Društvo| Ekonomija| Ljudska prava| Satira| Život

Hegemonija manje-više

Milan Novković RSS / 10.01.2015. u 15:48

Šačica uglavnom ličnih pa tako nesumnjivo amaterskih crtica o Parizu, US/dolarskoj hegemoniji, još jednom velikom ratu i "antibioticima" širokog spektra.

Juče je ovde u UK na C4 TV kanalu Will Self u ime mnogih nas ...:

    • ... prvo počeo sa ozbiljnim osvrtom na granice koje satira pokušava ponekad da pomeri na način koji vodi do kontradikcije ...

    • ... da bi se, pre nego što je nastavio, i bez upotrebe reči „ALI", eksplicitno ogradio, opet u ime mnogih nas, iako se podrazumeva to što je rekao, tako što je skrenuo pažnju na očigledno o uvek mračnoj i kriminalnoj raboti koja se zove ubijanje i zlostavljanje drugih na razne načine.

Iako se osuda siledžijstva i sile podrazumeva uvek je na mestu ponoviti je, iz poštovanja prema žrtvama, poziva na mobilizaciju odbrane i preventivnoj ulozi koju ima u društvu, oprezan način na koji je on to uradio me je onako nevezano podsetio na „swarm intelligence" (inteligencija jata, valjda), ovih dana, „ALI" jata na Fejsu gde ja nisam potpuno razumeo šta su izvori tog tranzijentog sentimenta, ali sam „dedukcijom" zaključio da se verovatno radi o raznim relativizatorima lošeg sa srpskih prostora od strane ljudi koji i nisu neke moralne reference po dobrom.

get_img545.17930.jpg 

Možda nije ni bitno što nisam razumeo, inteligencija jata je ionako „kolektivno ponašanje decentralizovanog, samo-organizovanog sistema" pa tako često pod palcem organizacione fenomenologije, pa tako ne-dekontruktabilna - nema „očigledne logika" u celosti, strukturi, pojavama i kvantitetu.

Will S. zbog kontradikcija do kojih satira neminovno dobacuje kako odbija da sebi postavi granice postavlja temu, bez mnogo razmišljanja: „možda bi satiru trebalo ograničiti na ljude na vlasti". Ne daje odgovor, ali skreće pažnju kako neograničena sloboda ima mnoge dimenzije religioznog u onim licima i naličjima koji nam se ne sviđaju. Vrlo „prosto", ako nam se nekad učini da treba postaviti granice religioznom, moralne, pravne ili fizičke, treba ih postaviti i satiri.

Isto tako, pokušaji izbacivanja etičkih normi, slobode izražavanja ovom prilikom, izvan društva su najčešće besmisleni i kontradiktorni pošto je etika uglavnom integralni deo društva. Etičke norme nalažu da se unutar drušva, a kako drugačije, prema pojedincima i grupama ponašamo s poštovanjem i razumevanjem. U to ime, satira u društvu, kako-slobodnim-mi-najčešće-volimo-da-ga-vidimo-i-zamišlajmo, je često „pljuvanje u tuđe duše" (nisam stigao da pročitam sve komentare kod Goce Č. nego sam samo preletao, ali sam pročitao nekoliko pa tako i deo teksta koji je Free našao negde).

U delu „Freedom and its Betrayal" Isaiah Berlin izdvaja šest neprijatelja slobode i poglavlje o Rusou otvara tako što od Dostojevskog pozajmljuje: „Starting from unlimited freedom I arrive at unlimited despotism." Da bi se sve otkrilo uz pomoć neograničenih sloboda i razmišljanja potrebne su nadprirodne moći, proizvoljno vreme, pamet i proizvoljno „podešena" sredina. Pošto nemamo te moći mi se često okrećemo paradoksu gde sloboda postaje robstvo za nas i/ili deo ljudi oko nas pošto uvek neko može da im se obrati sa „... vi možda mislite da ste slobodni, da ste srećni, da želite ovo ili ono, ali ja znam bolje ko ste vi, šta vam treba i šta će vas osloboditi ...".

Fast-forward (oko vrednosti zapadne civilizacije kao sidra), ili backward, ka krizi u Ukrajini i nekoliko meseci, godina, možda deceniju ili malo više pre toga - svet postaje multi-polaran sa pomeranjem glavnog pola ka Evroaziji, ajd neka „Evro" bude prefix iz sentimetalnih razloga. US, sa zapadom kao desnim krilom, gube hegemoniju čija je osnova bila dolar kao glavna i skoro jedina svetska valuta za plaćanje nafte pa odatle nadalje za čuvanje ispod slamarice. Pošto slamarica ne nudi neku kamatu ti dolari su često išli u kupovinu instrumenata sa kamatom, obveznica US vlade. I pošto je tih dolara bilo neverovatno mnogo po svetu, po prirodi veličine sveta, potreba za rezervama i obima trgovine u energentima, US vlada je mogla ne baš proizvoljno ali poprilično liberalno da izdaje obveznice i „štampa" dolare koji će onda, relativno lako, da se kanališu mimo inflatornih tokova US ekonomije.

US je mogla da živi "proizvoljno" dobro proizvoljnim štampanjem dolara zbog njihove velike potražnje.

Značajan proizvođač nafte, ili kupac, je mogao da bude „nestašan" bez da bude kažnjen u vrlo širokim okvirima dok plaćanje u dolarima pa tako njegova i US hegemonija nisu dovođeni u pitanje. Svaki pokušaj „novih sloboda" po tim pitanjima je umeo da bude brutalno kažnjen.

Kako je ostatak sveta, sa BRIC državama u centru, postajao sve veći deo svetske privrede i kako je i ekonomska hegemonija neka vrsta „pljuvanja u (ekonomsku, interesnu) dušu" drugih svet je počeo da se decentralizuje i u ravni plaćanja pomera i grupiše u cilju stićanja više nezavisnosti i agresivnijeg promovisanja sopstvenih interesa.

Po obimu je US ekonomija još uvek skoro 50% veća od kineske, npr, izuzetno efikasna u infrastrukturi, strukturi i procesima, ali su ih Kineze upravno prestigli po kupovnom paritetu (često sumnjiva mera) i sa Azijom oko sebe i vrlo proaktivnom Rusijom mnogi misle da su US ovaj veliki rat već izgubili.

Ubrzavanje bitke za Dolar je, sudeći po nekim merama sa tržišta valuta i zlata, počelo značajno pre Krima i ukrajinske krize i Ukrajina je možda samo produžena i zakasnela posledica US politike koja je imala i tu nesreću da je dobrim delom paralizovana neiteligentnim polugama vlasti koje su još neinteligentniji neo-konzervativci koncentrisali u svojim rukama, gde, metaforički govoreći, svaki proto-alat ima veliki čekić kao okosnicu.

Veliki čekić bitke za Dolar je kombinacija visoke cene Dolara i niske cene zlata, pa truda da tako ostane (zašto bi, inače, ulagali u Dolar ako će da opada, ili neulagali u zlato ako će da raste, i ovde strategijski horizont nisu samo nedelje ili meseci ispred nas nego, možda, godine). Samo to više nije deseti potez unapred, US velemajstora, koji protivnik nije video, nego prvi ili drugi potez koji su protivnici videli odavno i tiho ga počeli koristiti za svoje dobro, de-facto trgovanje u zlatu gde, baš zgodno, dobije se velika vrednost za energent, npr, u precenjenim dolarima i za to odmah kupi fizičko zlato čija se cena veštački održava na niskom nivou da ne bi bilo konkurencija dolaru.

Rusija ima više nego dovoljno rezervi u stranim valutama da bi kupila relativno malu količinu rublji u opticaju kako postanu previše jeftine, slično važi za akcije njihovih strateških firmi, dug joj je, isto tako, mali u odnostu na BDP i rezerve stranih valuta, ima kinesku neskrivenu podršku i niz strategijskih dogovora i projekata sa njima, trguje u zlatu, isto kao i Kina gde je sve više i više priča o vozovima punim fizičkog zlata koji idu ka Kini.

Paralelu IMFu su već postavili, Rusija testira zamenu za SWIFT, Turska se okreće ka azijskoj strani, EU kao veliki potencijalni gubitnik su počeli da gunđaju protiv sankcija Rusiji i zatvaranje pogleda na istok do te mere da su i Nemačka i Francuska neskriveno sve glasniji.

Ovih dana se osetio „disturbance in the force", kratak zemljotres na finansijokom tržištu oko valuta i derivata im tolike magnitude, a tajanstvenosti, da je „obrazovano nagađanje" profesionalaca to da je neko vanredno veliki „pukao" do mere koju mi vidimo kao stotinjak milijardi dolara, a ko zna o kojoj se cifri radi, i do važnosti takve da je problem munjevito pokriven i pojava ostala pod velom tajne.

Sve je šire mišljenje da Kina i Rusija mogu ovaj rat da okončaju jako brzo, Kina sa svojih 4,000 milijardi dolara deviznih rezervi pogotovo, samo Kina nije još spremna, ona je ionako glavni neprijatelj, a eksplozivno pucanje nije nikome u interesu, ni taktičkom ni strategijskom.

Sve u svemu, šanse su da nam sledećih nekoliko godina neće biti dosadno, u uvek fluidnom ekonomskom i sve fluidnijem vrednosnom smislu u sve protočnijem svetu, ako zbog ničeg drugog nama koji ne čitamo previše i preozbiljno a ono da gledamo i slušamo Zbigniewa Brzezinskog odjednom čak relativno krotkog na trenutke, a u svakom slučaju neviđenog u superpoziciji raznih neodređenih stanja i mišljenja.

Na sreću u Srbiji su se lepo pomešali i istok i zapad.

Atačmenti



Komentari (135)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Milan Novković Milan Novković 15:55 10.01.2015

Provokativna ilustracija ...

... koju sam izabrao mi je "osvrt" na UK medije, tj medijski mrak koji je bio neverovatan kako je počela kriza u Ukrajini, do te mere kontrolisan da je bilo teško poverovati, pa njihov sve lošiji kvalitet koji se toliko pomerio da smo svi postali pasivni konzumenti pornografija raznih vrsta (isto parafraza reči Will Selfa), što se ovih dana oko događaja u Parizu samo potvrdilo.
oskar-z-wild oskar-z-wild 21:09 10.01.2015

Re: Provokativna ilustracija ...

Unapred mi oprosti moju intelektualnu ograničenost, ali ne mogu da ne primetim da svi Londonci imaju mogućnost da non-stop gledaju Rašu Tudej na engleskom jeziku, što znači da je zvanična Rusija u svakom trenutku mogla da zainteresovanima predstavi svoj ugao i propagandu.

London ima nekoliko kablovskih provajdera i koliko sam primetio BT, SKY, Virgin, i TalkTalk svi puštaju Raša Tudaj kao jedan od osnovnih paketa uz Al Đaziru, SKY News, i BBC news.

Naravno u današanjoj internetskoj medijskoj eri svako može da istražuje dalje...

Dakle, interesuje me šta ti podrazumevaš pod "medijskim mrakom"?
Milan Novković Milan Novković 21:23 10.01.2015

Re: Provokativna ilustracija ...

Dakle, interesuje me šta ti podrazumevaš pod "medijskim mrakom"?

Mene propaganda zvanične Rusije ne interesuje. Tj ne informišem se iz ruskih izvora.

Ovo nije pro-ruski blog, prosto me interesuje šta se dešava u svetu i voleo bih da to sve nađem na jednom mestu, BBC-ju, on je ogroman i plaćaju ga poreski obveznici, pa tako i ja.

Tamo sam našao skoro potpunu podređenost US propagandi.
tadejus tadejus 19:13 10.01.2015

brate zaboli iza ušiju od čitanja..

ali vidim ja da i ti momak na mjestu..
nego nisam baš takav optimista po pitanju urušavanja hegemonije, a pogotovo ne po pitanju totalnog urušavanja zapadne superiornosti (da ne kažem supremacije)..
ovo tvoje posmatranje je jednostrano.. nabrajaš samo nizbrdice zapada a ne uzimaš u obzir da istok još nije ni došao do vrha brda a već štuca..
u najboljem slučaju po istok borba će u narednom periodu biti ipak nešto ravnopravnija ali o više od toga mislim da nije uputno sanjariti..
po nas bi vjerovatno bilo dobro da ujka sem malo oladi od evropskih ambicija no se bojim da ni to nije pretjerano vjerovatno..
posmatrano iz ekonomske tačke gledišta svakako nije..
e drugo mi zapade za oko da ti se čini da je iznenadni šok na valutnom tržištu nekakvo posebno mistično znamenje..
ne vidim baš zašto, dovoljno veliki igrač uvijek može da pomjeri valutno tržište, i to dosta širok krug ljudi uvijek i zna.. koristiti takvu informaciju zakonom je kažnjivo.. kod nas taj zakon baš i ne zanima mnoge neke, al fakat ni ne znam da tu ima nekih strašnih zloupotreba..
tamo negdje.. kažu da nema.. ko bi ga znao.. ali svejedno ne vidim zašto misliš da je to tako neka jako zanimljiva pojava..
a ovo oko ali.. smori načisto.. od toga boli više u predjelu sinusa..
Milan Novković Milan Novković 19:33 10.01.2015

Re: brate zaboli iza ušiju od čitanja..

ali vidim ja da i ti momak na mjestu..

Momak samo taki
nego nisam baš takav optimista po pitanju urušavanja hegemonije, a pogotovo ne po pitanju totalnog urušavanja zapadne superiornosti (da ne kažem supremacije)..

Ja više pričam o US i dolaru. Evropa, ko zna, možda stavi još neka jajca i u Evroazijsku košaru.

Evropa sa Evrom isto podriva US hegemoniju.

Ne radi se o nikakvom optimizmu, ovo razmišljanje, ako je optimizam, onda se više tiče evropske svetlije budućnosti pošto ja živim u Evropi.

e drugo mi zapade za oko da ti se čini da je iznenadni šok na valutnom tržištu nekakvo posebno mistično znamenje..
ne vidim baš zašto, dovoljno veliki igrač uvijek može da pomjeri valutno tržište, i to dosta širok krug ljudi uvijek i zna

Vrlo je posebno ovom prilikom - nema mnogo igrača koji imaju stotine milijardi, još manje onih koji mogu da ih pomeraju munjevito, preko Belgije, a da "niko" ne ume da im uđe u trag, na šaci jedne ruke mogu da se prebroje države koje to mogu da priušte, a jednim prstom one koje to mogu da sakriju i pored neuobičajene egzotike u derivatima, strategijama i structured products.

Pričam o panici na tržištu tipa pukla 3 GW brana na elektrani pa je zakrpili za jednu noć, to "niko" teorijski ne ume pa je praktični uspeh indikacija nečeg specijalnog, iako i dalje špekulacija.

"ali" jeste dosadno, sorry, meni je na Fejsu eksplozija "ali" diskusije bila mali fenomen, tolika strast za toliko površnim moralisanjem mi je fenomen.
oskar-z-wild oskar-z-wild 21:18 10.01.2015

Na sreću u Srbiji su se lepo pomešali i is

Na sreću u Srbiji su se lepo pomešali i istok i zapad.


Ovo je stvarno dobro primećeno. Važno i lepo je što Srbija nastavlja tu jugoslovensku tradiciju primarno kroz RTS i Jugoslovensku kinoteku. Sećam se da osamdesetih godina prošlog veka ni Njujork ni Pariz, a verovatno ni jedan drugi grad na planeti, van filmskih festivala, nisu imali filmsku ponudu kakva je postojala u Beogradu i na JRT-u.
dali76 dali76 21:48 10.01.2015

blogopecurke

Kazu da postoje vrste pecurki cija jestivost ovisi odd tla iz kog rastu. Negde tako ista vrsta pecurki mogu biti otrovne dok su drugde jestive.

Ne bi bilo tesko zamisliti sta bi od ovog bloga umesio premijer Aleksandar Vucic. Pogotovo u svetlu njegovih danasnjih odgovora Evropskoj Uniji.

G.Cross G.Cross 22:09 10.01.2015

Re: blogopecurke

Kazu da postoje vrste pecurki cija jestivost ovisi odd tla iz kog rastu.


Sve su pecurke jestive. Neke samo jednom.
tasadebeli tasadebeli 23:57 10.01.2015

АЛИ (Мухамед?)

me je onako nevezano podsetio na „swarm intelligence" (inteligencija jata, valjda), ovih dana, „ALI" jata na Fejsu gde ja nisam potpuno razumeo šta su izvori tog tranzijentog sentimenta, ali sam „dedukcijom" zaključio da se verovatno radi o raznim relativizatorima lošeg sa srpskih prostora od strane ljudi koji i nisu neke moralne reference po dobrom.

nisam stigao da pročitam sve komentare kod Goce Č. nego sam samo preletao, ali sam pročitao nekoliko



Не знам за Фејс, нисам никада тамо био ("Није ти то, болан мјесто. То ти је, болан стање!" ).

А то што називаш АЛИ јато и, са тим заједно, пљување у душе, тамо код Гоце Чомић нисам видео као покушај релативизације злочина (колико год то неки покушавали упорно да учитавају), већ више као побуну разума против "петпарачког поклика" Je suis Charlie.

Нешто отприлике као:

"Зато је привремена сакрализација жртава, пре него што их прогута заборав, врхунац беде обликовања јавне свести."

(Из линкованог текста у једном од коментара код Чомићке.)


Na sreću u Srbiji su se lepo pomešali i istok i zapad.


Да, тако је... Но, бумо вид'ли докле може тако... Que sera sera...

Битно је да ми што дуже воледемо и једне и друге (и треће и четврте и...), те да због тога нисмо гадљиви ни на дукате, ни на талијере.

dali76

Ne bi bilo tesko zamisliti sta bi od ovog bloga umesio premijer Aleksandar Vucic. Pogotovo u svetlu njegovih danasnjih odgovora Evropskoj Uniji.


Замислио:

Тито-партија-омладина-акција?


oskar-z-wild

Na sreću u Srbiji su se lepo pomešali i istok i zapad.


Ovo je stvarno dobro primećeno. Važno i lepo je što Srbija nastavlja tu jugoslovensku tradiciju primarno kroz RTS i Jugoslovensku kinoteku. Sećam se da osamdesetih godina prošlog veka ni Njujork ni Pariz, a verovatno ni jedan drugi grad na planeti, van filmskih festivala, nisu imali filmsku ponudu kakva je postojala u Beogradu i na JRT-u.






Озбиљно, РТС 2 у последње време све бољи и бољи...

Нагледах се одличних финских филмова, има циклус рани Бергман, јако добре руске серије, путописи са свих страна, драме, одличне стране и домаће научно-популарне емисије новијих датума (баш вечерас беше нека са BBC из 2014. о гностичким јеванђељима), па затим пристојни концерти итд. итд. Ако им се и омакне нека глупост, пустиш РТС дигитал док глупост не прође, па се вратиш на РТС 2.

(Прави мали бисери између гомиле неких Пинкуша, Деведесет двојки, Првих, Хепија и осталих ТВ канала који емитују досаду свих 24 сата. Мале жишке у медијском мраку и мрачењу и туробању.)

Много лепо, бре, кад једно јагње две овце сиса...
alselone alselone 00:42 11.01.2015

Re: АЛИ (Мухамед?)

Озбиљно, РТС 2 у последње време све бољи и бољи...


I RTV, takodje. Mal', mal', (je l' može ovako zarez posle apostrofa?) pa se uhvatim kako gledam neku emisiju na RTV. Prokopaju nešto što zauzme pažnju neprimetno, nenapadno a prijatno.
tasadebeli tasadebeli 01:14 11.01.2015

Re: АЛИ (Мухамед?)

alselone
Озбиљно, РТС 2 у последње време све бољи и бољи...


I RTV, takodje. Mal', mal', (je l' može ovako zarez posle apostrofa?) pa se uhvatim kako gledam neku emisiju na RTV. Prokopaju nešto što zauzme pažnju neprimetno, nenapadno a prijatno.


Јесте, и РТВ има одличне емисије и баш тако како кажеш, заузму пажњу, а неприметно и ненападно.

Требало би са цртицом: мало-мало.

То значи, ово твоје би онда ишло: Мал'-мал', па...

Не нађох у ћитабима никакву изричиту директиву за зарез после апострофа, па слободоумно закључујем да може, мада важи општа препорука о избегавању нагомилавања знакова због читања.

А опет, ово твоје некако спада у некњижевне, уобичајне разговорне изразе, а ту се апостроф не пише. Дакле, онда овако: Мал-мал, па се ухватим...

Искасапих ти текст, сунце му жарко!
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 01:58 11.01.2015

Re: АЛИ (Мухамед?)

Озбиљно, РТС 2 у последње време све бољи и бољи...

i radio beograd 2.
I RTV, takodje.

RTV je dosta odličan, ako izuzmemo emisiju tabloid, to baš ne mogu da podnesem.
alselone alselone 08:26 11.01.2015

Re: АЛИ (Мухамед?)

Требало би са цртицом: мало-мало.

То значи, ово твоје би онда ишло: Мал'-мал', па...

Не нађох у ћитабима никакву изричиту директиву за зарез после апострофа, па слободоумно закључујем да може, мада важи општа препорука о избегавању нагомилавања знакова због читања.

А опет, ово твоје некако спада у некњижевне, уобичајне разговорне изразе, а ту се апостроф не пише. Дакле, онда овако: Мал-мал, па се ухватим...


Hvala Taso.
Milan Novković Milan Novković 11:35 11.01.2015

Re: АЛИ (Мухамед?)

А то што називаш АЛИ јато

Evo zašto ja reagujem na ovakve stvari (preko Fejsa preletim ponekad kao i ovde, ovde ređe zato što je, u proseku, pametnina ekipa i pametnija diskusija pa rizikujem da ostanem i potrošim previše vremena, tamo na Fejsu baš samo prelećem).

Prvo, ja pravim puno grešaka kad pričam i pišem. Razni su razlozi - nedostatak talenta, nedostatak truda, i nedostatak strasti da budem bolji gde bi mi se onda svaka nova mala znanja automatski "lepila", prosto moja interesovanja idu u druge strane u ovom ograničenom slobodnom vremenu.

Pa brzopletost da sagledam kontekst, vidim koliko je poravnat sa sagovornikovim, proverim da li moje reči mogu pogrešno da se interpretiraju.

Pa pretpostavka da smo mi uglavnom dobri i dobronamerni i da mi se neće primećivati nepažljive omaške kao što ih ni ja ne primećujem drugima, ili ih primetim površno i brzo zaboravim. I uživo je uglavnom tako, mi se retko svađamo i napadamo.

I ja sam onda crno-beo pomalo - volim i cenim kad mi bolji od mene dobronamerno skrenu pažnju i pomognu mi da naučim, a navijem se pomalo kad oni što bi morali da dokažu da su na sličnoj moralnoj ravni kao ja počnu da mi daju lekcije - ograničavaju mi slobodu izražavanja na nivou znanja do kog sam ja uspeo da dobacim.

Ajd to što se malo navijem nije strašno, ionako najčešće prećutim, nego mi onda smeta kad neko počne da unosi loše odnose u širu grupu gde, npr, svi mogu da budu dobri ljudi, i imaju zajedničke interese, i odjednom manje značajna leksikografija i sintaksa počinju da unose loše odnose i trude se da steknu primad nad istinksim značenjem, nemušnim ili artikulabilnim.

A na kraju smo svi vrlo slični u iskrenom izdanju, svi imamo taj svoj Monkey Circle, Monkey Sphere ili Dunbar's number (LINK), 150-200 ljudi koji su nas "dotakli" koji imaju kod nas specijalan status, kada su emocije i empatija u pitanju, u odnosu na ostatak sveta.
freehand freehand 11:48 11.01.2015

Re: АЛИ (Мухамед?)

Milan Novković
А то што називаш АЛИ јато

Evo zašto ja reagujem na ovakve stvari (preko Fejsa preletim ponekad kao i ovde, ovde ređe zato što je, u proseku, pametnina ekipa i pametnija diskusija pa rizikujem da ostanem i potrošim previše vremena, tamo na Fejsu baš samo prelećem).

Prvo, ja pravim puno grešaka kad pričam i pišem. Razni su razlozi - nedostatak talenta, nedostatak truda, i nedostatak strasti da budem bolji gde bi mi se onda svaka nova mala znanja automatski "lepila", prosto moja interesovanja idu u druge strane u ovom ograničenom slobodnom vremenu.

Pa brzopletost da sagledam kontekst, vidim koliko je poravnat sa sagovornikovim, proverim da li moje reči mogu pogrešno da se interpretiraju.

Pa pretpostavka da smo mi uglavnom dobri i dobronamerni i da mi se neće primećivati nepažljive omaške kao što ih ni ja ne primećujem drugima, ili ih primetim površno i brzo zaboravim. I uživo je uglavnom tako, mi se retko svađamo i napadamo.

I ja sam onda crno-beo pomalo - volim i cenim kad mi bolji od mene dobronamerno skrenu pažnju i pomognu mi da naučim, a navijem se pomalo kad oni što bi morali da dokažu da su na sličnoj moralnoj ravni kao ja počnu da mi daju lekcije - ograničavaju mi slobodu izražavanja na nivou znanja do kog sam ja uspeo da dobacim.

Ajd to što se malo navijem nije strašno, ionako najčešće prećutim, nego mi onda smeta kad neko počne da unosi loše odnose u širu grupu gde, npr, svi mogu da budu dobri ljudi, i imaju zajedničke interese, i odjednom manje značajna leksikografija i sintaksa počinju da unose loše odnose i trude se da steknu primad nad istinksim značenjem, nemušnim ili artikulabilnim.

A na kraju smo svi vrlo slični u iskrenom izdanju, svi imamo taj svoj Monkey Circle, Monkey Sphere ili Dunbar's number (LINK), 150-200 ljudi koji su nas "dotakli" koji imaju kod nas specijalan status, kada su emocije i empatija u pitanju, u odnosu na ostatak sveta.

Milane, ja tebe obožavam!
tasadebeli tasadebeli 12:07 11.01.2015

Re: АЛИ (Мухамед?)

Milan Novković

Prvo, ja pravim puno grešaka kad pričam i pišem.



Их, јел' има нешто ново, сапатниче?

Надам се да ти мој коментар није зазвучао као неко пребацивање, тј. замерање на нечему. Напротив, одличан ти је овај блог, него си написао да ниси стигао све да прочиташ код Чомићке (а и ко би читао скоро 900 коментара осим нас који смо се укључили од првог дана), па хтедох да ти кажем како сам ја то тамо видео.

А фејсбук не знам, заиста се не качим тамо, нити сам се икада качио.

Ова моја реченица што си је цитирао је таква зато што нисам хтео да је започнем са АЛИ.

Дакле, да избегнемо могуће неспоразуме, мој коментар је писан као запажање, а не као замерка. (Са свим грешкама које вазда правим.)

Pa brzopletost

Pa pretpostavka da smo mi uglavnom dobri i dobronamerni

nego mi onda smeta kad neko počne da unosi loše odnose u širu grupu gde, npr, svi mogu da budu dobri ljudi, i imaju zajedničke interese,


Све те разумем јер исте муке мучим. Но, боримо се, боримо се...
Milan Novković Milan Novković 12:17 11.01.2015

Re: АЛИ (Мухамед?)

Надам се да ти мој коментар није зазвучао као неко пребацивање, тј. замерање на нечему

Ni najmanje, taman posla

Nego sam ja tu podtemu, kao i bilo koju drugu, bilo kad, odradio tako da posle dva meseca ni sam ne bih znao šta sam hteo da kažem

Mala tajna, samo nemoj nikom da kažeš - ja kako sam u prošlosti umeo da cmizdrim kako nisam dovoljno pismen dobronamerni ljudi, a za koje sam ja mislio da su na vrhu piramide, su umeli da mi kažu: "Ok, obrati pažnju, kad možeš, kako Mirela i Tasa pišu"
freehand freehand 12:19 11.01.2015

Re: АЛИ (Мухамед?)

Nego sam ja tu podtemu, kao i bilo koju drugu, bilo kad, odradio tako da posle dva meseca ni sam ne bih znao šta sam hteo da kažem

tasadebeli tasadebeli 12:38 11.01.2015

Re: АЛИ (Мухамед?)

Milan Novković


za koje sam ja mislio da su na vrhu piramide, su umeli da mi kažu: "Ok, obrati pažnju, kad možeš, kako Mirela i Tasa pišu"




Лаже к'о пас свако ко каже да му то не прија!






(Мирела можда и изгледа овако, а ја морам малкице да се фолирам...)


mirelarado mirelarado 14:05 11.01.2015

Re: АЛИ (Мухамед?)

(Мирела можда и изгледа овако, а ја морам малкице да се фолирам...)


Присталица сам слободе уметничког израза, тако да немам ништа против оваквог приказа.
apacherosepeacock apacherosepeacock 14:12 11.01.2015

Re: АЛИ (Мухамед?)

(Мирела можда и изгледа овако, а ја морам малкице да се фолирам...)


Taso imas bujniji prednji trap od Mirele
oskar-z-wild oskar-z-wild 18:54 11.01.2015

Re: АЛИ (Мухамед?)



(Прави мали бисери између гомиле неких Пинкуша, Деведесет двојки, Првих, Хепија и осталих ТВ канала који емитују досаду свих 24 сата. Мале жишке у медијском мраку и мрачењу и туробању.)


"Media blackout" - svaki "mrak" /tj. cenzura) se meri u odnosu na nešto. Meni se čini da nikad nije bilo svetlije. Ali svetlost zaslepljuje pa ni to nije previše dobro. Na kraju krajeva svaka individua kreira svoju svetlost ili svoj mrak - niko ne može to učiniti umesto nje.

Tasodebeli, provedoh dve nedelje u Srpiji i mogu ti reći da sam bio zapanjem koliko je "entertainment" industrija jaka tamo. To je svakako pozitivna priča bez obzira što nije deo moje ili tvoje sfere interesovanja tj. užitka. Koliko vidim iz današnjih naslova lako će i oporezovati te ljude koji zarađuju u okvirima te industrije.
Ribozom Ribozom 20:58 11.01.2015

Re: АЛИ (Мухамед?)

Kako nemam mnogo vremena, preskocio sam ovaj blog misleci da je Milan od 'onih'.
To 'onih' se odnosilo na blog 'avionce-fuzionce'.
Sad vidim da je ovo jedan od boljih ekonomsko-politickih blogova ukljucujuci i komentare.
Jesam li vec rekao da mi nedostaje na blogu Cerski.




freehand freehand 21:16 11.01.2015

Re: АЛИ (Мухамед?)

Sad vidim da je ovo jedan od boljih ekonomsko-politickih blogova ukljucujuci i komentare.

Problem je što Milan misli i piše ko Teslin transformator.
tasadebeli tasadebeli 23:37 11.01.2015

Re: АЛИ (Мухамед?)

oskar-z-wild


Кад рекох мрак, мрачење и туробање, нисам мислио на информације, него више на досадну идентичност домаћих тв канала, без неких креативнијих продора у прављењу програма.

Да, у праву си за индустрију забаве, јака је, али и ту, чини ми се, постоји монопол као и код информација (не рачунам штампу у то), па зато, ваљда све и изгледа тако једнообразно, понављање неких рецепата који се виде на страним тв каналима, па се "преписују".

Из твојих уста у божје уши! Надам се да ће те монополисте заиста и почети да опорезују као што то најављују. До сада се годинама све углавном и завршавало на најавама јер је спрега између тих монополиста забаве (уједно, и информација) и власти исувише јака. К'о два ока у глави...

Досадно је, много досадно... Мислим на оне ситуације када ти буде потпуно свеједно на којем ћеш се домаћем тв каналу затећи у истом термину.

Зато су ми ти продори попут РТС 2 и РТВ права мала освежења у таквом стању на домаћим телевизијама.

А када су информације у питању, рекао бих да се "Media blackout", тј. цензура, данас у свим мејнстрим медијима у овој нашој цивилизацији (па и у Србији) више огледа кроз обликовање информације да би се утицало на реакцију и став јавности, него на укидање права на информацију. Зато и има толико "читања између редова" јер људи не желе да то гутају здраво за готово.

Или, што би рекао директор моје школе:"Пази, за нормалан живот школе данас у Србији много ти је важније оно што не пише у закону од оног што пише."

Могуће је да теби који повремено дођеш, ово данас у Србији, када су информације у питању, изгледа много разноликије, шареније, са много више могућности избора за појединца (корисника/потрошача) одакле ће се напајати информацијама него у неким ранијим временима. Али лажан је то избор.

Бира се, у већини случајева, између истог и истог.

И зато си потпуно у праву:

Na kraju krajeva svaka individua kreira svoju svetlost ili svoj mrak - niko ne može to učiniti umesto nje.



oskar-z-wild oskar-z-wild 16:24 12.01.2015

Re: АЛИ (Мухамед?) False flag

thanks Taso. Razmišljao o problemu cenzure, i zaključak mi je da je danas veoma teško ako ne i ne moguće sakriti informaciju ili vest, OSIM kada informacija ne postoji, što znači da medijski mrak nije prouzrokovan samim medijima koji kriju vest-informaciju, već nedostatkom informacije. Logično je da mediji ne mogu preneti informacije koje nemaju. Što dalje znači da se ne može očekivati od ni od nacionalnih ni od privatnih medija da nam serviraju ISTINU na tanjiru. Svi živimo u mraku osim "prosvetljenih" tj. illumunata.

Vidi ovu "vest" iz kujne domaćice iz Kolorada:



PS. False flag news:

The First Question to Ask After Any Terror Attack: Was It a False Flag? LINK

Planted ID card exposes Paris false flag LINK

Paris Killings: Media Lies, Unanswered Questions. Was it a False Flag? LINK
oskar-z-wild oskar-z-wild 16:41 12.01.2015

Re: АЛИ (Мухамед?) False flag

tasadebeli tasadebeli 18:21 12.01.2015

Re: АЛИ (Мухамед?) False flag

oskar-z-wild

OSIM kada informacija ne postoji,



Тако су почињали сви ратови у историји...

Цврц Милојка да је због лепе Јелене почео Тројански рат...


"vest" iz kujne domaćice iz Kolorada






Јао, сјајно! Где си га само ископао!





Сећаш се онога где те браузер одведе када илуминати укуцаш наопачке?


ITANIMULLI


False flag



Све саме паљевине Рајхстага, једна за другом... Докле ћемо, бре, то више гледати?




EDIT: А зар ово што је Милан написао


Ovih dana se osetio „disturbance in the force", kratak zemljotres na finansijokom tržištu oko valuta i derivata im tolike magnitude, a tajanstvenosti, da je „obrazovano nagađanje" profesionalaca to da je neko vanredno veliki „pukao" do mere koju mi vidimo kao stotinjak milijardi dolara, a ko zna o kojoj se cifri radi, i do važnosti takve da je problem munjevito pokriven i pojava ostala pod velom tajne.



не спада у ту област "Информација нема"?
alselone alselone 00:40 11.01.2015

Izes blog bez trola

Moja prva asocijacija:

Hegemony of Man
The Hegemony of Man is one of the primary human factions in the Milky Way galaxy. It rules the WorldWeb, a collection of colonized planets connected to each other via farcaster. The Hegemony has been in existence as early as before the destruction of Old Earth and the subsequent Hegira.
srdjan.pajic srdjan.pajic 06:24 11.01.2015

Re: Izes blog bez trola

alselone
Moja prva asocijacija:

Hegemony of Man
The Hegemony of Man is one of the primary human factions in the Milky Way galaxy. It rules the WorldWeb, a collection of colonized planets connected to each other via farcaster. The Hegemony has been in existence as early as before the destruction of Old Earth and the subsequent Hegira.


Podržavam.

I kad je već tako: danas galon benzina $1.76 na obližnjoj pumpi, napunih rezervoar za manje od 25$. Interest rates za kredit za nekretninu prošle nedelje pao na 3.5% (30 year, fixed), refinansirao sam kredit za kuću samo tako, ono, no closing cost, tuku ko neće. Verovatno sve polako odlazi u qrac krasni.

blogovatelj blogovatelj 07:10 11.01.2015

Re: Izes blog bez trola

I kad je već tako: danas galon benzina $1.76 na obližnjoj pumpi, napunih rezervoar za manje od 25$.


Ja za $46 kanadskih napunio 54 litra najskupljeg, od 91 oktana, ali slučajno. Nestalo im ovog razvodnjenog u momentu kad sam ja došao na pumpu, pa prodavali najskuplji po ceni najjeftinijeg. 85.5 centi litar bio. I danas je, ali je najskuplji koštao $1.015
Čoveče, sad računam, vama je litar benzina 54.5 kanadskih centi. Nije ni čudo da vas puštaju dumrete kad se razbolite ako nemate novce.
alselone alselone 08:28 11.01.2015

Re: Izes blog bez trola

Covece, to je jos manje. Meni je 20 dolara bilo pola rezervoara pre dva meseca. Vozio sam Sonatu, posto je to veliki auto kapiram da nema ispod 70 litara rezervoar.

Ovde kad sipam za 2000 dinara mogu da se isparkiram sa pumpe, upali se rezerva, odem tri puta do posla (a zivim na 3 min od posla) i kraj, adio mare.
srdjan.pajic srdjan.pajic 08:56 11.01.2015

Re: Izes blog bez trola

alselone
Covece, to je jos manje. Meni je 20 dolara bilo pola rezervoara pre dva meseca. Vozio sam Sonatu, posto je to veliki auto kapiram da nema ispod 70 litara rezervoar.

Ovde kad sipam za 2000 dinara mogu da se isparkiram sa pumpe, upali se rezerva, odem tri puta do posla (a zivim na 3 min od posla) i kraj, adio mare.


Uh, ja dok sam živeo na manje od pola sata od posla, nisam ni palio auto, išao sam bajsom, sem kad stegne neki minus ili padaju klaviri sa neba. Sad mi je šljaka jedno 20 km od kuće, plus po dete, mislim da predjem jedno 50km svaki dan, to je oko rezervoar nedeljno, ok, možda malo manje, 3 mesečno, ali svejedno, oseti se razlika u troškovima za transport.

Samo, ne radujem se uopšte, i ne sluti na dobro. Pre neki dan su doveli neke lokalne zvaničnike na radio, ubiše se da nam objasne kako je, za razliku od osamdesetih, kad je već bio jedan ovakav boom pa onda i bust, ekonomija sad jako diversifikovana, te ako fraking pukne, neće biti mnogo velikih posledica, preciznije, neće biti totalna propast.

Doduše, prvi put sam čuo i da je neko rekao da im se izgleda isplati da frakuju i do 30$/barelu. Ne razumem se, ne mogu da ocenim da li foliraju, ili su stvarno rasturili sa tom tehnologijom a i sa rezervama gasa i nafte. Mada sam čitao članak u Nature-u, u kome su neke baje dole sa UofT-a uzele ozbiljno da izanaliziraju metode kojima kojekakve agencije i privatni konsultanti procenjuju kolike su stvarno rezerve gasa i nafte koje mogu da se eksploatišu ovom metodom, i oni tvrde da su žešće precenjene, to jest da metode koje koriste druge organizacije ne daju baš pravu sliku.


alselone alselone 08:59 11.01.2015

Re: Izes blog bez trola

A sto mislis da je lose kada je cena goriva mala i kada su kamete niske? Znaci samo da ce privreda raditi jeftinije jer cena transporta drasticno pada kao i da viska para na trzistu konacno ima. A moguce je i da lupam.

Princiiiiii, daj neko real ekonomsko objasnjenje.
blogovatelj blogovatelj 09:39 11.01.2015

Re: Izes blog bez trola

A sto mislis da je lose kada je cena goriva mala i kada su kamete niske? Znaci samo da ce privreda raditi jeftinije jer cena transporta drasticno pada kao i da viska para na trzistu konacno ima


Sve ovo je tačno, samo je Pajićev problem u tome što su fabrike u Kini, nisu u Bulderu.
Kad je cena nafte (a sledstveno i svih ostalih sirovina) visoka, onda se Rusi uskurče. Kad je niska, Kinezi komanduju, jer je sva proizvodnja kod njih, a proizvodnja postaje jeftina ako su sirovine jeftine.
Niske kamate znače i malu inflaciju. U nesigurnim vremenima oni koji imaju puno keša se skanjeraju da puste pare u opticaj, jer su ulaganja rizična, a pošto je inflacija mala, pare ne gube vrednost puno. U slučaju povećane inflacije, morali bi mnogo brže da reaguju.
Milan Novković Milan Novković 11:58 11.01.2015

Re: Izes blog bez trola

refinansirao sam kredit za kuću samo tako, ono, no closing cost, tuku ko neće

To anglosaksonci spretno rade. Logika, sa infrastrukturalnom podrškom, je prosta:

- Povećava se "velocity of money". Kad zaradiš dolar pa staviš pod slamaricu na dug rok on je na taj rok "bezvredan". Ništa se ne mrda u US ekonomiji što se tiče tog dolara.

- Kad kupiš zavese, vlasnik prodavnice uloži profit u fond, fond u Boing, Boing dođe kod tebe da im dizajniraš galium-arsenid tranzistor svašta se mrda zbog tvog dolara. Ajd što se mrda nego imaš i efekat poluge, stiču se znanja, promoviše se US mašinerija po svetu, strategijski se stvari pomeraju kako treba.

- Zbog protočnosti sveta US menadžerima je u interesu da ti jako lako dobiješ novac, nema veze koliko si kreditno sposoban, pošto su šanse da će deo novca biti sa strane, značajan, a većinu ćeš potrošiti u US.

- Tačnije, dok novac sa strane ulazi preko tebe u US ekonomiju njih je baš briga da li ćeš ti na kraju bankrotirati

mariopan mariopan 12:43 11.01.2015

Re: Izes blog bez trola

alselone
Covece, to je jos manje. Meni je 20 dolara bilo pola rezervoara pre dva meseca. Vozio sam Sonatu, posto je to veliki auto kapiram da nema ispod 70 litara rezervoar.

Ovde kad sipam za 2000 dinara mogu da se isparkiram sa pumpe, upali se rezerva, odem tri puta do posla (a zivim na 3 min od posla) i kraj, adio mare.

А да пешачиш та три минута?
Или купиш бицикл?
tsunade tsunade 13:30 11.01.2015

Re: Izes blog bez trola

Covece, to je jos manje. Meni je 20 dolara bilo pola rezervoara pre dva meseca. Vozio sam Sonatu, posto je to veliki auto kapiram da nema ispod 70 litara rezervoar.


već tri godine vozim se na cng odnosno zemni gas. vozim auto koji inače malo troši, fiat pandu, uglavnom po gradu, do sela i do segedina s njom idem. za veća putovanja koristimo muževljevu mazdu. ja gorivo ne osećam kao trošak. prelazim 170 kilometara za 650 dinara. nikad ne bih prešla na benzin ponovo i kad budem, bože zdravlja, opet kupovala auto obavezno uzimam na cng.
tadejus tadejus 15:16 11.01.2015

Re: Izes blog bez trola

srdjan.pajic

Interest rates za kredit za nekretninu prošle nedelje pao na 3.5% (30 year, fixed), refinansirao sam kredit za kuću samo tako, ono, no closing cost, tuku ko neće. Verovatno sve polako odlazi u qrac krasni.


pa ako imaš dobar kreditni rejting to i nije tako neviđeno dobar deal..
ja plaćam 1,75% na 15 godina, istina varijabilna stopa ali sa pravom prevremene otplate ili besplatnog refinansiranja (što će reći da od mene ne mogu ni da računaju da će dobiti mnogo preko tih 1,75)..
o čemu se radi..
pa o tome da propisi na temu bankarskog rezervisanja za gubitke propisuju da se prvoklasnom dužniku može pozajmiti bez rezervisanja, dok onom manje pouzdanom ne može (za njega se rezerviše neki procenat duga, a taj procenat vrlo lako sklizne u 100% - to praktično znači da na svaki dinar dat meni kroz kredit, ako sam nepouzdan dužnik kategorisan u kasu E, a što ću biti ako recimo zakasnim sa plaćanjem rate 3m ili više.. e takvoj meni na svaki dati dinar, banka mora još jedan dinar da ostavi po strani i da ga ne ulaže)..
e tako ta stopa od 3,5% prerasta u 7%..
njemu se dakle itekako isplati da privuče tebe za kog vjeruje da ćeš uredno plaćati i da te neće morati kategorisati kao problematičnog klijenta, i onda za tebe izdvajati još jedan tvoj kredit da stoji u slamarici..

ako se pitaš a zašto nije tebi 7% a tom nepouzdanom 14%.. višak novca kao poslijedica labave monetarne politike.. a to je opet svjesno urađeno zbgpg krize povjerenja (to je ono kad svi sjede na parama i niko nit hoće da pozajmi nit hoće da uzme jer čekaju da vide šta će biti sutra, a sutra ne biva ništa jer su juče svi čekali i tako ukrug..)

e drugim riječima nemaš nikakav poseban razlog za brigu.. jedino je 30 godina predug rok, osim ako nemaš 13 godina, a i tad.. cifra koju vraćaš banci neproporcinalno raste sa produženjem roka otplate.. preko 10, 15 godina u principu i ne treba uzimati
tadejus tadejus 15:24 11.01.2015

Re: Izes blog bez trola

Milan Novković
To anglosaksonci spretno rade. Logika, sa infrastrukturalnom podrškom, je prosta:- Povećava se "velocity of money". Kad zaradiš dolar pa staviš pod slamaricu na dug rok on je na taj rok "bezvredan". Ništa se ne mrda u US ekonomiji što se tiče tog dolara.- Kad kupiš zavese, vlasnik prodavnice uloži profit u fond, fond u Boing, Boing dođe kod tebe da im dizajniraš galium-arsenid tranzistor svašta se mrda zbog tvog dolara. Ajd što se mrda nego imaš i efekat poluge, stiču se znanja, promoviše se US mašinerija po svetu, strategijski se stvari pomeraju kako treba.- Zbog protočnosti sveta US menadžerima je u interesu da ti jako lako dobiješ novac, nema veze koliko si kreditno sposoban, pošto su šanse da će deo novca biti sa strane, značajan, a većinu ćeš potrošiti u US.- Tačnije, dok novac sa strane ulazi preko tebe u US ekonomiju njih je baš briga da li ćeš ti na kraju bankrotirati


velocity of money je BDP podijeljen količinom novca u opticaju.. tako da si u suštini u ovom slučaju u pravu, labava monetarna politika ima za cilj da BDP poveća bar proporcionalno povećanju količine novca u opticaju (tj. da velocity ubrza ili bar ne izmjeni pri povećanju količine novca)..
ali ne može se baš tumačiti samo kao brzina kojom novac "mijenja ruke" jer bi onda mogao reći da je uvijek poželjno da to bude što brže.. a nije.. pretjerana razlika rasta BDP-a i novca svakako bi vodila u deflaciju a otuda u kriz povjerenja i poslijedično u pad brzine opticaja (e dakle stvar se mora optimizirati)..

banke što se tiče njoj nikako nije svejedno hoće li joj čestiti srđan bankrotirati..
bilo je svejedno onom baji što je prodavao obveznice sa osiguranjem u vidu pakovanih hipoteka nepouzdanih klijenata..
ajde ok, i banci je tada bilo svejedno jer je dug već prodala dalje, a ona samo naplaćivala proviziju za obradu zahtjeva..
ali sada joj svakako nije svejedno..
nego je čestiti srđan bolji od nekog manej čestitog hosea, koji je več benkrotirao (possibly i više puta)
srdjan.pajic srdjan.pajic 18:18 11.01.2015

Re: Izes blog bez trola

pa ako imaš dobar kreditni rejting to i nije tako neviđeno dobar deal..
ja plaćam 1,75% na 15 godina, istina varijabilna stopa ali sa pravom prevremene otplate ili besplatnog refinansiranja (što će reći da od mene ne mogu ni da računaju da će dobiti mnogo preko tih 1,75)..


Ima tu raznih škola mišljenja. Ovde uglavnom svako ko ima iole love da plati downpayment (edit: i da mu posle toga ostane nešto parica) beži od tih variable rate kredita kao djavo od krsta, pogotovu ako je situacija takva da nemaš pojma da li ćeš imati prihode sledeće godine ili sledećih nekoliko godina, a ja ne znam ko ima, ili barem dosta love u šteku, za nedajbože... To uzima uglavnom samo sirotinja, za relativno male kredite, i koja kad cane za downpayment nema love da plaća normalan interest rate, nego im olakšaju malo u početku, a posle krene dranje. Tu baš možeš da se opečeš, ne moram da objašnjavam. Tako da je variable rate generalno bad deal, sem ako ne očekuješ neki poveći siguran prihod u narednom preriodu, pa otplatiš, ili da refinansiraš pre nego što krene zajmodavac da ti diže kamatu nebu pod oblake, a i refinasiranje košta.

Za 30y fixed, opseg rejta koji je mogao da se dobije je bio 3.5-3.75% na dan kad smo refinansirali, i nema tu mnogo mesta za bolji deal, sem da eventualno još malo čekaš, da vidiš da li će još da padne (a nije). Na osnovu skora i prihoda smo dobili najmanji mogući rate, isto kao i kod prvog kredita (tad je bilo 4.125% sredinom prošle godine), tu jedino možeš da se natežeš oko closing cost-a, ali to sad je već bilo 0$. No brainer, što bi ovde rekli. Razmotrili smo i da predjemo na 15y ili 20y, ali bi nam to opteretilo budžet više nego što smatram za normalno (~1/3 mesečnih prihoda), plus mislimo da uknjižimo još jedno dete, a to, bratesestro, košta, i rezerva mora da se planira dosta unapred.

Po meni, diskutabilno je bilo da li je trebalo da uzmem kraći kredit, ili stavim veći down od minimalnih 20% kad sam uzimao prvi, ali onda bih imao manje love u rezervi za nedajbože, ili da uzmem to što sam uzeo. Ja sam se opredelio na kraju za tu, klasičnu opciju, s tim da mogu da uplaćujem glavnicu bez penaltija, ono, kad imam viška love (šta to beše, ne sećam se , munem ratu ili dve extra, i tako skratim vreme otplate. Što sam do sada uradio tačno nula puta.

Tu treba imati u vidu da iako je interst rate manji na 15 godina, mesečna rata može da ti bude u božju mater ako, recimo, hoćeš da živiš u kraju u kome su nekretnine u proseku skupe. Znači, kad kupuješ apartmanče u Aurori za 75 iljada, može i 15 godina loan, kad kupiš kućerak u Boulderu za 700 iljada, onda je stvar dosta drugačija (mi zato više ne živimo u Boulderu, tamo nisu normalni koliko deru na cenama kuća ).
srdjan.pajic srdjan.pajic 03:04 12.01.2015

Re: Izes blog bez trola

Milanče
Tačnije, dok novac sa strane ulazi preko tebe u US ekonomiju njih je baš briga da li ćeš ti na kraju bankrotirati


Pa ako ja bankrotiram, onda preko mene u US, a time i u svetsku ekonomiju (), slabo ima da ulazi lova "sa strane", što se svede na isto kao i da je držim u slamarici, kako si ti gore lepo objasnio. Te shodno tome, parodavca je, čini mi se, prilično briga da se to ne desi, ili tačnije, da se ne desi suviše brzo. Mislim, niko neće da se zeza sa foreclosure-ima, short salesima, ako baš ne mora, jer to sve košta puno i samog zajmodavca, i iz tih zahvata obično izadje sa gubicima. Zato sad, za razliku od pre 5+ godina, trkeljišu i gledaju svaku stavku, da im se provuče što manje kukolja u tom žitu nas pozajmljivača, što sam i na svojoj koži osetio.
alselone alselone 08:59 12.01.2015

Re: Izes blog bez trola

А да пешачиш та три минута?
Или купиш бицикл?


Moram da vozim dodatnih 5 u suprotnom pravcu do vrtica. A posto picim samo bulevarom bez guzve, to sto je zapravo 10 minuta voznje je 45 minuta peske - prob'o.
tadejus tadejus 09:17 12.01.2015

Re: Izes blog bez trola

srdjan.pajic
Ima tu raznih škola mišljenja. Ovde uglavnom svako ko ima iole love da plati downpayment (edit: i da mu posle toga ostane nešto parica) beži od tih variable rate kredita kao djavo od krsta, pogotovu ako je situacija takva da nemaš pojma da li ćeš imati prihode sledeće godine ili sledećih nekoliko godina, a ja ne znam ko ima, ili barem dosta love u šteku, za nedajbože... To uzima uglavnom samo sirotinja, za relativno male kredite, i koja kad cane za downpayment nema love da plaća normalan interest rate, nego im olakšaju malo u početku, a posle krene dranje. Tu baš možeš da se opečeš, ne moram da objašnjavam. Tako da je variable rate generalno bad deal, sem ako ne očekuješ neki poveći siguran prihod u narednom preriodu, pa otplatiš, ili da refinansiraš pre nego što krene zajmodavac da ti diže kamatu nebu pod oblake, a i refinasiranje košta.Za 30y fixed, opseg rejta koji je mogao da se dobije je bio 3.5-3.75% na dan kad smo refinansirali, i nema tu mnogo mesta za bolji deal, sem da eventualno još malo čekaš, da vidiš da li će još da padne (a nije). Na osnovu skora i prihoda smo dobili najmanji mogući rate, isto kao i kod prvog kredita (tad je bilo 4.125% sredinom prošle godine), tu jedino možeš da se natežeš oko closing cost-a, ali to sad je već bilo 0$. No brainer, što bi ovde rekli. Razmotrili smo i da predjemo na 15y ili 20y, ali bi nam to opteretilo budžet više nego što smatram za normalno (~1/3 mesečnih prihoda), plus mislimo da uknjižimo još jedno dete, a to, bratesestro, košta, i rezerva mora da se planira dosta unapred. Po meni, diskutabilno je bilo da li je trebalo da uzmem kraći kredit, ili stavim veći down od minimalnih 20% kad sam uzimao prvi, ali onda bih imao manje love u rezervi za nedajbože, ili da uzmem to što sam uzeo. Ja sam se opredelio na kraju za tu, klasičnu opciju, s tim da mogu da uplaćujem glavnicu bez penaltija, ono, kad imam viška love (šta to beše, ne sećam se , munem ratu ili dve extra, i tako skratim vreme otplate. Što sam do sada uradio tačno nula puta. Tu treba imati u vidu da iako je interst rate manji na 15 godina, mesečna rata može da ti bude u božju mater ako, recimo, hoćeš da živiš u kraju u kome su nekretnine u proseku skupe. Znači, kad kupuješ apartmanče u Aurori za 75 iljada, može i 15 godina loan, kad kupiš kućerak u Boulderu za 700 iljada, onda je stvar dosta drugačija (mi zato više ne živimo u Boulderu, tamo nisu normalni koliko deru na cenama kuća ).


varijabilna stopa naravno jeste rizična stvar i nikako nije preporučljiva za stambeni kredit..
no stvari tako stoje da u Srbiji ljudi uglavnom uzimaju upravo takve stope za upravo takve kredite (učešće stambenih kredita po fiksnoj stopi mora biti negdje jednocifreno)..
razlog je prosto taj što su fiksne kamate najčešće krvave, tu i tamo neko izađe sa pristojnom ponudom (ali ne ispod 5 i nešto % na evro)..
ima sigurno i do loše informisanosti dužnika, ne znam da li se ljudi raspitaju kakva je istorijska putanja stope za koju im je kredit vezan.. nadam se da ipak znaju, nisu stambeni krediti u Srbiji ni tako masovna pojava..
te se slažem da ako nemaš opciju da taj kredit vratiš kad stopa postane previsoka, bolje da se u taj posao ne upuštaš, mada možda me vrijeme demantuje, ko zna do kada će ti euribori da stoje oko nule..
e sad that said.. stvari su očigledno veoma različite tu i ovde.. meni se čini da se nije loše podsjetiti na razlike čisto da se čovjek presabere dal radi nešto što mu je idealno ili samo zato što tako rade i svi oko njega..
američki standard dužine roka zaduživanja je daleko viši nego srpski (na stranu što Srbi ni ne vole da se zadužuju)..
u svjetlu te konformne metode to i nije loša stvar (po Srbe)..
recimo uzimati po 100 hiljada svakih 10 godina i 300 hiljada na 30 daleko je povoljnije za dužnika.. e sad jeste da traži i malo prilagođavanja po pitanju izbora nekretnine (dobro možda i ne tako malo).. ali vrijedi razmisliti..
Milan Novković Milan Novković 10:46 12.01.2015

Re: Izes blog bez trola

Pa ako ja bankrotiram, onda preko mene u US, a time i u svetsku ekonomiju (), slabo ima da ulazi lova "sa strane",

Tvoj net doprinos US ekonomiji zavisi od trenutka kada si bankrotirao, tj koliko si sub-prime hipoteka uzeo do tada, koliko je tog novca sa strane i da li si već property magnat ili ne

Šalim se, naravno da banke paze i repossesion im je zezanje, ali ima jako mnogo finansijskih instrumenata kojima oni mogu da zaštite razne komponente rizika.

(recimo lep je primer što rade Fannie May i Fredie Mac i tu se lepo vidi kako imaju sistemsku podršku sa državnog nivoa - država im je garancija pred svetom, pa oni lepo uzmu gomilu svega i svačega, uključujući i razne mortgages gde ti je lokalna banka, možda, pomalo progledala kroz prste, i prepakuju tako da odjednom taj novi "proizvod" ima visok kreditni rejting pred svetom, i svet to kupuje (samo Kina ima oko 400 milijardi dolara njihovih bodnova).

A kako vreme prolazi, videćeš, tj zavisi gde si u ekonomskom ciklusu, doći će ti neko i reći "Jao Srki pa kupi još jednu kuću, rastegni se malo, bre, i pravi biznis"

Ja više pričam o državnoj politici, ne politici jedne banke, dok je na nivou jedne banke gramzivost uvek značajan operator.

Država želi da dovuče što više novca sa strane, ne želi nestabilnost, naravno, iako nije isključeno da je ponekad i želi ako se ceo svet uvlači u krizu, a ostatak sveta je lošiji igrač.
Milan Novković Milan Novković 10:59 12.01.2015

Re: Izes blog bez trola

Za 30y fixed, opseg rejta koji je mogao da se dobije je bio 3.5-3.75% na dan kad smo refinansirali, i nema tu mnogo mesta za bolji deal

U relativno zdravoj ekonomiji, na jako dug rok, subject to many things, variable rate ti je bolji.

U razlici koju plaćaš je i bankarski hedge (tj neće ni oni da rizikuju), tj kupovina nekih osiguranja, derivata (npr interest rate swaps), svašta.

Pa, ti naplate i uslugu, pa pošto znaju da ti voliš fixed rate naprave i sitan profit :)

Teoretski, iako u praksi verovatno ne, al ako negde može onda je to US, mogao bi i ti da uzmeš variable rate pa se štitiš drugim instrumentima protiv skoka kamate iznad nekog nivoa, i tako uštediš, recimo, 50 dolara mesečno.

Samo ti je zezanje, moraš svašta da znaš, pa pratiš cene, ostaje ti manje vremena za blogovanje a nerviraš se bar onoliko koliko i ovde

Sa istim trudom možeš ženi da ponudiš više pomoći u kući i zaradiš tih 50 dolara bez nerviranja
princi princi 11:21 12.01.2015

Re: Izes blog bez trola

- Povećava se "velocity of money". Kad zaradiš dolar pa staviš pod slamaricu na dug rok on je na taj rok "bezvredan". Ništa se ne mrda u US ekonomiji što se tiče tog dolara.

- Kad kupiš zavese, vlasnik prodavnice uloži profit u fond, fond u Boing, Boing dođe kod tebe da im dizajniraš galium-arsenid tranzistor svašta se mrda zbog tvog dolara. Ajd što se mrda nego imaš i efekat poluge, stiču se znanja, promoviše se US mašinerija po svetu, strategijski se stvari pomeraju kako treba.

- Zbog protočnosti sveta US menadžerima je u interesu da ti jako lako dobiješ novac, nema veze koliko si kreditno sposoban, pošto su šanse da će deo novca biti sa strane, značajan, a većinu ćeš potrošiti u US.

- Tačnije, dok novac sa strane ulazi preko tebe u US ekonomiju njih je baš briga da li ćeš ti na kraju bankrotirati

Da, da, tako povećevaš taj "velocity of money" da sad bilo kakav infrastrukturni zahvat jedino možeš odraditi preko PPP i PFI, . Taj PPP i PFI su za nacionalno zaduživanje otprilike ono što su derivativi za assete: dug na dug.
Milan Novković Milan Novković 12:39 12.01.2015

Re: Izes blog bez trola

Da, da, tako povećevaš taj "velocity of money"

Dobro, primer je primer

Ali indikator je razborit, iako svaka "formula" ima mane, i ima dosta šuma u ciframa. Meni je bliska srcu "transactional velocity of money". Daje ti indikaciju likvidnosti, brzinu kretanja ka deflaciji (eto, baš opasna po Evropu ovih dana).

U kretanju ka deflaciji se smanjuje velocity of money, pošto cene opadaju mi čekamo sa trošenjem novca da cene još opadnu, smanjuje se likvidnost, neke firme ne mogu do novca tako i ulaze u probleme, neke bankrotiraju, rast opada itd.
princi princi 12:55 12.01.2015

Re: Izes blog bez trola

U kretanju ka deflaciji se smanjuje velocity of money, pošto cene opadaju mi čekamo sa trošenjem novca da cene još opadnu, smanjuje se likvidnost, neke firme ne mogu do novca tako i ulaze u probleme, neke bankrotiraju, rast opada itd.

Brzina novca je zasenjivanje prostote: jednostavno se usporila ekonomija. Infrastruktura po jugu Evrope je manje više završena, lova iz sistema Grčke, Španije, Portugalije isisana za sledećih nekoliko dekada, a izvoz kola i mašinerije u USA i Kinu ne ide kako je planirano (Ameri su se setili da i sami imaju autoindustriju, a Kinezi izgleda i sami krenuli u te high speed vozove). Jednostavno tehnološki i društveni razvoj ne idu dovoljno ruku pod ruku da kreiraju nove potrebe i dižu GDP. Ne možes se razvijati ekonomiju a ograničavati priliv (ili rast) stanovništva.
tadejus tadejus 13:16 12.01.2015

Re: Izes blog bez trola

Milan Novković
Da, da, tako povećevaš taj "velocity of money" Dobro, primer je primer Ali indikator je razborit, iako svaka "formula" ima mane, i ima dosta šuma u ciframa. Meni je bliska srcu "transactional velocity of money". Daje ti indikaciju likvidnosti, brzinu kretanja ka deflaciji (eto, baš opasna po Evropu ovih dana).U kretanju ka deflaciji se smanjuje velocity of money, pošto cene opadaju mi čekamo sa trošenjem novca da cene još opadnu, smanjuje se likvidnost, neke firme ne mogu do novca tako i ulaze u probleme, neke bankrotiraju, rast opada itd.


ah brate a što bježiš od definicije kad ti onda tako pojednostavljuje život..
kako je velocity direktno proporcionalan nominalnom BDP, a nominalni BDP proizvod realnog BDP-a i cijena.. e tako pad cijena direktno utiče na smanjenje velocity-ja..
simple as that..
kažeš ima šuma u podacima..
pa sigurno ga ima, ali daleko manje nego u jedan naprema otprilke objašnjenjima poput ovog tvog.. svi čekaju da cijene još padnu pa to smanjuje ikvidnost.. što bi smanjivala, valjda odlaganje kupovine upravo povećava stanje na tvom računu, odnosno tvoju likvidnost..
to su makro pojave i objasniti se ovakvim uskim mikro objašnjenjima ne mogu..
i tu itekako pomaže da se vrati na to šta je taj velocity ili drugi fancy izraz koji se koristi, vidi kako se do njega došlo..
al dobro, ne mora se, može se i ovako uprazno naklapati kao što čini princi.. može biti da to nekoga impresionira
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:42 12.01.2015

Re: Izes blog bez trola

alselone
А да пешачиш та три минута?
Или купиш бицикл?


Moram da vozim dodatnih 5 u suprotnom pravcu do vrtica. A posto picim samo bulevarom bez guzve, to sto je zapravo 10 minuta voznje je 45 minuta peske - prob'o.


Fair engouh.

Kažu (lekari) da je 30 minuta dnevno brzog hoda ili neke takve proste vežbice (ima neki nivo pulsa iznad koga moraš da budeš, zaboravio sam tačno, valjda sto otkucaja u minuti) sasvim dovoljno vežbe za urbanog čoveka (pod uslovom da se urbani čovek nije već nagojio ko mečka).
Po tom merilu, da ideš pušaka na posao, ti bi bio natprosečno aktivan radni čovek. Ali tu je i pitanje da li imaš pristup tuš kabini na poslu, da ne dišsmr koliginicama i kolegama posle ceo dan.


srdjan.pajic srdjan.pajic 18:24 12.01.2015

Re: Izes blog bez trola

tadejus

e sad that said...


Ma da, sve ovo stoji, kao i Milančetova vizura dole. Ustvari, on je ubo suštinu stvari - mene, bre, jaaako mrzi da se akam sa tim kreditima, refinansiranjem, jurnjavom i cenjkanjem sa brokerima/bankarima, posle da pratim kako ide interest rate, računam da li mi se, i za koliko vremena isplati da refinansiram, da reagujem na vreme i da stalno gledam u pasulj da li ću dogodine isto ovako lepo da prihodujem kao poslednjih par, zbog čega sam se i odvažio na kupivinu nekrentnine, ili ću morati da prijavim Chapter 11, baš kad, po Marfijevom zakonu, zajmodavac odlući da sam se dosta švercovao na maloj kamati i da je vreme da mi malo začini život. Sa ovim fixed rate kreditom, bar tu nema iznenadjenja, a to naravno, košta.



mariopan mariopan 21:09 12.01.2015

Re: Izes blog bez trola

alselone
А да пешачиш та три минута?
Или купиш бицикл?


Moram da vozim dodatnih 5 u suprotnom pravcu do vrtica. A posto picim samo bulevarom bez guzve, to sto je zapravo 10 minuta voznje je 45 minuta peske - prob'o.

Ааааа зато? Мислила сам да је ближе.
Domazet Domazet 05:46 11.01.2015

Ako sam dobro razumeo...

...ovaj clanak podrazumeva nacionalne ekonomije kao interesne jedinice. Nisam siguran da to jos uvek vazi. Mislim da milijarderi iz Chicaga i Londona imaju mnogo vise zajednickog sa milijarderima iz Sangaja nego sa nama dvojicom.

Mislim da nacije ostaju jedinice prjateljskog ubedjivanja. Tako da moze da se desi da US army kao najprijateljskiji ubedjivac sluzi interese koji uopste ne moraju biti nacionalni interesi USofA. Mada, ko bi ga znao, mislim da je medijski mrak najgusci upravo po tom pitanju...
freehand freehand 11:02 11.01.2015

Re: Ako sam dobro razumeo...

Domazet
...ovaj clanak podrazumeva nacionalne ekonomije kao interesne jedinice. Nisam siguran da to jos uvek vazi. Mislim da milijarderi iz Chicaga i Londona imaju mnogo vise zajednickog sa milijarderima iz Sangaja nego sa nama dvojicom.

Mislim da nacije ostaju jedinice prjateljskog ubedjivanja. Tako da moze da se desi da US army kao najprijateljskiji ubedjivac sluzi interese koji uopste ne moraju biti nacionalni interesi USofA. Mada, ko bi ga znao, mislim da je medijski mrak najgusci upravo po tom pitanju...

Odlično primećenoo, i možda upravo zato država i granice ponovo postaju jedina (iako ne dovoljna) brana takvom pritisku?

Milan Novković Milan Novković 11:10 11.01.2015

Re: Ako sam dobro razumeo...

ovaj clanak podrazumeva nacionalne ekonomije kao interesne jedinice. Nisam siguran da to jos uvek vazi. Mislim da milijarderi iz Chicaga i Londona imaju mnogo vise zajednickog sa milijarderima iz Sangaja nego sa nama dvojicom

Više podrazumeva valutu kao osnovnu polugu i fiskalnu politiku koja u slučaju US ima poseban značaj.

U pravu si za milijardere i slične i iz njihove perspektive US će uvek biti atraktivna kao razvijena i interesantna zemlja, produktivna i posebno interesantna za ljude sa idejama.

Samo, sa toliko dugova, koji se neminovno velikim delom refinansiraju i iz izdavanja novih obveznica, svaki "šum" u primarnoj i sekundarnoj trgovini sa US treasuries privlači pažnju.

Kina je otvoreno rekla da pomera politiku rezevni ka diversifikaciji a, ako su glasine tačne, to već radi ubrzano i u većoj meri nego što je vidljivo na prvi pogled.

Među onim što se vidi na berzi još u Augustu prošle godine je primećen nagli skok u pomeranju Kine i Japana gde su počeli ubrzano da plasiraju svoje rezerve us bondova na svetsko tržište.

Igra sa naftom je jako, jako opasna za US i tipična je agresivna neocon kaubojština (tamo ima jako pametnih ljudi koji bi provukli US kroz restruktuiranje i pomeranje ka multipolarnosti mnogo pametnije) pošto ako je cna proizvodnje po barelu 50 dolara a prodajna cena pala sa 100 na 50 višak vrednosti je pao na nulu, a od njega se US donekle (re)finansirala. Jeste ušteda u domaćoj potrošnji značajna, iako su Teksas i možda još neka država u manje zavidnom položaju, ali kako bi onomad proizvođač nafte zaradio 50 dolara na barelu često je ta zarada bila ne od US, nego od neke treće zemlje, i deo od tih 50 dolara je išao u kupovinu US obveznica.

A Azija sada drži veliki broj konaca u svojim rukama.

Prenje sankcijama, NSA, Vizom, Masterom, SWIFTOM i slično gde se svi plaše US su jako loši za US na srednji+ rok, svet počinje da traži alternativu i US ekonomija je u sve eksplozivnijoj sredini.

Opet, nikome nije u interesu da bilo šta bilo kad puca, ali verovatnoća da Rusija i Kina već sada imaju US dugoročniju sudbinu u rukama je opasno velika.

Nisam siguran za prijateljsko ubeđivanje, Rusija se relativno pristojno ponašala poslednjih N godina, imala Evropu kao prijatelje skoro, pa čak i Obamu sa značajnim delom Demokratske partije.

Pomerati doktrinu ka preventivnim taktičkim nuklearnim napadima, podržavati neo-naciste u Ukrajini, praviti novu bazu u Južnoj Koreji nisu, po mom mišljenju, previše sofisticirani potezi i dosta su nepromišljeno i neinteligentno neocon uvrtanje ruke ostatku US establišmenta, pa nezdravo teranje drugih da podešavaju svoje doktrine i operacije - sutra, npr, ako bi Rusi raspalili sa taktičkom nuklearnom bombom po Poljskoj, ili Kinezi po nekoj tamo US bazi teško da bi u US interesu bilo da odgovore, previše rizikuju. Oni pomeraju svet na silu protiv svojih interesa.
freehand freehand 11:17 11.01.2015

Re: Ako sam dobro razumeo...

Pomerati doktrinu ka preventivnim taktičkim nuklearnim napadima, podržavati neo-naciste u Ukrajini, praviti novu bazu u Južnoj Koreji nisu, po mom mišljenju, previše sofisticirani potezi i dosta su nepromišljeno i neinteligentno neocon uvrtanje ruke ostatku US establišmenta, pa nezdravo teranje drugih da podešavaju svoje doktrine i operacije - sutra, npr, ako bi Rusi raspalili sa taktičkom nuklearnom bombom po Poljskoj, ili Kinezi po nekoj tamo US bazi teško da bi u US interesu bilo da odgovore, previše rizikuju. Oni pomeraju svet na silu protiv svojih interesa.

Akcija i reakcija. Vidi ovo:

Russia may set up a military base in Nicaragua

I kanal i baza.
tadejus tadejus 15:33 11.01.2015

Re: Ako sam dobro razumeo...

Milan Novković
Igra sa naftom je jako, jako opasna za US i tipična je agresivna neocon kaubojština (tamo ima jako pametnih ljudi koji bi provukli US kroz restruktuiranje i pomeranje ka multipolarnosti mnogo pametnije) pošto ako je cna proizvodnje po barelu 50 dolara a prodajna cena pala sa 100 na 50 višak vrednosti je pao na nulu, a od njega se US donekle (re)finansirala. Jeste ušteda u domaćoj potrošnji značajna, iako su Teksas i možda još neka država u manje zavidnom položaju, ali kako bi onomad proizvođač nafte zaradio 50 dolara na barelu često je ta zarada bila ne od US, nego od neke treće zemlje, i deo od tih 50 dolara je išao u kupovinu US obveznica.A Azija sada drži veliki broj konaca u svojim rukama..


ma neeeeeeeee..
usa je i dalje neto uvoznik nafte.. čak i da to nije efekat se nikako ne može posmatrati samo kroz poslijedice pada cijene nafte na njene proizvođače..
oni su u usa ipak mali dio ukupnog BDP-a, pa i same proizvodnje.. to što oni izgube ućariće ostatak ekonomije i milinica..
na gubitku je Rusija, Arapi i zemlje poput Nigerije (koje imaju slabo diverzifikovane privrede a veći dio budžeta finansiraju prihodima od prodaje nafte, Emirati recimo 80%)..
za USA ovo je čist ćar.. ne naravno za svakog pojedinačnog Amera, za onog što je upravo napravio postrojenje za frecking iz kredita.. e za njega nije.. ali dok nekom ne smrkne..


rezervi što se tiče..
teško..
evro je bio na dobrom putu da sustigne dolar kao rezervna (i valuta plaćanja).. bio je stigao čini mi se do nekih 30% međunardnoh plaćanja pred krizu.. ali avaj.. od toga nema ništa.. koliko bi vremena bilo potrebno Kini da stigne na to mjesto.. za transparentnošću centalne banke Kine.. i čitavom mašinerijom da o toj transparentnosti piše i priča.. teško, vrlo teško..
zlato je neozbiljna alternativa..
G.Cross G.Cross 20:43 11.01.2015

Re: Ako sam dobro razumeo...

zlato je neozbiljna alternativa..


Zasto?
blogovatelj blogovatelj 22:51 11.01.2015

Re: Ako sam dobro razumeo...

Zasto?


To se ona samo šali. Ili naprosto ne zna.



G.Cross G.Cross 00:12 12.01.2015

Re: Ako sam dobro razumeo...

blogovatelj
Zasto?


To se ona samo šali. Ili naprosto ne zna.





Telepatija ?

PS. Probaj da smanjis drugi chart ne vidi se desna strana posle 1966 ( u stvari 1968., sta se onda desilo??) koja je najvaznija
blogovatelj blogovatelj 05:06 12.01.2015

Re: Ako sam dobro razumeo...

PS. Probaj da smanjis drugi chart ne vidi se desna strana posle 1966 ( u stvari 1968., sta se onda desilo??) koja je najvaznija


Ne mogu da smanjim, to je link sa nekog sajta, a oni odredjuju kolike su im veličine slike.
Kod mene se vidi, samo treba horizontalno povući slajder i videti desni deo slike.
tadejus tadejus 09:05 12.01.2015

Re: Ako sam dobro razumeo...

G.Cross
zlato je neozbiljna alternativa
..Zasto?


nadam se da nisi kao blogovatelj shvatio da je zlato loša alternativa za individualnog ulagača..
za njega je zlato loša alternativa samo na kraju negativnog ciklusa (ono tipično dobija na vrijednosti u vrijeme krize i obrnuto, gubi u vrijeme uspona)..
ali Milan govori o zlatu kao rezervnoj valuti centralnih banaka i sredstvu plaćanja u mešunarodnoj trgovini, a tu ipak važe druga pravila nego za malog Đokicu..
osnovni problem je ograničenost količine.. kako alhemičari nisu uspjeli da ga naprave moramo se oslanjati na ono što se u prirodi nađe.. a toga ima koliko ga ima i tom se količinom ne da manipulisati.. a ljudi (da ne kažem ekonomisti, neko će me još i kakvim govnetom gađati) su poodavno shvatili da poslovni ciklus dobrim dijelom zavisi od percepcije ljudi o tome da li su vremena loša ili nisu (a koja nije nužno povezana s tim kako s vremenima stvari zaista stoje)..
e u takvim okolnostima bješe primjećeno da se poslovni cikus da preokrenuti prosto time što se ljudima stavi više novca na raspolaganje..
a to sa zlatom ne ide (bar ne jednako lako kao sa man made papirićima i 01 zapisima)..
alselone alselone 09:11 12.01.2015

Re: Ako sam dobro razumeo...

drugi chart


Zlato najvise skocilo kad je umro Tito.
G.Cross G.Cross 11:18 12.01.2015

Re: Ako sam dobro razumeo...

tadejus
G.Cross
zlato je neozbiljna alternativa
..Zasto?


nadam se da nisi kao blogovatelj shvatio da je zlato loša alternativa za individualnog ulagača..
za njega je zlato loša alternativa samo na kraju negativnog ciklusa (ono tipično dobija na vrijednosti u vrijeme krize i obrnuto, gubi u vrijeme uspona)..
ali Milan govori o zlatu kao rezervnoj valuti centralnih banaka i sredstvu plaćanja u mešunarodnoj trgovini, a tu ipak važe druga pravila nego za malog Đokicu..
osnovni problem je ograničenost količine.. kako alhemičari nisu uspjeli da ga naprave moramo se oslanjati na ono što se u prirodi nađe.. a toga ima koliko ga ima i tom se količinom ne da manipulisati.. a ljudi (da ne kažem ekonomisti, neko će me još i kakvim govnetom gađati) su poodavno shvatili da poslovni ciklus dobrim dijelom zavisi od percepcije ljudi o tome da li su vremena loša ili nisu (a koja nije nužno povezana s tim kako s vremenima stvari zaista stoje)..
e u takvim okolnostima bješe primjećeno da se poslovni cikus da preokrenuti prosto time što se ljudima stavi više novca na raspolaganje..
a to sa zlatom ne ide (bar ne jednako lako kao sa man made papirićima i 01 zapisima)..


A i ne moze da se stampa kad se to FED-u prohte.
Ja ovde imam vrlo staromodno misljenje koje sada nije u modi i siguran sam da se ne bi slozila sa mnom.

e u takvim okolnostima bješe primjećeno da se poslovni cikus da preokrenuti prosto time što se ljudima stavi više novca na raspolaganje..


ovo je tipican primer onoga sa kojim se staromodni ja ne slaze.

Ima tu jedna caka sa brzinom okretanja novca koja se usporava u recesiji ali vrlo ubrzava u dobra vremena (ponekad i van kontrole).
Ali, sto bi rekli slepci, videcemo.
princi princi 11:26 12.01.2015

Re: Ako sam dobro razumeo...

osnovni problem je ograničenost količine..

Osnovni problem zlata je ograničenost upotrebne vrednosti.
tadejus tadejus 11:34 12.01.2015

Re: Ako sam dobro razumeo...

G.Cross

A i ne moze da se stampa kad se to FED-u prohte.Ja ovde imam vrlo staromodno misljenje koje sada nije u modi i siguran sam da se ne bi slozila sa mnom.


pa nema "A i" sva poenta mog pisanija je upravo ta da zlato ne može da se štampa..
može biti da sam ga malo zakomplikovala do neprepoznavanja..

G.Cross

Ima tu jedna caka sa brzinom okretanja novca koja se usporava u recesiji ali vrlo ubrzava u dobra vremena (ponekad i van kontrole).Ali, sto bi rekli slepci, videcemo.


kakva caka?
napisah već jednom.. nema potrebe zamagljivati pojam bzine opticaja novca.. on je prost količnik BDP-a (nominalnog) i novčane mase (da sad ne širim na tu definiciju ali recimo svega što novcem smatramo, gotovina, depoziti)..
znači ubrzava se ili kad raste realni BDP, ili kad rastu cijene, ili kad centralna banka povlači novac iz opticaja..
i obrnuto, usporava se kad pada realni BDP, cijene, ili se novac ubacuje u sistem..
ili se jelte dešava neka kombinacija gore navedenog..

e u tom svjetlu, nema nikakve cake, u recesiji, pada BDP i realni i nominalni (to je jel, definicija recesije), ako centralna banka ne uradi ništa po pitanju količine novca, brzina njegovoj opticaja će pasti..
u recesiji će centralne banke ipak mahom reagovati povećanjem novca u opticaju pa time još dodatno smanjiti brzinu opticaja..
u ekspanziji će bzina opticaja prirodno da se poveća (zbog rasta BDP-a), a centralna banka će tipično reagovati zatezanjem količine novca, time ga dodatno ubrzavajući..
nekad se monetarna politika vodila upravo ciljanjem količine novca u opticaju (smatralo se da se ona može optimizirati)..
ta je ideja napuštena, mada ima tu i tamo diskusija o njenom oživljavanju..
ali caka baš i nema..
dosta je to ispričana priča..
no ti možda misliš na nešto drugo..
tadejus tadejus 11:35 12.01.2015

Re: Ako sam dobro razumeo...

princi
osnovni problem je ograničenost količine..
Osnovni problem zlata je ograničenost upotrebne vrednosti.


šta veliš.. papir može i u toaletu da posluži a zlato ne može.. pa jeste, ima tu nečeg..
princi princi 12:57 12.01.2015

Re: Ako sam dobro razumeo...

tadejus
princi
osnovni problem je ograničenost količine..
Osnovni problem zlata je ograničenost upotrebne vrednosti.


šta veliš.. papir može i u toaletu da posluži a zlato ne može.. pa jeste, ima tu nečeg..


Zanimljiv tok svesti. Zlato je pre svega fetiš. Kad kažeš fetiš ljudima obično padaju na pamet raznorazne seksualne igrarije. Tebi, izgleda, na pameti samo klozetske šolje.
tadejus tadejus 13:18 12.01.2015

Re: Ako sam dobro razumeo...

princi

Zanimljiv tok svesti. Zlato je pre svega fetiš. Kad kažeš fetiš ljudima obično padaju na pamet raznorazne seksualne igrarije. Tebi, izgleda, na pameti samo klozetske šolje.


fakat mi je to bila prva asocijacija kad pročitah tvoj komentar..
no nisam zalazila u dublje tumačenje te pojave..
princi princi 13:20 12.01.2015

Re: Ako sam dobro razumeo...

Mislim da nacije ostaju jedinice prjateljskog ubedjivanja.

Nacije su mrtve, samo im još to niko nije javio. Mislim da su tehnološki razvoj, globalizacija, sveopšte povezivanje sveta, sredstva komunikacije, transporta toliko izpovezivao svet i uputila ga jedno na drugo da su nacionalne države postale totalno anahrone. Gledam juče na JFKu, reka ljudi na Terminalu 4, uglavnom Latinosi, poneki Haićanina, i sad Latinosi se zajebavaju sa onim carinicima, sve na španskom. Prvu reč engleskog sam maltene čuo kad sam prošao custom control- svi odreda su bili Latinosi i ovi u redu i oni što su udarali pečate. Biće, naravno, još fašističkog kurobecanja, pogotovu po Evropi, ali mislim da će ljudi vremenom shvatiti prednosti društava u kojima individualne slobode imaju primat nad kolektivitetima (ovo nije nikakav libertijanizam, plaćanje poreza, poštovanje zakona, poštovanje pravila društvenih zajednica se podrazumevaju, samo što će se te zajednice formirati na drugačijim principima- neka vrsta globalnih megalopolisa).
princi princi 13:21 12.01.2015

Re: Ako sam dobro razumeo...

tadejus
princi

Zanimljiv tok svesti. Zlato je pre svega fetiš. Kad kažeš fetiš ljudima obično padaju na pamet raznorazne seksualne igrarije. Tebi, izgleda, na pameti samo klozetske šolje.


fakat mi je to bila prva asocijacija kad pročitah tvoj komentar..
no nisam zalazila u dublje tumačenje te pojave..

Pa da, to ti kažem: nekom su fetiš visoke štikle, nekom klonja.
antioksidant antioksidant 13:24 12.01.2015

Re: Ako sam dobro razumeo...

prednosti društava u kojima individualne slobode imaju primat nad kolektivitetima (ovo nije nikakav libertijanizam, plaćanje poreza, poštovanje zakona, poštovanje pravila društvenih zajednica se podrazumevaju, samo što će se te zajednice formirati na drugačijim principima- neka vrsta globalnih megalopolisa).

и жене ће бити хедонисти и рађаће тек после 30-те
tadejus tadejus 13:25 12.01.2015

Re: Ako sam dobro razumeo...

princi

Pa da, to ti kažem: nekom su fetiš visoke štikle, nekom klonja.


pa sad ne znam baš dal sam na fetiš posmilila u sklopu sa tvojim postom al na klonju očito jesam..
tadejus tadejus 13:27 12.01.2015

Re: Ako sam dobro razumeo...

antioksidant
и жене ће бити хедонисти и рађаће тек после 30-те


jeste ali onda će tarabići u snu da dojave tomi da javi ljilji da opomene žene da se manu ćorava posla.. i tako ćemo ući u novi ciklus (prosperiteta opšteg, razumije se)
antioksidant antioksidant 13:57 12.01.2015

Re: Ako sam dobro razumeo...

tadejus
antioksidant
и жене ће бити хедонисти и рађаће тек после 30-те


jeste ali onda će tarabići u snu da dojave tomi da javi ljilji da opomene žene da se manu ćorava posla.. i tako ćemo ući u novi ciklus (prosperiteta opšteg, razumije se)

ја само преносим најновија сазнања "политике" тј тумачења мисли државног врха (они су званични "преносиоци"
G.Cross G.Cross 21:26 12.01.2015

Ja rekoh i oslobodih se

Tadejus, ne znam cime se bavis ali rekao bih po tvom vocabularu da si bliska Milanu.
Ja imam puno postovanje za finansijski sektor. Treba tu mnogo znanja i hrabrosti.

However, posto sam toliko godina na onoj drugoj strani, strani realne ekonomije koja stvara realnu vrednosti i posto je je moja firma kotirana na NYSE iskusio sam strah i strepnju budala sa moje strane svakog tromesecja sta ce da se desi kad objavimo tromesecni rezultat.

Ja iskreno verujem (i znam) da su berzanski mesetari ( jer to je sto u stvari jesu) dugorocno zlo za covecantsvo. Neverovatni , zloslutni focus on short term ce dovesti do globalnog ekonomskog sunovrata pre ili kasnije.

Volim onaj izraz "Strong Fundamentals", koliko li sam ga puta cuo o mojoj firmi i smejao se

Onog dana kada se focus pomerio sa dividendi na samu cenu akcija ceo sistem je izgubio smisao.

Berzanski mesetari u NY, Londonu, Franfkurtu zive u svojim u svojil Ivory Towers igrajuci se sudbinama ljudi , verujuci da ono sto rade ima smisla;

Nema smisla.

FED ima sve razloge da nas uveri da oni odlucuju o recesiji ili rastu. FED nije institucija, FED je religija.


princi princi 22:31 12.01.2015

Re: Ja rekoh i oslobodih se

Ja iskreno verujem (i znam) da su berzanski mesetari ( jer to je sto u stvari jesu) dugorocno zlo za covecantsvo. Neverovatni , zloslutni focus on short term ce dovesti do globalnog ekonomskog sunovrata pre ili kasnije.

Ima onaj Ha Džun Čeng mnogo koju da kaže o pogubnosti brzine finansijskih transakcija u odnosu na brzinu koja karakteriše "realne ekonomije" i o tome kako te brzine stvaraju sloj po sloj potpuno nestabilnih konstrukcija koje su već videli smo do čega dovele 2008. Mešetari vole za sebe da kažu da obezbeđuju likvidnost tržišta, ali jedina je istina da su oni jedino u stanju da formiraju te kompleksne instrumente (koji su neuporedivo kompleksniji od Milanovih pisanija) i da se skroz pogube u njima kao i frazetinama kojima naizmenično zaluđuju i ohrabruju svoje klijente (suckeeeeerrr, there's one born every minute!). Slažem se potpuno- štetočinska klasa, veliko zlo.
Milan Novković Milan Novković 09:27 13.01.2015

Re: Ja rekoh i oslobodih se

Tadejus, ne znam cime se bavis ali rekao bih po tvom vocabularu da si bliska Milanu.

Ja sam uvek zamišljao da je Tadejus ekonomista, dok sam ja IT, ja pišem softver i preko sastanaka i ppt prezentacija ga hvalim na sva usta
Ja iskreno verujem (i znam) da su berzanski mesetari ( jer to je sto u stvari jesu) dugorocno zlo za covecantsvo. Neverovatni , zloslutni focus on short term ce dovesti do globalnog ekonomskog sunovrata pre ili kasnije.

Kolege i ja smo za njih napisali dosta softvera u prošlosti, za neke od najvećih u svetu.

Oni jesu/umeju da budu značajno i opipljivo zlo. Samo, i treba malo verovati filozofiji, filozofiji i fizici može da se posmatra ovako: Da su samo zlo oni ne bi postojali. Svet ne bi dobacio dokle je dobacio sa avionima, kamionima, kompjuterima, telefonima, TV i ostalim da nije i ove industrije.
na onoj drugoj strani, strani realne ekonomije koja stvara realnu vrednosti

Ovo je relativno sentimentalan pogled. Isto ima filozofsku notu. Sve i svašta ima realnu i nominalnu vrednost. I razlika je često kriminalna. Samo dok ja ne kradem tvoj novac da bi svojim seljacima u Prigrevici kupovao i u buradima odnosio šumadijski vazduh, tj dok to radim za svoj i-ili njihov novac i gde smo svi napaljeni kako je to prava stvar ništa nije nešto posebno bitno.

To što mi imamo i odvajamo novac za to, ako ćemo po "zapadnim vrednostima", nije sramota. Sramota je biti sebičan u stvari i oko toga bi se, po mom mišljenju, trebalo više vrteti.
Volim onaj izraz "Strong Fundamentals", koliko li sam ga puta cuo o mojoj firmi i smejao se

Izraz ko izraz. Da nema smisla najverovatnije ne bi postojao. Ako ti za 6 meseci treba nafta za berbu kukuruza, i ako ti je ona značajan trošak, to što joj cena opada i što će opadati i dalje ti je strong fundamental. Nema neke posebne mistike. Mistika pušta korenje kad te izraze koriste, npr, ekonomisti koji sve to gledaju sa nekog višeg, macro nivoa i mi ostali ne možemo da ih sasvim razumemo pošto se bavimo nečim drugim.

A pogrešno koristiti jezik je, donekle, sport kojim se svi bavimo.
tadejus tadejus 09:32 13.01.2015

Re: Ja rekoh i oslobodih se

G.Cross
Tadejus, ne znam cime se bavis ali rekao bih po tvom vocabularu da si bliska Milanu.Ja imam puno postovanje za finansijski sektor. Treba tu mnogo znanja i hrabrosti.However, posto sam toliko godina na onoj drugoj strani, strani realne ekonomije koja stvara realnu vrednosti i posto je je moja firma kotirana na NYSE iskusio sam strah i strepnju budala sa moje strane svakog tromesecja sta ce da se desi kad objavimo tromesecni rezultat.Ja iskreno verujem (i znam) da su berzanski mesetari ( jer to je sto u stvari jesu) dugorocno zlo za covecantsvo. Neverovatni , zloslutni focus on short term ce dovesti do globalnog ekonomskog sunovrata pre ili kasnije.Volim onaj izraz "Strong Fundamentals", koliko li sam ga puta cuo o mojoj firmi i smejao seOnog dana kada se focus pomerio sa dividendi na samu cenu akcija ceo sistem je izgubio smisao.Berzanski mesetari u NY, Londonu, Franfkurtu zive u svojim u svojil Ivory Towers igrajuci se sudbinama ljudi , verujuci da ono sto rade ima smisla;Nema smisla.FED ima sve razloge da nas uveri da oni odlucuju o recesiji ili rastu. FED nije institucija, FED je religija.



zar Milan nije elektro inžinjer koji se bavi internet tehnologijom ili čim sličnim?
ja sam makroekonomista, suvi..
da bi se bio solidan makroekonomista mora se znati i o finansijama ali je to znanje sa totalno drugim fokusom u odnosu na znanje nekog ko se bavi samo finansijama..
i među ljudima koji se bave čisto finansijama opet imaš mnoštvo struja, najoštrija je razlika recimo front office ljudi (koji rade prodaju) i back office ljudi (koji rade analizu ili administraciju)..

e kad to raščistismo, ostaje pitanje dal je berza zlo ili nije..
ja bih rekla da ipak nije..
možda se mnogima tresu gaće zbog hirova akcionara (ili ajde nek nije ni akcionara nego posrednika koji će akcionarima da prodaju priču o potencijalu neke kompanije ili njenoj ništavnosti)..
e ali zapitaj se gdje bi ta firma bila da nije mogla da izađe na berzu i tamo prkupi koji milion (a neki bogami i milijardu) za svoje snove (ili bar alavost)..
kao i svaka druga dobra zamisao ljudske vrste i berza ima svoje side effects (da ne kažem eksternalije, zvuči baš dosadno)..
no da je baš treba kaštigovati tu se uopšte ne bih složila..
samo bih oštrije oporezovala boys in ivory towers i to je sve (ne mnogo oštrije mind you, pohlepa umije biti i vrlo korisna ljudska osobina)..

e sad ovo zadnje u vezi fed-a ne kapiram.. makroekonomisti se mole u centralnoj banci pa odgovori na svaku verziju pitanja o fed-u kod mene moraju proći kroz tu prizmu
Milan Novković Milan Novković 10:03 13.01.2015

Re: Ja rekoh i oslobodih se

Ima onaj Ha Džun Čeng mnogo koju da kaže o pogubnosti brzine finansijskih transakcija u odnosu na brzinu koja karakteriše "realne ekonomije" i o tome kako te brzine stvaraju sloj po sloj potpuno nestabilnih konstrukcija koje su već videli smo do čega dovele 2008. Mešetari vole za sebe da kažu da obezbeđuju likvidnost tržišta, ali jedina je istina da su oni jedino u stanju da formiraju te kompleksne instrumente (koji su neuporedivo kompleksniji od Milanovih pisanija) i da se skroz pogube u njima kao i frazetinama kojima naizmenično zaluđuju i ohrabruju svoje klijente (suckeeeeerrr, there's one born every minute!). Slažem se potpuno- štetočinska klasa, veliko zlo.

To odvajanje "realne ekonomije" se ne važi baš tako kako ti to predstavljaš.

Primer, Srđan kao budući property magnat neće moći da kupi svoju sedmu kuću pa izda ako je neko ne napravi pre toga. O proseku pričam. Može ona i da se kupi pr enego što je napravljena, pa izda, ali ako bi sad pogledao statistike video bi da je to redak slučaj, a u svakom slučaju ta kuća se ipak napravi i izda.

Pa oreol finansijskih transakcija nije nešto što je prazno u sebi - on ikao pomalo do pomalo više talasa nezavisno ipak je oplata oko pravljenja vrednosti i svet je sve više i ubrzano pravi. Nauka i tehnologija, pa geopolitika, su omogućili prosečnom čoveku zemaljske kugle da bude sve produktivniji.

Mešetarstva ima, ali mnogi preteruju u crno-belom pogledu na "industriju".
Tj mešetarstva ima svuda, eno odličnog primera gde Del Boy prodaje velike količine vina crkvi pa se ispostavi, kad je već prodato, da nije crno vino nego belo

E sad, za te "kompleksne" instrumente - nije to toliko kompleksno. Ja mogu da ti dam, bez lažne skromnosti, dosta kompetentan odgovor iz pozicije pisanja softvera - to su bile aplikacije koje jesu kompleksne, ali ne mogu da se mere, ni približno, sa onima iz građevine, arhitekture, elektronike (gde sam ja dosta radio) i slično.

Ljudi umeju dosta da brkaju i kvantitativnu stranu finansijske idnustrije - US izdaju obveznice da bi pozajmili novac. To su prosti instrumenti i dosta egzaktna matematika ih definiše. Ubedljivo najvažnija promenljiva su interest rates. I tako su izdali koliko, mnogo, al recimo da im je dug sada 18 triliona dolara. Pa japan preko 10, pa ostalih igrača, iako mnogo manjih, ima jako puno, pa ni akcije nisu kompleksni instrumenti, njih je na berzama, recimo, preko 50 triliona dolara.

A tih derivata na koje svi kukaju, i u 2008 krizi, uopšte niej bilo toliko koliko se mislilo. Bez informacija ne može da se radi netting - ako sam ja tebi dužan 1,000 dolara, ti Tadejus a ona meni sa samo 1,000 dolara se rešava problem, ne sa 3,000, pri ko zaradi 1,000 dolara rešava problem bez ikakve petljancije

Samo ima ih mnogo puta više nego što je potrebno.

E sad, kad smo tu, US se ubrzano zadužuje dalje, Kina i Japan im imaju po bar 4x više tih "papira" nego trećeplasirani i baš su i Kina i Japan (inače US stari pajtos i oni često zajedno manipulišu forex markets) naglo počeli da izlaze polako iz vlasništva US duga.

Pa imaš paradoks, zato mi i blog bio interesantan, ove godine, npr, možda najveći profit napraviš na jakom dolaru, ali to postaje polako usiljeno, ubrzano se zaduđuju i održavaju dolar da bi usporili trend, ili zaustavili, drugih koji izlaze iz dolara. I to je interesantna igra, ako ove godine dolar bude jako jak sledeće godine će biti tako sa ubrzano više truda, svet se multipolariše u valutama i organizaciji.

I to ti je to, Sadam Husein je dobio rat kad je pomislio da zaobiđe dolare, pa Gadafi, Rusija i Kina ga vrlo proaktivno i sve brže zaobilaze i imamo interesantna vremena, počeo novi veliki rat, tj počeo od pre, sada se ubrzava.
tadejus tadejus 10:31 13.01.2015

Re: Ja rekoh i oslobodih se

Milan Novković
Pa imaš paradoks, zato mi i blog bio interesantan, ove godine, npr, možda najveći profit napraviš na jakom dolaru, ali to postaje polako usiljeno, ubrzano se zaduđuju i održavaju dolar da bi usporili trend, ili zaustavili, drugih koji izlaze iz dolara. I to je interesantna igra, ako ove godine dolar bude jako jak sledeće godine će biti tako sa ubrzano više truda, svet se multipolariše u valutama i organizaciji..



ovo gore si sve lijepo ilustrovao ali ovde mašiš..
dolar raste jer američkoj privredi ide dobro i očekuje se dalje zatezanje monetarne politike (iz kvantitavnih olakšica se već izašlo sad se očekuje i da fed počne sa dizanjem kamatne stope)..
ko diže kamatnu stopu njegov se dug radije kupuje (provided da je rizik neizmjenjen a percepcija je da jeste)..
svi onda požure da kupe takav dug..
poslijedično kurs jača..
u kombinaciji sa EU čijim se mukama kraj ne nazire (a tako ni dizanju stopa, čak naprotiv), Japanom, koji takođe ništa pametno ne obećava (a dug mu je svakako pretežno u rukama domaćih banaka) i Kinom koja usporava rast, epilog je rast dolara..
naravno nije samo trgovina državnim dugom to što opredjeljuje odnos valuta ali u ovom konkerntom slučaju o tome se radi..
princi princi 10:36 13.01.2015

Re: Ja rekoh i oslobodih se

To odvajanje "realne ekonomije" se ne važi baš tako kako ti to predstavljaš.

Primer, Srđan kao budući property magnat neće moći da kupi svoju sedmu kuću pa izda ako je neko ne napravi pre toga. O proseku pričam. Može ona i da se kupi pr enego što je napravljena, pa izda, ali ako bi sad pogledao statistike video bi da je to redak slučaj, a u svakom slučaju ta kuća se ipak napravi i izda.

Ti to pokušavaš da objasniš razliku između finansijskih i realnih asseta? E, neka si mi rekao, :). Nemoj, Milane, keve ti. Paradoksi postoje samo tamo gde hoćeš da ih praviš i gde bez ikakve potrebe praviš mentalne konvolucije: problem finansijskih tržišta danas je u njihovog preefikasnosti. Toliko je finansijskih instrumenata izmišljeno, ta finansijska "inovacija" je toliko tih instrumenata iznedrila da finansijski sektor može napraviti maltene koji god hoćeš profit in the short run (vidi pod Goldman Saks). Sve se rešava clickom miša, u deliću sekunde, lova se prebacuje u milisekunde iz jednog asseta u drugi i jedna izuzetno mala grupa sebe nonstop može prikazivati kao pobednike te igrice. U suštini, u pitanju je, zapravo, samo accountantska iluzija jer takva situacija stvara izuzetno histeričnu i nestabilnu sliku za čitav svet. Realni sektor ekonomije, onaj koji proizvodi kuće, smartphoneove, kola, brodske kontejnere, pekorino sa biberom preliven medom sa tartufima, rečju realne assete, zbog te histerije ostaje bez patient kapitala. Ona nikad ne može kreirati profite tako brzo. Jedan iPhone, iPad, Tesla, razvoj novog leka, novi autoput ili njegovo proširenje, high speed rail, nova generacija nuklearki, šta god, zahteva godine R&Da, marketinga, organizovanja proizvodnje, propalih pokušaja. Speed gap između 2 sektora se mora redukovati, inače će svet stalno biti u krizi.
G.Cross G.Cross 10:54 13.01.2015

Re: Ja rekoh i oslobodih se

počeo novi veliki rat


Ko je poceo rat i zasto?
Milan Novković Milan Novković 10:54 13.01.2015

Re: Ja rekoh i oslobodih se

dolar raste jer američkoj privredi ide dobro

Ja uopšte ne sugerišem da američkoj privredi ide loše u ovom trenutku ili u sledećih godinu dana, na primer.

Ja se samo plašim da im je za to potrebno sve više i više truda. Šta su mi "indikatori":

- Dug im raste ubrzano, a jako su zaduženi. Taj ubrzani rast duga ja vidim kao naglašeni trud

- Servisiranje tog duga im dosta zavisi od upotrebe poluga sile, finansijksih i "operativnih", po svetu.

- Iako su strukture rezervi pojedinih zemalja državne tajne, dobrim delom, ne samo da Kina otvoreno govori, sa najvišeg nivoa, da smanjuje udeo dolar-denominated rezervi nego to i Japan dođe pa otvoreno kaže preko Bloomberga, npr (ajd, oni možda uvek igraju neku sitnu prolaznu igru ili strategiju sa US).

- Azija polako gradi paralelnu finansijsku infrastrukturu.

- Evropi se intenzivno i ubrzano uvrću ruke. Evo, ako se ne varam samo trebala bi i ECB da se značajno otisne na QE. To bi bilo dodatno spajanje sudova, EU sa US i onda imamo jedan sud, moćniji. Dok jednog dana ne budemo imali svetsku uniju i vladu QE je meni sredstvo za "borbu" gde su neki spretniji od drugih.

- Neocons, Zbigniew, Soros ... su se malo uzvrpoljili (ok, ovo je šala)

- Al šala nešala juriti novih 1,000 milijardi za vojnu industriju i "drama" oko Ukrajine su indikacija naglašene potrebe za silom.

Imam i ja mnogo sumnji, naravno, kad vidim kako Monsato ubrzano grabi ka Ukrajini sa GMO moguće je da samo oligarhija vuče one proste konce.
Milan Novković Milan Novković 11:05 13.01.2015

Re: Ja rekoh i oslobodih se

edan iPhone, iPad, Tesla, razvoj novog leka, novi autoput ili njegovo proširenje, high speed rail, nova generacija nuklearki, šta god, zahteva godine R&Da, marketinga, organizovanja proizvodnje, propalih pokušaja. Speed gap između 2 sektora se mora redukovati, inače će svet stalno biti u krizi.

Mora, u redu, samo dešava se to. Ako gledaš life-cycle raznih proizvoda i usluga ti recimo možeš da pomisliš:

- Ako je ovih dana neko pukao za 100+ milijardi dolara i spašen, i ako je spasioc US vlada, šanse su da to nije jedan igrač nego više njih, opet jako velikih.

- I taj igrač NIJE Apple, IBM, MS i slični, oni ne mogu baš toliko "naglo" da puknu

Ok, ovo bi onda moglo da pošluži i kao dokaz kako je sve uvezano u nekoj neurednosti koja se vrti oko finansijkse idnustrije. Ali i ne mora, da su naglo, "preko noći" popucali IBM, Apple i Oracle US bi im isto pomogla.

Ali nisu, oni ne pucaju tako, u proseku, iako ima svuda "divnih" primera.
Milan Novković Milan Novković 11:09 13.01.2015

Re: Ja rekoh i oslobodih se

Ko je poceo rat i zasto?

US i BRIC, uglavnom, sa Rusijom kao kolovođom, npr, i Kinom kao najvećom divizijom.

US-dolarska hegemonija protiv ubrzane multipolarnosti (multipolarnost kao takva je neminovna i nije issue)
princi princi 11:22 13.01.2015

Re: Ja rekoh i oslobodih se

I taj igrač NIJE Apple, IBM, MS i slični, oni ne mogu baš toliko "naglo" da puknu

Da, famous last words. To isto su pričali za ATT-Bell, za Big 3, Blackberry, za Nokiju, za Sony, za Lehmana, to isto možeš da kažeš za Samsung... Mi se, izgleda, ne razumemo. Američka vlada je primenila neke palijativne mere jednom (1929.), drugi put (1973.), treći (1981.), četvrti (1987.), peti (1998.), šesti (2008.)... ali to nije (ili bolje, sve manje je) rešenje. Sve se svodi na ono što sam ti već pominjao kad smo diskutovali. Stvarni svet je mnogo, neuporedivo kompleksniji od bilo čega što može smisliti čovekov um.
G.Cross G.Cross 11:28 13.01.2015

Re: Ja rekoh i oslobodih se

Milan Novković
Ko je poceo rat i zasto?

US i BRIC, uglavnom, sa Rusijom kao kolovođom, npr, i Kinom kao najvećom divizijom.

US-dolarska hegemonija protiv ubrzane multipolarnosti (multipolarnost kao takva je neminovna i nije issue)



Ali zasto US treba dolarska hegemonija kad oni mogu prosto , kako kaze Tadejus, da stampaju samo vise para i eto izlaska iz krize?
Milan Novković Milan Novković 11:33 13.01.2015

Re: Ja rekoh i oslobodih se

Ali zasto US treba dolarska hegemonija kad oni mogu prosto , kako kaze Tadejus, da stampaju samo vise para i eto izlaska iz krize?

Nije lako odštampati proizvoljnu količinu para bez da ti skoči inflacija ako nemaš ogromno tržište za svoju valutu, svetsko u US "dosadašnjem" radu.

Tačnije, nemoguće je.
tadejus tadejus 12:12 13.01.2015

Re: Ja rekoh i oslobodih se

Milan Novković
dolar raste jer američkoj privredi ide dobro

Ja uopšte ne sugerišem da američkoj privredi ide loše u ovom trenutku ili u sledećih godinu dana, na primer.Ja se samo plašim da im je za to potrebno sve više i više truda. Šta su mi "indikatori":

- Dug im raste ubrzano, a jako su zaduženi. Taj ubrzani rast duga ja vidim kao naglašeni trud- Servisiranje tog duga im dosta zavisi od upotrebe poluga sile, finansijksih i "operativnih", po svetu.

- Iako su strukture rezervi pojedinih zemalja državne tajne, dobrim delom, ne samo da Kina otvoreno govori, sa najvišeg nivoa, da smanjuje udeo dolar-denominated rezervi nego to i Japan dođe pa otvoreno kaže preko Bloomberga, npr (ajd, oni možda uvek igraju neku sitnu prolaznu igru ili strategiju sa US).

- Azija polako gradi paralelnu finansijsku infrastrukturu.

- Evropi se intenzivno i ubrzano uvrću ruke. Evo, ako se ne varam samo trebala bi i ECB da se značajno otisne na QE. To bi bilo dodatno spajanje sudova, EU sa US i onda imamo jedan sud, moćniji. Dok jednog dana ne budemo imali svetsku uniju i vladu QE je meni sredstvo za "borbu" gde su neki spretniji od drugih.

- Neocons, Zbigniew, Soros ... su se malo uzvrpoljili (ok, ovo je šala) - Al šala nešala juriti novih 1,000 milijardi za vojnu industriju i "drama" oko Ukrajine su indikacija naglašene potrebe za silom.Imam i ja mnogo sumnji, naravno, kad vidim kako Monsato ubrzano grabi ka Ukrajini sa GMO moguće je da samo oligarhija vuče one proste konce.


dobro ovo oko Monsanta, Soroša, Ukrajine na stranu..
ali po pitanju ovog što se da izmjeriti..
USA dug u mjerilima recimo OECD zemalja nije ništa spektakularno visok, dobar dio najrazvijenijih zemalja je zaduženiji a sve su vrlo blizu USA cifara (oko 100% BDP-a)..
istina je jedino da USA ne snosi nikakve poslijedice svoje visoke zaduženosti za razliku od paćenica prozvanih PIGS..
ali jedan detalj je tu oštra razlika između USA i ostatka OECD-a.. porezi.. novi poreskog opterećenja uopšte, a poreskog opterećenja potrošnje pogotovo drastično je različit u USA i ostatku OECD-a..
USA dakle ima krajnje jednostavan izbor po pitanju preraspodjele u društvu (ili možda ne tako jednostavan, kako se uzme, ekonomski jednostavan, politički baš i ne, ali situacija svakako nije bezizlazna)..
dakle dug USA jeste veliki jer je privreda velika, ali svakako ne i nekakav neviđen problem..

strukture rezervi što se tiče to je two men's game.. koliko USA ima da izgubi od povlačenja investitora u njihove zapise, toliko i investitori koji bi pokušali da ih dampuju imaju da izgube u takvoj igri.. nema naglog izlaska nizakoga.. ozbiljnija pomjeranja odraziće se uvijek prvo na kamatnih stopama na te zapise.. kako ti sada ne idu nikuda.. tako ti priča ne pije vode.. to je ljepota tržišta.. kada Kinezi pokušaju da se riješe US Tresuries.. njihova će cijena da pada (prinos raste, tj. raste kamatna stopa na novo-emitovane zapise).. Kinezima će se onda ta prodaja sve manje isplatiti a Amerima će paralelno novo zaduživanje postati skuplje a opcija dizanja poreza na recimo promet privlačnija.. ništa se neće desiti preko noći a indikator za praćenje je svakako Tbill interest rate

Azijska razvojna i investiciona banka svakako nisu zanemarljivi faktori ali su valjda i očekivani, tu se vraćaš na tezu o hegemoniji i njenom urušavanju.. pa se ponavljam.. hegemoniji se klima, ali superornosti teško.. ADB teško da može da parira i EBRD a tek IMF i WB-u.. možda će se to polako mijenjati.. moguće.. ali ne treba očekivati da poslednja skupina pobaca koplja u vatru..

ne znam zašto posmatraš evropski QE kao poslijedicu uvrtanja ruku.. pa pola kontinenta je u recesiji kombinovanoj sa otvorenoj deflacijom.. kamatne stope na štednju u sred Njemače su negativne (da, banci trebate platiti da bi pristala da vaše pare drži na svojim računima).. šta bi ECB trebala po tvom da radi? oteža privredi uslove poslovanja?
G.Cross G.Cross 12:22 13.01.2015

Re: Ja rekoh i oslobodih se

Milan Novković
Ali zasto US treba dolarska hegemonija kad oni mogu prosto , kako kaze Tadejus, da stampaju samo vise para i eto izlaska iz krize?

Nije lako odštampati proizvoljnu količinu para bez da ti skoči inflacija ako nemaš ogromno tržište za svoju valutu, svetsko u US "dosadašnjem" radu.

Tačnije, nemoguće je.


Hvala, tako da izgleda da "stampanje para" kao lek za recesiju je moguce samo u uslovima globalne hegemonije doticne valute.

QED.

Zato ECB ne zuri toliko sa QE.
tadejus tadejus 12:38 13.01.2015

Re: Ja rekoh i oslobodih se

G.Cross

Milan Novković
Ali zasto US treba dolarska hegemonija kad oni mogu prosto , kako kaze Tadejus, da stampaju samo vise para i eto izlaska iz krize?Nije lako odštampati proizvoljnu količinu para bez da ti skoči inflacija ako nemaš ogromno tržište za svoju valutu, svetsko u US "dosadašnjem" radu.Tačnije, nemoguće je.
Hvala, tako da izgleda da "stampanje para" kao lek za recesiju je moguce samo u uslovima globalne hegemonije doticne valute.QED.Zato ECB ne zuri toliko sa QE.


ne
moguće je u svakoj zemlji koja vodi nezavisnu monetarnu politiku (tj. ne fiksira kurs)..
G.Cross G.Cross 12:46 13.01.2015

Re: Ja rekoh i oslobodih se

moguće je u svakoj zemlji koja vodi nezavisnu monetarnu politiku (tj. ne fiksira kurs)..



Moguce je i skociti iz aviona bez padobrana ali nije preporucljivo.

tadejus tadejus 12:55 13.01.2015

Re: Ja rekoh i oslobodih se

G.Cross
moguće je u svakoj zemlji koja vodi nezavisnu monetarnu politiku (tj. ne fiksira kurs)..Moguce je i skociti iz aviona bez padobrana ali nije preporucljivo.


možeš ovu mudroliju dojaviti recimo marku karniju
princi princi 13:00 13.01.2015

Re: Ja rekoh i oslobodih se

Ljudi umeju dosta da brkaju i kvantitativnu stranu finansijske idnustrije - US izdaju obveznice da bi pozajmili novac. To su prosti instrumenti i dosta egzaktna matematika ih definiše. Ubedljivo najvažnija promenljiva su interest rates. I tako su izdali koliko, mnogo, al recimo da im je dug sada 18 triliona dolara. Pa japan preko 10, pa ostalih igrača, iako mnogo manjih, ima jako puno, pa ni akcije nisu kompleksni instrumenti, njih je na berzama, recimo, preko 50 triliona dolara.

A tih derivata na koje svi kukaju, i u 2008 krizi, uopšte niej bilo toliko koliko se mislilo. Bez informacija ne može da se radi netting - ako sam ja tebi dužan 1,000 dolara, ti Tadejus a ona meni sa samo 1,000 dolara se rešava problem, ne sa 3,000, pri ko zaradi 1,000 dolara rešava problem bez ikakve petljancije

Samo ima ih mnogo puta više nego što je potrebn

Da, toliko ih nije bilo da je onaj Polson morao da sazove šefove svih investicionih banaka u jednu sobu da prebroje šta, ko kome i koliko duguje (ne verujem da su ikada saznali i razmotali ta 3 pitanja). Razrešenje tih pitanja je donelo do rasturanja Lehmana, razbijanja Fannie Maea i Freddie Maca, državnog preuzimanja AIGa, praktičnog bankrota američke autoindustrije...). Kad pričam o složenim finansijskim instrumentima uopšte ne pričam o bondovima i treasuries nego o swapovima, i paketima instrumenata, CLO-ovima, CDO-ovima... To je PhD finansijskih transakcija i u njima se valjaju hiljade milijardi a moguće i desetine hiljada milijardi dolara. Ovo što ti opisuješ je nursery ili, ajde, osnovna škola, i to se dešava na nivou milijardi dolara. Jednostavno, redovi veličina su u pitanju.
Milan Novković Milan Novković 10:37 14.01.2015

Re: Ja rekoh i oslobodih se

Jednostavno, redovi veličina su u pitanju.

Kad smo kod redova veličina:

- Pošto bi koštali oil storaga thanks u Srbiji da se prave, ako bi bili redovima veličina manji od najvećih po svetu, i koliko vremena treba da se tako, relativno mali, naprave?

- Pa šta mora da se uvozi od opreme?

Eto, od blogovanja smo zaboravili na biznis
princi princi 10:51 14.01.2015

Re: Ja rekoh i oslobodih se

- Pošto bi koštali oil storaga thanks u Srbiji da se prave, ako bi bili redovima veličina manji od najvećih po svetu, i koliko vremena treba da se tako, relativno mali, naprave?

Ukopani ili nadzemni? Po API ili BS standardima? Koliko, 1 ili 100? :)
Milan Novković Milan Novković 11:02 14.01.2015

Re: Ja rekoh i oslobodih se

Ukopani ili nadzemni? Po API ili BS standardima? Koliko, 1 ili 100?

Ma nemam pojma, ne znam ni šta me pitaš

Nego pročitao FT vest, ili Bloomberg, ovi neki veći igrači će, ako se nafta vrati na 70 dolara, recimo, do kraja godine, zaraditi i do nekoliko milijardi dolara samo na skladištenju nafte.

Ili 60 dolara, uopšte je fascinantan volatitilty na tržištu ovih dana, juče neverovatan na SP500.

Pretpostavljam, kao Mali Perica, da je nadzemni jeftiniji ako nije predubok.

100x100 metara, metar visok je koliko, 80,000 barela, izvedemo prijatelje iz Energoprojkta da poravnaju teren, skupimo se mi blogeri na radnoj akciji i eto.

Šalim se pomalo ali me interesuje, tj interesantna je priča.
princi princi 12:34 14.01.2015

Re: Ja rekoh i oslobodih se

Da, generalno, mada zavisi od propisa. Oko nadzemnih se moraju graditi i zaštitni bundovi, više zemlje zauzimaju, da tako kažem.

Ne znam koliko je realno to sa $70, to spada u domen onih unknown unknowns o kojima smo pričali. Jutros je vidim Texas crude otišao na $45, Suncor otpušta silne neke ljude tamo po Calgaryju, Alberta treba da uđe u recesiju, zaustavljaju se transcanadian cevovodi... videćemo.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana