Umetnost| Život

Izbrisano (Self-Destruction)

vladimir petrovic RSS / 08.10.2014. u 17:31

                     edit

Atačmenti



Komentari (380)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

predatortz predatortz 09:50 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

angie01
koja mržnja iz tebe izbija..


gde si ti prepoznao mrznju.

zgrazavanje-to ispoljavam,...kojim pravom se obavljaju verski obredi u skoli?




A kojim su zabranjeni? I koga ugrožavaju?
alselone alselone 09:52 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

Andjo, najiskrenije, opusti se. Zvucis mi kao da hiperventiliras, duvaj u kesu.
angie01 angie01 10:01 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

A kojim su zabranjeni?


pa vise je na ovaj nacin, usao na mala vrata, precutno, ali se kosi sa sekularnoscu drzave- naci, treba upriliciti svecanost u cast prosvetitelja Svetog Save, ali bez popa i tamjana.




I koga ugrožavaju?


svu decu ateiste i pripadnike drugih vera, koji su ravnopravni gradjani Srbije.
angie01 angie01 10:04 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

Zvucis mi kao da hiperventiliras, duvaj u kesu.


skroz sam cool, a duvam cigaretu:),


sto ste skocili na mene, a ja se nadovezala na druge slicne komentare,...zato sto sam celu stvar licno dozivela i bilo me je stid, dokle je sve otislo-napisala sam tada blog o tome.

skola do bola
predatortz predatortz 10:10 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче


pa vise je na ovaj naci, usao na mala vrata, precutno, ali se kosi sa sekularnoscu drzave- naci, treba upriliciti svecanost u cast prosvetitelja Svetog Save, ali bez popa i tamjana.


Ja mislim da ti totalno pogrešno shvataš pojam sekularnosti. Sekularnost ne podrazumeva isključivanje Crkve iz društva. Ona podrazumeva samo to da Crkva ne može da utiče na odluke države, odnosno da nema zakonom propisan mehanizam da to čini.
Evo, često se naši političari, ovi danas nešto manje, savetuju sa Crkvom. Posebno kada je u pitanju Kosovo. I to je meni sasvim normalna stvar. Em Crkva ima imovinu dole, em ima verujući narod koji joj pripada.
Gde bi, po meni, bio problem? Samo u slučaju da Crkva ima mehanizam kojim može da poništi, ili ospori odluku Skupštine Republike Srbije.
Da li Crkva sme da lobira za neku odluku? Sme, zašto da ne...


svu decu ateiste i pripadnike drugih vera, koji su ravnopravni gradjani Srbije.


Ovo bi bila istina da ta deca imaju obavezu da prisustvuju verskom obredu. A nemaju je.
angie01 angie01 10:26 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

sključivanje Crkve iz društva


sekularnost podrazumeva odvajanje crkve od drzavnih i javnih institucija,...posto je skola drzavna institucija, ona svakako potpada pod to.



Ovo bi bila istina da ta deca imaju obavezu da prisustvuju verskom obredu. A nemaju je.


ovo je jadno- pa ta skola valjda pripada svoj deci, svi roditelji kroz porez placaju za nju, a organizovanje skolske slave kao crkvene proslave je zlopupotreba najgore vrste.

pri tome, da mi ne imputiras i lepis etikete- ja postujem sve religije,...svako ima pravo da izabere kako ce sebi da olaksa ono sto ga tisti u zivotu i u smrti-dok time ne ugrozava drugog, na bilo koji nacin, pa i nametanjem.
milisav68 milisav68 10:38 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

angie01
ovo je jadno- pa ta skola valjda pripada svoj deci, svi roditelji kroz porez placaju za nju, a organizovanje skolske slave kao crkvene proslave je zlopupotreba najgore vrste.

A osmi mart, to nije zlouptreba dece da kupuju poklone?
predatortz predatortz 10:50 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

ovo je jadno- pa ta skola valjda pripada svoj deci, svi roditelji kroz porez placaju za nju, a organizovanje skolske slave kao crkvene proslave je zlopupotreba najgore vrste.


Ustavni sud je izneo suprotno viđenje. Mislim da su oni u te stvari malo upućeniji od tebe.
angie01 angie01 10:56 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

A osmi mart, to nije zlouptreba dece da kupuju poklone?





zar to ne trebaju muzevi da rade?

u mojoj staroj redakciji, moje kolege za 8. mart, kupovali zenama pegle, mksere i te munje,...jednom dosli neki akviziteri, pa nudili neki sejl, kao dobijes dve pegle, po ceni jedne i oni svi srecni, ne moraju da lunjaju-posle kafane- da traze poklon,...i svi kupe, a kada su izasli, na prvom cosku, iste te pegle kostaju upravo toliko, naci, dve, koliko su oni platili dve:)))
angie01 angie01 10:57 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче


Ustavni sud je izneo suprotno viđenje.


DA?..nije mi poznato-sta kaze ustavni sud?
milisav68 milisav68 11:07 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

angie01
A osmi mart, to nije zlouptreba dece da kupuju poklone?
zar to ne trebaju muzevi da rade?

Nije u tome stvar, već zašto deca i zašto u školi, zar to nije zloupotreba dece, da su roditelji "obavezni" da deci daju pare da se učiteljicama i nastavnicama kupuju pokloni.

A inače mi je taj praznik licemeran, ali ajde....
predatortz predatortz 11:07 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

angie01

Ustavni sud je izneo suprotno viđenje.


DA?..nije mi poznato-sta kaze ustavni sud?


Kaže još novembra 2003. da, po žalbi Jugoslovenskog komiteta za ljudska prava i Udruzenja “Forum juris” iz Novog Sada:

Uredba nije u nesaglasnosti sa Ustavom i zakonom, kao ni sa medjunarodnim aktima koji su vazeci u pravnom sistemu Srbije i Crne Gore.

Ustavni sud, smatra da se ovim resenjem Crkva ne mesa u rad drzave, kako su tvrdili pomenuti predlagaci, niti se drzava preko verske nastave mesa u rad Crkve. Uvodjenje veronauke u skole je poznat oblik saradnje Crkve i drzave u vecini evropskih zemalja.


E sad, tebi ostaje mogućnost da tužiš školu zbog verskog obreda, ali verujem da bi se neka komunjara toga već setila. Činom obreda u školi, opštini, javnom preduzeću... Crkva se ne meša u poslove države. Obred nije mešanje u odluke, nije nametanje bilo čega. Obred je molitva i prisustvuje mu onaj koji želi da prisustvuje. Ko ne želi, ničim na to ne može da bude primoran.

angie01 angie01 11:12 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

Nije u tome stvar, već zašto deca i zašto u školi, zar to nije zloupotreba dece, da su roditelji "obavezni" da deci daju pare da se učiteljicama i nastavnicama kupuju pokloni.


gde si ti cuo da je obavezno?...nikad bilo!...to sto neke mame taj praznik koriste za slihtanje uciteljici, jos uvek ne znaci da to moraju svi.

uostalom, neko verovatno tako iskreno oseca, ima potrebu da uciteljici kupi cvet,...pa i deca, ako vole svoju uciteljicu, krajnje iskreno joj kupe cvece-pa nije to neka drama, niti je skupo....i nije uporedivo sa ovim o cemu pricamo.


A inače mi je taj praznik licemeran,


jeste, ako dozivljavas forsaz!
Atomski mrav Atomski mrav 11:18 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

Ovo bi bila istina da ta deca imaju obavezu da prisustvuju verskom obredu. A nemaju je.

Pitanje: moraju li sva deca prisustvovati školskim priredbama pa i svetosavskoj? Jer ne dolaze popovi u škole da drže liturgiju već na školsku priredbu.
angie01 angie01 11:21 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

Uredba nije


to sto si citirao- veznao je za versku nastavu, a ne na koji nacin se slavi skolska slava.


, ali verujem da bi se neka komunjara toga već setila.


i ovo ti je bez veze- ja npr, nisam komunjara, niti su moji bili, a ne slazem se sa popom u skoli.

Obred nije mešanje u odluke, nije nametanje bilo čega. Obred je molitva i prisustvuje mu onaj koji želi da prisustvuje. Ko ne želi, ničim na to ne može da bude primoran.


kako nije mesanje- pa sama odluka da se obred obavi u javnoj instituciji koja se bavi znanjem je mesanje,...kaze pop na pomenutoj skolskoj slavi: knjiga vam bez Boga nece doneti potrebna znanja, parafraziram,...al, izvini, ko mu je to dozvolio?!

nema potrebe da nastavimo ovo- ti slobodno misli da je to ok- neces me ubediti, jer, naprosto nije.

pa ni u katolickim privatnim skolama u Kanadi, popovi ne drze propoved u skoli.

predatortz predatortz 11:23 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

Atomski mrav
Ovo bi bila istina da ta deca imaju obavezu da prisustvuju verskom obredu. A nemaju je.

Pitanje: moraju li sva deca prisustvovati školskim priredbama pa i svetosavskoj? Jer ne dolaze popovi u škole da drže liturgiju već na školsku priredbu.


Znači, ako nekoj proslavi prisustvuju sveštenici ti na njoj nećeš da prisustvuješ? Izvini druže, ali meni ovo zvuči malo opičeno. Gde je problem ako na nekoj priredbi prisustvuje svešteno lice? I koja je to vrsta problema? Da nije epidemiološka, ne dao Bog!? Sedi čovek, sluša dečije recitale, aplaudira, smeje se - a tebi smeta!
predatortz predatortz 11:25 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

kaze pop na pomenutoj skolskoj slavi: knjiga vam bez Boga nece doneti potrebna znanja, parafraziram,...al, izvini, ko mu je to dozvolio?!


Bog je ljuba Endži...
A mržnja ubija.
angie01 angie01 11:26 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

Pitanje: moraju li sva deca prisustvovati školskim priredbama pa i svetosavskoj


a sto ne bi dosla, s obavezom ili ne?

Jer ne dolaze popovi u škole da drže liturgiju već na školsku priredbu.



pa cim obavljaju ceo obred sa propovedanjem-naci da nisu samo gosti, nego su tu po radnom zadatku!
angie01 angie01 11:28 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

Bog je ljuba Endži...
A mržnja ubija


kao sto rekoh- protiv boga bilo koje vere- nemam nista,

i nikakvu mrznju niti osecam, niti sam ispoljila.
angie01 angie01 11:45 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 11:59 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

antioksidant

мислиш руски идентитет? јер ентеријер раде руски и белоруски уметници, не српски. тај храм ће бити руско културно добро... у губернији како то председник жели и воли


ovo je baš rasprostranjeno (ne)raspoloženje u Beogradu.
milisav68 milisav68 12:17 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

angie01
gde si ti cuo da je obavezno?...nikad bilo!...to sto neke mame taj praznik koriste za slihtanje uciteljici, jos uvek ne znaci da to moraju svi.

Ali se nameće kao poželjan obrazac ponašanja.

Poenta je da je to jedan praznik sa ritualom kome nije mesto u školi, barem ne na takav način.

Nego se imaju dvostruki aršini, pa šta se meni sviđa - nije strašno, a kad mi se ne sviđa - onda je drama.
antioksidant antioksidant 12:23 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

Srđan Fuchs


ovo je baš rasprostranjeno (ne)raspoloženje u Beogradu.

и на дорчолу и палилули
angie01 angie01 12:29 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

Nego se imaju dvostruki aršini, pa šta se meni sviđa - nije strašno, a kad mi se ne sviđa - onda je drama.


ne, nego naprosto nije uporedivo- kupovina cveca uciteljici za osmi mart i drzanje verskih obreda u skoli!
milisav68 milisav68 13:23 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

angie01
ne, nego naprosto nije uporedivo- kupovina cveca uciteljici za osmi mart i drzanje verskih obreda u skoli!

Uporedivo je, samo što ti ne razumeš obrazac.

Verski obredi su samo zamenili rituale hvalospeva Titu i partiji, i ljudi koji ne razumeju da je to tada bilo pogrešno, nastavljaju na isti način, samo su zamenili partiju - popovima, a pošto više nema državnih firmi, nema ni krkanluka i lokanja za osmi mart (sem u školama, opštinama, javnim preduzećima....)

Deca nemaju pojma zašto kupuju cveće, i to liči na pranje savsti (i krkanje&lokanje), a treba im objasniti da prema ženama treba biti pažljiv cele godine, a ne samo jedan dan.

Ni kupovini cveća, ni sečenju kolača nije mesto u školi (i još mnogo toga), i kad se to bude shvatilo - krenuće se napred, ovako se samo zamajavamo sa perifernim stvarima, a zaobilazimo suštinu.
angie01 angie01 13:53 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

prema ženama treba biti pažljiv cele godine, a ne samo jedan dan.


eto, u necemu smo se slozili 100%,...malo li je.
vladimir petrovic vladimir petrovic 14:44 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

јер ентеријер раде руски и белоруски уметници, не српски. тај храм ће бити руско културно добро... у губернији како то председник жели и воли

Pogrešno.
Blogokolega Nsarski je gore pomenuo/podsetio da su Francuzi svojevremeno poklonili Americi, odnosno Njujorku, famozni Kip slobode (Statue of Liberty).

Da li danas neko iole trezven govori da je u pitanju francsuko kulturno dobro?


Kip slobode je jedan od simbola Njujorka i mnogima je nebitno njegovo poreklo. On pripada Njujorčanima i Amerikancima, i oni su ponosni na njega. Ko zna da je to bila donacija Francuske, on se blaženo smeška, ali kip je sada njihov vo vjeki vjekov.

A Hram sv. Save u Beogradu biće,u svojoj finalizaciji, oslikan od strane ruskih/beloruskih majstora, i finansiraće se iz donacije Rusije, ali to neće umanjiti njegov značaj za Srbe i Beograd.

Najgore bi bilo da se, zbog nedostatka para, završetak Hrama oduži za još pedesetak godina.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 14:59 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

little_radojica

Неки дан ми прича сваја. Кренула јој мала у школу и пошто се нису писмено изјаснили да мала иде на грађанско (неспоразум са наставицом и "ништа не брините, лако ћемо", ови само један дан дошли, покупили децу која иду на грађанско, а мала остала да црта крстове (шта зна дете). Оде сваја до школе одмах, да каже да хоће да дете иде на грађанско, а не на веронауку, а наставница крене да је левати како то сад не може, како то сад "у компјутеру" и на крају, "знате, боље вам је то, да деца знају, ипак,...". То значи, by default ти идеш на веронауку, тј. ако те слуде са системом за пријављивање, мораш да идеш на веронауку иако нећеш. Дакле, неко ко треба тој деци да покаже пут, да их научи основне ствари, тако манипулише са процедурама само да их што више прикупе за веронауку. И све то у "секуларној држави". Речи немам.


ovo nije tačno, barem ne u Vojvodini. jasno je i nedvosmisleno prijavljivanje i izbor, i ne može niko nikoga primoravati. možda je ta učiteljica kreten, ali lako je podići tužbu, dići frku. drugo, ako se i desi, jebeš kevu učiteljici, digneš frku, praviš pizdariju, dok ne promene. sada, to što ljudi nisu navikli da u demokratiji mogu uticati na svoju ili sudbine svojih klinaca, to je druga priča.

uzgred, za prvih mesec dana, u građanskom ništa nije urađeno, niti jedna jedina reč. deca hvataju zjale čitav čas. nemoguće da Srbija ne zna šta da predaje deci pošto je ukinuta markso-tito-odbrana-dsz smaračina?!
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 15:00 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

antioksidant
Srđan Fuchs


ovo je baš rasprostranjeno (ne)raspoloženje u Beogradu.

и на дорчолу и палилули

vračar, stari grad, isti apokaliptitis.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 15:10 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

angie01
Zvucis mi kao da hiperventiliras, duvaj u kesu.


skroz sam cool, a duvam cigaretu:),


sto ste skocili na mene, a ja se nadovezala na druge slicne komentare,...zato sto sam celu stvar licno dozivela i bilo me je stid, dokle je sve otislo-napisala sam tada blog o tome.

skola do bola


tebra, đido kod nas na neku somborku, previše tripuješ od tog virdžinija tobaka.
little_radojica little_radojica 15:20 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

Srđan Fuchs
little_radojica

Неки дан ми прича сваја. Кренула јој мала у школу и пошто се нису писмено изјаснили да мала иде на грађанско (неспоразум са наставицом и "ништа не брините, лако ћемо", ови само један дан дошли, покупили децу која иду на грађанско, а мала остала да црта крстове (шта зна дете). Оде сваја до школе одмах, да каже да хоће да дете иде на грађанско, а не на веронауку, а наставница крене да је левати како то сад не може, како то сад "у компјутеру" и на крају, "знате, боље вам је то, да деца знају, ипак,...". То значи, by default ти идеш на веронауку, тј. ако те слуде са системом за пријављивање, мораш да идеш на веронауку иако нећеш. Дакле, неко ко треба тој деци да покаже пут, да их научи основне ствари, тако манипулише са процедурама само да их што више прикупе за веронауку. И све то у "секуларној држави". Речи немам.


ovo nije tačno, barem ne u Vojvodini. jasno je i nedvosmisleno prijavljivanje i izbor, i ne može niko nikoga primoravati. možda je ta učiteljica kreten, ali lako je podići tužbu, dići frku.


То је у Батајници. Наравно да је учитељица кретен, није систем тако направљен сигурно. Поента је да она стоји између моје свастике и њених права и не да јој да то сад промени. И сад неко треба да диже фрку да би могао да слободно изабере изборни предмет. Истина је да је и сваја нешто зајебала и то све олако схватила, али је истина и да јој ова сад не да то исправи. Па довољно је да те неко погледа у фазону "не верујете у бога?! Знате боље вам је то него грађанско, и моја деца иду..." па да те обесхрабри да тражиш своје право. Неки облик ауто-цензуре, јер јебига ипак су учитељица и поп неки ауторитети којима се "не треба замерати". Знам, мени то не би могли да ураде, али неком и успеју. Ја питам: зашто уопште покушавају?
little_radojica little_radojica 15:22 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

uzgred, za prvih mesec dana, u građanskom ništa nije urađeno, niti jedna jedina reč. deca hvataju zjale čitav čas. nemoguće da Srbija ne zna šta da predaje deci pošto je ukinuta markso-tito-odbrana-dsz smaračina?!


То је скроз други проблем и опет указује на неспособност државе да се одреди према будућности деце која у њој расту, будућих грађана са гласачким правом...
vladimir petrovic vladimir petrovic 17:16 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

little_radojica
...Промишљање о спиритуалности и изражавање исте формом је знатно напредовало у односу на средњи век. Светлост је одавно укључена у причу. Светлост може бити подједнако монументална као и камен, као и златни мозаик.

Ma ovo je prilično OK.
Niko ne bi smeo da digne glas protiv svetlosti.
Zar nije još dobri Gete (Goethe) umirao sa rečima: Mehr Licht! (Više svetlosti!).

Ali, brate, ove dve fotke koje si ti priložio ne govore mi mnogo u korist onoga što ti zagovaraš, kako se meni čini.
Čak me Tadao Ando pomalo plaši, deluje pre jezivo nego sakralno.

Evo, ponoviću te dve fotke koje si ti sam dao. Meni grešniku (Biblija je zabeležila Hristove reči: Došao sam zbog grešnika, a ne zbog pravednika!), je daleko bliža ova druga, dakle Hram sv. Save, nego prva (Tadao Ando):

ово (Тадао Андо, Црква светлости):


А ево колико је човекомеран храм... Колико год да дође људи биће празан и мрачан. Како год да га осликаш, биће превелик.



Svetosavski hram neće biti mračan, believe me!
Ovom prilikom ostavimo po strani logiku po kojoj sakralni objekti i ne moraju da budu previše osvetljeni.

P. S.
Ja imam utisak, dragi blogokolega, da ćeš ti jednog lepog dana, kada posetiš završeni Hram sv. Save, u duši biti oduševljen, te da će sve ove spekulacije sa kojima si išao u objašnjavanjima na ovom blogu da se razbiju kao - mehurovi. Dakle, verujem da će ti se Hram, na kraju krajeva - svideti.

angie01 angie01 17:21 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

Došao sam zbog grešnika, a ne zbog pravednika!), je daleko bliža ova druga, dakle Hram sv. Save, nego prva (Tadao Ando):


pa eto:)))

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 19:03 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

little_radojica


То је у Батајници. Наравно да је учитељица кретен, није систем тако направљен сигурно. Поента је да она стоји између моје свастике и њених права и не да јој да то сад промени. И сад неко треба да диже фрку да би могао да слободно изабере изборни предмет. Истина је да је и сваја нешто зајебала и то све олако схватила, али је истина и да јој ова сад не да то исправи. Па довољно је да те неко погледа у фазону "не верујете у бога?! Знате боље вам је то него грађанско, и моја деца иду..." па да те обесхрабри да тражиш своје право. Неки облик ауто-цензуре, јер јебига ипак су учитељица и поп неки ауторитети којима се "не треба замерати". Знам, мени то не би могли да ураде, али неком и успеју. Ја питам: зашто уопште покушавају?


зато што су људи флегме и дозвољавају то. прво, када би мени (као Расти биливеру) тако неко нешто рекао за веру, отерао бих га у три лепа скоројевићевска колективистичка шабанска першуна. та неофитуша која њаке тако је сигурно јуче изашла из некакве јулштине, или тако нечег сличног. малограђанштина, пу, жасу! мед из Раста фор ди игземпл.


То је скроз други проблем и опет указује на неспособност државе да се одреди према будућности деце која у њој расту, будућих грађана са гласачким правом...


да... ово је на креативности родитеља како и чему ће научити своје дете... факап д стејт ен иц стјупидитиз.
little_radojica little_radojica 20:28 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче


Ali, brate, ove dve fotke koje si ti priložio ne govore mi mnogo u korist onoga što ti zagovaraš, kako se meni čini.
Čak me Tadao Ando pomalo plaši, deluje pre jezivo nego sakralno.

Јој, колега брате, ја ти све време говорим да отвориш и друга чула кад посматраш архитектуру, а не само очи. Али и онда нији битно како теби шта делује, него колико је комплексно и слојевито оно што је у простору остварено, што је објективна категорија. Да ли је ефекат природног светла инкомпориран у композицију или није? Шта уопште чини неки простор? Само зидови или и још нешто, неопипљиво, а ту је... Мислим да схваташ зашто је то важно (а важно је још од 13 века на Западу). Простор може бити метафора. Све што можеш наћи у књижевности или музици, можеш наћи и у архитектури, само треба знати читати. И фреске и мозаик, све је то кул, само исувише експлицитно и директно за један 21. век.

Сад, да се мало нашалим и да искарикирам, али форма храма Светог Саве у архитектонском смислу је исто што и љубавни викенд роман, ако преведемо на књижевну форму
omega68 omega68 21:21 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

Blogokolega Nsarski je gore pomenuo/podsetio da su Francuzi svojevremeno poklonili Americi, odnosno Njujorku, famozni Kip slobode (Statue of Liberty).

Нису Французи.
Француски масони су то урадили, а то је веееелика разлика
Atomski mrav Atomski mrav 23:21 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

Sedi čovek, sluša dečije recitale, aplaudira, smeje se - a tebi smeta!

Hteo sam da napišem da ne treba pop da dolazi u školi i drži liturgiju ako već dolazi na školsku priredbu. Dakle - ako sedi, sluša, aplaudira i smeje se - naravno da mi ne smeta. Ako pak uzme učešća u toj priredbi to onda više nije školska priredba i to mi smeta. Ovo za epidemiju ne kontam.
Atomski mrav Atomski mrav 23:25 10.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

Pitanje: moraju li sva deca prisustvovati školskim priredbama pa i svetosavskoj

a sto ne bi dosla, s obavezom ili ne?

Jer ne dolaze popovi u škole da drže liturgiju već na školsku priredbu.

pa cim obavljaju ceo obred sa propovedanjem-naci da nisu samo gosti, nego su tu po radnom zadatku!


Hteo sam da napišem da popovi ne bi trebalo da drže liturgiju u školi; ako uzimaju učešća u školskim priredbama to onda više nisu školske priredbe pa se pitam da li su deca obavezna da dolaze na iste? U tom slučaju su obavezna da prisustvuju nečemu što nije (samo) školska priredba a to po meni nije u redu.
vladimir petrovic vladimir petrovic 08:28 11.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

little_radojica
... Јој, колега брате, ја ти све време говорим да отвориш и друга чула кад посматраш архитектуру, а не само очи.

Misliš da gledam srcem?

Čitajući ovih dana Jovicu Aćina (Poetika rastrojstva), vidim kako on piše o rečima zaspalog Spasitelja: Spavam, a srce moje vidi.

(Još se navodi da su te reči motto Dogmatike od dr Justina Popovića, za koju knjigu kaže da je nezaobilazno delo iz pravoslavne filosofije istine)

Usput, da kažem da rado čitam Jovicu Aćina, leži mi njegov način gledanja na mnoge stvari.
principessa_etrusca principessa_etrusca 00:27 12.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

antioksidant
мислиш руски идентитет? јер ентеријер раде руски и белоруски уметници, не српски. тај храм ће бити руско културно добро... у губернији како то председник жели и воли


Руски идентитет? Уметност је по својој природи универзална, а не српска или руска.

И фреске српских средњевековних манастира нису обавезно радили Срби, већ уметници из разних делова "византијског комонвелта", вероватно најчешће Грци. Фреске из Каленића (укључујући најпознатију, Свадбу у Кани) су чак рађене по шаблонима мозаика из Хоре.
principessa_etrusca principessa_etrusca 09:47 12.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

little_radojica
Не ради се о пукој модернизацији или некој билбаоизацији, ради се просто о квалитету тог дискурса који се води. Архитектонска форма је начин изражавања и комуницирања, читање форме је једна врста писмености.

Истакао си нешто веома важно.

Срби су у једнном историјском тренутку прихватили барок и кроз барокну архитектуру и сликарство успели да искажу своју религиозну специфичност. Наравно да српске цркве у Сент Андреји нису ни мање српске, ни мање православне од средњевековних.

Такође, постоје историјски разлози за неовизантизам у српској архитектури - пре свега тежња за ослобођењем и коначно ослобађање Косова, Метохије и Македоније од Турака и у том контексту треба видети и (незавршену) цркву Св. Марка која је увећана копија Грачанице.

У том периоду је конципирана и црква Св. Саве (мислим поводом 300-годишњице спаљивања моштију). Иако сада изгледа да ће она бити завршена у 21. веку, она у ствари премошћује векове јер ће од идеје до остварења проћи таман онолико времена колико је било потребно да се изгради једна средњевековна катедрала.

А ако гледаш архитектонску форму као начин комуницирања, увек је питање са ким треба да комуницира та форма и са којим се ресурсима располаже. Овде се ради о најширој демографији корисника, о наслеђеним пројектима и започетој изградњи и о врло ограниченим средствима, док је рецимо овај модерни "храм", концертна сала Волт Дизни, намењена малом, привилегованом слоју богатих и културних, а направљен је "неограниченим" ресурсима у смислу талента и донација:



Можда се нећеш сложити, али моје мишљење је да је српска средина, у смислу просторне естетике (архитектуре, урбанизма, графичког дизајна итд) на изузетно ниском нивоу. Ако напр. слетиш у Београд, па узмеш било који превоз до центра, управо су mind-boggling ружноћа и некомпатибилност са здравим разумом које ћеш на том путу да видиш.

Због тога мислим да експлицитност и недвосмисленост форме у овом случају има своје место и разлоге.
vladimir petrovic vladimir petrovic 11:31 12.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

principessa_etrusca

Ti kažeš da je Mali Radojica istakao nešto što je važno, a ja dodajem da si i ti, reagujući, takođe, istakla nešto važno.

Važno na važno.
Za oboje:


Ovo je naročito jasno, i lepo rečeno:
... постоје историјски разлози за неовизантизам у српској архитектури - пре свега тежња за ослобођењем и коначно ослобађање Косова, Метохије и Македоније од Турака и у том контексту треба видети и (незавршену) цркву Св. Марка која је увећана копија Грачанице.

У том периоду је конципирана и црква Св. Саве (мислим поводом 300-годишњице спаљивања моштију). Иако сада изгледа да ће она бити завршена у 21. веку, она у ствари премошћује векове јер ће од идеје до остварења проћи таман онолико времена колико је било потребно да се изгради једна средњевековна катедрала...


tako da tvoja sledeća završna misao ima svoju punoću i nosi zaključnu poruku:

Због тога мислим да експлицитност и недвосмисленост форме у овом случају има своје место и разлоге.



---------------------------------------------
Edit:
Pošto pristup ženama Svetoj Gori (u Grčkoj) nije dozvoljen, preporučio bih ti, principessa, da posetiš, ako već nisi, (grčki) Manastir sv. Katarine, u Sinajskoj pustinji, u Egiptu. Pisao sam blog o njemu, ali mu se često vraćam u mislima, kao nečemu izuzetnom, na svoj način velelepnom, sa divnom riznicom vizantijskih ikona. Hoću reći: Vizantija umnogome (još) stanuje u tom manastiru!

principessa_etrusca principessa_etrusca 21:54 12.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

Kip slobode je jedan od simbola Njujorka i mnogima je nebitno njegovo poreklo. On pripada Njujorčanima i Amerikancima, i oni su ponosni na njega. Ko zna da je to bila donacija Francuske, on se blaženo smeška, ali kip je sada njihov vo vjeki vjekov.

У Паризу су остале две мање копије "Слободе која осветљава свет".

Мања је у Луксембуршком парку:



Друга, већа, је на Лабудовом острву низводно од Ајфелове куле:

.

Оно што њих данас чини интересантним је да су копије вероватно најиконичније статуе на свету која је за милионе, ако не и десетине милиона нових усељеника, оних који су на бродовима упловљавали у њујоршку луку, била прво што су видели од Новог света. Она је била веома упечатљив симбол слободе и прилика које их чекају у the land of the free.

Ти милиони који су Статуу слободе поистоветили са својим новим, америчким почетком, учинили су да данас нема ни најмање сумње да је она њујоршка и америчка (без обзира што је у Америку стигла у више стотина делова спремних за састављање).
principessa_etrusca principessa_etrusca 22:03 12.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

Pošto pristup ženama Svetoj Gori (u Grčkoj) nije dozvoljen...


Жена Veronica della Dora је ипак написала једну од најбољих књига о Светој Гори (и прикладно је насловила Imagining Mount Athos: Visions of a Holy Place, from Homer to World War II.)

little_radojica little_radojica 08:29 13.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

Срби су у једнном историјском тренутку прихватили барок и кроз барокну архитектуру и сликарство успели да искажу своју религиозну специфичност. Наравно да српске цркве у Сент Андреји нису ни мање српске, ни мање православне од средњевековних.


Нису Срби него СПЦ, постоји битна разлика. Не само да то није угрозило идентитет народа који је под окупацијом свакако био угроженији онда него сада, него га је и ојачало тако што су српски уметници и мецене успели скоро да ухвате корак са најразвијенијим делом света у то време и у њега уграде специфичне мотиве. Фрушкогорски манастири су одличан пример како се два ликовна језика мешају стварајући трећи, поштујући градитељску логику времена.

Такође, постоје историјски разлози за неовизантизам у српској архитектури - пре свега тежња за ослобођењем и коначно ослобађање Косова, Метохије и Македоније од Турака и у том контексту треба видети и (незавршену) цркву Св. Марка која је увећана копија Грачанице.


Ја разумем ту потребу једне младе државе у деветнаестом веку, али је не видим сада. 120 година грађења једног објекта не одступајући од почетног плана говори о том сиромаштву идеја које нису романтичарске и мегаломанске. А куд ћеш романтичније од референце на једно велико царство које је пропало без наследника. Но, и тако како је, било би можда у реду да о томе постоји свест, напротив, постоји радовање што је то тако. Као пример за супротно бих дао зграду парламента Бангладеша у Даки, коју је пројектовао Луис Кан.

У том је конципирана и црква Св. Саве (мислим поводом 300-годишњице спаљивања моштију). Иако сада изгледа да ћти завршена у 21. веку, она у ствари премошћује векове јер ће од идеје до остварења проћи таман онолико времена колико је било потребно да се изгради једна средњевековна катедрала.


"Средњовековна" је ту кључна реч. Такође, на Балкану, а посебно у Србији се робује датумима и јубилејима и у томе као да постоји нека естетика. Опет пука форма наспрам суштине. Уместо да се тристогодишњица нечег пригодно обележи и сачува од заборава, почиње се зидање цркве које ће трајати 120 година да би тамо негде у 21. веку, далеко од контекста у којем је замишљена доминирала целим Београдом и Србијом. Ја сам велики заговорник да се загризе само колико се може прогутати. :)
А ако гледаш архитектонску форму као начин комуницирања, увек је питање са ким треба да комуницира та форма и са којим се ресурсима располаже. Овде се ради о најширој демографији корисника, о наслеђеним пројектима и започетој изградњи и о врло ограниченим средствима, док је рецимо овај модерни "храм", концертна сала Волт Дизни, намењена малом, привилегованом слоју богатих и културних, а направљен је "неограниченим" ресурсима у смислу талента и донација:

Баш зато што сам очекивао да ће се неко сетити Френка Герија и његових лудорија сам и рекао да не треба да се ради о билбаоизацији и вулгаризовању односа старог и новог.
Једино што не мислим да се храм обраћа најширој демографији, а да се нека концертна сала па још Дизнијева обраћа само некој културној елити. У Србији живи 85% Срба и нису сви религиозни. Идентитет Србије није само идентитет српског народа и зато ми смета што се држава меша у изградњу храма и што је грађанима уопште 5 генерација унапред одређено шта ће им бити донинантни објекат у градском пејзажу.

Можда се нећеш сложити, али моје мишљење је да је српска средина, у смислу просторне естетике (архитектуре, урбанизма, графичког дизајна итд) на изузетно ниском нивоу. Ако напр. слетиш у Београд, па узмеш било који превоз до центра, управо су mind-boggling ружноћа и некомпатибилност са здравим разумом које ћеш на том путу да видиш.

Због тога мислим да експлицитност и недвосмисленост форме у овом случају има своје место и разлоге.


Па оно што ја од почетка покушавам да кажем овде је да ликовна писменост на ниском нивоу и да управо због тога не треба да се радујемо објекту какав је храм, јер та експлицитност не доприноси развоју те писмености. Као грађанин РС надам се да ће држава дати све од себе да подстакне еманципацију својих грађана, па у том смислу и квалитет просторно-ликовног изражавања и комуникације. Подржавање изградње храма на овај начин, као и начин на који је струка искључена из БГ на води су све кораци у погрешном смеру, а последице ће бити очигледне тек за 30-60-120 година.
vladimir petrovic vladimir petrovic 15:18 13.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

little_radojica

... Malo spusti loptu, steći će se utisak da si ljut, a to nije dobro, valjda škodi i zdravlju, he, he, he...
Нису Срби него СПЦ, постоји битна разлика

Dobro, u načelu ti si u pravu, premda odvojiti SPC od Srba je, za nju, besmisleno. (OK, neću elaborirati, može da mi se obiti o glavu, jer su danas druga vremena, ali u prošlosti SPC nije volela da bude odvajana od Srba).

Ја сам велики заговорник да се загризе само колико се може прогутати. :)

Hm.
Ovo ne vodi progresu.
U suštini, sitničarska logika.
Bre, čovek mora da se napregne i da grize više nego što može progutati, samo to vodi progresu. Postoji jedna engleska izreka, parafraziram: ako čoveku daš da uradi onoliko koliko on može da uradi, on to neće uraditi; a ako mu daš da uradi više nego što on može da uradi - on će uraditi, he, he,he...

Treba da grizemo više nego što možemo progutati, pa kom obojci kom opanci.

. У Србији живи 85% Срба и нису сви религиозни.

Nisu. Verovatno nisu. Ali kažu da je kod poslednjeg popisa stanovništva oko 80 posto ljudi napisalo da se smatraju - pravoslavcima.
(Sram ih bilo ako su lagali popisivače)
да ће се неко сетити Френка Герија и његових лудорија


Uh, kad pominješ Gerija, ja, koji nisam iz te struke, palim se na neka njegova ostvarenja. Meni je čak zanimljiva ona njegova igrajuća zgrada u srcu srednjevekovnog Praga.

ali me to ne sprečava da volim i Hram sv. Save, mada nije predviđeno da on ima modernitete.




Па оно што ја од почетка покушавам да кажем овде је да ликовна писменост на ниском нивоу и да управо због тога не треба да се радујемо објекту какав је храм, јер та експлицитност не доприноси развоју те писмености


Tvrdoglavo nastojiš da mi pokvariš užitak, jer ja i moji pajtaši sa kojima se družim (ima među njima, believe it or not, i vrlih intelektualaca) se radujemo završetku Hrama sv. Save.

Nemoj reći da sam džaba pisao ovaj blog, u stilu "Džaba ste krečili".

Šalu po strani, Hram sv. Save biće, kada bude kompletno završen, lep znamen Beograda i Srba, in general.
little_radojica little_radojica 18:06 13.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

vladimir petrovic
little_radojica

... Malo spusti loptu, steći će se utisak da si ljut, a to nije dobro, valjda škodi i zdravlju, he, he, he...
Нису Срби него СПЦ, постоји битна разлика

Dobro, u načelu ti si u pravu, premda odvojiti SPC od Srba je, za nju, besmisleno. (OK, neću elaborirati, može da mi se obiti o glavu, jer su danas druga vremena, ali u prošlosti SPC nije volela da bude odvajana od Srba).

Ја сам велики заговорник да се загризе само колико се може прогутати. :)

Hm.
Ovo ne vodi progresu.
U suštini, sitničarska logika.
Bre, čovek mora da se napregne i da grize više nego što može progutati, samo to vodi progresu. Postoji jedna engleska izreka, parafraziram: ako čoveku daš da uradi onoliko koliko on može da uradi, on to neće uraditi; a ako mu daš da uradi više nego što on može da uradi - on će uraditi, he, he,he...

Treba da grizemo više nego što možemo progutati, pa kom obojci kom opanci.

. У Србији живи 85% Срба и нису сви религиозни.

Nisu. Verovatno nisu. Ali kažu da je kod poslednjeg popisa stanovništva oko 80 posto ljudi napisalo da se smatraju - pravoslavcima.
(Sram ih bilo ako su lagali popisivače)
да ће се неко сетити Френка Герија и његових лудорија


Uh, kad pominješ Gerija, ja, koji nisam iz te struke, palim se na neka njegova ostvarenja. Meni je čak zanimljiva ona njegova igrajuća zgrada u srcu srednjevekovnog Praga.

ali me to ne sprečava da volim i Hram sv. Save, mada nije predviđeno da on ima modernitete.




Па оно што ја од почетка покушавам да кажем овде је да ликовна писменост на ниском нивоу и да управо због тога не треба да се радујемо објекту какав је храм, јер та експлицитност не доприноси развоју те писмености


Tvrdoglavo nastojiš da mi pokvariš užitak, jer ja i moji pajtaši sa kojima se družim (ima među njima, believe it or not, i vrlih intelektualaca) se radujemo završetku Hrama sv. Save.

Nemoj reći da sam džaba pisao ovaj blog, u stilu "Džaba ste krečili".

Šalu po strani, Hram sv. Save biće, kada bude kompletno završen, lep znamen Beograda i Srba, in general.


1) дугачак је био коментар па сам писао директно, без околишања и ублажавања што текст обично продужи. Ако због тога мислиш да се ја нешто љутим, могу само да кажем да ти је утисак скроз погрешан. Напротив, ако ишта значи, Принципесин коментар ми је далеко бољи од било ког твог досад (опет сам директан).

2) Не одвајам ја СПЦ од Срба, само кажем да нису народи ти који прихватају одређене стилове већ то раде појединци и организације.

3) Развој итекако може бити поступан.

4) Што се Герија тиче, та зграда у Прагу му је први објекат који му је направио име и који је у страшној диспропорцији са било чиме што је касније радио. Успут, не значи да ако се ја не радујем због храма таквог какав ће бити, да не волим (у архитектонском смислу) неке цркве српско-византијског стила (поготово Грачаницу), нити аутоматски значи да волим Герија и све што је направио.

5) Радуј се ти, немој да ти ишта квари ужитак :). Ја сам се корења већ најео и сад, да простиш, имам гасове од њих. Све медаље кошаркаша и остале колективне успехе које сам доживео као своје сам одавно сварио,али сам те калорије ваљда потрошио док сам имао мету на челу и кад сам почео да бринем како ја да прехраним друге. И за мене то није било вредно, чак се сад осећам мало блесаво због тога. Преко сам се уверио да сви имају нешто своје највеће или најстарије на свету што значи само њима самима и ником више. Неког тај испразни осећај супериорности и посебности у односу на остатак света кошта више, неког мање, а то, по мени, прави ту кључну разлику. Ја сам, ето, непоправљиво убеђен да је прича о спаљивању моштију Св. Саве на Врачару и њен значај за српски народ и државу Србију, могла да се архитектонски преприча далеко ефектније и са мање средстава (ни Гери ни храм).

Хвала на дискусији, сигурно није било "џаба сте кречили"
principessa_etrusca principessa_etrusca 08:30 14.10.2014

Re: Што се архитектуре тиче

little_radojica

Драго ми је да мислиш да је моје учешће макар мало унапредило ову дискусију.

Не одвајам ја СПЦ од Срба, само кажем да нису народи ти који прихватају одређене стилове већ то раде појединци и организације.

Динамика прихватања новог стила није за ову дискусију посебно важна, али мислим да не треба да изгубимо из вида да су верници били Црква исто колико и свештенство и да су нове цркве грађене њиховом добром вољом и прилозима (тако што је неко приложио дукат, неко шубару пуну дуката, а неко добровољни рад).

Мислим да је суштина да су се Срби (народ) у Угарској срели са новом урбаном организацијом и новом архитектуром, па су градили (и намештали) куће у новом стилу, а тако су градили и цркве. (И све је вероватно било у складу са урбанистичким плановима и прописима који су већ постојали у време интензивнијег доласка Срба током владавине Марије Терезије.)

Развој итекако може бити поступан.

Наравно да може, али Срби углавном нису имали срећу да им историјске прилике дозволе да се развијају постетено и равномерно, већ је скоро перманентни дисконтинуитет био правило.

Различите историјске неприлике су довеле до тога да се и црква Св. Саве гради на начин како је грађена. Још увек нас се доста сећа зелене металне ограде око простора Храма, "градилишта" где се ништа није градило педесет година. Ипак, и тада је било оних који су се надали да ће започета црква једног дана бити подигнута, пре свега патријарх Герман, али и напр. Милорад Панић Суреп, "комунистички" министар културе и директор Народне библиотеке током шездесетих, који је инсистирао на габариту нове зграде библиотеке који не би угрозио будући Храм.

Управо у завршавању давно започетог Храма видим мали, али врло важан допринос континуитету и стабилности, од значаја не само за вернике, већ за све у српском друштву где хронично недостаје поступност и истрајност.

Волт Дизни концертна сала је пример архитектонског остварења које усхићује и подстиче, али ја тешко да могу да замислим такав бљештав храм разиграних облика било које конфесије, и не само у Србији, већ било где. Разлози могу бити неприхватање неконвенционалне архитектуре, али и огромна цена такве цркве од титанијума.

Отпора новој архитектури има свугде у свету, посебно када треба да је финансира порески обвезник и није реткост да се прихваћени иновативни пројекат замени конвенционалнијим (а не обрнуто).

Пероов пројекат за проширење Маринског је напуштен за рачун много конвенционалнијег који је остварен:





а тако је напуштен и победнички, али радикални и "елитистички" пројекат Захе Хадид за Велшку народну оперу у Кардифу



а остварен је Велшки миленијумски центар (са огромним исписаним стихом на фасади, на велшком и енглеском: In These Stones Horizons Sing

docsumann docsumann 13:22 09.10.2014

možda je naslov

trebao da bude u imperativnom tonu

Raduje se, Srbijo!
vladimir petrovic vladimir petrovic 14:30 09.10.2014

Re: možda je naslov

docsumann
... trebao da bude u imperativnom tonu

Raduje se, Srbijo!

Ne zezaj, nisam od onih koji se koriste imperativnim tonom.

P. S.
Videh gore, u komentarima, da si se stidljivo javio kada je bio pomenut - Harms.

Čoveče, daj napiši (ponovo, ako si već pisao) blog o Harmsu, o njemu treba češće govoriti...
docsumann docsumann 17:08 09.10.2014

Re: možda je naslov

Čoveče, daj napiši (ponovo, ako si već pisao) blog o Harmsu, o njemu treba češće govoriti...


možda i bidne nešto.
nim_opet nim_opet 13:27 09.10.2014

Ehm

e nista, ako zbog neceg "Srbija" treba da se raduje, onda nek je to. Sto bi rekla moja pokojna baba "onaj odozgo sve gleda".
vladimir petrovic vladimir petrovic 14:33 09.10.2014

Re: Ehm

nim_opet
... "onaj odozgo sve gleda".


Gleda ili ne gleda, to je stvar shvatanja.
Ali mi treba da se ponašamo kao da neko odozgo gleda, te da ćemo polagati račune za sve što radimo a nije baš po PS, he, he, he...
freehand freehand 22:09 09.10.2014

Ima

... kod Pavića priča o onom monahu koji je, sve bežeći pred Turcima krajem sedamnaestog veka, od Kosova do Srema pravio crkvice. Drvene, od kamena ako je stigao da ga isteše,od opeke ako je stigao da je ispeče. I ostavljao ih za sobom znajući da će najverovatnije biti srušene i spaljene.
Ovaj hram meni bar deluje kao znak da su i Srbi i pravoslavlje tu da ostanu.
Ružan mi je pored Studenice, i pored Žiče; pompeznost veličine ide do groteske. Ali opet - neko je, nekad, sa punim autoiritetom i ovlastima i sa valjanim razlogom odlučio da bude takav.
Neka ga. Dok se od usta ne otima neka ga rade onako kako misle da treba oni koji su za to jedino nadležni.
milisav68 milisav68 07:12 10.10.2014

Re: Ima

freehand
Neka ga. Dok se od usta ne otima neka ga rade onako kako misle da treba oni koji su za to jedino nadležni.

Ma tolike pare su sjebane na Zletovo, Obrovac, Smederevsku železaru.....zatim, podzemne aerodrome i atomske bunkere koji su građeni decenijama, i nikad ni za šta nisu poslužili....a u svaku od njih je spiskano pet do deset milijardi ondašnjih dolara - i nikom ništa....

Ili recimo "genijalnost" pravljenja autoputa kroz sam grad (Beograd).....tada niko nije smeo da zucne o tome.....pa se po navici ćuti o tome što još nema obilaznice i što su nestale pare za to.....ali da, crkva i hram su problem broj jedan....
vladimir petrovic vladimir petrovic 10:20 10.10.2014

Re: Ima

Freehand
... kod Pavića priča o onom monahu koji je, sve bežeći pred Turcima krajem sedamnaestog veka, od Kosova do Srema pravio crkvice. Drvene, od kamena ako je stigao da ga isteše,od opeke ako je stigao da je ispeče. I ostavljao ih za sobom znajući da će najverovatnije biti srušene i spaljene.


Dobro si se setio Pavića.

Vezano za crkve i Srbe, meni pada na pamet da je u Predelu slikanom čajem Pavić nadahnuto pisao o Srbinu koji se našao na jutrenju u nekoj grčkoj crkvi, te je zapevao takvim glasom, na srpskom, da su se gasile sveće i menjali mirisi, a svima je izgledalo da crkva nije u mogućnosti da na pravi način "poklopi" taj glas:

... Sva trojica su me preklinjala da ih ne odam nemačkim vlastima i da ih kradom provedem do granice Svete gore... Došli su na jutarnju službu u ovdašnju crkvu, umešali se među svet kojeg je bilo kao u kašici. Stajali su u dimu i slušali pojanje na grčkom. Iako je bilo ravno samoubistvu otkriti svoje negrčko poreklo i odati pred tolikim svetom svoj srpski jezik, jedan od njih, onaj najstariji po činu, nije mogao odoleti iskušenju. Pustio je svoj lep glas od kojeg su se pogasile sveće i promenili se mirisi u crkvi. Pošlo je čovek pojući stajao uz vrata, svima nam se učinilo za časak da crkva nije sagrađena na pravom mestu, jer mu ne poklapa glas kako valja, nego malo postrance, i svi smo osetili da bi građevinu trebalo malčice pomeriti. Celo selo je znalo da je na jutrenji pojao neko na srpskom i ja sam ih svu trojicu odmah prebacila do atoskih brda u strahu da ih kogod ne prokaže okupacionim vlastima. Dalje nisam smela, jer ženskom čeljadetu tamo (Sveta gora), kuda vi sada idete, nema pristupa i ja tamo nisam nikada bila (Predeo slikan čajem, str. 78).

Kako sam ja još uvek pod dojmom jučerašnje dodele Nobelove nagrade za književnost jednom Francuzu, ne mogu a da se ne setim propuštene šanse da se Srbija jedinstvenije i umešnije založi da Pavić dobije - Nobela.

Znam, nisu ga svi voleli, ali nema pisca koji se svima sviđa, a mislim da je Pavić mogao poneti to zvanje, imajući u vidu kako se deli ta najveća svetska književna nagrada.

Juče su Francuzi dobili Nobela po petnaesti put. Znam da je francuska književnost grandiozna, ali nije samo to bitno kod dodele Nobela.

A Srbija ima samo jednog nobelovca. (Ostavimo po strani što ga i drugi svojataju).
Jedan glede petnaest francuskih!

Neko će reći da sam se malo zaneo, da se mi ne možemo upoređivati sa Francuzima.
Ne možemo, a to je ono što mi donekle smeta, jer bi trebalo da budemo samosvesniji, jedinstveniji i organizovaniji u prezentiranju naših pisaca i umetnika - svetu.




vladimir petrovic vladimir petrovic 10:38 10.10.2014

Re: Ima

Freehand
... Ružan mi je pored Studenice, i pored Žiče; pompeznost veličine ide do groteske. Ali opet - neko je, nekad, sa punim autoiritetom i ovlastima i sa valjanim razlogom odlučio da bude takav.
Neka ga. Dok se od usta ne otima neka ga rade onako kako misle da treba oni koji su za to jedino nadležni.


Neću reći da je meni lep, i pored sveg oduševljenja koje pokazujem za njegovo najavljeno dovršenje, ali svakako Hram sv. Save nije ružan.

Mislim da ga ne treba ni upoređivati sa drugim crkvama, svaka je izuzetna na svoj način (Meni se veoma sviđa crkva Visokih Dečana).

Hram na Vračaru jeste veliki ali ga ne bih zvao grdosijom.
Ima razloga, koji nisu za podcenjivanje, zašto se htelo da bude tako veliki.
Pritom, ne zaboravimo da je ideja o TAKVOM hramu potekla još 1895. godine, dakle krajem XIX veka.(Zato se govori da kada bude završen, za 6-8 godina, biće ukupno 120 godina njegove izgradnje).

Uvažavam razloge onih koji kritikuju (sve se može kritikovati!) i koji se ne raduju njegovom završenju (pored njega prolaze, narodski rečeno, kao pored turskog groblja), ali sam bio slobodan da iznesem neka svoja razmišljanja o tom značajnom znamenju za Beograd i Srbiju.
antioksidant antioksidant 11:13 10.10.2014

Re: Ima

ali svakako Hram sv. Save nije ružan.

теби
vladimir petrovic vladimir petrovic 13:39 10.10.2014

Re: Ima

VP
... ali svakako Hram sv. Save nije ružan.

Antioksidant
...теби


Hm.
Da ne potežem onu mnogo citiranu izreku o ukusima i lepoti, te da neki pored cveta ruže, ma koliko lepog, prolaze kao pored cveta obične muškatle.

Žao mi je ako je tebi i još nekima Hram ružan, ali takvima se ne može pomoći.
Da li treba da ponavljam da svako ima pravo na svoj ukus/neukus?

Ili možda neki misle da treba raspisivati referendum svaki put kada se pravi neki spomenik ili veliki objekt, te da se sluša šta kaže Vox populi?

Vox populi itekako može biti pogrešan!

Blogokolega HCM gore, ne baš nežno, reče "ne mlatite" onima koji su pominjali nedostatak para za bolesnu decu i tako to, u kontekstu dovršenja Hrama sv. Save na Vračaru.

Ja ponavljam da se radujem što se dovršenje Hrama sv. Save nazire, da smatram da će postati značajno znamenje Beograda, te da bismo, hipotetički, bili siromašniji da uopšte nije potezana ta ideja o njegovoj izgradnji.

No, ne tražim da svi misli po mom šablonu, oni koji misle da je Hram "promašena investicija", veliko im polje, neka tu ideju raspredaju na široko i dugačko sa svima onima koji žele da je slušaju.

As simple as that.

Edit:
Pada mi na pamet famozna Ajfelova kula (La Tour Eiffel). Svako ko iole poznaje Pariz, zna da je svojevremeno bilo mnogih koji su smatrali da je Ajfelova kula - ružna. Nazivali su je svakakvim imenima: grdosija, rugoba, gomila gvožđa i sl.

Međutim, taj spomenik se održao, i danas je jedan od glavnih simbola prelepog Pariza. Nezaobilazno znamenje tog velikog turističkog grada. Neki čak smatraju da je - ponos Pariza.

A meni lično je teško da danas kažem da je Ajfelova kula - lepa, ali nikako ne bih rekao ni da je ružna.
Drugim rečima, dobro je što Pariz ima Ajfelovu kulu. (Historija je zaboravila gunđanje mnogih protivnika njenih, jer su vremenom postala - NEBITNA).

P. S.
Koliko čujem, nadležni turistički poslenici u Beogradu govore da je veliko interesovanje stranih turista da, prilikom boravka u prestonici, vide i Hram sv. Save, mada je on još uvek nezavršen. To nešto kaže, zar ne?
Atomski mrav Atomski mrav 13:58 10.10.2014

Re: Ima

Žao mi je ako je tebi i još nekima Hram ružan, ali takvima se ne može pomoći.

Što bi im se pomagalo? Zašto misliš da im treba pomoć?
antioksidant antioksidant 14:32 10.10.2014

Re: Ima

Žao mi je ako je tebi i još nekima Hram ružan, ali takvima se ne može pomoći.

не може се помоћи ни онима који учитавају оно што није изговорено, да не кажем лажу.
нигде не пише да је мени храм ружан. не пише ни да је мени леп. само да је теби леп. чувај жаљење за себе владимире, требаће ти.
Da li treba da ponavljam da svako ima pravo na svoj ukus/neukus?

little_radojica little_radojica 16:25 10.10.2014

Re: Ima


Edit:
Pada mi na pamet famozna Ajfelova kula (La Tour Eiffel). Svako ko iole poznaje Pariz, zna da je svojevremeno bilo mnogih koji su smatrali da je Ajfelova kula - ružna. Nazivali su je svakakvim imenima: grdosija, rugoba, gomila gvožđa i sl.

Međutim, taj spomenik se održao, i danas je jedan od glavnih simbola prelepog Pariza. Nezaobilazno znamenje tog velikog turističkog grada. Neki čak smatraju da je - ponos Pariza.

A meni lično je teško da danas kažem da je Ajfelova kula - lepa, ali nikako ne bih rekao ni da je ružna.
Drugim rečima, dobro je što Pariz ima Ajfelovu kulu. (Historija je zaboravila gunđanje mnogih protivnika njenih, jer su vremenom postala - NEBITNA).



Тај споменик је изграђен у славу напретка за светску изложбу, као и Кристална палата свјевремено. Ти објекти су померили границе архитектуре на много начина и апсолутно не постоји никакво оправдање да га поредиш са формом рециклираном од пре две хиљаде година. Може се рећи да је отпор Ајфеловој кули дошао од истих тих традиционалиста који данас виде неко чудо у храму светог Саве. И да ствар буде још боље стављена у перспективу, и храм и Ајфелова кула су пројектовани у отприлике исто време.

А та расправа о лепоти је сасвим безнадежна и бесплодна из разлога које си и сам навео, па не видим зашто даље инсистираш. Свако има свој неки сензибилитет и то никад није предмет расправе о архитектури. Оно што јесте предмет су композиција, пропорције, семантика, стилске фигуре, прикладност, усклађеност са околином и слично. Ајфелова кула је и чудо технологије и тријумф инжењерства па се и т мора узети у обзир кад се она потеже. Па пре него што убациш неки нови пример поразмисли мало и о тим темама. Јер се плашим да би ти могао пасти Партенон на памет, а то би већ било страшно...

А што се туриста тиче, можда да процуњаш колико туриста дође да види Исе Ђингу који је једна мала грађевина - архетипска колиба, од дрвета рецимо 5 са 7 метара, покривена сламом, и која је гле чуда достојна да у њој станује Аматерасу (а сигуран сам да знаш ко је она). Поента је да све то може без иживљавања са каменом, златом, бакарним крововима и тешким куполама.




vladimir petrovic vladimir petrovic 17:34 10.10.2014

Re: Ima

little_radojica


Namera mi je da spustim loptu, volim tvoje adute koje izvlačiš kad već mislim da si se umorio, ali me ovo

Ајфелова кула је и чудо технологије и тријумф инжењерства па се и т мора узети у обзир кад се она потеже.


podseti da je prilikom gradnje Hrama sv. Save, odnosno prilikom podizanja kupole (o tome su se malo koškali ovde u komentarima Princi - on tvrdeći da je u pitanju bila zasluga Trudbenika - i AlexDunja, tvrdeći da je za sve bila zaslužna Prva petoljetka iz Trstenika).

Šala po strani, ali kao što je svojevremeno Mikelanđelo mnogo, mnogo bio dumao pre nego što je rešio kako da se postavi kupola crkve Sv. Petra u Rimu, tako su i naši mnogo dumali i uspešno postavili OGROMNU kupolu, što nije bio, izgleda, ni malo lagan zadatak.

Reklo bi se (tako se to u medijima postavljalo) da je u pitanju bio, kako bi ti rekao: чудо технологије и тријумф инжењерства!

Nije se dakle Hram gradio na starinski način, he, he, he...
-----------------

The last but not the least, kad sledeći put posetiš arhetipsku kolibu Ise Đingu, duboko se pokloni boginji Amaterasu u moje ime! Unapred hvala.
mariopan mariopan 19:12 10.10.2014

Re: Ima

A Srbija ima samo jednog nobelovca. (Ostavimo po strani što ga i drugi svojataju).
Jedan glede petnaest francuskih!

Jedan ali vredan svih petnaest Francuza.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 19:13 10.10.2014

Re: Ima

Окси, озбиљно мислиш да је Русија способна да "Доњецкизује" Бг у своју губернију? Ти си четврти или пети озбиљни Престоничанин од кога чујем ово (а оно, озбиљни ликови, крећу се, океј плаћени послови, мислим, нису доконе дангубе које седе и параноишу).
antioksidant antioksidant 19:32 10.10.2014

Re: Ima

ne mislim da hoce. znam samo da bi se neki nudili. sreca pa rusi nisu zainteresovani. dovoljno im je da malo mute vodu a sluge im pate .
ali nije moja primedba u tom smeru koliko u tome da ako vec izmisljamo svoj srednjovekovni identitet nafilovan etnofiletizmom zasto ga deformisemo ruskim?
little_radojica little_radojica 19:34 10.10.2014

Re: Ima

vladimir petrovic
little_radojica


Namera mi je da spustim loptu, volim tvoje adute koje izvlačiš kad već mislim da si se umorio, ali me ovo

Ајфелова кула је и чудо технологије и тријумф инжењерства па се и т мора узети у обзир кад се она потеже.


podseti da je prilikom gradnje Hrama sv. Save, odnosno prilikom podizanja kupole (o tome su se malo koškali ovde u komentarima Princi - on tvrdeći da je u pitanju bila zasluga Trudbenika - i AlexDunja, tvrdeći da je za sve bila zaslužna Prva petoljetka iz Trstenika).

Šala po strani, ali kao što je svojevremeno Mikelanđelo mnogo, mnogo bio dumao pre nego što je rešio kako da se postavi kupola crkve Sv. Petra u Rimu, tako su i naši mnogo dumali i uspešno postavili OGROMNU kupolu, što nije bio, izgleda, ni malo lagan zadatak.

Reklo bi se (tako se to u medijima postavljalo) da je u pitanju bio, kako bi ti rekao: чудо технологије и тријумф инжењерства!

Nije se dakle Hram gradio na starinski način, he, he, he...
-----------------

The last but not the least, kad sledeći put posetiš arhetipsku kolibu Ise Đingu, duboko se pokloni boginji Amaterasu u moje ime! Unapred hvala.


Нема шта да се спушта, причамо.

Ево нађох ово ЛИНК мислим да ће ти помоћи да разумеш шта хоћу да кажем.
Нисам ни ја цео текст прочитао, али ћу одмах након што прокоментаришем Св. Петра у Риму.
Наиме, та црква је и даље много већа од храма (запремински скоро 10 пута), а грађена је од стране, у то време најбогатијег града на свету (па и онда је било жалби да је била прескупа). Грађена је да се покаже моћ, да се импресионира у граду у коме је тешко импресионирати. Можда баш због ње је касније Мартин Лутер подигао буну схвативши у шта се црква претворила. Србија и Београд не требају да имају комплекс од Рима и да се такмиче са њим, Рим је Рим, а Београд је Београд, и то је сасвим у реду. У то време кад је Рим то себи могао да приушти је толика купола можда и била грађевински изазов, али данас сигурно није. Само баци поглед са овог новог моста на сајам на халу један и кашће ти се само. Зашто су се неимари с њом мучили онда? Па зато што је тешка ко туч. То је као да правиш степенице на равном, то је супротно градитељској логици. Стварно бих волео да се имамо чиме похвалити у градитељском смислу том грађевином, али морам да признам да нажалост немамо, и то није нека срамота признати. Ако је највеће достигнуће направити највеће, најскупље и најтеже, притом обликовно остати у старој ери онда је то друштво градитељски сиромашно, што указује да је и у другим сферама неразвијено. Но, шта је ту је, сада и за наредних хиљаду година биће ту да нас опомиње, неће ваљати само ако не научимо нешто из свега тога.

П.С. Богиња Аматерасу не мари много да ли ће јој се неко поклонити, али прима захвалнице од свештеника :)
Штавише, у храм се не може ни ући. Али свакако ћу се сетити тебе кад одем тамо у шетњy.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 20:18 10.10.2014

Re: Ima

antioksidant
ne mislim da hoce. znam samo da bi se neki nudili. sreca pa rusi nisu zainteresovani. dovoljno im je da malo mute vodu a sluge im pate .
ali nije moja primedba u tom smeru koliko u tome da ako vec izmisljamo svoj srednjovekovni identitet nafilovan etnofiletizmom zasto ga deformisemo ruskim?



huh, dobro je da sam krivo razumeo. a ovo - to je duga priča i tradicija straha od Zapada (otud i mržnja prema zapadnoj sekularnosti), i u svojim osnovama je komunjarska (upotreba termina, komunjare su totalitarni, dok su komunisti nosili iskrenu težnju da promene svet nabolje), ta paralisanost je u svojim suštinskim osnovama sovjetska. uzev u obzir da je postsovjetski identitet uzeo ortodoksizam (kako bi ekskomunicirani Berđajev to rekao) kao novu kolektivističku potku, zajednički imenitelj, uz rastuću mržnju prema Zapadu, te strah od zapadnog imperijalizma i potrebe za širenjem te od starog katoličkog imperijalizma, rusofilija je jedini zasad pravac kojem veruju. mada opet, ne svi. ali starije društvo da, i vide u podizanju Rusije eshatološko podizanje Novog Carigrada, stanje svetskih poslova vide kao novo srednjevekovlje, dok Putina mistično doživljavaju kao onoga koji dolazi pre novog ruskog cara. pominjao sam gore cezaropapizam, u idealnim uslovima, ako je cezar pravoslavan, milina mu je služiti jer stičeš mnogo materijalne moći - u suštini otomanski mentalitet u tim krugovima, feudalni.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 20:28 10.10.2014

Re: Ima

little_radojica


П.С. Богиња Аматерасу не мари много да ли ће јој се неко поклонити, али прима захвалнице од свештеника :)
Штавише, у храм се не може ни ући. Али свакако ћу се сетити тебе кад одем тамо у шетњy.


ovo je nekakav njuejdžerski šareniš. Srbija treba da stekne moderni i novi identitet, kao pravoslavna, evropska i pro-Zapadna država za jasno razdvojenim sferama države i crkve (materije i duha), pa njuejdžeri nek idu u boza-hramove a mi Srbi u Hram. osim Oksija koji je indvidualista i ne loži se ni na jedan Hram, osim Nove Marakane.
milojep milojep 00:23 11.10.2014

Re: Ima

milisav68
freehand
Neka ga. Dok se od usta ne otima neka ga rade onako kako misle da treba oni koji su za to jedino nadležni.

Ma tolike pare su sjebane na Zletovo, Obrovac, Smederevsku železaru.....zatim, podzemne aerodrome i atomske bunkere koji su građeni decenijama, i nikad ni za šta nisu poslužili....a u svaku od njih je spiskano pet do deset milijardi ondašnjih dolara - i nikom ništa....

Ili recimo "genijalnost" pravljenja autoputa kroz sam grad (Beograd).....tada niko nije smeo da zucne o tome.....pa se po navici ćuti o tome što još nema obilaznice i što su nestale pare za to.....ali da, crkva i hram su problem broj jedan....


Tačno tako! Prva crkva izgrađena posle WW2 je ako se ne varam crkva na Karaburmi izgrađena krajem osamdesetih! A za sve to vreme nije izgrađen nijedan most na Dunavu!!? Kome su trebale zgrade SIV-a,CK ili jedna od najvećih bankarskih građevina u evropi(NBS na Slaviji) Sve te zgrade su i investiciono i eksploataciono višestruko skuplje od hrama koji još nije ni gotov.
A oni koji su ih koristili su više zla naneli ovom narodu i državi nego svi popovi od Svetoga Save.
Nije mi uopšte želja braniti crkvu ali me neverovatno nerviraju svi koji jednostrano gledaju na celu priču o ovoj problematici.
A ironija je da je za hram Svetog Save ispao najkorisniji Sloba Milošević!






vladimir petrovic vladimir petrovic 08:39 11.10.2014

Re: Ima

little_radojica
... Нема шта да се спушта, причамо.


Da. Pričamo.

I ja se držim toga na blogu: Pričajmo!

Samo mi se čini da ti i ja imamo jednu malenu sličnost: kad pričamo onda smo prilično opširni.

Ne umemo, recimo, da budemo kriptični kao blogokolega Antioksidant.

Kad ja kažem da ne tvrdim da je Hram sv. Save lep, ali da nikako ne kažem ni da je ružan, AO provokatorski napiše samo: tebi.

A onda mu ja odbrusim odgovorom na dve strane... pa mi on uzvraća da ja učitavam ono što on nije rekao, zaboravljajući da ono njegovo sićušno i podjebavajuće "tebi" zahteva sokratovsku odbranu, he, he, he...
antioksidant antioksidant 08:50 11.10.2014

Re: Ima

nije ni provokatorski ni podjebavajuce (o sitnini sudi sam, to je ipak u oku posmatraca sa lepotom) vec precizirajuce. tvoja fascinacija estetikom hrama je tvoja, ne univerzalizuj je, ona je nepostojeca (univerzaslna estetika). a i odnos prema lepoti ti je kao izrazavanje, sklono megalomaniji i praznini. naravno, tvoje je, ne sporim ni jedno ni drugo samo petrovicu mani se patetike, vucicu bolje stoji a i od njega se gadi.
freehand freehand 14:32 10.10.2014

Krštenje

- Kaži: Odričem se sotone i svih dela njegoih.
- Ne zajebavaj pope, došao sam da me krstiš a ne da me razvedeš!
Unfuckable Unfuckable 02:29 11.10.2014

autebra, datižemka: unterhaltung

au sine al se ovaj fuxa naslengovao i nakenjao, za medalju.

A okolo, sve neki fin i uviđavan svet, pa niko da mu kaže da nije baš neophodno i da se dodatno praćaka po prolivčini, sobstvenoj
Unfuckable Unfuckable 02:43 11.10.2014

ehej

Petroviću...
drago mi je da si se vratio.
I da znaš čemu.
I da te dokone budale nisu obeshrabrile.
emsiemsi emsiemsi 06:41 11.10.2014

Re: ehej

Unfuckable
Petroviću...
drago mi je da si se vratio.
I da znaš čemu.
I da te dokone budale nisu obeshrabrile.

Ко су доконе будале !?
vladimir petrovic vladimir petrovic 08:43 11.10.2014

Re: ehej

emsiemsi
... Ко су доконе будале !?


Moguće je da će na ovo tvoje pitanjce odgovoriti (ili ga prokomentarisati) Blogovatelj.
vladimir petrovic vladimir petrovic 08:50 11.10.2014

Re: ehej

Unfuckable
Petroviću...
drago mi je da si se vratio.
I da znaš čemu.
I da te dokone budale nisu obeshrabrile.


Hvala.
Sa svoje strane, ja mogu da kažem (ponovim, jer sam to već jednom ranije rekao) da nedostaju tvoji blogovi u stilu onih ranijih, koji su obično imali rekordan broj komentara (preko jedne tisuće, čini mi se) i preporuka.
Unfuckable Unfuckable 03:31 12.10.2014

Re: ...pitaj učteljcu

Ко су доконе будале !?


...a da Vi malo zinete pa da vam onda kažem?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana