Eksperimenti u blogovanju

Ostalo

mikele9 RSS / 26.02.2015. u 13:40

nas je samo trojica živih. Nije bilo psa kao u Džerom K. Džeromovoj knjizi, nismo imali ni čamac, plutali smo po beskrajnoj vodi na splavu koji je bio deo polomljene kobilice broda. Posle nekoliko sati, morske struje su nas toliko udaljile od mesta potonuća broda da više nismo videli ništa što bi nas potsećalo na na taj tragičan događaj. Ležali smo iscrpljeni, grčevito se držeći za daske i s nekakvom nadom očekivali zoru. Uskoro se more umirilo, istok se zarumeneo, mokri, cvokoćući od hladnoće, željno smo iščekivali tople sunčeve zrake. Kad se blagotvorno sunce izdiglo iznad horizonta, nas četvorica smo poskidali mokru odeću sa sebe i raširili je po splavu da se suši. Nebo je posle sinoćne razjarene oluje bilo bez oblačka, nevino plavo, Ruga nam se, rekao je peti i sočno opsovao. Šesti je sedeo na samom kraju splava s nogama u vodi, Žedan sam, tiho je promrmljao. Nije prošlo ni pet minuta, sva sedmorica smo se skupili na sredini splava, posedali u krug i počeli glasno da razmišljamo o tome šta ćemo i kako ćemo. Osmi je iz futrole za pojasom izvukao veliki mornarski nož i čeprkajući uspeo da iz jedne daske iščupa veliki ekser. Odlično, rekao je deveti, od njega možemo da napravimo udicu i upecamo neku ribu. Deseti je uzeo ekser i napinjući se iz sve snage, uspeo je da ga iskrivi i napravi nešto nalik na udicu. Jedanaesti je otpasao kaiš, uzeo nož od osmog i počeo da ga seče na trake koje je posle spajao vezujući im krajeve u čvor. Dvanaesti je radosno uzviknuo Imamo i mamce, pokazao je na busenove dagnji kojima je bila obrasla jedna strana kobilice. U trećem pokušaju trinaesti je uzviknuo Imam je, ala se bori, velika je… Kad se riba zamorila, četrnaesti je uspeo da je joj zavuče ruku u škrge i izvuče je na splav. Bila je to ajkula od oko metar i po. Bili smo oduševljeni, imaćemo hrane za nekoliko dana! Bilo bi dobro da joj oderemo kožu, rekao je petnaesti, osušićemo je na suncu i uobličiti je tako da u nju možemo da hvatamo kišnicu. Ako uopšte bude kiše, pesimistički je promrmljao šesnaesti. E samo nam je falio tvoj pesimizam, brecnuo se sedamnaesti! Osamnaesti se nasmešio, hajde da oderemo ajkulu, isečemo meso i jedemo. Veliki deo možemo da potopimo u morsku vodu i posle osušimo na suncu. Devetnaesti se prihvatio posla, znali smo da je profesionalni ribar, rasporio je ajkulu po trbuhu od donje vilice skoro do repa. Okružio je nožem oko glave, uvukao vrh noža ispod jake i čvrste ajkuline kože, odvojio je od mesa i počeo da je vuče ka repu. Čekaj, pomoći ću ti, primakao se dvadeseti. Prišao je i dvadesetprvi i ne bez teškoća, ipak su uspeli da svuku kožu. Dvadesetdrugi je pozajmljenim nožem iz dasaka isekao devet lajsni i uglavio ih u unutrašnjost ajkuline kože. Odlično si to napravio, oduševio se dvadesettreći, liči mi na nekakvu kadu, korito, ako padne kiša skupićemo dovoljno vode da ne pomremo od žeđi. Onda smo odlučili da jedemo. Isekli smo meso na sitne komade, umakali ih u vodu i počinjali da žvaćemo. I ranije sam u životu jeo sirovu ribu ali to su bili mali bakalari, lososovo meso, jeo sam žive školjke i rakove ali ovo ajkulino meso je bilo tvrdo, žilavo ukusa koji ne mogu ni da opišem. Za čudo nije nam palo teško na stomak, posle dugog ćutanja, oglasi se dvadesetčetvrti. Ovo slano meso samo će nam pojačati žeđ, rekao je dvadesetpeti. Dvadesetšesti je uzeo improvizovanu udicu, natakao na nju nekoliko dagnji i spustio je u vodu. Veliko jato malih i velikih ajkula, kružilo je oko splava. Bolje izvadi udicu, ču se glas dvadesetsedmog, dajte da od naših kaiševa napravimo dugačku vrpcu pa će udica biti daleko ispod ajkula, možda nam se posreći da upecamo neku tunu. Poskidasmo, mi koji smo ih imali, kaiševe i opasače i dadosmo ih dvadesetosmom. Dvadesetdeveti je uzimao kožnu užad i vezivao ih na već postojeće. Kad je završio posao, trideseti je zaškiljio na jedno oko, dugačka je preko dvadeset metara. Dajte meni da probam, reče tridesetprvi, otežaću je svojom bakandžom da brže potoneVeć trza, uzviknuo je tridesetdrugi! Uz pomoć tridesettrećeg, trideset prvi je izvukao tunu od brat bratu dvadestpet kila. Pojeli smo je u slast, njeno meso je bilo sočno i sasvim prijatnog ukusa. Iako je od havarije prošlo svega dva dana, počela je da nas mori žeđ! Ajkulina koža, odnosno kada, korito koje je napravio dvadestdrugi, osušila se i očvrsnula na suncu, falila je samo još kiša! Nebo je i dalje bilo plavo a sunce je besomučno peklo. Ako uskoro ne padne kiša, rekao je tridesetčetvrti, pomrećemo od žeđi. Zbog ajkula nismo smeli da se osvežavamo u vodi, šakama smo se prskali po glavi i telu ali je voda na suncu brzo isparavala ostavljajući tragove soli po našim telima. Trideset peti je nabrao punu šaku dagnji, otvorio im ljušture i počeo da njihovim mesom trlja svoju kožu. Za njegovim primerom poveo se tridesetšesti a zatim i mi ostali. Sunce je počelo da se kloni zapadu, postalo je svežije a to nam je iscrpljenim i žednim veoma prijalo. Ljudi, uzviknuo je tridesetsedmi, pogledajte! Svi smo se okrenuli i pogledali u pravcu u koji je uperio svoj prst. Na severu su se gomilali tamni oblaci, presecani munjama. Sećam se da sam pomislio Kiša je dobrodošla ali oluja može da nas dokrajči! Kao da me je čuo, tridesetosmi je rekao Samo da ne bude oluje! Imali smo sreće! More je bilo mirno, kiša je počela da pada u mlazevima, korito od ajkuline kože je za pola sata bilo puno, čak se kišnica prelivala preko ivica. Skidajte košulje, nadglasao nas je tridesetdeveti, kad se natope, cedićemo ih u usta, korito neka nam bude rezerva za sledeće dane! Četrdeseti je skinuo i suknene pantalone, uradismo i mi ostali isto. Siti se napismo vode a i koži nam je prijala kiša koja je spirala naslage soli sa nje. Počeću da verujem u boga, mrmljao je četrdesetprvi za koga smo znali da je bezbožnik, ubojica, bivši alžirski gusar. Kiša je pčela da jenjava, ispružili smo se po splavu i premoreni i iscrpljeni utonuli u san. Probudio nas je strahovit prasak! Naš splav, deo kobilice broda, raspao se na nekoliko delova!

Ovo što ću sada napisati, ispričali su mi mornari i kapetan jedne engleske trgovačke lađe. Osmatrač u korpi na jarbolu spazio je nekoliko dasaka i mene na njima. Bio sam bez svesti, koža mi je bila u živim ranama. Kad su me izvukli i popeli na palubu broda, mislili su da sam mrtav. Srećom dobri Dr Hopkins je slušalicama utvrdio da mi srce kuca i preduzeo je sve što je bilo u njegovoj moći da me održi u životu. Naredio je uz kapetanovu saglasnost brodskom kuvaru da mi kuva supe i čorbe. Vodu mi je u početku davao na kap, telo mi je mazao kitovim uljem i posle dva dana sam otvorio oči. Još nisam mogao da govorim ali sam očima pitao šta se desilo sa dva moja sadruga u nesreći. Posle nekog vremena, Dr Hopkins je shvatio šta ga pitam. Dragi moj, vaše drugove su, siguran sam, pojele ajkule! Vi ste imali sreću da ste se našli na sredini tog vašeg splava ali da nismo mi naišli, umrli biste za nekoliko sati. Koliko vas je bilo, upitao me? Tri puta sam trepnuo, Trojica dakle.



Komentari (6)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

vera.nolan2 vera.nolan2 08:52 27.02.2015

Iz raja ili iz pakla

Priča se da je jednog dana Džerom k. Džerom u novinama pročitao vest o svojoj smrti. Iznenađen, odmah je telefonirao uredniku tih novina,
- Halo! Ovde Džerom K. Džerom. Pročitao sam u Vašem listu da sam umro!
- Da, i ja sam! - mirno odgovori urednik.
- Zar Vas ovaj moj poziv ne šokira?
- Nimalo! Jedino me zanima odakle se javljate, iz raja ili iz pakla



Toliko volim ovu sliku Dejvida Kaspara,iskoristiću priliku da je postavim !
mikele9 mikele9 13:24 27.02.2015

Re: Iz raja ili iz pakla

Priča se da je jednog dana Džerom k. Džerom u novinama pročitao vest o svojoj smrti. Iznenađen, odmah je telefonirao uredniku tih novina,
- Halo! Ovde Džerom K. Džerom. Pročitao sam u Vašem listu da sam umro!
- Da, i ja sam! - mirno odgovori urednik.
- Zar Vas ovaj moj poziv ne šokira?
- Nimalo! Jedino me zanima odakle se javljate, iz raja ili iz pakla

Niko kao englezi nije tako duhovit i u crnom humoru
vera.nolan2 vera.nolan2 09:31 27.02.2015

Čekah

da se neko javi prvi,...pa me ona nula kom. hrabro,izazva!Blogeri su okupirani,izgleda "Brodolomom srpske Nade"...
nego ajde da pitam:fatamorgana nije iznedrila tih 38 mornara,o halucinaciji i ludilu samoće i ugroženosti je reč! Logično,da su to mornari potonulog broda?
Eh .kad volim da pitam!
"Počeću da verujem u boga, mrmljao je četrdesetprvi za koga smo znali da je bezbožnik,... i iscrpljeni utonuli u san." ,on je bio daimon spasilac...
ephemeris ephemeris 11:58 27.02.2015

Knjizevni uticaji

Postovani g-dine Mikele,

Da li ste citali ova dva poglavlja: "The Survivor", "Shipwreck" (Julian Barnes: A History of the World in 10½ Chapters, 1989)?

Inace, redosled dogadjaja me podseca na sjajnog Duska Radovica ("Kapetan Džon Piplfoks", 1953).
mikele9 mikele9 13:21 27.02.2015

Re: Knjizevni uticaji

Postovani g-dine Mikele,

Da li ste citali ova dva poglavlja: "The Survivor", "Shipwreck" (Julian Barnes: A History of the World in 10½ Chapters, 1989)?

Inace, redosled dogadjaja me podseca na sjajnog Duska Radovica ("Kapetan Džon Piplfoks", 1953).

Poštovani ephemeris, nisam čitao The Survivor ni Shipwreck Julijana Barnesa ali jesam Kapetana Džon Piplfoksa. Ali, međutim, ovo je plod moje trenutne inspiracije i nisam imao uzora, samo je izletelo iz mene
49 41 49 41 02:23 28.02.2015

Edgar Alan Po

i njegova tri brodolomnika?!?

ili meksicki ribar koji je plutao morem 18 meseci - nedavno?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana