Istorija| Politika| Region

μολὼν λαβέ

Goran Vučković RSS / 25.01.2015. u 22:06

45d723547039694fa3d4b6c2449e01dd.jpg



Komentari (607)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

princi princi 18:33 26.01.2015

Re: Контраслика:

Pa još onda dođu razni navijači koji, npr, ne vide da je i US middle-class u vrtoglavom padu, da ih sve više ima po nekoliko minimalno plaćenih poslova da bi preživeli, da se ne bori za njihove interese nego interese ovih kojih ima jako mnogo manje od 1%.

Kačio sam gore sliku. Nije baš u toliko vrtoglavom padu, ali jeste u padu od 2000., definitivno.
nsarski nsarski 18:45 26.01.2015

Re: Контраслика:

Nije baš u toliko vrtoglavom padu, ali jeste u padu od 2000., definitivno.

Middle Class Shrinks Further as More Fall Out Instead of Climbing Up

Since 2000, middle-class share of households has narrowed as more have fallen to the bottom of the economic ladder.
Milan Novković Milan Novković 19:28 26.01.2015

Re: Контраслика:

Since 2000, middle-class share of households has narrowed as more have fallen to the bottom of the economic ladder.

Interesantni su i neki manje vidljivi indikatori, pa spremnost raznih statističkih ofisa da se igraju sa ciframa u cilju bojenja ružičastije slike.

Recimo, offshoringom se izgube poslovi, ali finansijski inženjering i projekcija sile po svetu zamažu oči na neki rok, a i ciklični su "proizvod", do te mere da se kasno i nedovoljno krene za merama za restruktuiranje.

Pa se onda kupi vreme pričom o reshoringu koji kobajagi "radi", a niko ne vidi uradak u ciframa.

Pa recimo "mobility". To je mera koja isto ima raspon unutar kojeg je poželjna, ali ima i sumnjive "oblasti" u ciframa i grafovima - ja mislim da je 75% mobility za US radnu snagu indikator loše ekonomske strukture. Može da bude dobra za, recimo, Kinu, ali ne i za US. Ti ako, npr, uzmeš 50,000 space scientists ne očekujueš da 75% njih godinama doprinosi mobilnosti. I ne dorpinose, recimo da ih je samo 15%.

Ali, da bi ti prosek bio 75% onda na drugom kraju moraš da imaš i one jadne ljude koji moraju da budu toliko mobilni da žive u karavanima i po add-hoc naseljima u potrazi za kratkoročinim poslovima od kojih jedva preživljavaju.
blogovatelj blogovatelj 19:37 26.01.2015

Re: Контраслика:

A vesti se obavezno završavaju sa nekim malim medom koji se prevrće po nekom zoološkom vrtu,


princi princi 19:43 26.01.2015

Re: Контраслика:

Since 2000, middle-class share of households has narrowed as more have fallen to the bottom of the economic ladder.

Da, ima deo i pre 2000. Grafici jasno pokazuju da se tokom 90-ih middle class (koji je, obratite pažnju, ovde od 35K-100K, US medijanski household income je oko 50K) više išao u +100K nego u -35K.
Pa se onda kupi vreme pričom o reshoringu koji kobajagi "radi", a niko ne vidi uradak u ciframa.

Pa kako se ne vidi: vidiš da je i pored svog silnog štampanja para i QE od 7%-8% GDPja godišnje inflacija i dalje niska, da deflacija maltene i dalje preti. Znači, nema pritiska na zarade, narod ćuti i zentuje (i fixa se super bowlom i Walmartom).
Milan Novković Milan Novković 20:01 26.01.2015

Re: Контраслика:

vidiš da je i pored svog silnog štampanja para i QE od 7%-8% GDPja godišnje inflacija i dalje niska, da deflacija maltene i dalje preti. Znači, nema pritiska na zarade, narod ćuti i zentuje (i fixa se super bowlom i Walmartom).

Da, deflacija će da preti dok se taj novac ne da narodu da ga potroši.

Ovako on sad uglavnom ode bogatima dok narod gleda TV

Štampanje novca koji ogromnim delom nikad neće doći do raznih prodavnica pa tako povećati potrošnu ima strukturalno, možemo iz zezanja da kažemo i "filozofsku" manu - taj novac ne pravi novu vrednost, bar ne u okvirima u kojima je odštampan pošto uvek može da ode negde i uloži se u pravljenje vrednosti - napraviš fabriku helikoptera u Kini koje onda prodaješ Indiji.

Ovo je i interesantno, bar meni, kao primer kako premalo planske privrede ode u drugu nepoželjnu krajnost od one istorijski socijalističke - recimo da od 60 milijardi evra mesečno 10 ode u francusku, koja bi volela da smanji nezaposlenost i poveća potrošnju - kakve su šanse da većina ode u banke pa ko zna gde, može i u neku štednju ili pokrivnje nekih nelikvidnih rupa, beskorisno, a kakve su šanse da ode, pa brzo, u neku proizvodnju sa novim zapošljavanjima - nova zapošljavanja, novi proizvodi, plate se troše u lokalnim prodavnicama a proizvodi mogu i da izvoze.

Ove druge šanse su male.

A nova vrednost se pravi radom.

QE na ovaj način je rastezanje ciklusa, kazna i bol se odlože, ali dođu kasnije u većem intenzitetu. (ja sam počeo da primećujem svaki put kad upotrebim reč "ali"
princi princi 20:32 26.01.2015

Re: Контраслика:

Štampanje novca koji ogromnim delom nikad neće doći do raznih prodavnica pa tako povećati potrošnu ima strukturalno, možemo iz zezanja da kažemo i "filozofsku" manu - taj novac ne pravi novu vrednost, bar ne u okvirima u kojima je odštampan pošto uvek može da ode negde i uloži se u pravljenje vrednosti - napraviš fabriku helikoptera u Kini koje onda prodaješ Indiji.


Da, ta lova je završila u Dow Jonesu, S&P 500 i u joint venture capitalu, ona definitivno nije našla puta do plata i nadnica, to je svima jasno, zato i nema inflacije.

Nego na temu medija: meni je interesantno kako novinari i izveštači onako zdušno, manje više otvoreno i prilično rasistički, pljuju Grke (mislim, ima i ovde na blogu par tih pacijenata, prepoznaće se oni već brzo). Tipa: Šta oni hoće? Koliki bi oni rate za te svoje dugove? A nisu ni kompetitivni ... i sav taj management bullshit i lingo. Kao da ta ista Grčka nije uvek bila korumpirana kao što jeste. I kako to da im korumpiranost nije smetala kad je Grčka obezbeđivala radna mesta za Nemačku i Francusku, kad je obezbeđivala teren za TBM mašine, kranove, upošljavanje specijalne radne snage, mašinske, građevinske industrije, kad su banke sipale kredite samo tako? Moram priznati da su Ameri tu malo umereniji od Kanađana, valjda što im ide na ruku ta destabilizacija Evrope, pa imaju "more balanced view", :).
omega68 omega68 20:49 26.01.2015

Re: Контраслика:

Prvo „kvantitativno omekšavanje” (QE) Federalni rezervni sistem SAD (centralna banka) bilo je na nivou 1,7 biliona dolara. Potom je u novembru 2010. usledilo QE2 na nivou 0,6 biliona, a u septembru 2012. QE3.
Ova poslednja intervencija Federalnih rezervi je najinteresantnija. Počela je sa 40 milijardi dolara mesečno, ali je ubrzo bila povećana do 85 milijardi dolara mesečno. A pritom nije bila oročena.
Samo tokom prvih 12 meseci funkcionisanja, kroz QE3 u američku (čitaj: svetsku) ekonomiju bilo je upumpano još 1,7 biliona dolara. Američka štamparija novca se zaustavila tek krajem prošle godine. Dotle je upumpala najmanje 5 biliona dolara, a to je približno trećima ukupnog bruto proizvoda Evropske unije za 2013. godinu.
Zahvaljujući tome, kurs dolar/evro podigao se sa 1,25 (u februaru 2009.) do 1,5 (u novembru 2009.). Interesantna ljuljaška.
Do juna 2010. kurs se ponovo spušta na 1,22, a u novembru te godine je opet 1,45.
Tokom cele 2011. godine među Evropskom centralnom bankom i američkim Federalnim rezervnim sistemom trajalo je bezmalo sportsko nadmetanje. Kursevi su skakali poput ping-pong loptica – između 1,47 i 1,37.
Međutim, krajem te godine kurs je ponovo ispod 1,3 i nastavlja da pada. Zakulisni metodi su slabo pomagali. Amerikanci su uspevali da kurs podignu do 1,35 i da ga na tom nivou drže približno tri meseca. Nakon toga sve se opet ponovilo. U junu 2012, kurs je već 1,25, a u julu – čak 1,2.
Koga onda može da iznenadi što Federalni rezervni sistem već u septembru iste godine uključuje QE3?
Velikim pojeftinjavanjem dolara SAD rešavaju dva svoja strateška zadatka odjednom. Prvo: poboljšavaju (smanjuju minus) svog spoljnotrgovinskog bilansa. Jer, jeftin novac, s jedne strane, stimuliše Amerikance da češće podržavaju svoje proizvođače, a sa druge – još više povećavaju profitabilnost eksporta američkih usluga. Drugo: rast kursa za 35 odsto automatski otvara put američkoj robi na evropska tržišta, što je SAD životno neophodno.
Prvo QE je pokazalo čudo. Bukvalno iz ničega, SAD su dobile porast konkurentnosti svoje ekonomije za 25-30%!
Međutim, čudo i jeste čudo zato što se događa samo jednom. Kada se ponovi, ono postaje deo interesantne svakodnevice, a već treći put postaje dosadno i prestaje da funkcioniše. Zato, uprkos svojim čudovišnim razmerama, QE3 nije Federalnom rezervnom sistemu SAD donelo očekivani rezultat.
Iznad 1,3 kurs dolara prema evru nije bio podignut. Na primer, u novembru 2013. je ponovo pao na 1,27, a potom se „šetao” u martu, maju i julu iste godine.
Tek nešto kasnije, kurs je počeo da se nekako pomera naviše, pa je novogodišnji vatromet dočekao na nivou 1,38. Potom su došli februar 2014, Ukrajina i Majdan. „Berkut” koji je goreo u plamenu benzina. Plus zaoštravanje odnosa između „zapadnog sveta” i Rusije. Na tom talasu se kurs nekako podiže čak do 1,4, ali samo na pola godine. Uprkos svim naporima, od maja je opet počeo da „vene”. Tiho i polako, ali nezaustavljivo. Sve do 1,25 u oktobru.
Potom je Federalni rezervni sistem udario u granice sopstvenih mogućnosti. Štampati papir i prodavati ga za novac do beskonačnosti nije moguće. Zato su štamparske mašine morale da budu zaustavljene. A to se odrazilo na kursu. Krajem prošle godine spustio se do 1,22, a sada je još niži – 1,14.
Kakve veze sve ovo ima sa „kvantitativnim omekšavanjem” koje je objavila Evropska centralna banka? Evo kakve.
Početkom 2014. godine ukupni nacionalni dug 17 država članica Evropske unije (EU17) bio je 8,841 bilion evra ili 92,7 odsto ukupnog nacionalnog duga cele Evropske unije (EU27). To je za 2,7 odsto više nego 2013. godine. A ukupni dug svih zemalja EU u 2014. godini iznosio je nešto preko 11,3 biliona evra.
Prema zvaničnom saopštenju, Evropska centralna banka će u narednih godinu i po u kupovanje tih dugova mesečno usmeravati 60 milijardi evra.
Državni budžeti članica EU neku posebnu razliku neće primetiti. Osim što će držaoci državnih dužničkih papira – umesto privatnih i korporativnih investitora postati pretežno centralne banke država članica. Prema planu, nacionalne banke će obezbeđivati 80 odsto likvidnosti tog projekta. Zato će se svi investitori, koji su se krili po onim lukama, opet naći sa gomilama novca sa kojim ne znaju šta će usred ekonomskog nevremena.
Reč je o bezmalo deset odsto ukupnog duga zemalja evrozone. Ta suma će neizbežno potisnuti kurs dolara prema evru još jače naniže. Analitičari Goldman Sasch prognoziraju da će se dolar i evro izjednačiti (tj. da će kurs biti 1:1) tokom ove godine, čak najavljuju dalje snižavanje – do 0,9 dolara za evro do kraja 2017. godine.
Za Sjedinjene Države to je smrt, ili nešto njoj blisko. Sva američka roba i usluge sa svakim korakom kursa „naniže” postajaće sve skuplji. Razlika između 1,5 i 1,14 je 31 odsto – upravo za toliko je sve američko postalo nekonkurentnije.
Prema različitim ocenama, ukupni deficit spoljnotrgovinskog bilansa SAD za 2013. godinu bio je približno 450 milijardi dolara. U suštini bio je veći. Po realnim robnim ciframa, dostizao je 650-700 milijardi dolara. Naprosto, gubici na robi od 250-270 milijardi dolara bili su prikrivani pozitivnim saldom spoljnetrgovine raznim uslugama. Na primer, dobit takvih internet-giganata, kakav je Google, koji sam ništa ne proizvodi, ali veoma dobro zarađuje sebi za „pljeskavicu sa kečapom”.
....
Кага буде интересовало шта ће на крају да буде ево -- линк
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:24 26.01.2015

Похлепа и "Похлепа"?

Иначе, занимљива ми је цела ова прича око Грчке, јер она има једну нама сличну димензију, плус властиту додатну: похлепу. Некакав ехо те целе прича био је, једно време, преко моје грчке другарице Деспине допирао до мене, и у Грчкој се знало оно што се касније у краху утврдило: да се живело преко својих могућности, као у Титовој Југославији. Дељене су 14. и 15. плате, мртви пензионери су годинама примали пензије, сви су се, из све снаге, гребали о европске фондове и кредите -- и Грчка је била земља изобиља... Један давни блог-коментар, из 2010. године, овако је гласио: A blog dealing with the Greek economy is a blog that deals with the insane, the delusional, and the corrupt. Но, ево слике (сличне нашој!):



Мислим да смо се већ досетили шта је на слици: реч је о примањима у приватном сектору, потом јавном, и на крају у 11 великих државних предузећа. Грчка је имала развијен тај "наш" клијентилизам (clientelism): само ви нас гласајте, а ми ћемо вам се одужити. И одуживали су се, колико год су могли.

Једноставно, у Грчкој је завладала свенародна похлепа, којој су ветар у леђа дували светски кредитори и свуда доступни новац. Људи су хрлили да се запосле у државном сектору, желећи те велике плате, бенефиције и бонусе, а политичари су их у томе здушно подржавали. Живело се као у Титовој Југославији, на основу дугорочно неодрживог кредитног задуживања.

Похлепа. Похлепа лаког новца и лагодног, лењег живота...

Исту овакву прилику, за олаким задуживањем, имале су и друге новопримљене чланице ЕУ. Мени је значајан однос тог задуживања у Бугарској и Румунији, где је однос спољног дуга према БДПу у овом трену 18 односно 38 посто, у односу на грчких 175. ТАБЕЛА

Има ли за ову похлепу амнестије? Мислим да би Бугари и Румуни рекли да не треба да је буде: они живе сиромашније, али -- у односу на Грке -- у складу са својим могућностима. Има ли амнестије за похлепу светских банкара и кредитора, што су упумпавали паре у новца гладну Грчку? Па... банкарима је то посао, у опису радног места, да продају паре, то је њихова роба. Као што је возачу у опису радног места да вози.

Хоћемо ли, дакле, опростом дугова наградити Грке и њихов клијентилизам, похлепу политичке олигархије и њених гласача и поданика, или га казнити, наплатити оно што треба? Можемо, опет у складу са оним теоријама о социјалној осујећености и недораслој друштвеној заједници, рећи да су Грци били наведени да се задужују? Готово преварени! К'о она девојка што сама дође код момка на вечеру, па се после чуди шта ју је снашло :))))) Хм, некако ми то звучи неубедљиво.

Како год, ово је та слика, у којој се срећу две похлепе.
freehand freehand 22:29 26.01.2015

Re: Контраслика:

Takođe, članak je u skladu s njegovom postavkon kako štednja, državno zatezanje kaiša nije odgovor.

Crni sultane, pa šta je ovo?
niccolo niccolo 22:38 26.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

Дељене су 14. и 15. плате

Oni kad idu u penziju imaju pravo na otpremninu od (ovo je sad copy-paste iz mail jedne Grkinje sad iz decembra na tu temu) "10 salaries as per labour law for termination". To ti je znači minimum. Kod nas je minimum 2 zarade....
Goran Vučković Goran Vučković 22:39 26.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

Хоћемо ли, дакле, опростом дугова наградити Грке и њихов клијентилизам, похлепу политичке олигархије и њених гласача и поданика, или га казнити, наплатити оно што треба? Можемо, опет у складу са оним теоријама о социјалној осујећености и недораслој друштвеној заједници, рећи да су Грци били наведени да се задужују.

Koji smo to "mi", koji hoće ili neće, mogu ili ne mogu?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:41 26.01.2015

Re: Контраслика:

freehand
Takođe, članak je u skladu s njegovom postavkon kako štednja, državno zatezanje kaiša nije odgovor.

Crni sultane, pa šta je ovo?

Reis Effendijo, ако си прочитао чланак, и желиш нешто о њему да кажеш, или ако ти је неко -- можда Bostanji Pasha? -- штогод сувисло дошапнуо, само кажи, има овде и професионалних економиста, уз пар нас надобудних аматера, па ће можда они умети да ти одговоре...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:42 26.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

Goran Vučković
Хоћемо ли, дакле, опростом дугова наградити Грке и њихов клијентилизам, похлепу политичке олигархије и њених гласача и поданика, или га казнити, наплатити оно што треба? Можемо, опет у складу са оним теоријама о социјалној осујећености и недораслој друштвеној заједници, рећи да су Грци били наведени да се задужују.

Koji smo to "mi", koji hoće ili neće, mogu ili ne mogu?

Ми смо корзикански сепаратистички терористички покрет.
Goran Vučković Goran Vučković 22:47 26.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

Ми смо корзикански сепаратистички покрет.

Ćapite im onda Krit, pa da postanete SAO Krit i Korzika.
niccolo niccolo 22:48 26.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

pa da postanete SAO Krit i Korzika.

To mu dođe nešto kao Sao Tome i Principe?
Goran Vučković Goran Vučković 22:49 26.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

To mu dođe nešto kao Sao Tome i Principe?

Tako nešto, da, samo principijelno.
freehand freehand 22:54 26.01.2015

Re: Контраслика:

уз пар нас надобудних аматера



To me malo buni: ti i još par nadobudnih amatera kažete "Stisni!" a Krugman i Siriza kažu "Prdni!". A ti citiraš Krugmana. Pa mi to nije baš jasno.
princi princi 22:59 26.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

Oni kad idu u penziju imaju pravo na otpremninu od (ovo je sad copy-paste iz mail jedne Grkinje sad iz decembra na tu temu) "10 salaries as per labour law for termination". To ti je znači minimum. Kod nas je minimum 2 zarade....

Na zapadu imaš čitav spektar različitih penzija. Final salary, defined contribution, milijarde načina na koji se isplaćuju anuiteti. U UK na primer dobijaš 25% svog penzionong fonda tax free kao lump sum. U Americi dobijaš sve, pa ti odluči šta ćeš s tim. Državne firme, po pravilu, imaju bolje šeme, jer su državni sindikati moćniji i ispregovarali su bolje uslove. Sitne, male firme, cornershop ekonomija su, kao i svugde, beda.

I inače, radnici su na zapadu neuporedivo zaštićeniji nego u Srbiji. U Švedskoj ako izgubiš posao možeš dobiti kredit da se doškoluješ ili specijaliziraš za neki drugi zanat. To nije loše, kao bankrot u Americi: ako je čovek, recimo, radio u metalnoj industriji, zašto ga ne iškolovati da postane autolimar, na primer, i dati mu još malo bitnis znanja da otvori limarsku radnju?
niccolo niccolo 23:02 26.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

princi
Oni kad idu u penziju imaju pravo na otpremninu od (ovo je sad copy-paste iz mail jedne Grkinje sad iz decembra na tu temu) "10 salaries as per labour law for termination". To ti je znači minimum. Kod nas je minimum 2 zarade....

Na zapadu imaš čitav spektar različitih penzija. Final salary, defined contribution, milijarde načina na koji se isplaćuju anuiteti. U UK na primer dobijaš 25% svog penzionong fonda tax free kao lump sum. U Americi dobijaš sve. Državne firme, po pravilu, imaju bolje šeme, jer su državni sindikati moćniji i ispregovarali su bolje uslove.

Nije ovo penzija. Ovo je otpremnina, ono što poslodavac mora da ti isplati kad ideš u penziju. A plus dobijaš svakog meseca i penziju, od dana kada ti je prestao radni odnos zbog odlaska u penziju.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:07 26.01.2015

Re: Контраслика:

freehand
уз пар нас надобудних аматера



To me malo buni: ti i još par nadobudnih amatera kažete "Stisni!" a Krugman i Siriza kažu "Prdni!". A ti citiraš Krugmana. Pa mi to nije baš jasno.

Мој верни Reis Effendijo, ја сам мислио да код вас у ulemi влада темељније знање, те да знате да је Пол Кругмен -- чији референтни чланак о неуспешности опоравка економије при мерама штедње (ЧЛАНАК), цитирам откад се појавио, значи једно годину и по дана -- за мене убудљиво пресудио који је приступ исправан, штедња или потрошња. Само, има ту оног да се shayṭān крије у детаљима, и да је другачија потрошња кад напрцаш Милку у гузицу од оне када за исте паре направиш пут или фабричицу...
princi princi 23:08 26.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

Nije ovo penzija. Ovo je otpremnina, ono što poslodavac mora da ti isplati kad ideš u penziju. A plus dobijaš svakog meseca i penziju, od dana kada ti je prestao radni odnos zbog odlaska u penziju.

Pa nije šija nego vrat. To ti je ovih 25% lump sum koje dobijaš u UK. Zovi ga kako hoćeš, iz nekog penzionog fonda mora da se isplati.

U Kanadi, na primer, čoveku sa 25 ili 30 godina radnog staža firma koja ga otpušta mora da isplati 1- ili 2-godišnju punu zaradu (bar u Ontariju, ne znam kako je u drugim državama)- ne znam tačno, morao bih da pogledam, ima na netu negde.

Mislim, malo je smehotresno kad se čuju ovi naši "kapitalisti" i "libertarijanci" kako se kurobecaju i prizivaju zapadne i EU vrednosti. Nisam siguran da su oni svesni kakve sve to troškove i uslove poslovanja sve podrazumeva.
niccolo niccolo 23:17 26.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

iz nekog penzionog fonda mora da se isplati.

Ama, ne isplaćuje se iz penzionog fonda nego od poslodavčeve kinte. Ti svakog meseca dobiješ neto platu, a ostatak poslodavac prenosi fondovima i plaća porez za tebe. Na osnovu toga što je plaćao fondovima ide tebi penzija. Pored toga, kad ideš u penziju, on mora od svog novca da ti isplati otpremninu od 2 odnosno 10 zarada.
princi princi 23:20 26.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

niccolo
iz nekog penzionog fonda mora da se isplati.

Ama, ne isplaćuje se iz penzionog fonda nego od poslodavčeve kinte. Ti svakog meseca dobiješ neto platu, a ostatak poslodavac prenosi fondovima i plaća porez za tebe. Na osnovu toga što je plaćao fondovima ide tebi penzija. Pored toga, kad ideš u penziju, on mora od svog novca da ti isplati otpremninu od 2 odnosno 10 zarada.

Pa to je vid prebijanja između države i poslodavca. Država bi mogla to da mu uzme kao porez. To je baš ovaj sistem koji važi u Ontariju i, koliko znam, u ostatku zapadne Evrope. Ama.

edit: termination pay, tako se zove. Evo ovde više informacija koga zanima.
niccolo niccolo 23:40 26.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

Sad već nisam siguran da li se stvarno ne razumemo ili ne želimo da se razumemo.

Pre svega, postoji razlika između prestanka radnog odnosa zbog odlaska u penziju i:

Under the Employment Standards Act, 2000 (ESA) a person's employment is terminated if the employer:
- dismisses or stops employing an employee, including where an employee is no longer employed due to the bankruptcy or insolvency of the employer;
- "constructively" dismisses an employee and the employee resigns, in response, within a reasonable time;
- lays an employee off for a period that is longer than a "temporary layoff".

Ne vidim da se ovde uopšte pominje retirement ili bilo koji drugi izraz sa tim značenjem.


Drugo, koliko vidim:
Under the ESA:

- an employer can terminate the employment of an employee who has been employed continuously for three months or more if the employer has given the employee proper written notice of termination and the notice period has expired;
or
- an employer can terminate the employment of an employee without written notice or with less notice than is required if the employer pays termination pay to the employee.

Znači u Kanadi je dovoljno da mu daš obaveštenje dovoljno unapred i ne moraš da mu plaćaš termination pay.

U Srbiji i Grčkoj moraš da mu daš otpremninu kad ide u penziju. Sasvim moguće da je tako i u Kanadi, samo još da nađemo link koji govori o odlasku u penziju a ne o otpuštanju.
princi princi 00:00 27.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

Znači u Kanadi je dovoljno da mu daš obaveštenje dovoljno unapred i ne moraš da mu plaćaš termination pay.

U Srbiji i Grčkoj moraš da mu daš otpremninu kad ide u penziju. Sasvim moguće da je tako i u Kanadi, samo još da nađemo link koji govori o odlasku u penziju a ne o otpuštanju.

Da, zeznuo sam se, pogrešan sam link dao. Mrzi me da tražim sada za penzije, ali osnovna poenta onoga što sam napisao je da su te stvari koje se iz Srbije čine velikim u mnogim zemljama standardni deo nekog paketa koji su sindikati uspeli da ispregovaraju sa poslodavcima i da nije fer single out Grčku ako isto važi i za neku Italiju, Francusku, Nemačku, Belgiju ili UK.
niccolo niccolo 09:58 27.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

i da nije fer single out Grčku

Naravno da to nisu izmislili Srbi i Grci nego prepisali od naprednijih naroda

O Grcima i njihovim primanjima se ovde s vremena na vreme vodi konverzacija od kako je kriza kod njih krenula. Pri čemu su razni ljudi tvrdili razne stvari. Samo sam hteo da doprinesem toj raspravi s pouzdanom informacijom o tome na koliku otpremninu imaju pravo, a ne da single out bilo koga.
Milan Novković Milan Novković 10:44 27.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

O Grcima i njihovim primanjima se ovde s vremena na vreme vodi konverzacija od kako je kriza kod njih krenula.

To je interesantna tema pošto ljudi umeju da je koriste u osnovi svog stava.

A pošto među nama često ide i diskusija koja se vrti u domenu raznih vrsta odgovornosti - kolektivna, pojedinačna, odgovornost političke vrhuške, raznih uvrtača ruku, kapitalista širokog spektra i slično ja na to, instinktivno, tj po osećaju, ovako gledam (a treba razmisliti):

- Ako već dozvoliš najiberalnijem od liberalnog kapitalizna da te uči, savetuje, ubeđuje, prodaje know-how, radi underwriting (prodaje obveznice po svetu) onda oni imaju jako veliku odgovornost i ti imaš puno moralno pravo da bankrotiraš ako se tako odviju događaji.

Primer, ne znam da li ljudi znaju kako se izdaju obveznice:

- Vlada ima neku ideju, zamisli Vučić odluči (bez navodnika) da je 24 trake autoput, u svakom smeru, između Novog Sada i Beograda dobro za Srbiju i treba mu 10 milijardi dolara za to.

- Goldman S. doću i kažu fenomenalna ideja, oni će, pošto Vučić ništa ne zna o dinamici rada sa obveznicama, da urade analizu, "dizajniraju" memorandom (struktura obveznice, time-line, pravne stvari i ostalo) i organizuju i vode sindikat svetskih banaka (underwriters) koji će to prodati na tržištu.

- I oni znaju šta rade pošto "underwriting", i sama reč kaže, podrazumeva da ako ne nađu kupce moraju sami da kupe te obeveznice.

- Pa su oni za to odlično plaćeni i oni idu po svetu i prodaju - ne prodaje Vučić, Srki, Brajović ili moja Tetka Anđa iz Prigrevice.

- Oni idu i ubeđuju (ne baš tako al slično) razne po svetu kako bi im baš dobro došlo, ili kao investicije ili kao rezerve, par stotina džakova obveznica izdatih u srpskim Dinarima.

Problem je što ti naj-od-investitora ljuti "momci" raumeju apriori da je trgovina rizik, ali ne vole da gube i vole da pišu "romane" i pravilnike i aposteriori (uopšte se lepo kreću kroz vreme u jednoj dimenziji i pravila igre u drugoj)

A mladiGrci, Srbi(janci) (kako ono bejaše) oće ljudi da rade, i većina starijih, ima lenština, naravno, ali većina kaže pukli smo kad su pukli, oće pravo da puknu i probaju iznova.

Kao što i daju pravo onima masters of the universe što uvek bede da ponekad nešto i izgube.
hajkula1 hajkula1 11:26 27.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

Predrag Brajovic
... наведени да се задужују? Готово преварени! К'о она девојка што сама дође код момка на вечеру, па се после чуди шта ју је снашло :)))))
Хм, некако ми то звучи неубедљиво.







niccolo niccolo 11:26 27.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

pukli smo kad su pukli, oće pravo da puknu i probaju iznova.

Naravno, to je veoma važno. Nekada si mogao lepo da bankrotiraš i najveći problem ti je ako najveći poverilac ima dovoljno veliku armiju pa te osvoji. Ako nema, onda možeš da pokušaš ponovo (doduše, Španija je naučila tek iz 64. puta (mada je opet sad bila na ivici), al' ajde). Danas te toliko uvežu ovim onim unijama da ti ne daju da lepo kažeš, mi smo se malo zaigrali, hajmo sad ponovo od 0. Slično kao što je kod nas praktično blam da ti neki posao propadne, pa ljudi bukvalno propadnu pokušavajući da spasu neke svoje biznise koji u jednom trenutku više nemaju smisla. I onda se tu gubi mnogo više nego što se gubi jednim bankrotom (pa pogledaj Sartid, da smo pre 15 godina to batilili, do sada bi ljudi tamo razvili neke nove biznise i ne bi svi čekali Godoa tj. USS, Esmark i ostale...
svarog svarog 11:36 27.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

Bezveze je pominjati pohlepu, svako juri svoj interes. Kao što dužnik snosi posledice zaduživanja tako i poverioc snosi (trebalo bi) rizik investiranja. U pregovorima i odnosima snaga nalazi se i mera koliko će prvi platiti a drugi se naplatiti u slučaju problema. Mislim da ovim izborima može pregovaračka pozicija malo da se poboljša za Grčku zbog straha EU i poverioca da se ostale bankrotirane zemlje EU ne ugledaju na njih. Tu bi Grčka mogla da izboksuje otpis jednog dela duga (poverioci su već otpisali jednom deo) i verujem da će se to i desiti i nastaviće se po starom. Ono na čemu mislim da bi trebalo da insistiraju je da izbace MMF iz pregovora i ostanu samo sa EU i ECB, kao što su uradili Mađari.
Problem Grka je što Grčke banke drže ogromne sume javnog duga. Ako bi ga otpisale ceo bankarski sektor bi bankrotirao i nastala bi kriza mnogo veća nego što je do sada bila.

Bila bi šteta ako bi sada kada su izbalansirali budžet ponovo počeli da vraćaju privilegije i pumpaju javne izdatke.
alselone alselone 11:39 27.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

24 trake autoput, u svakom smeru, između Novog Sada i Beograda dobro za Srbiju


I ja mislim da je ovo odlicna ideja. Metropolitan area izmedju NS i BG moze da povuce celu drzavu napred. Ovako imamo dva centra koji sporo saradjuju.
princi princi 11:46 27.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

Kao što dužnik snosi posledice zaduživanja tako i poverioc snosi (trebalo bi) rizik investiranja.


Naravno. Na koncu, te Grke je neko primio u monetarnu uniju, nisu oni sebe sami ubacili tamo. I to je bio, sad se ispostavlja, ogroman rizik. Ako nisu imali izbalansirane budžete tada, što su ih primali? A ako su lagali, jel nije moglo to da se proveri pre prijema? Jel moguće da je euro sistem izgrađen na tako kilavim nogama? Kažem, ovo su sve osnovne stvari, ne vidi samo ko neće.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 11:53 27.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

niccolo
pukli smo kad su pukli, oće pravo da puknu i probaju iznova.

Naravno, to je veoma važno.

Није спорно ово.
Спорно је да ли и колико треба да се плати?

Ниццоло, барем је теби познато: у Србији си (мање више и сада) с лакоћом могао да банкротираш, тако што властиту фирму гурнеш у неликвидност претходно из ње извукавши све паре и све вредности. И не вратиш своје дугове. Ко је то радио? Па, да подсетим: Горан Перчевић, рецимо, и цела екипа муљатора похапшена и непохапшена која је од банака узимала кредите и није их враћала, па их ми сада враћамо. Или, ситни преваранти, који би угасили фирму, а сутрадан наставили да раде отворивши нову. Или, мангупи који накрцају порески дуг, те паре себи убаце у џеп, па онда фирму оставе да се сама после неког времена по инерцији закона сахрани.

Питање је да ли ћеш овакву врсту понашања да награђујеш или кажњаваш? Награђујеш тако што ћеш отписивати дуговања и опраштати мувања и банкрот. Кажњаваш тако што наплатиш оно што се наплатити може.

Има оних који мисле да неко други тек пуком срећом или преваром у животу има више од њих, и они су склони су да олако гледају на дугове. А има и оних који мисле да се стиче радом, знањем, покушајима и омашајима, који увек коштају.

Ми овде (ми: корзиканска сепаратистичка терористичка организација) на оне прве, који су се извлачили од својих дуговања, на такве смо људе, у јавности, гледали с презиром: тајкунска мафија, преваранти, лажни бизнисмени, моралне ништарије... Хоћемо ли другачије гледати на читав један народ и његову политичку номенклатуру? Колико треба да му одбијемо на то што намера за преваром, рецимо, није постојала, већ само силна неодговорност, лако ћемо памет и неувиђање да се ради нешто дубоко погрешно?

Ја бих им, на то, одбио до 20%... Не више! :))))
princi princi 11:58 27.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

Milan Novković
...

Milane, džabe pišeš, kad krenu Nibelunzi i Valkire po glavama, to ne pušta tako lako.
Milan Novković Milan Novković 12:10 27.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

Ako bi ga otpisale

Teško da će ga otpisati ali će mu promeniti NPV (Net Present Value).

Primer:

- Ako ja sutra treba da ti vratim milijardu NPV tog mog duga je isto milijarda (njegova vrednost danas) pošto je jedan dan kratko vreme.

- Ako treba da ti ga vratim za godinu dana sa kamotom a jednogodišna kamata na tržištu valuta je, recimo, 5% onda (otprilike, da pojednostavim):

1. Vrednost duga za godinu dana je 1,050,000,000

2. A NPV je manje, tj koliko bi mi novca sada trebalo pa ako bih ga stavio na štednju za godinu dana bih imao milijardu plus 5% - pa je to, odoka)

NPV(1 milijard plus 50 miliona za godinu dana) = NPV(1,1) + NPV(0.05,1) = 0.95 + 0.0475 = 0.9975 - odnosno treba mi sada 2.5 miliona manje od milijarde, 52.5 miliona manje od nominalne vrednosti duga.

Koga interesuje precizno može da računa, po exponencijalnom discountingu, neku keš transakciju, CF, u budućnosti posel yf godina (year fraction) i po kamati r (gde je 5% u stvari r=0.05) kao:

NPV(CF,yf,r(yf)) = CF * exp (-r(yf) * yf)

Kao što je očigledno, sadašnji pritisak dosta opada bez otpisivanja ako se smanji kamata i otplata pomeri u budućnost, a to je i intuitivno.

Recimo zaduživanje po 7% koje je neodrživo i Francuskoj, na godinu dana, npr.

Evo igre radi u Exelu cifara kako se pomeraju kamata i rok:

Suma Trajanje Kamata NPV Godišnja otplata
1 1 7.0% 0.932 0.932
1 2 6.0% 0.887 0.443
1 3 5.0% 0.861 0.287
1 4 4.0% 0.852 0.213
1 5 3.0% 0.861 0.172
1 6 2.0% 0.887 0.148
1 7 1.0% 0.932 0.133
1 8 0.0% 1.000 0.125
1 9 0.0% 1.000 0.111
1 10 0.0% 1.000 0.100

Ne formatizuje se lepo ali je čitljivo
Milan Novković Milan Novković 12:21 27.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

džabe pišeš

Džaba ja krečim i kod kuće decenijama, ali to neću nikad priznati na blogu

Šalim se, gledao sinoć vesti, pa i Španca ovoga, Pablo Iglesiasa, isto faca i on je izgleda baš dobar prijatelj sa Alexisom, a Španija, tako dosta veća od Grčke.

A taj Pablo ain't kidding, izgleda, kao ni Alexis, onako kako amater može da ih oceni po facama i priči, bilo bi interesantno.
niccolo niccolo 13:08 27.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

Хоћемо ли другачије гледати на читав један народ и његову политичку номенклатуру?

Ma ja o Grcima i inače nemam neko mišljenje...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 13:18 27.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

Кад сад нешто размишљам, чини ми се да је могуће измислити економски perpetuum mobile за добар живот, вечитим неодрживим задуживањем... Једино, како рече неко овдe на блогу, треба наћи suckera који ће ти непрестано, а да му не враћаш позајмљивати.
:))))))))))
princi princi 13:41 27.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

Milan Novković
...

Ma to se sve lepo sredi kamatama. Veći rizik, veća kamata. Nego je neko u jednom trenutku odlučio da je rizik ulaganja u Grčku isti kao i u Nemačku. Zašto je tako odlučio, da li iz čiste gluposti, što je mislio da će para uvek biti k'o šaše, ili što mu je tako odgovaralo jer je upošljavao svoje kapacitete kod kuće, to sad možda nije ni bitno. Bitno je da nije fer da samo jedna strana snosi posledice pogrešnih odluka, pogotovu ne ona koja ih nije ni donosila.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 13:48 27.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

alselone
24 trake autoput, u svakom smeru, između Novog Sada i Beograda dobro za Srbiju


Metropolitan area izmedju NS i BG moze da povuce celu drzavu napred.


to će mojoj autonomašici biti sudbinska kazna - pored Beograda u kući, moraće da ga trpi još i u istom gradu!
alselone alselone 13:50 27.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

to će mojoj autonomašici biti sudbinska kazna - pored Beograda u kući, moraće da ga trpi još i u istom gradu!


Stavicemo rampu pre Beske pa cemo probirati ko sme da prodje.
princi princi 13:56 27.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

alselone
to će mojoj autonomašici biti sudbinska kazna - pored Beograda u kući, moraće da ga trpi još i u istom gradu!


Stavicemo rampu pre Beske pa cemo probirati ko sme da prodje.

Samo ako će da je izgradi inženjer Mrkonjić.
alselone alselone 13:57 27.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

Samo ako će da je izgradi inženjer Mrkonjić.


Izgradili su idioti do pola novu rampu za ulaz i izlas sa autoputa, pa je nisu dobro zastitili i neki ljudi izginuli. Tadasnji direktor puteva rekao u fazonu - ko im je kriv, sto nisu bolje gledali.
freehand freehand 14:03 27.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

Predrag Brajovic
Кад сад нешто размишљам, чини ми се да је могуће измислити економски perpetuum mobile за добар живот, вечитим неодрживим задуживањем... Једино, како рече неко овдe на блогу, само треба наћи suckera који ће ти непрестано, а да му не враћаш позајмљивати.
:))))))))))

Dodaš berzanske manipulacije, ratnu industriju i prodavanje cigle na globalnom nivou i eto ti kako SAD funkcionišu.
princi princi 14:16 27.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

Dodaš berzanske manipulacije, ratnu industriju i prodavanje cigle na globalnom nivou i eto ti kako SAD funkcionišu.

Ne, ratna industrija i cigla imaju vrlo jasnu funkciju obezbeđivanja suckera. Berza je tu kolateralna šteta, :).
svarog svarog 15:03 27.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

Na koncu, te Grke je neko primio u monetarnu uniju, nisu oni sebe sami ubacili tamo. I to je bio, sad se ispostavlja, ogroman rizik. Ako nisu imali izbalansirane budžete tada, što su ih primali? A ako su lagali, jel nije moglo to da se proveri pre prijema? Jel moguće da je euro sistem izgrađen na tako kilavim nogama? Kažem, ovo su sve osnovne stvari, ne vidi samo ko neće.



Ne samo da nije bilo proveravanja nego su "varali" svi zajedno ne bi li ispunili mastrihtske uslove za ulazak u EMU. Ako se dobro sećam Italijani su uveli jednokratan porez kako bi smanjili budžetski deficit ispod 3% i kad su ušli u EMU vratili narodu pare. I Grci su imali tako neku kerefeku samo da formalno ispune uslove. Hteli su ekonomsku zajednicu pre svega, ali i da ispune političke ciljeve. E pa ne može oba, sad ima da plat(imo)e
princi princi 15:15 27.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

Ne samo da nije bilo proveravanja nego su "varali" svi zajedno ne bi li ispunili mastrihtske uslove za ulazak u EMU. Ako se dobro sećam Italijani su uveli jednokratan porez kako bi smanjili budžetski deficit ispod 3% i kad su ušli u EMU vratili narodu pare. I Grci su imali tako neku kerefeku samo da formalno ispune uslove. Hteli su ekonomsku zajednicu pre svega, ali i da ispune političke ciljeve. E pa ne može oba, sad ima da plat(imo)e

Ma, naravno, i to ne iz političkih razloga nego zato jer je Nemcima to u tom trenutku ekonomski odgovaralo. Čitava južna Evropa je postala za njih izvozno tržište koje su finansirali parama kojih ja ne novčanim tržištima bilo u izobilju. Drugim rečima, koristili su arapske i kineske pare i južnoevropske teritorije da bi zaposlili svoje kapacitete. Sad Merkelovka glumi šmekera, pa bi tu južnu Evropu prepustila samoj sebi. E pa, jbg, ne radi to tako.
qqriq qqriq 10:48 29.01.2015

Re: Похлепа и "Похлепа"?

Ma ja o Grcima i inače nemam neko mišljenje.

Ni oni o sebi, misle da su Talijani. Pozdravili ih Turci.......
jinks jinks 15:04 26.01.2015

...

Ako se radi o revoluciji, kako neki kažu, onda bi Grci trebalo već sada da pokušaju da prepoznaju među sobom one čija će deca i unuci za jedno 50-70 godina (kao kod nas) postati novi ultrabogataši, zahvaljujući revolucionarnom pregalaštvu svojih očeva i dedova.

p.s.

Doduše, ovde izgleda nema ni r od revolucije, što opet ne mora da znači da neće biti neke nove bourgeoisie rouge za koju godinu.
qqriq qqriq 15:49 26.01.2015

Re: ...

čitam i gutam:

So now that Mr. Tsipras has won, and won big, European officials would be well advised to skip the lectures calling on him to act responsibly and to go along with their program. The fact is they have no credibility; the program they imposed on Greece never made sense. It had no chance of working.
myredneckself myredneckself 20:00 26.01.2015

Re: ...

Danas je umro Demis Rusos. (Aphrodite’s Child)



Pesma je izbor Bilija Pitona na FB, lepšu nije mogao odabrati.
Sepulturero Sepulturero 20:58 26.01.2015

Банкрот

Не верујем да ће да дође до банкрота јер би то почело ланчану реакцију као што је било са Леман бродерс (обвезнице и разна финансијска осугурања су одмах наплативи).

Међутим, сасвим је могуће и реално да Грчка напусти евро и уведе поново драстично девалвирану драхму. Одмах ће да добију додатне милионе туриста а производи у експорту постану конкурентни.

Тачно је да ће увоз да поскупи (нафта и газ) али све ће да буде на мноого здравијим основама поготово ако им, што је врло вероватно, опросте заувек део дугова. Ако су нама опростили зашто не би Грцима?

Није немогуће да им Руси из геополитичких разлога учине цену за гас и нафту.
omega68 omega68 21:01 26.01.2015

Re: Банкрот

Није немогуће да им Руси из геополитичких разлога учине цену за гас и нафту.

Русија не искључује могуће скидање ембарга са грчких производа, у случају њеног изласка из ЕУ, изјавио је министар пољопривреде РФ Николај Фјодоров.

„Таква варијанта је могућа, ако Грчка буде принуђена да изађе из ЕУ. Ми ћемо са Грчком успоставити самосталне односе…

У принципу, она је потенцијални партнер Русије“, казао је Фјодоров новинарима, одговарајући на питање о могућем скидању ембарга са производа из појединачних земаља-чланица ЕУ.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 13:50 27.01.2015

Re: Банкрот

zanimljiv mogući razvoj. onda SRB nema šanse da završi u EU. Sanda Rašković će dobiti 80 odsto glasova na izborima.
qqriq qqriq 23:04 26.01.2015

au

malopre čujem da je naš znameniti levičar vulin izjavio povodom promena u grčkoj da bi novom premijeru bilo bolje "da se ugleda na nas."
to mu, verujem, vučko rekao da kaže umesto njega.
odoh da me nema.
blogov_kolac blogov_kolac 23:15 26.01.2015

DEMBELIJA - savrseni oblik drzave

Ako ovo Grcima uspe (aj da se malo pravim da ne znam na sta ce to sve da izadje) onda mi ne treba da casimo ni casa, vec da krenemo istim stopama, ali mnogo promisljenije...

Da uzajmimo jedno 200 milijardi evrica ne pitajuci za uslove, ali da ih ne trosimo potpuno neumereno kao Grci, vec jedno 10 milijardica godisnje, sasvim dovoljno da sledecih 5 godina zivimo bolje nego ikada u svojoj istoriji.

A onda proglasimo bankrot, uDBica nam formira neku novu politicku opciju ultralevaka koja ce da odglumi "revolucionarno nove snage" koja ce insistirati da nam se oprosti pola duga. Ako nam oproste, iz onog preostalog shteka od 150 milijardi izdvojicemo 100 milijardi i vratiti dug, a ako nam ne oproste pola duga, zahvaljujuci tim levacima na vlasti nas dug ce ionako moci da se otkupljuje verovatno i ispod polovine njegove vrednosti... u svakom slucaju ostace nam bar jos 50 milijardi kojima bi mogli da izfinansiramo jos 5 godina novog kolektivnog dembelisanja, ili mozda da odradimo rat-dva-tri protiv nekog od nasih zakletih neprijatelja ili odrodjenih komsija, ili da ih jednostavno poklonimo nasoj braci Rusima koji bi od te finansijske inekcije mogli lakse da nastave svoju neprestanu pravednu borbu za teritorijalno prosirenje, ili makar da naprave jos 10ak novih tajkuna (od viska glava ne boli)...
princi princi 23:27 26.01.2015

Re: DEMBELIJA - savrseni oblik drzave

blogov_kolac
Ako ovo Grcima uspe (aj da se malo pravim da ne znam na sta ce to sve da izadje) onda mi ne treba da casimo ni casa, vec da krenemo istim stopama, ali mnogo promisljenije...

Da uzajmimo jedno 200 milijardi evrica ne pitajuci za uslove, ali da ih ne trosimo potpuno neumereno kao Grci, vec jedno 10 milijardica godisnje, sasvim dovoljno da sledecih 5 godina zivimo bolje nego ikada u svojoj istoriji.

A onda proglasimo bankrot, uDBica nam formira neku novu politicku opciju ultralevaka koja ce da odglumi "revolucionarno nove snage" koja ce insistirati da nam se oprosti pola duga. Ako nam oproste, iz onog preostalog shteka od 150 milijardi izdvojicemo 100 milijardi i vratiti dug, a ako nam ne oproste pola duga, zahvaljujuci tim levacima na vlasti nas dug ce ionako moci da se otkupljuje verovatno i ispod polovine njegove vrednosti... u svakom slucaju ostace nam bar jos 50 milijardi kojima bi mogli da izfinansiramo jos 5 godina novog kolektivnog dembelisanja, ili mozda da odradimo rat-dva-tri protiv nekog od nasih zakletih neprijatelja ili odrodjenih komsija, ili da ih jednostavno poklonimo nasoj braci Rusima koji bi od te finansijske inekcije mogli lakse da nastave svoju neprestanu pravednu borbu za teritorijalno prosirenje, ili makar da naprave jos 10ak novih tajkuna (od viska glava ne boli)...


Odličan plan. Samo sad nađi suckera koji će Srbiji davati 10 milijardi dolara godišnje.
omega68 omega68 23:32 26.01.2015

Re: DEMBELIJA - savrseni oblik drzave

Хехехе
Био један такав, као ти.
Али се излечио

Већина нас се тебе сећа од пре 4 година, када си још као дете, као дванаестогодишњак, био предмет пажње свих медија у Србији. Представљали су те као чудо од детета, које подржава Запад, либерализам и независно Косово. Сада када је време прошло, да ли још увек стојиш иза својих старих ставова?

Моји иступи у јавности су последица моје тадашње мегаломаније и жеље за провокацијом. Књигу сам и написао са намером да са једанаест (мада сам то успео тек с дванаест) година постанем познат. Либерализам, као суштинско досадну идеологију, брзо сам одбацио и усвојио комунистичке идеје. Сада, нешто више од две године сам пак на десници. Мада данас свакако немам ставове које сам изражавао 2010. године, нимало се не кајем због тих наступа. Не само што сам потпуно успео у својој намери, већ сам захваљујући томе ушао у политичке воде и на крају прешао и на десницу.

Какав је твој став о путу Србије ка ЕУ и НАТО?

Мој став је екстремно негативан, то и није неки новији помак додуше. Свако, ко се мало боље упозна с природом Европске уније, не мора уопште бити национално свестан или реакционаран, увиђа погубност тог пројекта. Што се НАТО тиче, довољно је освестити се о бомбардовању.

Ретко је да се млад човек бави животом и делом старих легенди попут Драгоша Калајића и Лончара? Можеш ли нам рећи нешто о томе? Поред њих ко су личности које те инспиришу?

Признајем извесно марићевско интересовање за тај период и те личности. Нисам сигуран да могу да одредим генезу тог занимања. Наравно, што се тиче Лончара и Калајића, реч је о много више од тога, реч је о дубоком поштовању према њиховом лику и делу.

Данас си врло критичан према тековинама Француске револуције? Како гледаш на идеју монархије?

Подржавам апсолутну монархију и аристократско уређење друштва по моделу царске Русије, Јапана пре Другог светског рата, Француске пре Револуције итд.

Како гледаш на проблем невладиних организација које финансира САД? И на медије који шире прозападну пропаганду попут Б92?

Гледам на њих као на издајнике, мада је битно схватити да је највећи непријатељ Србије сама садашња српска власт. Пошто Александар Вучић најбоље обавља посао за Запад, издајничке невладине организације су изгубиле сврху, Американци их више не плаћају или их знатно мање плаћају и самим тим они су нестали из јавног живота.
Колега блогер
princi princi 23:34 26.01.2015

Re: DEMBELIJA - savrseni oblik drzave

Nije ovo valjda onaj Rastko Podesta, Pocesta, kako se već zove?
Goran Vučković Goran Vučković 23:36 26.01.2015

Sve je stalo...

Dečko ne prestaje da iznenađuje
freehand freehand 23:41 26.01.2015

Re: DEMBELIJA - savrseni oblik drzave

princi
Nije ovo valjda onaj Rastko Podesta, Pocesta, kako se već zove?

Taj, evoluirao od Peščanika do NSPM. A lepo je mogao da se zamonaši ili skoči s mosta.

P.S. jel može neko da zamisli teetka Cece dok ovo čitaju?
Ili Angie i Stošketa?
princi princi 23:42 26.01.2015

Re: Sve je stalo...

Goran Vučković
Dečko ne prestaje da iznenađuje

Zdrava desničarska snaga, :). Sad je već u tim godinama kad ruka krene sama...
Goran Vučković Goran Vučković 23:45 26.01.2015

Re: Sve je stalo...

Zdrava desničarska snaga, :). Sad je već u tim godinama kad ruka krene sama...

Pa ono čuj - ko nije u mladosti liberal... ili kako ono beše
hoochie coochie man hoochie coochie man 23:46 26.01.2015

Re: DEMBELIJA - savrseni oblik drzave

Али се излечио


Ne bih ja to baš tvrdio Omega, brate :)
princi princi 23:46 26.01.2015

Re: DEMBELIJA - savrseni oblik drzave

freehand
princi
Nije ovo valjda onaj Rastko Podesta, Pocesta, kako se već zove?

Taj, evoluirao od Peščanika do NSPM. A lepo me mogao se zamonaši ili skoči s mosta.

Pretpostavljam da se i njemu svuda priviđaju Valkire i Nibelunzi.
nsarski nsarski 01:03 27.01.2015

Re: DEMBELIJA - savrseni oblik drzave

P.S. jel može neko da zamisli teetka Cece dok ovo čitaju?

Bio je neki hor zenskih nickova koji su ga po blogu pratili i metanisali na njegove mudrosti. Na te Cece mislis?
freehand freehand 01:07 27.01.2015

Re: DEMBELIJA - savrseni oblik drzave

nsarski
P.S. jel može neko da zamisli teetka Cece dok ovo čitaju?

Bio je neki hor zenskih nickova koji su ga po blogu pratili i metanisali na njegove mudrosti. Na te Cece mislis?

Ne, mislim na tetka Cece sa Peščanika, koje su ga promovisale i pratile kao čudo prirode i društva. Sad pretpostavljam da su u šoku ili na oporavku.
nsarski nsarski 01:13 27.01.2015

Re: DEMBELIJA - savrseni oblik drzave

Sad pretpostavljam da su u šoku ili na oporavku.

Jbg., losa procena. Mada je njegovo ime moglo da im bude neki hint.
blogovatelj blogovatelj 02:28 27.01.2015

Re: DEMBELIJA - savrseni oblik drzave

P.S. jel može neko da zamisli teetka Cece dok ovo čitaju?
Ili Angie i Stošketa?


Nije mi to palo na pamet, ali evo se sada glasno smijem.
blogov_kolac blogov_kolac 13:02 27.01.2015

Re: DEMBELIJA - savrseni oblik drzave

omega68
Хехехе
Био један такав, као ти.
Али се излечио

Sad mu nije ništa



Jos jedan dokaz da je pravac razvoja i evolucije analiticko/geopolitickih razmisljanja vecine danasnjih Srba gotovo savrsen.

Samo je smer pogresan.
freehand freehand 13:09 27.01.2015

Re: DEMBELIJA - savrseni oblik drzave

nsarski
Sad pretpostavljam da su u šoku ili na oporavku.

Jbg., losa procena. Mada je njegovo ime moglo da im bude neki hint.

Da ga za dve godine očekujemo u Dverima i Bogosloviji, kao Savu?
nsarski nsarski 13:30 27.01.2015

Re: DEMBELIJA - savrseni oblik drzave

Da ga za dve godine očekujemo u Dverima i Bogosloviji, kao Savu?

Zasto da ne? Sve je moguce.
Evo, pogledaj Vulina. Nekad bio kul-jul, hipik, sesetosmas, sada crnokosuljas, terminator. I sve za desetak godina. Pa, Percevic. Uzoran pionir, podmladak socijale - sada tajkun, kontroverzni. Itd.
G.Cross G.Cross 13:15 27.01.2015

VAT

Pitanje ( a mozda i odgovor).

Zasto se na kupovanje i prodaju akcija ne placa VAT (PDV) ?




Obratite paznju na kranju kolonu desno, drugi red on dole. Kako se jadnik bori da ostane razlicit i na kraju i on mora da pristane.
Goran Vučković Goran Vučković 13:51 27.01.2015

Re: VAT

A šta je "added value" u toj transakciji?
princi princi 13:56 27.01.2015

Re: VAT

Goran Vučković
A šta je "added value" u toj transakciji?

Pa rast cena akcija. Valjda se smatra da je taj rast posledica rasta vrednosti firme (unapređenja tehnologije, tehnoloških procesa, novih tržišta, bla, bla), tj bilo čega što dovodi do povećanja očekivanih profita.
G.Cross G.Cross 14:11 27.01.2015

Re: VAT

princi
Goran Vučković
A šta je "added value" u toj transakciji?

Pa rast cena akcija. Valjda se smatra da je taj rast posledica rasta vrednosti firme (unapređenja tehnologije, tehnoloških procesa, novih tržišta, bla, bla), tj bilo čega što dovodi do povećanja očekivanih profita.



Pa zasto se onda ne placa VAT?
princi princi 14:14 27.01.2015

Re: VAT

G.Cross
princi
Goran Vučković
A šta je "added value" u toj transakciji?

Pa rast cena akcija. Valjda se smatra da je taj rast posledica rasta vrednosti firme (unapređenja tehnologije, tehnoloških procesa, novih tržišta, bla, bla), tj bilo čega što dovodi do povećanja očekivanih profita.



Pa zasto se onda ne placa VAT?


Pa valjda zato što se investiranje, davanje para PLCjevima računa kao pozajmica firmi. Tu postoji rizik i gubljenja vrednosti firme, tj da akcije izgube vrednost. Kad bi država naplaćivala VAT onda bi morala i da nadoknađuje gubitke. Ovako, država sebe izbacuje iz tog kruga i ostavlja to između ulagača i PLCja. Bar ja tako gledam na to, možda sam u krivu.
G.Cross G.Cross 14:27 27.01.2015

Re: VAT

Pa valjda zato što se investiranje, davanje para PLCjevima računa kao pozajmica firmi


Bond je pozajmnica; Akcije su ucesce u vlasnistvu.
princi princi 14:34 27.01.2015

Re: VAT

G.Cross
Pa valjda zato što se investiranje, davanje para PLCjevima računa kao pozajmica firmi


Bond je pozajmnica; Akcije su ucesce u vlasnistvu.

Da, ok. Ključno je da kupac akcija obezbeđuje kapital. Ostatak ne smatraš vrednim komentarisanja? :)
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 14:36 27.01.2015

Re: VAT

G.Cross
Goran Vučković
A šta je "added value" u toj transakciji?
Pa zasto se onda ne placa VAT?

Нема доброг одговора. Логичног.
А на берзи је ризик као и у свакој привреди, у сваком пословању. Ни мањи ни већи. А у привреди држава те уредно опорезује, па ако пропаднеш -- не врати порез.

Био сам написао велики коментар о овоме, па га обрисао. Мислим да трубим о томе дуже време: светски порез. Морамо се (ми: корзикански сепаратистички теористички покрет) заштити од тих економских диверзија и преливања БДПа из једну у другу земљу: створиш га у једној, а онда га, мало опорезованог, пребациш у другу, у своју кућу. На острва, негде... Мислим, око тога је игранка ових светских берзи, мултиинационалних компанија, пољопрпивредних субвенција, QEa...

Фокус је погрешан, на производњу, уместо на потрошњу. Данас је производња мањи проблем од онога ко је тај ко ће да троши, где су те гузице које могу да поједу Милке и Нестле чоколаде. У суштини, те су гузице генератори БДПа, својиом потрошњом. Нема гузица, нема потрошње. Неме без гузице ни коме да кола продаш, стан, летовање... Џаба ти петрнаест милина направљених кола.

Србија?
Србија је, у доброј мери, земља из које се исисава њен "природни" БДП, прекомерним а мало опорезованим увозом. Ми финансирамо раст БДПА Немаца, Кинеза, Талијана... Наше гузице су генератор туђег БДПа.

У том смислу, хтео сам да пишем да треба да се окренемо, паметније опорезујемо различите врсте транскација, како бисмо у центар економског свемира ставили -- потрошача, то јест његову гузицу.


Но, и тај далеко већи коментар био је конфузан, баш као и овај..

P.S.
А тек што бих опорезовао наследство, ух, раз*ебао бих оне Ротшилде и сл. у две генерације! :))))
G.Cross G.Cross 14:39 27.01.2015

Re: VAT

Da, ok. Ostatak nećeš da komentarišeš? :)



Cekaj Tadejus, on a ce da objasni.
princi princi 14:46 27.01.2015

Re: VAT

G.Cross
Da, ok. Ostatak nećeš da komentarišeš? :)



Cekaj Tadejus, on a ce da objasni.

Da, on(a) kad objasni to je objašnjeno :). Uzgred, na capital gain se u UK plaća porez (ne plaća se samo kod kuća u kojima si stanovao).

Mislim, glede VATa i drugih poreza, ključna stvar ovo oko Grčke je da je svet danas toliko umrežen i isprepletan da su nacionalne države, praktično, postale višak. Mislim, u neku ruku, nacionalni političari su postali preživele birokrate koji nas ubeđuju u neku svrsishodnost njihovog postojanja. I svi ti nacionalizmi, rasizmi, klasna raslojavanja su, zapravo, njihova oružja i oruđa kojim opravdavaju svrhu svog postojanja.
Goran Vučković Goran Vučković 15:06 27.01.2015

Re: VAT

Pa rast cena akcija.

To je kapitalna dobit (capital gain). Nekad ide gore a nekad dole.

Brokeri i ostali posrednici verovatno plaćaju neke poreze na svoje usluge, ali priroda hartija od vrednosti je malo drugačija.

Goran Vučković Goran Vučković 15:08 27.01.2015

Re: VAT


Da, on(a) kad objasni to je objašnjeno :). Uzgred, na capital gain se u UK plaća porez (ne plaća se samo kod kuća u kojima si stanovao).

I ne na prvih 11k dobiti (vidi ovde) i možeš da prenosiš gubitak u sledećih par godina, itd. Pre neki dan sam (par dana pre zadnjeg roka) predao prijavu za 2013/2014
Milan Novković Milan Novković 15:10 27.01.2015

Re: VAT

У том смислу, хтео сам да пишем да терба да се окренемо, паметније опорезујемо различите врсте транскација, како бисмо у центар економског свемира ставили -- потрошача, то јест његову гузицу.

U Srbiji svašta treba uraditi, ali je proizvodnja veći problem, iako ni jedan problem nema mnogo smisla izvučen izvan šireg konteksta.

Sa mnogo nezaposlenih, i jako jefinom radnom snagom, pa u Evropi, Srbija bi lako i brzo mogla da živne do neke mere čak bez pozajmica sa strane i bez generisanja značajne inflacije - ali "neće".

Više ne ume, naravno, mislim - ko bi dao Vučiću da mu radi ne neurohirurgiju, nego nešto bezopasnije, recimo slepo crevo (za Velju Ilića, i inženjera Mrkonjića, kad ga Princi već spominje, ne znam).

Šta to znači "do neke mere":

- Eliminisati glad

- Zaposliti 5% nezaposlenih

- Ne generisati više od 2% dodatne ifnlacije u kratkom roku

- Uvezati se malo bolje u svet

- I momeriti neke osnovne trendove na pozitivan način.

Zvuči smešno, znam, ali ti kad imaš puno nezaposlenih i puno očajnih bukvalno, iako je stilska figura, možeš da ih "upariš" gde jedni proizvode kukuruz, drugi meso i mleko, ili nešto što oni prvi ne mogu lako sami a jako im treba, rade barter trade, tj ne rade sami, država im je na neki način "berza", pa preko te berze nešto i prodaju za neke pokrivene troškove i neki mali profit.

I sad tu dolazi ovo što ti kažeš - treba država baš da bude kriminalna, ako što jeste, pa kao što je bila i bez ove postave, pa da "sredi" okruženje da se poljoprivrednicima ne isplati, i neka su male parcele, da proizvode i za druge nego samo za sebe.

Evropa pliva u višku hrane, a tamo su stvari skuplje, a Vojvodina je laka za rad, i ne treba genije da zaključi koliko su sadašni, prošli i budući Vučići bizarno nekompetentni.

Ovo gore je jedan primer, ima ih na stotine izvan poljoprivredne, sa lokalnom emisijom novca, organizacijom, bez deviza (tj uvek možeš da ih zaradiš koliko ti treba ako ti je biznis plan iole razborit), malom inflacijom.

Srbija je Alan Ford od države, da te zamole da toliko slupaš nešto a da kobajagi ostavljaš utisak da nešto radiš ti bi rekao au, kako da to uradim.

Jednom kad imaš hranu, npr (deo populacije), a jako si siromašan (kao država) i drugi su nezaposleni a nemaju ni hranu, možeš bukvalno svašta da radiš, praviš radne akcije gde ćeš raditi nasipe na rekama, kopati temelje za fabrike - znam da je smešno, ali ašovom mogu da se kopaju, ne trebaju uvek i za sve bageri, čovek je divan bager koji radi na glukozu, hranu, pa mu još daš hranu da odnese kući i ne brine kako će mu žena, deca, roditielji ko god.

Bog zna da li ekipa na vlasti još uvek ima pojma šta joj je i kakav narod na najnižoj lestvici, ako uopšte i idu niže od državnih činovnika koje zapošljavaju po partijskoj liniji, ili idu dalje od tačke gde su videli da se drugi potkivaju pa i oni digli nogu.
princi princi 15:20 27.01.2015

Re: VAT

Brokeri i ostali posrednici verovatno plaćaju neke poreze na svoje usluge, ali priroda hartija od vrednosti je malo drugačija.

Da, zajebano je to, treba izbeći i double taxing. Ima tu gomila stvari... GC valjda pita zašto se ne plaća VAT nego taj, ajde da ga nazovemo CGT. S druge strane, meni se čini normalnim da države stimulišu ljude da investiraju.
G.Cross G.Cross 15:37 27.01.2015

Re: VAT

princi
Brokeri i ostali posrednici verovatno plaćaju neke poreze na svoje usluge, ali priroda hartija od vrednosti je malo drugačija.

Da, zajebano je to, treba izbeći i double taxing. Ima tu gomila stvari... GC valjda pita zašto se ne plaća VAT nego taj, ajde da ga nazovemo CGT. S druge strane, meni se čini normalnim da države stimulišu ljude da investiraju.



Postavio sam ovo pitanje oko VAT-a zato sto je kriza u Grckoj finansijska kriza, a Neoliberali su od Finansijskog sektora napravili Fetish I Tabu koji niko ne sme da preispituje.

Evo onda jos jedno pitanje.

Kada neko kupi Zlatni Prsten ili Zlatnu polugu mora da plati VAT ali ako trguje zlatom na trzistu (kao komoditi ili kao index vezan za zlato) ne mora da plati VAT.


Zasto?
Goran Vučković Goran Vučković 15:47 27.01.2015

Re: VAT

Zasto?

Tu obično postoji "poresko skladište" (bonded warehouse) ili ekvivalentan status, gde se drži roba kojom se trguje dok neko ne reši da je ustvari "troši".

Sećam se kad smo 2001. radili softver za Uvine (vest kad su pukli) - to je bila prva online berza finih vina na svetu tada - sve čime se trgovalo je moralo da bude u tim skladištima.
princi princi 15:50 27.01.2015

Re: VAT

a Neoliberali su od Finansijskog sektora napravili Fetish I Tabu koji niko ne sme da preispituje.

Da, to se slažem. Vidim sad i ovde neki lansiraju teze kako je "bankarima posao da investiraju, pozajmljuju pare". Pa jeste, ali ne investiraju oni svoje pare, nego tuđe. Posao im je i da procene rizik investiranja, da odrede cenu tih para, da odrede opravdanost ulaganja. I to ne da zaštite sebe, nego, pre svega, te čijim parama trguju. Ali bankari su sebi u medijima već odradili i nametnuli neki narativ koji njima odgovara, tako da ta pitanja i nema ko ni da pita.
Kada neko kupi Zlatni Prsten ili Zlatnu polugu mora da plati VAT ali ako trguje zlatom na trzistu (kao komoditi ili kao index vezan za zlato) ne mora da plati VAT.

Kad kupiš prsten ili polugu ti si kupio već izvađeno zlato kojim je lako trgovati. A kad kupuješ zlato kao commodity ti ga kupuješ, maltene, kao rudu, u zemlji, neizvađeno. Praktično finansiraš njegovo vađenje. Ogromna je razlika između ta dva. U jednom slučaju kupuješ, u drugom investiraš (znači, postoji i elemenat rizika).

E sad, ne sumnjam da ima hohštaplera koji zlatni nakit hoće da prodaju kao commodity. Ali, po meni, uloga kontrolora, SECa i ostalih, je upravo da spreče takve manipulacije.

Opet, kao što rekoh, ovo je kako ja gledam na te stvari, moguće je da sam sve got wrong.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:06 27.01.2015

Re: VAT

Занимљиво све ово, ако се пренебрегну ове sucker-effendi пизме, има се шта и прочитати. Не могу сада да нађем лепе податке о отписима дугова, али треба гледати шта је рађено у претходним случајевима, и такође треба гледати каматну структуру грчког дуга, и доспевну структуру грчког дуга и -- јако важно -- структура дуга спрам порекла финансирања, да ли је дуг инострани, и колико, или домаћи, и колико.

Неке статистике кажу да је обично 2/3 државног дуга финансирано домицилно, тако да се ајкуле и притисци махом налазе у оној 1/3 иностраног финансирања. Тако је било са аргентинским дугом, ако се добро сећам...

Хех, ево, изгледа да је 40% дуга код ајкула, прогуглах :)



А од тога код Француза највише:

Goran Vučković Goran Vučković 16:08 27.01.2015

Re: VAT

Kad kupiš prsten ili polugu ti si kupio već izvađeno zlato kojim je lako trgovati. A kad kupuješ zlato kao commodity ti ga kupuješ, maltene, kao rudu, u zemlji, neizvađeno. Praktično finansiraš njegovo vađenje. Ogromna je razlika između ta dva. U jednom slučaju kupuješ, u drugom investiraš (znači, postoji i elemenat rizika).

Imaš dve vrste "zlata" - tu koju pričaš i "physical gold" - poluge (obično isparcelisane u ETC-ove).
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:17 27.01.2015

Re: VAT

G.Cross
Zasto?

Па, јеси ли луд?
Где то има да они најбогатији плаћају високе порезе???
Порези су зa suckerе.
Ено, Ворен Бафет је кукао како плаћа мањи порез него његова секретарица. И у складу са својим ставом, поднео предлог новог пореза: The tax plan would apply a minimum tax rate of 30 percent on individuals making more than a million dollars a year. Buffett Rule

Фали нам светско регулаторно тело, нека светска влада... Она ће бити та која ће да прави те неке балансе.

P.S.
:))))))))))))
“Greece will neither want to leave the euro nor threaten to do so” – Yanis Varoufakis
нови грчки министар финансија
princi princi 16:18 27.01.2015

Re: VAT

Imaš dve vrste "zlata" - tu koju pričaš i "physical gold" - poluge (obično isparcelisane u ETC-ove).

Da, znam. Taj gold prospecting je vrlo zajebana radnja. Užasno puno zemljanih radova, koriste i cijankalij za prečišćavanje. Ja sam radio sa nekim rudarima u Australiji, neki afrikanersko-ozi JV dosta poetičnog imena, Harmony. Oni su našli neko ogromno nalazište zlata u Papua Novoj Gvineji, neka kaldera, ugašeni vulkan, usred neke plaže, i na ivici nekog rova (PNG je i inače izuzetno seizmično područje). I tu je bilo gomila nekih radnji, trebale da se rade nekakve monstruozne betonske dijafragme, 150m dugačke, kroz neke likvefabiln peskove, neka ogromna prepumpavanja, potplaćivali su lokalne poglavice (Oziji i oni koji se tako osećaju se u toj PNG ponašaju baš kao svinje) ne bi li smanjili troškove- i sa svim tim "uštedama" njihova break even obračunska cena je bila 2000$ po unci. Trajalo je, boga mi, to dosta dugo, nekih 5 godina (ja sam pokrivao samo neke aspekte tog projekta).

Naravno, sa 1300$ za uncu ne treba se previše pitati šta se desilo s tim projektom, :).
Milan Novković Milan Novković 16:24 27.01.2015

Re: VAT

Naravno, sa 1300$ za uncu ne treba se previše pitati šta se desilo s tim projektom, :).

A zamisli tek kako će se osećati ako dolar pukne sad za 3 godine, izgubi 70% vrednosti i zlato skoči na 8,000
princi princi 16:28 27.01.2015

Re: VAT

A zamisli tek kako će se osećati ako dolar pukne sad za 3 godine, izgubi 70% vrednosti i zlato skoči na 8,000

Pa ti rudarski leaseovi imaju neko trajanje. Obično 5 godina. Projekte i cost schedules imaju u fiokama. Imaju sučim pred bankare (mada su ti rudari sedeli na ogromnim pileovima casha, Rio Tinto je sve svoje akvizicije samoinvestirao). Videćemo, nisam ja toliki pesimista po pitanju dolara, :).
G.Cross G.Cross 16:39 27.01.2015

Re: VAT

princi
Imaš dve vrste "zlata" - tu koju pričaš i "physical gold" - poluge (obično isparcelisane u ETC-ove).

Da, znam. Taj gold prospecting je vrlo zajebana radnja. Užasno puno zemljanih radova, koriste i cijankalij za prečišćavanje. Ja sam radio sa nekim rudarima u Australiji, neki afrikanersko-ozi JV dosta poetičnog imena, Harmony. Oni su našli neko ogromno nalazište zlata u Papua Novoj Gvineji, neka kaldera, ugašeni vulkan, usred neke plaže, i na ivici nekog rova (PNG je i inače izuzetno seizmično područje). I tu je bilo gomila nekih radnji, trebale da se rade nekakve monstruozne betonske dijafragme, 150m dugačke, kroz neke likvefabiln peskove, neka ogromna prepumpavanja, potplaćivali su lokalne poglavice (Oziji i oni koji se tako osećaju se u toj PNG ponašaju baš kao svinje) ne bi li smanjili troškove- i sa svim tim "uštedama" njihova break even obračunska cena je bila 2000$ po unci. Trajalo je, boga mi, to dosta dugo, nekih 5 godina (ja sam pokrivao samo neke aspekte tog projekta).

Naravno, sa 1300$ za uncu ne treba se previše pitati šta se desilo s tim projektom, :).


1.2 Gold - an overview of the VAT treatment

Gold as a precious metal is crafted into jewellery and watches, used in dentistry, in photographic and electronic manufacturing, in decorative objects and in coins as legal tender. For investment purposes, gold is minted or transformed into coins, ingots, bars and wafers to be held by individuals, banks and countries as a store of value and a hedge against inflation. From 1 January 2000 gold fulfilling certain criteria will be treated as investment gold (see paragraph 2.1). Certain supplies involving investment gold will be exempt from VAT. The introduction of a VAT exemption for investment gold does not affect the VAT liability of gold which does not meet the definition of investment gold. Other supplies of gold will remain taxable at the standard rate with the exception of certain transactions between Central Banks (see paragraph 3.2) and transactions on the London Bullion Market (see paragraph 3.2 and 3.3).

Investment gold: Gold, of a purity of not less than 995 thousandths that is in the form of a bar or wafer of a weight accepted by the bullion markets. Also, certain gold coins (see "Investment gold coins" below.


http://taxfreegold.co.uk

Znaci isto zlato moze biti Investment (i biti oslobodjeno VAT ili kao obicno zlato i onda se VAT placa.

princi princi 16:48 27.01.2015

Re: VAT

Znaci isto zlato moze biti Investment (i biti oslobodjeno VAT ili kao obicno zlato i onda se VAT placa.

Da, ali vidiš da mora da ispuni uslove iz tog paragrafa 2.1 (verovatno da deponuješ i pare u banci i zlato da ostaviš u trezoru). To je onda kao neka vrsta kupovanja obveznice (jer su obe strane transakcije van tvog domašaja, tj nemaš njima odmah pristup). Ne znam, ovo je za mene sve egzotika, ja sam samo glupi građevinac koji nešto zna o zemljotreseniju.
Milan Novković Milan Novković 16:52 27.01.2015

Re: VAT

Videćemo, nisam ja toliki pesimista po pitanju dolara, :)

Nisam ni ja preveliki pesimista, ali je dosta "opkoljen":

- Ako budu previše udarali u "azijski pivot" doboš mogu Kinezi s vremena na vreme ubrzano da pomere po par stotina milijardi (evo martovski dolarksi future opao 0.8% protiv Evra danas, a EU radi QS, al dobro, ovo je volatility na tršištu, a protiv funte dolar opao 1.5%), i to je taktička opasnost ali ...

- ...možda se očekuje, tj očekuje se već neko vreme ali je dobrim delom priced-in i donekle objašnjava sadašnju vrednost dolara, da će povećati kamate, samo tu onda vreba strategijska opasnost da podriju ekonomiju koja je strukturalno slabašna kako se gleda u budućnost (a S&P future, martovski, opao danas 1.7%, to je jako mnogo, al ajde, vesti i volatiliy, lošeje Microsft vesti danas i možda još neko samo ne objašnjava ovoliki pad. Pa, ako ne podignu kamate koliko tržište očekuje onda će to biti još jedna neočekivana sila koja dolar vuče dole.

Volatility je neuobičajeno veliki ovih dana i tržište je zasigurno nervozno.

Jako se nervozno ponašaju u odnosu na sukob sa Rusijom ovih dana, isto, a ako im se smiri ova tekuća euforija o poseta Indiji, pa za par meseci Indija počne neskriveno da se druži i podseća na decenijsko prijateljstvo sa Rusijom, dolaru se ne piše previše dobro, ja mislim, pošto Kina već bez prestanka i sistematski radi forex "zamljane" radove, eno sve više se druže i sa Švajcarskom, ne veruju Londonu baš toliko, sa Rusijom uveliko, itd.

A Kinezi su se, na "kabinet" nivou, glasno izjasnili oko strategije, potpuno otvorenim rečima (čak i Japanci) oko pomeranja fokusa od dolara, koji će da se zamenjuje, ka Aziji. Oni su dosta precizni u izražavanju i nikad se ne foliraju na tom nivou, kažu pa baš tako onda godinama rade.
princi princi 16:59 27.01.2015

Re: VAT

A Kinezi su se, na "kabinet" nivou, glasno izjasnili oko strategije, potpuno otvorenim rečima (čak i Japanci) oko pomeranja fokusa od dolara, koji će da se zamenjuje, ka Aziji. Oni su dosta precizni u izražavanju i nikad se ne foliraju na tom nivou, kažu pa baš tako onda godinama rade.

Pa oni sigurno neće dopustiti da im se još jednom ponove Soroš i 1998. Amerika je sigurno još uvek privlačna kao tržište. Koliko još dugo, ostaje da se vidi; ipak u jugoistočnoj Aziji živi polovina svetskog stanovništva. Što se oni budu više bogatili (a to je neminovno) to će i američki globalni značaj sve više kopniti. Ali dobro, to nije ništa novo. Istorija sveta posle WW2 se, zapravo, može čitati kao istorija smanjivanja američkog značaja i uticaja (te priče o američkoj imperiji su, zapravo, čist bullshit, kako je to lepo pokazao Smil. Amerikanci nikad nisu toliko bili značajni za svet).

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana