Ljudska prava

PRAVILNIK DRUGA FRANJE

Freedom of Information RSS / 19.03.2015. u 13:16

Piše: Rodoljub Šabić

Ustav Srbije utvrđuje da se obrada podataka o ličnosti "uređuje zakonom" (član 42 Ustava Republike Srbije). Ova, i inače jasna ustavna odredba potvrđena je i odlukom, (donetom u postupku koji je inicirao Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti pre 5, 6 godina), Ustavnog suda IUz-41/2010 u kojoj, uz ostalog, stoji: "jedino je na osnovu zakona a ne na osnovu "drugog propisa" moguće da organ vlasti, ako je to neophodno radi obavljanja poslova iz njegove nadležnosti, određene zakonom, obrađuje podatke bez pristanka lica.".
S tim u vezi, pitanje - Je li vođenje kaznene evidencije obrada podataka o ličnosti?
Jeste, naravno, bez sumnje. I to obrada koja pored relativno velikog broja "običnih" podataka o ličnosti pored ostalog podrazumeva i naročito osetljive podatke (osuda za krivično delo je Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti izričito predviđena kao naročito osetljiv podatak).
Kako je kod nas uređena obrada podataka o ličnosti?
U traganju za odgovorom na to pitanje prva, logična adresa je važeći Zakonik o krivičnom postupku Republike Srbije, donet 2011. godine i potom još pet puta menjan. On međutim (direktno protivno Ustavu) u članu 279 propisuje da način vođenja kaznene evidencije uređuje Vlada. Ali, ni na ovu neustavnu obavezu Vlada Srbije nije odgovorila, nikad nije donela taj propis.
Sledeća, prethodna "adresa" bio bi Zakonik o krivičnom postupku SRJ, donet 2001. godine i potom više puta menjan. Nekoliko puta menjala ga je Savezna skupština, a nekoliko puta (pošto je postao republički zakon prestankom SRJ) Skupština Srbije. Od toga četiri poslednja puta nakon stupanja na snagu važećeg Ustava Republike Srbije. Ipak, i ovaj zakon u članu 192 imao je svo vreme važenja isto, neustavno rešenje - da propis o načinu vođenja kaznene evidencije donosi Vlada. Obavezu donošenja ovog propisa, dok je postojala SRJ imala je Savezna vlada, a nakon toga Vlada Srbije. Međutim, obavezu nije ispunila ni jedna.
Što nas vodi na još raniju adresu, na Zakon o krivičnom postupku SFRJ, donet 1977. godine. Ovaj zakon je u članu 138 propisivao da propise o kaznenoj evidenciji donosi funkcioner koji rukovodi saveznim organom nadležnim za unutrašnje poslove u saglasnosti sa funkcionerom koji rukovodi saveznim organom nadležnim za pravosuđe.
U skladu sa navedenom odredbom, savezni sekretar SFRJ za unutrašnje poslove (drug Franjo Herljević) doneo je 22. 01. 1979. godine Pravilnik o kaznenoj evidenciji.
I 36 godina kasnije taj Pravilnik je, iako je, naravno, sada u višestrukoj suprotnosti sa važećim Ustavom, akt na kome se u Republici Srbiji zasniva vođenje kaznene evidencije. I, dodao bih, "dobar" šlagvort za razmišljanje na temu odnosa državnih organa prema sopstvenim obvezama i još "bolja" ilustracija alarmantno lošeg odnosa države prema stanju u oblasti zaštite podataka o ličnosti.



Komentari (3)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 16:59 19.03.2015

Dugačak niz..

...pravnih grešaka.
Ako bi svako u svom domenu počeo da ispravlja greške, nebitno ko ih je načinio, možda bismo jednoga dana nešto postigli.
Ja ovih dana čistim oko moje zgrade, van radnog vremena.

sevarlica sevarlica 08:52 20.03.2015

Re: Dugačak niz..

KRALJMAJMUNA
...pravnih grešaka.
Ako bi svako u svom domenu počeo da ispravlja greške, nebitno ko ih je načinio, možda bismo jednoga dana nešto postigli.
Ja ovih dana čistim oko moje zgrade, van radnog vremena.



Koliko je naopakih i ne-zakonitih uredbi, i ne-ustavnih zakona donešeno u poslednjih 30 godina, odavno nije u nivou statističke greške. Veliki broj zakona i odredbi zakona u svim sverama je u suprotnosti sa drugim zakonima i ustavom.

Iskreno, mislim da je jedino rešenje da se organizuje jedno 100-200 vrhunskih pravnika, koji će izvršiti reviziju SVIH zakona i ceo sistem dovesti u red. Pa neka se u celosti donese za jedno godinu dve, kad se ceo posao završi.

P.S. Kao neko ko je direkto vezan za izgradnju i urbanizam, mogu da potvrdim da su zakoni, uredbe, i pravilnici u mnogim slučajevima u suprotnosti među sobom, plus prvi koji krši zakonske odredbe je država.
rade.radumilo rade.radumilo 10:20 20.03.2015

Re: Dugačak niz..

Kao neko ko je direkto vezan za izgradnju i urbanizam, mogu da potvrdim da su zakoni, uredbe, i pravilnici u mnogim slučajevima u suprotnosti među sobom, plus prvi koji krši zakonske odredbe je država.


Ja sam mečku porodio sa uredbama NBS, uputstvima Kreditnog Biroa, dok sam pravio softver za Kreditni Portfolio banaka, razne izveštaje NBS, izveštaje Kreditnom Birou.
Najgori deo priče, po građane, je u tome što Kreditni Biro računa neurednost (kašnjenje po otplati kreditnih dospeća) po drugačijoj matematici od NBS, koja u našim zakonima čuči oduvek. Povrh toga, Kreditni Biro od banaka zahteva da kao ukupno zaduženje građana prikazuje ukupan iznos kredita sa ukupnom redovnom kamatom, što je protivzakonito.
U celo zamešateljstvo još pokušavaju da uglave međunarodne računovodstvene standarde, a naši računovodstveni propisi datiraju još iz FNRJ.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana