog BDPa (grubo, dostizanje današnjeg BDPa Slovačke) za 70-35-nedaobog 25 godina (prva cifra je, otprilike, prosečan vek srpskog domaćina, a druga efektivna dužina njegovog radnog staža).

То су српске реалности.
Нема турбо Србије, она не постоји, нити ће постојати. (Мислим на привреду.) Дао бог и сила јуначка и сви свети да изгурамо десетак година са по 3 посто раста, па милина... А не пад БДПа.
Što se tiče ovih fantaziranja i poređenja Srbije sa Francuskom/UK/USA

Тај је стварно идиот и дебил ко би то радио. Ја овде таквог не видех, и ко то каже или примећује, у праву си -- фантазира...

Концепт овде су: субвенције и шеик.

Субвенције су као царински протекционизтам, само са супротном логиком: не дефаворизујеш увозну производњу царинама, већ фаворијујеш домаћу производњу субвенцијама.
princi princi 18:48 30.09.2014

Re: Trivia

Субвенције су као царински протекционизтам, само са супротном логиком: не дефаворизујеш увозну производњу царинама, већ фаворијујеш домаћу производњу субвенџијама.

Šta je uvozna proizvodnja?

Po meni, teško je projektovati ekonomski razvoj. Mora malo da se čoveku posreći, ili, što bi se reklo na basketu, da ga "usere". Taj elemenat neizvesnosti i slučajnosti je onaj s kojim ljudi imaju najviše problema, ali on je, bez obzira na sve, tu.

Ono što država može da uradi sa svoje strane je da svoje institucije učini što efikasnijim, da ne dozvoli partijska bahaćenja, da bude transparentna. Možda treba pootpuštati 100K ljudi, ali to ne znači da treba uništiti 100K radnih mesta. Ako je neko loš učitelj, lekar, sudija to ne znači da mesto učitelja treba uništiti nego da lošeg treba zameniti boljim (i da ti kriterijumi svima trebaju biti jasni i lako dokazivi).
mariopan mariopan 19:01 30.09.2014

Re: Trivia

Проблем број један: Срби нису научили да раде. И не верују у рад и знање и труд


Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:25 30.09.2014

Re: Trivia

Ex Prinche, uvozna proizvodnja jeste proizvodnja jedne Austrije, Italije, Germanije... I njome mi hranimo Srpčad već godinama. Ima onaj odnos koliko je uvozne komponente u jednoj jedinici našeg BDPa, i taj podatak nam je bedan, mrzi me da ga tražim.

A što se tiče ove ponavljane ideje da treba malo i da te "ukenja", ona koliko mi je neobična toliko mi je još neobičnija kad uzmem u obzir od koga dolazi. Naše životne kockice tek nas usmeravaju, ali nikad i definitivno određuju. Mi smo slobodni onoliko koliko se sami izborimo i rešimo, odvažimo. Tako i u ekonomiji: ne mislim da je JKoreja bila nešto značajno u povoljnijoj situaciji od nas. Dugoročno su napravili koncept i krenuli da ga sprovode. I istrajali... Mi smo, tada, i dalje ljubili Titove stope i zaklinjali mu se na vernost i da ćemo slediti njegov put.
princi princi 19:34 30.09.2014

Re: Trivia

Tako i u ekonomiji: ne mislim da je JKoreja bila nešto značajno u povoljnijoj situaciji od nas. Dugoročno su napravili koncept i krenuli da ga sprovode. I istrajali...

:), da, nikakva povoljnija situacija, samo što joj je, iz raznoraznih prevashodno vojnih i strateških razloga (počev od korejskog rata, pa stacioniranja trupa, zemljanih trupa tokom vijetnamskog rata- najveće masakre nad civilima načinili upravo Korejanci), bio omogućen nesmetan pristup najvećem svetskom tržištu. Šta im je to omogućilo? Pravo na grešku. Mogli su da imaju katastrofalne startove, mogli su da počnu sa "ponijem" koji je bio tek malo veći smeh od "juga". Mi to nikad, Titu uprkos, ili baš zbog nejga, nismo imali, ne zato što nismo želeli i što smo bili ne znam kako ponositi (inače precenjena kategorija, strpao bih je odmah uz gordost i taštinu), nego zato što jednostavno nismo bili toliko važni.

Prema tome, mogao ja Sale Đorđević da vežba one trojke čitav život (kao što ih je i vežbao), ali je ipak u onoj poslednjoj sekundi u Istanbulu moralo (bar malo) da ga usere.
vanja.t vanja.t 19:56 30.09.2014

Re: Trivia

bdp je mera bogatstva društva i to je egzaktna obračunska kategorija. subvencije se npr. ne računaju: kad stranci ulože 100M€ a vlada to subvencioniše sa 40M€, bdp je te godine povećan za 60M€. međufazna potrošnja se takođe ne računa: kilo kečapa poveća bdp za 1€ kada izađe iz fabrike, a sve ostalo što se obrne kroz usluge je međufazna potrošnja i to se ne računa (metro c&c, picerije...).

proizvodnja povećava bdp - tj bogatstvo jednog društva, usluge ne, one su mehanizam raspodele i mogu povećati bogatstvo pojedinca unutar društva, ali ne i celog društva. to što je london finansijski centar, to je zato što kapital voli sigurnost, pa je rudnik u sibiru, a banka u londonu, i to nije usluga - to je čista i direktna strana investicija. drugo, mnoge usluge su ustvari čista proizvodnja - softver na primer...

princi princi 20:06 30.09.2014

Re: Trivia

bdp je mera bogatstva društva i to je egzaktna obračunska kategorija. subvencije se npr. ne računaju:

BDP je vrednost usluga i proizvoda koji se prodaju na nekom tržištu i ne bih rekao da je tako egzaktan. On, na primer, ne uključuje kućni rad, spremanje zimnice, čuvanje dece od strane baba i deda i mnoge druge stvari. Povrh toga, kad rentiraš stan ili kuću (što je za mnoge ljude najveća stavka u njihovim kućnim budžetima), on to direktno računa. Kada, međutim, poseduješ stan ili kuću, doprinos toga GDP-ju se računa preko ekvivalentne rente. To, kao i uračunavanje doprinosa crnih i sivih tržišta ekonomiji otvara veliki prostor za manipulacuiju BDP-om kao merom.

Recimo, kad je nastala ona panika 2008., UK je naglo promenila metodologiju obračuna tih ekvivalentnih renti i to je za posledicu imalo manji pad GDP-ja. Ili Obama je pre neke 2 godine promenio metodologiju kako obračuna IP na CD-ovima što je opet fiktivno i jednokratno povećalo GDP. To su sitni marifetluci kojima sve vlade pribegavaju u uslovima krize.

edit: na stranu što stvara zanimljive scenarije po kojima BDP može poprilično rasti samo zbog rasta imputed rents (u zavisnosti od zemlje, može iznositi i oko 10%, ponegde i 20% GDPja). Na primer, imaš veliku potražnju stambenog prostora u nekom San Francisku ili Njujorku: rente mogu porasti i do 15% godišnje. To za posledicu ima porast GDP-ja a bez ikakve novostvorene vrednosti.

edit edit: ovo je tek mind boggling. U stvari, mislim da se sa dosta velikom sigurnošću može reći da uopšte ali uopšte nije jasno šta je GDP, :).
vanja.t vanja.t 20:15 30.09.2014

Re: Trivia

mislim da ovde možeš da pitaš onog goranČea, on je makroekonomista. ja makroekonomiju mrzim, ali koliko se sećam vrlo je egzaktno i sve se odbija, i od onog kilograma kečapa se odbija kilo paradajiza, što je ušlo u njega... sve da se ne bi pojavilo duplo računanje.

a za ovo drugo si u pravu, zato mi i živimo relativno dobro jer je ogromna siva zona - i to je neuhvatljivo, sve je stvar procene.

martin_krpan martin_krpan 20:56 30.09.2014

Re: Trivia

princi
bdp je mera bogatstva društva i to je egzaktna obračunska kategorija. subvencije se npr. ne računaju:

BDP je vrednost usluga i proizvoda koji se prodaju na nekom tržištu i ne bih rekao da je tako egzaktan. On, na primer, ne uključuje kućni rad, spremanje zimnice, čuvanje dece od strane baba i deda i mnoge druge stvari. Povrh toga, kad rentiraš stan ili kuću (što je za mnoge ljude najveća stavka u njihovim kućnim budžetima), on to direktno računa. Kada, međutim, poseduješ stan ili kuću, doprinos toga GDP-ju se računa preko ekvivalentne rente. To, kao i uračunavanje doprinosa crnih i sivih tržišta ekonomiji otvara veliki prostor za manipulacuiju BDP-om kao merom.


E ali zato o kineskom GDP-iju svi sve znaju. Zemlja od 1,3 Mrd. duša, sa ko zna koliko provincija, sa birokratama koji fingiraju izvještaje (više ili manje), sa oscilacijama u produktivnosti po regionima od 1000%, razvoj po glavi, proizvodnja/produktivnost po glavi, koliko se para obrne kroz Joint Venture, po principu: mi donosimo tehnoloigiju i know-how - vi radite - nama kajmak - a vama statistika..to niko živ ne zna. Može se konstatovati, da tu postoji značajna ekonomska aktivnost i to je otprilike sve. Koliko ta ekonomija stvarno raste je špekulacija.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:38 30.09.2014

Re: Trivia

princi
Prema tome, mogao ja Sale Đorđević da vežba one trojke čitav život (kao što ih je i vežbao), ali je ipak u onoj poslednjoj sekundi u Istanbulu moralo (bar malo) da ga usere.

:)))))
То је оно што ти, изгледа, не разумеш: он је читав живот вежбао и погађао и промашивао и опет вежбао и погађао и промашивао за тај један једини шут. Тај шут је његов живот и његова величина. Зато је велики.
"You miss 100% of the shots you don't take." -- Wayne Gretzky

А овај је највећи...
"I've failed over and over and over again in my life and that is why I succeed."


Пази, овог је тек усрало, и то га деценијама срало :)))))))
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:44 30.09.2014

Re: Trivia

princi
Екс Брајкела
Tako i u ekonomiji: ne mislim da je JKoreja bila nešto značajno u povoljnijoj situaciji od nas. Dugoročno su napravili koncept i krenuli da ga sprovode. I istrajali...

:), da, nikakva povoljnija situacija, samo što joj je, iz raznoraznih prevashodno vojnih i strateških razloga (počev od korejskog rata, pa stacioniranja trupa, zemljanih trupa tokom vijetnamskog rata- najveće masakre nad civilima načinili upravo Korejanci), bio omogućen nesmetan pristup najvećem svetskom tržištu. Šta im je to omogućilo? Pravo na grešku. Mogli su da imaju katastrofalne startove, mogli su da počnu sa "ponijem" koji je bio tek malo veći smeh od "juga". Mi to nikad, Titu uprkos, ili baš zbog nejga, nismo imali, ne zato što nismo želeli i što smo bili ne znam kako ponositi (inače precenjena kategorija, strpao bih je odmah uz gordost i taštinu), nego zato što jednostavno nismo bili toliko važni.

:)
Били смо миљеник светске политике. Имали лак приступ тржиштима првог, другог и трећег света. Нимало различито од ЈКореје. (Мање се зна: ЈКореја је имала бонове, забрањену трговину девизама, комисионе продавнице, дозволе за пут у иностранство (да се не троше малобројне девизе), школство са специјалним школама за талентоване будуће инжињере...)

А ми смо правили кварљиви "југо" и Т 84.
princi princi 00:04 01.10.2014

Re: Trivia

То је оно што ти, изгледа, не разумеш

Ni to? E, jbg, bummer...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 06:58 01.10.2014

Re: Trivia

princi
То је оно што ти, изгледа, не разумеш

Ni to? E, jbg, bummer...

Пази, све до сада неке ствари ја нисам разумео.
Сада разумем: алокација и усеравање.
Гледао сам синоћ 15 минута како усерава Мајкла. Дође задњи шут, њему дају лопту, и... усере га. И тако 10-20-30-50 пута. Јебига: неки су баш рођени под срећном звездом.


stefan.hauzer stefan.hauzer 07:12 01.10.2014

Re: Trivia

Дође задњи шут, њему дају лопту, и... усере га

može da usere; šona kempa ili alana hjustona - ne i majkla džordana.
mislim,taj šut se vežba godinama i svaki dan
i svako jutro
takve ljude ne sere,oni znaju.

mislim,kao rej alen. dodaš mu loptu u uglu i na nivou statističke greške se događa promašaj.
tj. neki ljudi su se talentu odužili predanim radom.




mislim,sve to izgleda kao sranje,a onda vidiš usporeni snimak.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 07:24 01.10.2014

Re: Trivia

stefan.hauzer
tj. neki ljudi su se talentu odužili predanim radom.

Да.
Погинули од рада.
Па их зато и усере.
Велико срце, таленат и рад.
Све троје мора.

Гле, Салета опет усрало???
milisav68 milisav68 07:42 01.10.2014

Re: Trivia

stefan.hauzer

mislim,taj šut se vežba godinama i svaki dan
i svako jutro

Draženu Petroviću je domar dao ključ od sale, da može svako jutro pre škole da ubaci 1000 koševa, a Sale Đorđević je terao drugare sa basketa da mu odbrojavaju (kao) zadnje sekunde utakmice.On je trojku iz Istanbula ponovio i protiv Hrvata i na revijalnoj utakmici.....




alselone alselone 08:25 01.10.2014

Re: Trivia

Dzordan je jednom rekao - sto vise vezbam, to me vise kenja.
alselone alselone 08:32 01.10.2014

Re: Trivia

U sutevima u poslednjoj sekundi se vidi razlika izmedju suvog vezbanja i imaga srca i muda. Na primer Stojakovic, on je u stanju da pobedi u NBA takmicenju u sutiranju trojki ali zato ce u finalu konferencije promasiti citav obruc.

Ali, trebalo bi se saglasiti i sa princijem. U ekonomiji na svetskom nivou nije dovoljno predano raditi, moraju i malo zvezde da se pogode, naravno ako si mali, kao sto smo mi. Jer, na primer, mogao si najbolje da radis i planiras i onda dodje 2008. i sve ti porusi.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:43 01.10.2014

Re: Trivia

i sve ti porusi.

Не поруши ти све.
Поруши ти, делом, оно што си направио. Што си више направио, више, ипак, и остане. Иначе би Германије, после слома берзе 1929, била избрисана с лица земље. Али није: добри путеви и солидне зграде и даље су биле ту.

Да, боље је ако си рођен на бурићама нафте или налазиштима руда. Али, шта ако ниси? Па ништа -- покушаш да направиш нешто. Трудиш се и покушаш. Неки успеју, неки не. И ту се очитају разлике.

Усрало их???
Па није живот сенкруп.
:))))
stefan.hauzer stefan.hauzer 08:49 01.10.2014

Re: Trivia

Na primer Stojakovic,

imao je i on svoju; redemption song:)


alselone alselone 08:52 01.10.2014

Re: Trivia

imao je i on svoju; redemption song:)


Imao je, ali je, brate, imao i kikseva kada se ocekivao da povuce. On je fantastican tehnicar ali mislim da prosto nije kalibar sportske licnosti kao Djordjevic, Bodiroga ili danas Teodosic.
stefan.hauzer stefan.hauzer 08:58 01.10.2014

Re: Trivia

ali mislim da prosto nije kalibar sportske licnosti kao Djordjevic, Bodiroga ili danas Teodosic.

pazi,čovek je apsolutno najbolji košarkaš iz srbije koji je igrao nba. brojke su na njegovoj strani,a ima i prsten
+ jedne godine je bio drugi strelac lige

++ bio je mvp evropskog prvenstva u turskoj 2001
+++ idealna postava na sp 2002 u indijanapolisu
++++ njegov broj su kingsi povukli iz upotrebe
(a pet pluseva na to što je cigan:)

možda deluje da je mogao više;ali bih i rekao da je i ovo sasvim je dovoljno.
alselone alselone 09:07 01.10.2014

Re: Trivia

+ jedne godine je bio drugi strelac lige

++ bio je mvp evropskog prvenstva u turskoj 2001
+++ idealna postava na sp 2002 u indijanapolisu
++++ njegov broj su kingsi povukli iz upotrebe
(a pet pluseva na to što je cigan:)


Sve si ti to u pravu, ali ja ne mogu da se otmem utisku da je on uvek nekako bezmudo igrao. Verovatno se tripujem.
princi princi 09:37 01.10.2014

Re: Trivia

Не поруши ти све.
Поруши ти, делом, оно што си направио. Што си више направио, више, ипак, и остане. Иначе би Германије, после слома берзе 1929, била избрисана с лица земље. Али није: добри путеви и солидне зграде и даље су биле ту.

Да, боље је ако си рођен на бурићама нафте или налазиштима руда. Али, шта ако ниси? Па ништа -- покушаш да направиш нешто. Трудиш се и покушаш. Неки успеју, неки не. И ту се очитају разлике.

Усрало их???
Па није живот сенкруп.
:))))

Ima kod Čenga jedan lep pasaž gde piše kako su Englezi opisivali Nemce sredinom 19. veka, baš nekako u ono vreme kad je Engleska, a ne Nemačka proizvodila 46% svetskog manufacturing outputa (čitavih 50 godina druge polovine 19. veka- Nemci su na svom vrhu proizvodili manje od 7%). Englezi su, elem, u to vreme Nemce videli kao 'too stupid, too individualistic and too emotional (sic!) to develop their economy'. Nije Nemačka uvek bila to što jeste, pogotovu ne ona koja je pod Rusima proizvodila trabante i vartburge. Zapadni Nemci su, naravno, svoje ruševine čistili pod budnim okom i uz pomoć Amera.

Tako da, mora da te usere, kao što je moralo da sere i Džordana (svim kucanjima i fantastičnim ulazim uprkos, field goal percentage mu je retko bio malo veći od 50%, inače uglavnom ispod) i Saleta.

Ne kaže Kaneman bezveze kako su ljudi loši prirodni statističari (Brajoviću, anonimnosti mojoj uprkos, nemoj shvatati ovo lično, odnosi se na sve ljude). Stvarno je fantastično koliko se često nailazi na taj fundamental attribution error kod ljudi: počevši od toga da ljudima i nacijama zadajemo natprirodna, herojska ili ona suprotna svojstva, pa do toga da sadašnjost i budućnost sagledavamo isključivo u ključu najskorijih događaja, zaboravljajući da je bilo prošlosti i pre one skorašnje (Duncan Watts je to lepo sažeo onim everything is obvious once you know the answer).
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:51 01.10.2014

Re: Trivia

princi
Ex Ja
Не поруши ти све.
Поруши ти, делом, оно што си направио. Што си више направио, више, ипак, и остане. Иначе би Германије, после слома берзе 1929, била избрисана с лица земље. Али није: добри путеви и солидне зграде и даље су биле ту.

Да, боље је ако си рођен на бурићама нафте или налазиштима руда. Али, шта ако ниси? Па ништа -- покушаш да направиш нешто. Трудиш се и покушаш. Неки успеју, неки не. И ту се очитају разлике.

Усрало их???
Па није живот сенкруп.
:))))

Ima kod Čenga jedan lep pasaž gde piše kako su Englezi opisivali Nemce sredinom 19. veka, baš nekako u ono vreme kad je Engleska, a ne Nemačka proizvodila 46% svetskog manufacturing outputa (čitavih 50 godina druge polovine 19. veka- Nemci su na svom vrhu proizvodili manje od 7%). Englezi su, elem, u to vreme Nemce videli kao 'too stupid, too individualistic and too emotional (sic!) to develop their economy'. Nije Nemačka uvek bila to što jeste, pogotovu ne ona koja je pod Rusima proizvodila trabante i vartburge. Zapadni Nemci su, naravno, svoje ruševine čistili pod budnim okom i uz pomoć Amera.

Tako da, mora da te usere, kao što je moralo da sere i Džordana (svim kucanjima i fantastičnim ulazim uprkos, field goal percentage mu je retko bio malo veći od 50%, inače uglavnom ispod) i Saleta.

Непотребно даље трошиш речи, разумео сам.
Једноставно -- неке људе усере, неке не.
И тако неко постане успешан, а неко не.
Живот је чиста лутрија. :)
milisav68 milisav68 09:56 01.10.2014

Re: Trivia

alselone
Sve si ti to u pravu, ali ja ne mogu da se otmem utisku da je on uvek nekako bezmudo igrao. Verovatno se tripujem.

Ma ne tripuješ, nego ovi ganci nemaju neki veliki izbor.

On je naravno veliki igrač, i zaslužuje svaki respekt, ali on nije ono o čemu pričamo ovde, a to su momenti kad se nešto lomi, i kad treba neko da povuče...kada si siguran u sebe i u svoje mogućnosti - pod pritiskom.

Jer, statistički gledano i Rakočević je bio veliki igrač, ali on nikad nije doveo neki tim do titule (mislim na ozbiljna takmičenja), a Stojakovića su boljim činili saigrači - u Kingsima Divac, a u reprezentaciji Bodiroga.
princi princi 09:56 01.10.2014

Re: Trivia

Једноставно -- неке људе усере, неке не.
И тако неко постане успешан, а неко не.
Живот је чиста лутрија. :)

Ako tako razumeš "potrebno je imati i sreće", onda stvarno žali bože i reči i vremena.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:03 01.10.2014

Re: Trivia

princi
Једноставно -- неке људе усере, неке не.
И тако неко постане успешан, а неко не.
Живот је чиста лутрија. :)

Ako tako razumeš "potrebno je imati i sreće", onda stvarno žali bože i reči i vremena.

Не, није жали боже: разумео сам неке ствари.
Није то мало.
alselone alselone 10:28 01.10.2014

Re: Trivia

Jer, statistički gledano i Rakočević je bio veliki igrač, ali on nikad nije doveo neki tim do titule (mislim na ozbiljna takmičenja), a Stojakovića su boljim činili saigrači - u Kingsima Divac, a u reprezentaciji Bodiroga.


Jeste. Onako kako je Teodosic na primer igrao ovo prvenstvo Stojakovic nikad nije igrao. Prvi napad protiv Francuza, bez kalkulacija utrcavanje na poludistancu, sut (ne vazno da li je bio kos, a bio je). To su muda, to je veliki igrac. To postavi psiholoski momenat cele ekipe u jednoj sekundi.
stefan.hauzer stefan.hauzer 10:42 01.10.2014

Re: Trivia

ne znam; meni je zauvek ostalo ,kada ga je novinarka rts-a pitala u indijanopolisu
- šta reči,usred amerike najbolji?
a đape u fazonu - ja bih se se zahvalio svim noćnim klubovima u beogradu,što su nam omogućili da se pripremimo za ovo svetsko prvenstvo.

nemam više argumenata:)
milisav68 milisav68 10:47 01.10.2014

Re: Trivia

alselone
Jeste. Onako kako je Teodosic na primer igrao ovo prvenstvo Stojakovic nikad nije igrao. Prvi napad protiv Francuza, bez kalkulacija utrcavanje na poludistancu, sut (ne vazno da li je bio kos, a bio je). To su muda, to je veliki igrac. To postavi psiholoski momenat cele ekipe u jednoj sekundi.

Da, takvi momenti koji povuku ekipu napred ili je vrate iz mrtvih.
stefan.hauzer stefan.hauzer 10:53 01.10.2014

Re: Trivia

Da, takvi momenti koji povuku ekipu napred ili je vrate iz mrtvih.


milisav je postao fan teodosića; kuda je otišao ovaj svet...
alselone alselone 11:24 01.10.2014

Re: Trivia

a đape u fazonu - ja bih se se zahvalio svim noćnim klubovima u beogradu,što su nam omogućili da se pripremimo za ovo svetsko prvenstvo.


Da, onda su se tako po klubovima i spremali za prvenstvo u Srbiji.
alselone alselone 11:26 01.10.2014

Re: Trivia

milisav je postao fan teodosića; kuda je otišao ovaj svet...


Teodosic nokaut fazu ovog prvenstva odigrao mozda najbolje kako je neki nas igrac pojedinacno odigrao ikad.
svarog svarog 11:33 01.10.2014

Re: Trivia

ali zasto je stopa toliko visoka? I da li treba da bude toliko visoka? Ne znam. Pitam.



Iako verujem da znaš, svejedno, zbog kursa. Najvažniji ekonomski pokazatelj u Srbiji je devizni kurs. Važniji od inflacije, važniji od BDP, od prosečne plate ili stope nezaposlenosti. Devizni kurs se vidi na svakom koraku na tablama hiljada menjačnica u Srbiji. To je najtransparentniji pokazatelj ekonomskih performansi i poverenja i sopstvenih građana i stranaca. I zato on mora biti držan pod kontrolom bez obzira na posledice

Sa druge strane, ja licno, kao investitor kupujem obveznice nekih drugih zemalja sa znatno nizom kamatom , a ne kupujem srpske. Zasto?


Pretpostavljam da je to odgovor i na ovo tvoje pitanje

a možda sam i sve izgrešio
milisav68 milisav68 12:06 01.10.2014

Re: Trivia

stefan.hauzer

milisav je postao fan teodosića; kuda je otišao ovaj svet...

Ne, nego je Teodosić poslušao Milisava i uozbiljio se.

Očigledno je da mu je Sale "našao žicu i objasnio neke stvari".
alselone alselone 12:09 01.10.2014

Re: Trivia

Očigledno je da mu je Sale "našao žicu i objasnio neke stvari".


Ili je prosto odrastao mali veseljak.
milisav68 milisav68 12:30 01.10.2014

Re: Trivia

alselone
Ili je prosto odrastao mali veseljak.

Da, verovatno ima i toga, ono što se kaže - složile se kockice.

Istrolovasmo čoveku blog.
antioksidant antioksidant 12:32 01.10.2014

Re: Trivia

složile se kockice.

ово је у потпуности у теми
blogovatelj blogovatelj 03:13 02.10.2014

Re: Trivia

Sektor usluga ne može obezbediti rast i nije slučajno zašto ekonomije koje se baziraju na uslugama beleže mali rast. Što kaže onaj Čeng, glava za šišanje u nekom društvu ima samo toliko, i tu ne možeš povećati produktivnost, kafa se može popiti samo toliko, gudački kvartet ne može 3 ili 4 puta brže da svira neku sonatu, to jednostavno ima svoj limit, nema kapacitet za rast. Drugim rečima, ne vidim da je za Srbiju rešenje da postane nacija kelnera.


Postoje rešenja za ovo, ali za takva rešenja su potrebni višegodišnji, to jest višedecenijski planovi.
Npr turizam. Onda se broj glava koje piju kafu povećava. Drugo, glave koje dođu sa strane navikle su i na cenu kafe od 3 evra, a kad im ti prodaš tu kafu za evro i po, oni pevaju od sreće.
Al jebi ga, za takve stvari je potrebna čista i umivena država, bez grafita po zgradama i bez pretrpanih kontejnera po ulicama, da huligani ne biju pedere i strance po ulicama, da vozovi piče kao metak i tako to... Sve u svemu, taj je scenario u ovom momentu predaleko od Srbije.
Mada... Ako Zlatibor legalizuje duvku...
mariopan mariopan 09:06 02.10.2014

Re: Trivia

blogovatelj
Mada... Ako Zlatibor legalizuje duvku...

Ih, to bi rešilo probleme dok si reko keks, znaš koliko nezposlenog naroda bi se bacilo u poljoprivredu?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana