Budućnost| Društvo| Ekonomija| Satira| Život

Imaginarna osa …

Milan Novković RSS / 09.04.2015. u 10:20

simples-meerkat-300x180.jpg

...vrlog, novog sveta.

Neko ko je završio u poslu pisanja softvera, a u matematici se dotakao imaginarne ose samo u obaveznom obrazovanju, je skoro sigurno imao i trenutke gde, u vrhunskom „profesionalizmu", ima deo programa gde piše „Ovde program ne sme nikad da dođe". Obrazac je tebao da znači da je programer toliko dobro sagledao sve mogućnosti, i već ih odradio, da je ovo magično mesto, sa magičnom porukom, bilo potpuno odsečeno od „sveta".

I program, kao i sve neprijateljski raspoloženo oko nas, dođe i na to mesto u nekom trenutku.

A kako razmislimo ovo je vrlo opšti obrazac, u stvari, svako malo nam se dešava nešto što je bilo izuzetno malo verovatno, a bilo je takvo prvenstveno zahvaljujući našem „intelektu, znanju i analitičkim sposobnostima".

Da ne bih previše „plakao" blogo-kolgama na ramenu od ranog jutra ja ću izostaviti moje lične primere, a evo nekoliko isto mojih primera samo ukradenih iz novina:

  • Prvo što mi pada na pamet je eksperiment iz genetičkog inženjeringa nad grupom ribica gde je tim iskusnih naučnika izračunao verovatnoću da se nešto loše desi kao 0.00[pa idu nule]x% da bi im, pogađate, sve jadne ribice uginule. I oni su zagazili u jednu ili više do tada nepoznatih osa prostora koji je, tako, bio višedimenzionalniji nego što su oni bili svesni, a koje najpametniji među nama, političari npr, često zovu „nepredvidljive okolnosti" ili „Božja volja". Mogu ja da se šalim na račun političara, ali ako nešto može da se desi iskusnim naučnicima što ne bi moglo da se desi i političarima.

• Nedobronamerna i retrogradna osoba bi mogla da primeti da se to naučnicima prečesto dešava, ali oni probijaju granice znanja i mi poštujemo trud i prihvatamo rizik. Do neke granice, pa je, npr, nedavna epidemijica malih boginja u Diznilendu prošla neopaženo. Tj iako je bilo mnogo zaraženih i među vakcinisanima mi smo pustili da mimo nas prođe vest da virus nije „divlji", kako ga je majka priroda rodila, nego iz vakcine, „umrtvljeni", koji je u našim telima trebao da bude premlaćen namrtvo od strane imunog sistema tako da mu se zatre trag a bedemi ostanu. Dobro, kažemo, da nije nevakcinisanih možda bi i taj jadni virus ostao da tinja samo u crevima srećno-vakcinisanih pa je priča zaslužila svoju policu u stelaži istorije. Nego je problem što i virusi imaju „volju za životom" i ko za inat je prebrzo stigla vest o epidemiji velikog kašlja negde, ovih dana, gde su zaraženi skoro isključivo ljudi koji su vakcinisani protiv velikog kašlja. Očigledno je taj „umrtvljeni" virus iz vakcine onomad rešio da ode u imaginarnu osu ili dve u telu srećnog primaoca vakcine, čamio tamo i nešto petljao danima, mesecima ili godinama, da bi ovih dana „rešio" da se spusti sa te imaginarne planine i vrati među ljude. Dobro, ovo je slabašna teorijica, kao mogući razlog, tj samo nekompetentno nagađam, nego je problem sa tim nagađanjem to da kako se jedna teorija pokaže kao naivno-amaterska preostala šačica teorija je verovatnija. A tamo čuči jedna koja kaže da su oni baš-stručnjaci među nama koji najbolje znaju šta i kako treba prosto inficirali ljude vakcinama gde je verovatnoća da nešto krene kako ne treba bila samo 75% po njihovom profesionalnom mišljenju, dok je to Božjom voljom skočilo na 85% ili više (nisu baš svi dobili veliki kašalj, neki su, možda samo pomalo kašljucali).

• Biser su ipak ljudi koji vode zapadniji svet ovih dana, cetralno-bankarski gurui raznih kalibara donekle, pa onda njihovi kiljenti do nešto više od donekle, koji su već neko vreme uspevali da plasiraju obveznice sa negativnom kamatom, al na kraći rok, da bi ovih dana Švajcarska uspela da izda i proda obveznice sa negativnom kamatom na 10 godina. Evo kroz izmišljeni i pojednostavljeni primer primera kako bi to moglo da izgleda među blogerima, npr.

  1. Bloger A ima 100 Evra.

  2. Narodna Banka Srbije odštampa papir koji kaže da će se donosiocu papira isplatiti 98 Evra za deset godina, 9. Apr 2025.

  3. Bloger da banci Evre, banka blogeru papir i svi srećni.

Simples, što bi rekli neki mali, simpatični glodari u popularnim reklamama za životno osiguranje u UK - vi samo slušajte i radite što vam mi kažemo, ostalo je naša briga.

Zašto bi neko kupio takve obveznice (naravno da je kašljucanje male grupe ljudi bio samo uvod u gavnu temu):

  1. Zato što je dug postao commodity pa se sa njim trguje (kad naš penzioni fond kupi slaninu na čikaškoj commodities berzi naravno da to nije urađeno da bi mi to jeli nego da se posle proda po višoj ceni).

  2. Dobroajde, trguje se dugom, ali zašto odjednm negativna kamata?! Pa zato što cena obvezbicama ide na gore samo ako kamate opadaju (jako karikirano, izvinjavam se, al da ne objašnjavam sad, mogu posle ako treba) a one su već oko nule. Što znači da cena obveznica ne bi mogla da ide na gore ako su kamate već na nuli. Ako cena ne može da ide na gore zašto bi neko nešto kupovao?!

  3. Dobro, to su špekulatori, al zamislimo blogera koji ne špekuliše, zašto ne kupi nešto za novac, zlato, rudnike dijamanata, akcije u firmi itd? Pa plaši se da će cena tome opadati.

  4. Ajd što cena može da opadne na kratak rok, ali zašto kupuje desetogodišnje obvezinice? Pa nezapado tržište ne razume, i riskantno mu je, kod kuće se oseća sigurnije, a što na 10 godina .... ostavimo kao pitanje blogerima.

  5. A zašto ne drži novac u slamarici, 100 Evra će za 10 godina i dalje biti 100 Evra plus može da ih iskoristi kad god hoće? Zato što je to rizik, uleti lopov i odoše parice, a zaštita isto košta. Plus je malo neuredo ako se ima na stotine miliona ili milijarde - zamisli haos kad treba slamarica da se opere ili kad treba da se seli.

Dobro, ovo gore može da priušti Švajcarska zato što joj se veruje i smatra da novac neće biti previše obezvrednjen inflacijom i „ostalim" na 10 godina, a i ovo je bilo samo nekoliko stotina miliona. Većini drugih zapadih zemalja se ne veruje i utoliko su „zanimljivije" priče da iako je sve „ovo" poslednjih decenija bila pljačka i presipanje iz džepova naroda u džepove malog broja moćnih, situacija je otišla u nove imaginarne ose gde štampanje novog novca ne donosi rast, a neštampanje donosi pucanje prenaduvanih balona do te mere da je Australija prva pustila „kreativnu buvu" u javno mnjenje ovih dana kako bi depozite u bankama trebalo oporezovati. Do sad se plaćao porez na dobit, al ako može da se plaća porez na vazduh svake godine, pa vodu, kuću i slično što da se ne plaća i na keš na koji je već jednom plaćen porez, ili dvaput, ili triput, ....



Komentari (84)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

reanimator reanimator 10:36 09.04.2015

...


PS
Je l' sme da se spinuje?
Ako sme, merkati nisu glodari
Milan Novković Milan Novković 10:47 09.04.2015

Re: ...

reanimator

Simples

princi princi 11:25 09.04.2015

Re: ...

Ni kikiriki nije nut, nego mahunarka.
Milan Novković Milan Novković 11:27 09.04.2015

Re: ...

Je l' sme da se spinuje?
Ako sme, merkati nisu glodari

Sme

Ja nemam pojma šta su ove životinjice ali su jako simpatične u reklamama
antioksidant antioksidant 13:18 09.04.2015

Re: ...

princi
Ni kikiriki nije nut, nego mahunarka.

lubenica je povrće a prase nije riba
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 11:10 09.04.2015

Ананас

Јако занимљив текст, и о новцима и о менталним обрасцима који иза њих стоје, и о вирусима, вакцинама итд.

Док се не вратим на блог, занесен мишљу која ми је још почетком деведесетих пала на памет, када сам, залудан, прерачунавао GDP на светском нивоу, и дошао до закључка да смо ми, равномернијом расподелом богатства, као планета већ окончали сиромаштво -- дакле, док се не вратим, само да саопштим блогерима да су сви они вишеструки милионери, чак и ако то не знају, јер у тим деведесетим 1 GB компјутерског складишног простора коштао је 9.000 долара, па ти сад види кад неко има комп са 500 GB, накупило му се већ 4,5 милиона долара, а да то и не зна?! Слична је ствар са ананасом -- један ананас је некад, у Енглеској 18. века, коштао као омање имање, и изнајмљиван је од дворца до дворца за прославе и вечере, све док се не спаруши, не дај боже да би га неко појео!

Дакле, мислите о томе како сте неизмерно богати док будете јели ананас и куцкали по компјутеру.
svarog svarog 11:24 09.04.2015

negativna kamata

Pa ovi koji kupuju obveznice sa negativnom kamatnom stopom upravo i plaćaju porez. Neko je spreman da plaća Švajcarskoj ili Nemačkoj da im čuva pare. To se radi ako je alternativa da se izgubi sve ili bar veći deo glavnice

Ne samo da za 100 evra dobije nominalno 98, već to dodatno obezvređuje inflacija. Sad, da li investitori veruju da će u Švajcarskoj (ili Nemačkoj koja je takođe prodavala 5god HoV sa negativnom kamatom) trajati deflacija ili bar neće biti inflacije u tom periodu? To je prilično upozoravajući i pesimističan signal.
princi princi 11:27 09.04.2015

Re: negativna kamata

Pa ovi koji kupuju obveznice sa negativnom kamatnom stopom upravo i plaćaju porez. Neko je spreman da plaća Švajcarskoj ili Nemačkoj da im čuva pare. To se radi ako je alternativa da se izgubi sve ili bar veći deo glavnice

Ja to kapiram kao minimizaciju gubitka. Ako tapnes pare negde drugde, puci ces jos vise. Onda bolje daj Svabama i Svajcerima da to kontrolisano krckaju. Logika deflacije, krize, ogranicenog, negativnog rasta (:)))))))), bankari su fenomenalni sa tim svojim novogovorom) skroz drugacija od logike rasta i buma.
Milan Novković Milan Novković 11:37 09.04.2015

Re: negativna kamata

Pa ovi koji kupuju obveznice sa negativnom kamatnom stopom upravo i plaćaju porez.

Donekle

Između koncepta poreza, koji mora da se plaća, i izbora ivesticije za koju mora da se plaća, a ne mora da se investira, depozit je isto izbor, samo je veći pritisak da novac držiš u banci umesto u slamarici, koja je riskantna, nego da investiraš.

A negativna kamata je ovom prilikom jako mala: -0.055%

Pale su njima i depozit kamate na -0.75%, skupje zbog likvidnosti, samo oni su se otkačili od Evra, pa tako i od mogućeg US-EU monetarno-fiskalno-ekonomskog izvoza đubreta, pa su donekle svet za sebe.
principessa_etrusca principessa_etrusca 12:19 09.04.2015

Re: negativna kamata

Можда не морамо да посежемо за имагинарним осама и комплексним равнима. Не морамо ни да познајемо математички појам "немогућег догађаја", али ипак га сви интуитивно разумемо. А што свет постаје крхкије и нестабилније место у коме се све чешће дешавају и "немогући догађаји", речи "за улог гарантује држава" су све мање умирујуће за инвеститоре.

У перцепцији глобалних инвеститора, Швајцарска, која је цела као једна ексклузивна "gated community" у којој "немогућих догађаја" нема, не само да не губи на привлачности, већ и добија, па отуд и негативна камата: треба платити за привилегију да се новац паркира на сигурном месту.
svarog svarog 12:38 09.04.2015

Re: negativna kamata

Pale su njima i depozit kamate na -0.75%, skupje zbog likvidnosti, samo oni su se otkačili od Evra, pa tako i od mogućeg US-EU monetarno-fiskalno-ekonomskog izvoza đubreta, pa su donekle svet za sebe.


Otkačili su se od evra kad su videli da će ovi da štampaju bilione i dodatno slabe evro, a Švajcarci već potrošili milijarde na kupovinu evra i održavanje kursa. S druge strane zbog pada evra prema USD, i CHF koji je vezan za EUR je izgubio na vrednosti prema USD.

A negativna kamata je ovom prilikom jako mala: -0.055%


+ neka buduća inflacija

Inače bankarstvo je i započelo tako što je banka naplaćivala čuvanje zlata (depozita) klijentima. Onda su banke na osnovu tih depozita izdavale banknote. A onda je krenulo kreditiranje i stvari su se promenile. Sada izgleda da se stvari vraćaju na staro Island- monetarna reforma <LINK
svarog svarog 12:40 09.04.2015

Re: negativna kamata

princi

Ja to kapiram kao minimizaciju gubitka. Ako tapnes pare negde drugde, puci ces jos vise. Onda bolje daj Svabama i Svajcerima da to kontrolisano krckaju


Pa to ti kažem

svarog


Neko je spreman da plaća Švajcarskoj ili Nemačkoj da im čuva pare. To se radi ako je alternativa da se izgubi sve ili bar veći deo glavnice



princi princi 12:46 09.04.2015

Re: negativna kamata

Island- monetarna reforma <LINK

Island, izgleda, i nije neka reprezentativna zemlja zato sto je njihova monetarna situacija dosta singularna i nestabilna (valjda zbog prevelikog ekonomije oslanjanja na ribarstvo, preradu aluminijuma, turizam i, u novije vreme, finansijski inzenjering). Pre neki dan sam se iznenadio da su 1982., 83. imali godisnju inflaciju od cak 83%, a "aktivne mere" kontrole valute su koristili jos od 20ih godina.
princi princi 12:52 09.04.2015

Re: negativna kamata

Sire gledano, izgleda da su sektori ekonomije koji donose neki rast (danas, prakticno samo appovi za iPhone) toliko danas suzeni, da ljudi masovno "placaju" da im neko cuva glavnicu. Drugim recima, kriza bogatog sveta ne da nije gotova nego je u punom swingu. Ovako, na prvu loptu, meni se cini da ekonomiju od slobodnog pada cuva, prakticno i pomalo paradoksalno, tehnoloska zaostalost. Jos uvek imas dovoljno "starih" firmi koje se baziraju na zastarelim tehnologijama i koje u veliko broju zaposljavaju tetke i strine. Kad se, medjutim, sve bude ispeglalo, sve te strine i tetke ce ostati bez posla, pa, dakle, i bez kinte da placaju svoje iPhone, patike, kredite na kucu i sl, bez onoga sto gura ekonomiju. Kad se sve bude ispeglalo prestace i potreba za real estateom u najskupljim gradovima....

Kad malo razmislis, pad izazvan peglanjem moze biti dosta drastican.
svarog svarog 12:57 09.04.2015

Re: negativna kamata

Dvocifrena inflacija je 70-ih godina bila sasvim obična stvar u razvijenom svetu i ova čvrsta (nemačka) monetarna politika čiji je glavni cilj cenovna stabilnost je aktuelna tek poslednjih 30-ak godina.

Problem sa Islandom u ovoj poslednjoj krizi je što su banke višestruko prerasle islandsku ekonomiju, što su neumereno finansirale širenje (preinvestiranje) islandskih tajkuna na kontinent i UK, što su visokim pasivnim kamatama privukle ogromne sume novca holandskih i UK štediša. Drugim rečima zanemarili su rizik i bili etalon finansijskog balona koji je pukao 2007/08.

ali mene zapanjuje suverenost koju ta zemlja ima i uspeva da zadrži. Oni su kontra zahteva MMF-a uveli kapitalnu kontrolu, pa je posle MMf priznao kako su bili u pravu, odbili su na referendumu (iako tadašnja vlada pristala) da obeštete ino štediše, pohapsili i osudili vodeće bankare tri najveće banke, odbili nakon krize da uđu u EU, a sada udaraju na frakciono bankarstvo koje je temelj današnjeg svetskog finansijskog sistema. Samo hebiga oni imaju parlament duže od milenijuma
princi princi 13:06 09.04.2015

Re: negativna kamata

ali mene zapanjuje suverenost koju ta zemlja ima i uspeva da zadrži. Oni su kontra zahteva MMF-a uveli kapitalnu kontrolu, pa je posle MMf priznao kako su bili u pravu, odbili su na referendumu (iako tadašnja vlada pristala) da obeštete ino štediše, pohapsili i osudili vodeće bankare tri najveće banke, odbili nakon krize da uđu u EU, a sada udaraju na frakciono bankarstvo koje je temelj današnjeg svetskog finansijskog sistema. Samo hebiga oni imaju parlament duže od milenijuma

Jbg, Vikinzi, :). I to oni koji su preziveli, tj nisu zapalili. Dakle, ono sto vidis na Islandu je toughest of toughest.

S druge strane, dovoljno su mali i nevazni, da mogu da rade sta hoce. A i ostala braca Vikinzi su tu da pomognu, kad zatreba.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 13:10 09.04.2015

Re: negativna kamata

Хммм...
Садашња економија почива на идеји непрекидног раста. А како се тај раст мери? Мери се новцем, новчаном масом, а не оним шта новац пружа. Отуда се ја сетих ананаса и PC хард дискова. Када погледате данашња кола, у некој одличној опреми ви данас већ за 10К евра можете купити нешто што смо пре 5-10 година плаћали 50% па и 100% више. Новчано та кола коштају мање, а оним што нуде вреде више. Ми тиме непрекидно изнова правимо -- рекалибрирамо -- вредност самог новца, а не обазиремо се на оно шта он пружа. Овај концепт неминовно води у проблем.
svarog svarog 13:25 09.04.2015

Re: negativna kamata

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 13:35 09.04.2015

Re: negativna kamata

Све мање и мање издвајамо за храну.
Зато ја мало кукам како новац није права мерка. И он је commodity, изгледа, подложан флуктуацијама своје вредности:



У овом трену Европа штампа као новац 5% свог БДПа. Ово је пре било готово незамисливо.
svarog svarog 13:42 09.04.2015

Re: negativna kamata

Kamo sreće da se ovaj grafik odnosi na nas. Kod nas hrana u potrošnji domaćinstva učestvuje sa 38%
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 13:44 09.04.2015

Re: negativna kamata

svarog
Kamo sreće da se ovaj grafik odnosi na nas. Kod nas hrana u potrošnji domaćinstva učestvuje sa 38%

Бојим се да смо ми постали неподбни за билу какву разумну економску компарацију у оквиру "нормалних" земаља, наше се поље компарација померило ка Азији и Африци.
princi princi 13:47 09.04.2015

Re: negativna kamata

Koliko funti ovo danas košta?

4 pinte (2.272 litra) mleka, 1 funta. Kilo putera od kikirikija (ono, najbolji, crunchy, 100% peanut) 4 funtaje i 11 penija. Puter od lesnika 14. Kilo grozdja negde oko 4 funte. 3 pomorandze, funta. Jagode, oko 10ak funti za kilo. Izbor voca, generalno, gori nego u Kanadi (barem u Loblowsu), cene otprilike iste. Madzule, dosta skuplje. Sir je definitivno jeftiniji nego u Kenjadi, rekao bih bar za nekih 20% do 30%. Meso, zavisi od kvaliteta. Jaja su OK, free range, nemaju druga (u Kenjadi i US su uglavnom caged chicken). U UK nemaju tecni jogurt sto ide na ganglije (u Kanadi imaju Liberte kefir, koji je fenomenalan). Dobar izbor hleba (neuporedivo bolji nego u BG). Mama's ajvar 4 funte, otprilike nivo cena iz etnickih radnji u Torontu, to je, koliko cujem, manje od BG cene. Nema sirace, to je malo bedak. Benzin skoro tacno duplo skuplji nego u Kanadi. Public transport vise puta. I tako...
princi princi 13:51 09.04.2015

Re: negativna kamata

Kamo sreće da se ovaj grafik odnosi na nas. Kod nas hrana u potrošnji domaćinstva učestvuje sa 38%

Zavisi i na zapadu sta jedes. Ako se hranis junk hranom, onda trosis i manje od 10% (mislim, ako se ne pitas cega ima u hamburgeru od 1$, na kome McDonald jos pravi i neki profit, good luck with it). Ali ako se pazi sta se jede, onda su % znacajno veci (po meni ne moze manje oko 30% prosecnog kucnog budzeta, ako za prosecan household income uzmemo americkih $50K, pri cemu treba imati u vidu da je USA verovatno jeftinija od ostatka sveta).
svarog svarog 13:58 09.04.2015

Re: negativna kamata

Ok ali ni u ovih naših 38% nisu kavijar i gučija pašteta
Inače preko 70 odsto prihoda prosečnog domaćinstva u Srbiji otpada na fiksne troškove stan, hrana, grejanje... Težak bedak
princi princi 14:10 09.04.2015

Re: negativna kamata

Ok ali ni u ovih naših 38% nisu kavijar i gučija pašteta

Nije ni u onih procenjenih 30%, :).
Inače preko 70 odsto prihoda prosečnog domaćinstva u Srbiji otpada na fiksne troškove stan, hrana, grejanje... Težak bedak

Evo, ovako: u UK ti je median net household income oko £26,500, ili nesto preko 2200 funti mesecno. Prosecna renta, naravno, zavisi od mesta gde zivis, ali u Londonu nije sigurno ispod 1300 funti. Council taxa ti je otprilike 100 funtaja. Prosecan commuting u Londonu je negde oko sat i po dnevno, na to ti ode oko 300 funti mesecno. Struja, gas, voda, TV taksa, to ti je jos negde oko 100 funti. Znaci, ukupno negde 1800 funti. Ostaje ti negde oko 400 funtaja ili oko 13 funti dnevno za hranu i ostale zanimacije. Pricam o medijanskom household incomeu; znaci, 50% porodica zivi ispod ovoga. Slicna stvar je i u Americi i Kenjadi (a i Australiji, :)).

Ljudi u Srbiji imaju dosta iskrivljenu sliku o tome kako se na zapadu zivi. Oni se olako identifikuju sa svojim drugarima i drugaricama, ne shvatajuci da ovi zive znacajno iznad proseka respektivnih populacija. To je onaj availability bias o kome prica Kahneman, :).
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 14:47 09.04.2015

Re: negativna kamata

svarog
Ok ali ni u ovih naših 38% nisu kavijar i gučija pašteta
Inače preko 70 odsto prihoda prosečnog domaćinstva u Srbiji otpada na fiksne troškove stan, hrana, grejanje... Težak bedak

Пусти, још је тежа криза на Западу... Пропадоше.
Мораћемо визе да им уведемо.

P.S.
Визе, изгледа, нећемо морати, ипак, да уведемо онима из Лондона, они неће да код нас беже, јер имају и по 30% већи (дакле, не UK просечни, како би неко несмотрено могао да напише) median houshold income. Ко другачије каже, тај клевеће и лаже, јер ОВДЕ ЛЕПО ПИШЕ: London had the highest household income per head, nearly 30 per cent higher than the UK average... Looking at a more local level, Inner London West had the highest disposable income, at £33,323.
princi princi 15:39 09.04.2015

Re: negativna kamata

Druga stvar je sto je ovo poredjenje para i sta mozes da kupis za njih kroz vreme budalastina (poredjenje baba i zaba ili zabava za dokone babe). Jedino sto ima smisla je praviti relativna poredjenja u odredjenom vremenskom trenutku, pa tako videti gde je, na primer, Srbija bila u odnosu na neku Poljsku, Cesku, Madjarsku, Rumuniju ili Bugarsku, pa sto ne reci, :), i Kinu neke 1989. godine, a gde je danas.

Moja teza je da smo se pod Titom, u periodu 1945.-1980. mi, Srbi, manje vise razvijali u skladu sa ostatkom sveta, po nekoj prosecnoj stopi od 2% do 3% godisnje. Posle 1980. smo imali veliki pad, a onda jedan kratkotrajni rast krajem 80-tih, u vreme opijenosti Slobcetom i vreme zavrsetka Nikole Tesle. Onda je usledio veliki glisando na dole a danas smo u odnosu na svet verovatno tamo gde smo bili 1955. ili 1956. Mi smo, na primer, sredinom 80-ih imali GDPpc koji je bio 3 ili 4 puta veci od kineskog a danas su nas oni stigli, verovatno i prestigli. Poljake, Cehe i ostale necu ni da pominjem, :).
blogovatelj blogovatelj 19:51 09.04.2015

Re: negativna kamata

Mi smo, na primer, sredinom 80-ih imali GDPpc koji je bio 3 ili 4 puta veci od kineskog a danas su nas oni stigli, verovatno i prestigli. Poljake, Cehe i ostale necu ni da pominjem, :).


1975. godine moja majka kao inženjer u Srbiji i moj ujak kao senior majstor na održavanju fabrike za proizvodnju hrane u SAD imali su istu neto platu. $1500 US mesečno.
emsiemsi emsiemsi 05:50 10.04.2015

Re: negativna kamata

princi
Pa ovi koji kupuju obveznice sa negativnom kamatnom stopom upravo i plaćaju porez. Neko je spreman da plaća Švajcarskoj ili Nemačkoj da im čuva pare. To se radi ako je alternativa da se izgubi sve ili bar veći deo glavnice

Ja to kapiram kao minimizaciju gubitka. Ako tapnes pare negde drugde, puci ces jos vise. Onda bolje daj Svabama i Svajcerima da to kontrolisano krckaju. Logika deflacije, krize, ogranicenog, negativnog rasta (:)))))))), bankari su fenomenalni sa tim svojim novogovorom) skroz drugacija od logike rasta i buma.

Тако је !
Слично (баш и не, али ајде) је са коцком.
Разговарам ономад са једним (успешним ?) коцкаром, и он ми, на једноставан и пластичан начин објашњава зашто је добар коцкар, према следећем:
"Узмем хиљаду евра и одем у касино. Тих хиљаду евра, при поласку, скинем са свога конта. Ако се вратим (и) са једним евром, ја сам на добитку. Овакав приступ ме релаксира, да могу да играм растерећено".
Наравно, предуслов за овакав приступ јесте да се има доста лове на свом конту --- а то ти који купују на овакав начин (као швајцарске обвезнице), свакако испуњавају.
emsiemsi emsiemsi 06:00 10.04.2015

Re: negativna kamata

princi
Sire gledano, izgleda da su sektori ekonomije koji donose neki rast (danas, prakticno samo appovi za iPhone) toliko danas suzeni, da ljudi masovno "placaju" da im neko cuva glavnicu. Drugim recima, kriza bogatog sveta ne da nije gotova nego je u punom swingu. Ovako, na prvu loptu, meni se cini da ekonomiju od slobodnog pada cuva, prakticno i pomalo paradoksalno, tehnoloska zaostalost. Jos uvek imas dovoljno "starih" firmi koje se baziraju na zastarelim tehnologijama i koje u veliko broju zaposljavaju tetke i strine. Kad se, medjutim, sve bude ispeglalo, sve te strine i tetke ce ostati bez posla, pa, dakle, i bez kinte da placaju svoje iPhone, patike, kredite na kucu i sl, bez onoga sto gura ekonomiju. Kad se sve bude ispeglalo prestace i potreba za real estateom u najskupljim gradovima....

Kad malo razmislis, pad izazvan peglanjem moze biti dosta drastican.

Нема говора о овоме !
Технологија (производње) ту није битна, јер је то само "појавни" део суштинске технологије (онога о чему ти наглашено пишеш када наглашаваш супремацијску комплексност друштвених релација у односу на физичко-технолошке процесе) "концентрације" капитала, тог покретача свих процеса базичног људског покретача --- похлепе !
Не сумњам да проклети, похлепни, лукави људи којима никада није довољно, неће смислити следеће (и следеће, и следеће, ...) механизме како би се постојећи систем одржавао (и непрестано мењао, остављајући све на истом).
emsiemsi emsiemsi 06:06 10.04.2015

Re: negativna kamata

svarog
Kamo sreće da se ovaj grafik odnosi na nas. Kod nas hrana u potrošnji domaćinstva učestvuje sa 38%

Па када смо велике ждероње !
Зато ће нама наша драга влада да уведе мере штедње (само да не прођемо као цигански коњ).
emsiemsi emsiemsi 06:13 10.04.2015

Re: negativna kamata

blogovatelj
Mi smo, na primer, sredinom 80-ih imali GDPpc koji je bio 3 ili 4 puta veci od kineskog a danas su nas oni stigli, verovatno i prestigli. Poljake, Cehe i ostale necu ni da pominjem, :).


1975. godine moja majka kao inženjer u Srbiji i moj ujak kao senior majstor na održavanju fabrike za proizvodnju hrane u SAD imali su istu neto platu. $1500 US mesečno.

У којој је фирми радила твоја мајка !?
Успут --- често чујем ту причу о феноменалним платама (за које се могао купити стојадин на кредит).
princi princi 09:19 10.04.2015

Re: negativna kamata

Нема говора о овоме !
Технологија (производње) ту није битна, јер је то само "појавни" део суштинске технологије (онога о чему ти наглашено пишеш када наглашаваш супремацијску комплексност друштвених релација у односу на физичко-технолошке процесе) "концентрације" капитала, тог покретача свих процеса базичног људског покретача --- похлепе !
Не сумњам да проклети, похлепни, лукави људи којима никада није довољно, неће смислити следеће (и следеће, и следеће, ...) механизме како би се постојећи систем одржавао (и непрестано мењао, остављајући све на истом).

Ne bih se slozio za kapital, :). Pohlepa, zavist, lenjost i strah, uz dovitljivost su glavni pokretaci ljudskog napretka. Sve drugo su samo sredstva, alati.
emsiemsi emsiemsi 11:21 10.04.2015

Re: negativna kamata

princi
Нема говора о овоме !
Технологија (производње) ту није битна, јер је то само "појавни" део суштинске технологије (онога о чему ти наглашено пишеш када наглашаваш супремацијску комплексност друштвених релација у односу на физичко-технолошке процесе) "концентрације" капитала, тог покретача свих процеса базичног људског покретача --- похлепе !
Не сумњам да проклети, похлепни, лукави људи којима никада није довољно, неће смислити следеће (и следеће, и следеће, ...) механизме како би се постојећи систем одржавао (и непрестано мењао, остављајући све на истом).

Ne bih se slozio za kapital, :). Pohlepa, zavist, lenjost i strah, uz dovitljivost su glavni pokretaci ljudskog napretka. Sve drugo su samo sredstva, alati.

Па да !
hajkula1 hajkula1 15:51 10.04.2015

Re: negativna kamata


princi
bankari su fenomenalni sa tim svojim novogovorom




Princi, o tome pričam. Često koriste nazive koji nemaju logike ili znače nešto sasvim suprotno.




Novkoviću, uvodni tekst je zanimljivo sklopljen
Hansel Hansel 18:49 10.04.2015

Re: negativna kamata

Само да кажем да мене, надам се – скроз неоправдано, ова негативна камата подсећа на "зајам за привредни препород Србије". Неки су и поклањали. Камата -100%. (А ионако је ваљда скоро па тако испало.)
Milan Novković Milan Novković 19:22 10.04.2015

Re: negativna kamata

Drugim recima, kriza bogatog sveta ne da nije gotova nego je u punom swingu.

Da, dosta se muče, tj saterani u ćošak intervencijama centralnih banaka, koje su "zbunjene" pošto su navikle na ciklične probleme a ovi sada nisu ciklični nego strukturalni.

Kažu da je u poslednjih 15 godina realni, prosečni, lični dohodak u US opao (nagađam da ne računaju milijardere i multimilionere).

Oni sada ljude sa jednim satom posla nedeljno računaju kao zaposlene.

Efektivna nezaposlenost im je, u stvari, preko 20%
Milan Novković Milan Novković 19:41 10.04.2015

Re: negativna kamata

Пусти, још је тежа криза на Западу... Пропадоше.

Epasad Predraže ti meni ništa ne veruješ

U US sada neke kupone za hranu dobija oko 60 miliona ljudi, ja mislim.

Naći ću ti kasnije priče šta se tamo sve dešava, oni imaju desetine miliona zaboravljenih ljudi.

Neki su počeli da prave add-hoc naselja od mobile-homes po raznim livadama zato što se često sele tražeći bilo kakav posao.

Havoc, da se izrazim na prigrevačkom srpskom, šta im je uradio liberalni kapitalizam sa outsourcingom.

Sve više ima glasova da se policija uigrava (sve su grublji i sve više ubijaju, bukvalno) bez neke opipljive odgovornosti, zbog mogućih nemira.

Nemoj Srkijima i Blogijima da veruješ, oni su ko drogirani i samo bulje u neke elektrone, šupljine i design-patterns
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:48 10.04.2015

Re: negativna kamata

Milan Novković
Epasad Predraže ti meni ništa ne veruješ

Напротив, ја теби верујем све. Само, мислим да су food stamps USA, a не Gb i EU. Ови други и даље задржавају високо подигнуту идеје социјалдемократске државе, ако би се то тако могло звати.

Друга ствар; ја поредим, рецимо, једну GB и Србију, па могу да барем наслутим колико се неки елементарни проблеми код нас и код "вас" разликују. У земљи где је страшна незапосленост, где 40% становништва прима плате са кашњењем, где социјална мрежа која би те подупрела кад си у проблему готово да не постоји, незадовољства једног социјално ниже рангираног Британца и Србина светлосним су годинама удаљени, не наликују једна другом. Мислим да се то баш не увиђа у пуном светлу: овде је, неретко, питање не шта има за ручак, него да ли ће ручка бити?

Такође, ја се пречесто смејем тим различитим перспективама: један осредњи српски бизнисмен, номинално припадник елите, тек ако успе да добаци до статуса некаквог боље плаћеног GB службеника или инжињера или доктора.

Даље: ми смо, на светском нивоу, вероватно одавно изгубили и потребу за осмочасовним радом, тако да то измишљање радних места јесте нешто што ће се тек развити. Технологија гази по радним местима средње класе, а фавбрике са по 3-5 хиљада људи данас су готово незамисливе: шта ће толики људи да раде поред развијених аутоматских машина и робота?! А тек када крене, рецимо, укидање свих возачких позиција: и кола и локомотива и авиона... а то је нешто што нас чека, за 25-30 година, кад машине преузму волан у руке, шта ћемо са свим тим људима?

Нама је вероватно потребнија социјална револуција и промена од оне тражене технолошке. Но, мислим да се она -- као еволуција -- постепено и одвија.
Hansel Hansel 22:00 10.04.2015

Re: negativna kamata

шта ћемо са свим тим људима?

Ово је крајње занимљиво: ако машине замењују људе и ако је, дакле, оно што оне произведу у најмању руку еквивалентно ономе што су људи производили, и ако су оне "јефтиније" од људи, зашто не само да се не скраћује радно време, него се продужује (онима који раде), уместо да се и рад и доходак равномерније расподеле. О чему се ту ради, по вама (свима)? Како ће своје животе осмишљавати људи који не раде, све и да им се обезбеди бар егзистенцијални мимимум? Клизимо (до суноврата) у ствари ка некој антиутопији? (ово се ја као чудим...) Или (опет) ка неком ужасно поларизованом свету (утопија за неке, антиутопија за друге)?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:15 10.04.2015

Re: negativna kamata

Hansel
... ако је, дакле, оно што оне произведу у најмању руку еквивалентно ономе што су људи производили...

Није, него је боље.
Већ данас машина је, тамо где има омогућене техничке предуслове за рад -- мапе, локаторе, оријентире, комуникацију -- бољи возач од било ког људског бића. Непогрешив.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:21 10.04.2015

Re: negativna kamata

Hansel
... зашто не само да се не скраћује радно време...

Није тачно.
Предрасуда.
Искривљен поглед из Србијице.
Вероватно има и других, не само оних из Србије, који тако мисле, наравно.
Како год -- статистика неумољиво каже супротно: време рада се скраћује.

А најмање се ради у -- Немачкој!
Шалим се.
Није, него у Холандији.
Годишње Холанђанин ради 1.380 сати, Немац 1.388.

Дакле, није ко је вредан, већ... ко је спретан?
;-)

ТАБЕЛА (НЕ)РАДА

princi princi 23:16 10.04.2015

Re: negativna kamata

Kažu da je u poslednjih 15 godina realni, prosečni, lični dohodak u US opao (nagađam da ne računaju milijardere i multimilionere).

Da, medijanska plata pala, ne poslednjih 15 godina, nego čak u odnosu na 1973. gledano u konstantnim dolarima. Jbg, to je ono o čemu piše Tyler Cowen, winner takes it all, the average is over, model. Prvi mazne 90% tržišta, drugi 7%, treći 2%, ostali ostatak. U takvom sistemu nema mesta za srednju klasu. Ista kopni.

I on još kaže tu skoro u nekom op-edu u NYT da Americi nije problem raslojavanja na siromašne i bogate nego slaba društvena mobilnost, iako meni baš i nije jasno da li dva nisu vrlo blisko povezana.

Te food stamps će verovatno dobiti neki fancy okvir i ime, ali mislim da su tu da ostanu.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 00:37 11.04.2015

Re: negativna kamata

Узгред речено, ево ОВДЕ ЈЕДНОГ УПУТНОГ ПРЕГЛЕДА стања у српској привреди по параметрима запослености, примања плата и томе релевантних података. Када крену поређења стања у неким другим земљама са српском свакодневицом, ја бих препоручио да се превентивно -- како би мање нервирало нас домороце -- прочита још једном линковани чланак, као и има на уму да према мени последњем упамћеном податку медијанска плата у Србији износи 270 евра. Чланак је мало старији, али -- ни ситуација није нова нити промењена.
emsiemsi emsiemsi 06:51 11.04.2015

Re: negativna kamata

princi

...
I on još kaže tu skoro u nekom op-edu u NYT da Americi nije problem raslojavanja na siromašne i bogate nego slaba društvena mobilnost, iako meni baš i nije jasno da li dva nisu vrlo blisko povezana.
...

Није ми јасно ово са мобилношћу (ето, и мени може да буде нешто нејасно), те бих те молио за појашњење, те твој став о поменутом !
1. Шта се подразумева под друштвеном мобилношћу (сигуран сам не пуко сељење уздуж и попреко Америке),
2. Зар, ако мобилност схватимо као покретљивост између различитих "бизниса", то није у директној супротности са квалитетом излазног "производа" нечијег рада, што би за директну последицу требало имати прираст богатства. Мислим, кретањем се врши рад трошећи кинетичку енергију која је могла боље да се искористи.
ПС. Да ли је то слично (у делу) ономе што продавци магле у Србији предлажу ... да Учитељ постане Келнер, Келнер да се преквалификује у Радиолошког техничара, Радиолошки техничар у молера итд... те, након некога времена, Јово - наново.
princi princi 06:55 11.04.2015

Re: negativna kamata

Efektivna nezaposlenost im je, u stvari, preko 20%

Ruku na srce, nije ni u UK ni Kanadi ništa bolje. Kad uzmeš u obzir sve neefikasnosti, neproduktivno vreme, ja mislim da bi u ovom trenutku mogao da povećaš nezaposlenost 30% i da to ne bi imalo nikakvog uticaja na rad firmi i korporacija (druga je stvar što bi ekonomija struggleovala kad tih 30% ne bi imalo da kupi kafu, sendvič, bananu ili krofnu sa double double u Kanadi). Baš tu nedavno u Economistu čitam da bi Francuzi mogli ceo jedan dan da ne rade, i opet bi imali veću produktivnost od Engleza. U Kanadi je još gore.
cassiopeia cassiopeia 08:14 11.04.2015

Re: negativna kamata

Није, него у Холандији.
Годишње Холанђанин ради 1.380 сати


Veliki broj žena radi 4 dana u nedelji, neke 5 dana ali pola radnog vremena. I sve veći broj muškaraca koristi tu pogodnost. Skupi vrtići, moji prijatelji koji zarađuju daleko više od holandskog proseka ipak koriste tu mogućnost. Muž radi od pon-čet, žena od uto-pet, tako je klinac ponedeljak i petak kod kuće, ide u vrtić samo tri dana. Njima je glavna motivacija bila da više vremena provode sa klincem dok je mali. U Holandiju se kreće u školu sa 5 godina.

Još jedan detalj. Gledam gradilište ovde kod mene na Crvenom Krstu, evo i sad rade. Nema šanse da ćeš tamo na važan praznik videti tako nešto. Imala sam prilike da u dužem vremenskom periodu posmatram kad popravljaju ulicu u Holandiji. U 9 ujutro se skidaju zaštitne folije i kreće sa radom. U 5 popodne se navlači folija, rasklanjaju mašine i ide kući. Nema šanse da bi ostali duže, a leti je tamo dan do 22h.
Milan Novković Milan Novković 08:43 11.04.2015

Re: negativna kamata

Дакле, није ко је вредан, већ... ко је спретан?
;-)

ТАБЕЛА (НЕ)РАДА

Gledam, Čileanci, Grci i Meksikanci ga baš rokaju

Što se tiče te spretnosti - ona je velikim delom kolektivna, a državni vrh, da je za nijansu spretniji, bi mogao preko noći da preokrene trend, ili ga usmeri na brži rast.

Primer, ja sam ubeđen da je dinar tamo prejak. I to je narodu relativno lako "prodati". Čitam jednu vest gde neki ljudi tamo gaje krompir na veliko i njima su troškovi proizvodnje i do nekoliko puta veći od prodajne cene nekog uvoznog krompira.

Teško da se može biti toliko proizvodno neefikasan, u državi sa toliko obradive zemlje i jeftine radne snage, pa na krompiru, pa da proizvođač mora ovako da "izvisi", na kraju će da bace taj krompir, kažu, a neki ni ne izvade iz zemlje.

Prejak kurs dinara ima još jednu destruktivnu osobinu, u sredini gde je iole moguće kupiti devize za dinare, a razna oligarhija i monopolisti to mogu, pošto oni onda lakše uvoze stvari, koje plaćaju devizama, a prodaju u dinarima, a sve na radost lošijeg trgovinskog bilansa nego što bi mogao da bude, iako ja ne znam kakav je. I ta jedna, tj dve destruktivne osobine su:

- Pomaganje oligarhiji i monopolistima, a uvoznicima, da više zarađuju sa manje rada.

- "Pomaganje" (potencijalnim) proizvođačima da budu manje konkurentni u inostranstvu, pošto su i na domaćem tržištu već manje konkurentni zbog uvoza.

Ali ako "crème de la crème" srpske političke i ekonomske scene već radi 3,000 sati mesečno na medijskim kampanjama kako, jadni, da skuckaju vreme i za monetarne, fiskalne, kursne, subvencionističke i ostale politike - prosto se nema vremena, a i ako ih je već sramota koliko Srbiji dobro ide nije pristojno da joj ide još bolje.

Ja donekle optužujem i proto-elitu koja je dozvolila da, najčešće ne znajući ni sama, bude paravan iza koga se zlikovci skrivaju, tako što je "kupila" tu priču da običan narod neće da radi, u proseku.
Milan Novković Milan Novković 09:14 11.04.2015

Re: negativna kamata

emsiemsi
princi

...
I on još kaže tu skoro u nekom op-edu u NYT da Americi nije problem raslojavanja na siromašne i bogate nego slaba društvena mobilnost, iako meni baš i nije jasno da li dva nisu vrlo blisko povezana.
...

Није ми јасно ово са мобилношћу (ето, и мени може да буде нешто нејасно), те бих те молио за појашњење, те твој став о поменутом !
1. Шта се подразумева под друштвеном мобилношћу (сигуран сам не пуко сељење уздуж и попреко Америке),
2. Зар, ако мобилност схватимо као покретљивост између различитих "бизниса", то није у директној супротности са квалитетом излазног "производа" нечијег рада, што би за директну последицу требало имати прираст богатства. Мислим, кретањем се врши рад трошећи кинетичку енергију која је могла боље да се искористи.
ПС. Да ли је то слично (у делу) ономе што продавци магле у Србији предлажу ... да Учитељ постане Келнер, Келнер да се преквалификује у Радиолошког техничара, Радиолошки техничар у молера итд... те, након некога времена, Јово - наново.

Ukratko i uprošćeno, mešavina horizontalne i vertikalne mobilnosti doprinosi dinamičnijoj ekonomiji. Dinamičnijoj na više načina gde su interesantni:

- Brza reakcija, u horizontalnom smislu, na promene u ponudi i potražnji. I ovde se radi i o "seljenju", koje je sporija varijanta, ili putovanju, brža. Zamissli da u Novom Sadu odjednom ima više posla u pisanju softvera, a manje u mašinskom inženjeringu, a u Beogradu obrnuto. Pola sata putovanja od Bgd do NS rešava taj problem.

- U vertikalnoj mobilnosi se priča o menjanju posla, gde se pod mobilnošću najčešće priča, i sad ovo najčešće u popuarnom US kontekstu poslednjih decenija, o mobilnosti "na gore, uvis" (upward mobility) gde su mnogi poslovi iz raznih horizontalnih ravni outsourced, izvezeni u regione sa jefinijom infrastruktrom i radnom klasom.

Problem nastaje pošto pametna i vredna osoba može lako da napravi jedan vertikalni korak u prekvalifikacije, ili dva, ali ako je previše poslova izvezeno za ozbiljniju prekvalifikaciju su potrebni vreme i novac, što vipe nije tako lako uraditi jednom kako nam roditelji više ne pomažu. Primer - pametan automehaničar može da bude i dovoljno pametan i dovoljno vredan da završi mašinski fakultet, ako je to jedina vertikalna opcija na raspolaganju, samo za to treba vremena i novca.

Pa tako US automehaničar, kako su kola zbog automatizacije prestala češće da se kvare, ne može više da ode u fabriku gde se sastavljaju kompjuteri, pošto su ti poslovi izvezeni, niti gde se sastavljaju veće mašine, i to je izvezeno, čak ni u industriju gde se dizajniraju neke mašine, i to je izvezeno - prosto je previše toga izvezeno.

I onda tu država falšira na razne načine - recimo od Bgd do NS treba 90 minuta ili više, za mnoge poslove treba formalno obrazovanje bez obzira na pamet i znanje pojedinaca itd.

Primer, meni su u UK u 28 godina samo jednom tražili da vide diplomu, te prve godine kada su mi tražili radnu dozvolu.

A evo sada je jedan naš zaposleni prešao iz Bgd u London i za njegovu radnu dozolu nije bila potrebna diploma, niti smo je mi tražili prvi put kad se zaposlio kod nas u Bgd).

I takvih sitnica ima puno, sve to utiče na mobilnost, neko u Bgd doktorira preko noći na privatnim univerzitetima, a neko može da bude najpametniji i najobrazovaniji na svetu, ali bez diplome kaska u nekom mestu.
princi princi 09:33 11.04.2015

Re: negativna kamata

Da, ta opsednutost brojem radnih sati, vremenom provedenim na poslu je vrlo interesantna. Tipične "liberalne", mnogo više "free trade" leaning (makar je takva njihova percepcija), da tako kažem "preduzetničke" zemlje kao što su USA i UK su zapravo vrlo opsednute brojem radnih sati, postizanjem što viee zaposlenosti, itd itd. U isto vreme, mnogo državnije i planski orijentisane zemlje, poput Francuske, Nemačke i skandinavskih zemalja pokazuju mnogo veću efikasnost i produktivnost (tj za manje radnog vremena ostvare mnogo veću dodatnu vrednost).

A očekivao bi čovek, bar na prvi pogled, da je suprotno...
princi princi 09:45 11.04.2015

Re: negativna kamata

Није ми јасно ово са мобилношћу

Upravo to što si pomenuo: da se omogući lakše prebacivanje između klasa. U Americi i drugim anglosaksonskim društvima je vrlo slaba ta vertikalna mobilnost: bogati ostaju bogati, siromašni ostaju siromašni. Kad si bogat, lakše ti je da ideš na dobre škole, upoznaš druge bogate i moćne ljude i odatle lakše da dobiješ dobro plaćene poslone. Lakše ti je da dobiješ povoljan kredit, kupiš veliku lepu kuću, kupuješ svake druge godine sve lepša i veća kola, nađeš bogatu ženu, napraviš i izrađaš bogatu decu, odeš u bogatu vilu u Majamiju, i odatle odeš na bogato groblje. Onda za tvoju decu isto važi. Za siromašne važi obratno.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:02 11.04.2015

Re: negativna kamata

Milan Novković
Primer, ja sam ubeđen da je dinar tamo prejak.

Ух.
И шта хоћеш тиме да кажеш -- да нам је и ових медијанских 270 € плате превелико, да ни толико не треба да примамо?!

Прво, потпуно, у целој производњи хране, пренебрегаваш два фактора: ефикасности наше производње и EU субвенција. Најпре, смешно је да ми на 7.000.000 становника имамо регистрованих 700.000 пољопривредних газдинстава, с просечном вредношћу газдинства од 6.000 € -- што је 5 пута мање него у EU, и с просечном величином од 3 хектара, док је она у EU 20 пута већа, и док у њој, рецимо, један немачки пољопривредник храни 152 суграђанина а Србин 18. Овакви подаци показује космичку неефикасност српске пољопривредне проиозводње.

Други део разлога за неконкурентност наше пољопривреде јесте политика пољопривредних субвенција у EU. Чак и тамо где достигнемо EU ефикасност у производњи, нас дочекају субвенције као фаворизатор EU производа. Одакле оне? Па субвенције су EU трик игра, којом се одржава упосленост њиховог становништва. Сваки становник EU одваја 10 € месечно на име субвенција пољопривреди. На тај начин, највећим делом паре остварене опорезивањем из сектора услуга (овај сектор убедљиво највише доприноси EU БДПу) -- дакле остварене из неизвозивог рада -- кроз субвенционисану цену EU хране одлазе у свет. И са таквом "нелојалном" конкуренцијом мало ко може да се носи, осим онај који то исто ради -- субвенционише. :)

Зато, рецимо, трка код нас у производњи јабука, јер нам је главно тржиште Русија, где на наше јабуке нема царине, а на EU јабуке има, па на тај начин стижемо да будемо конкуретни.

Друга ствар: наша новчана маса и БДП арбитарно су одређени 1995. Аврамовом реформом динара и увођењен његовог новог односа према EU валутама (слично као она акција Анте Марковића), и обоје су, већ тада, може бити били 10-15% потцењени. Ми од тада 'рамљемо, верују неки. Да има нешто у овоме, говори наш PPP GDP, који значајно боље стоји од номиналног. З-н-а-ч-а-ј-н-о.

А ти мислиш да су нама плате превисоке? И да би њиховим смањењем, које би уследило додатним слабљењем динара, подстакли извоз у производњи, која појачаним радом, због тог могућних извоза, не може да генерише додатне паре да покрије мањак који ће се појавити у непроизводном сектору због још већег слабљења динара?

Хајде, да подсетим да:
1) Građani Srbije najsiromašniji su narod u Evropi
2) Prosečna zarada u Srbiji u februaru je bila 42.749 dinara (350 €)

Дакле, ти си убеђен да је динар прејак, а ја да није.

P.S.
Шта је то сектор услуга?. Да бих ово јасније приказао, мало ћу да карикирам: сектор услуга су фризери, маникири, педикири, масажери, персонални аистенти, учитељи плеса и певања, психоаналитичари, проститутке... И тако онда, испада да кроз политику субвенција хране, у коју се преливају паре из пореза на сектор услуга, извозиш и наплаћујеш властити комфор. (Наравно, ово све је могуће најпре код оног који је емитер глобалног новца. Могу и ови други, али њима је мало теже...)
Hansel Hansel 14:20 11.04.2015

Re: negativna kamata

Predrag Brajovic
Hansel
... ако је, дакле, оно што оне произведу у најмању руку еквивалентно ономе што су људи производили...

Није, него је боље.

Можда ниси приметио, написао сам био: "у најмању руку". Али, питај оне који имају искуства с готовим корама за питу, да ти упореде квалитет ручно развлачених и машински произведених... А да не причамо о другим врстама хране.

А ови аутоматски возачи (мала дигресија)... па, само нека улети нека јача протуберанца, неки хакер или шта већ, све то пада. Није мудро ослањати се само на аутоматику, тј. компјутере. Ено, пре неки дан, француска ТВ станица онеспособљена на колико својих канала...

Predrag Brajovic
Hansel
... зашто не само да се не скраћује радно време...

Није тачно.
Предрасуда.
Искривљен поглед из Србијице.
Вероватно има и других, не само оних из Србије, који тако мисле, наравно.

Па, није се мени "јавило" па сам то лупио тек тако, или генерализовао српску стварност. Просто, слушао сам пријатеље који раде у САД, који говоре и о сопственом искуству и о ономе што виде око себе. Па и колико се ради на црно и како се трчи с једног на други посао... па још и нелегални имигранти који раде од јутра до сутра... да ли је то ушло у ону статистику? А тамо се каже и ово:
The data are intended for comparisons of trends over time; they are unsuitable for comparisons of the level of average annual hours of work for a given year, because of differences in their sources. Part-time workers are covered as well as full-time workers.

па ти реци, када ово прочиташ, да ли заиста можемо поуздано да поредимо просечан број радних сати по земљама (на основу те табеле).
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 14:47 11.04.2015

Re: negativna kamata

Sve je u redu, Hansele, od tebe se ne očekuje da drugačije razmišljaš ili nastupaš, tebe ni silazak Isusa Hristosa ne bi ubedio, a kamoli par stotina stranica statističkih podataka na osnovu kojih je zvanična EU agencija izračunala godišnje proseke radnih sati. I nije mi jasno što mi spominješ USA kad ja, jasno, govorim o EU, gde u jednoj Nemačkoj ili Francuskoj prosečna radna nedelja traje malo više nego 35 sati?

Dakle, sve je danas upitno, pod onim maestralnim ALI, kad se čovek potrudi
Milan Novković Milan Novković 16:16 11.04.2015

Re: negativna kamata

И шта хоћеш тиме да кажеш -- да нам је и ових медијанских 270 € плате превелико, да ни толико не треба да примамо?!

Ne, naravno, samo ljudi ne primaju platu u Evrima i ti što primaju prosek +/- par standardnih devijacija ne putuju nešto mnogo u inostranstvo niti kupuju stranu robu ako imaju domaću jeftiniju.

Tj Evro ekvivalent u situaciji gde su država i narod siromašni nije toliko bitan.

Bitan je rast proizvodnje, pa potrošnje, pa sve bolji platni bilans sa inostranstvom, pa sve veći rast GDP-ja i sve bolji odnos GDP-ja prema dugu.
Овакви подаци показује космичку неефикасност српске пољопривредне проиозводње.

Ni ja nisam mislio na neku kosmičku efikasnost, samo, iako ja malo znam, proizvodnja krompira nije toliko osetljiv proces da bi uvozni krompir, neki i iz Nemačke, trebao ovih godina da bude jeftiniji od srpskog. Teško da su rad i organizacija proizvođača najveći problemi ovde.

A što se tiče subvencija nije mi jasno kako je davanje novca za uvoz efikasnija ekonomija na državnom nivou nego davanje subvencija domaćim poljoprivrednicima.

Mnoge zemlje se pobiše od bitke da na kovertibilnom tržišti spuste vrednost domaće valute da bi bili konkurentniji u svetu
Шта је то сектор услуга?. Да бих ово јасније приказао, мало ћу да карикирам: сектор услуга су фризери, маникири, педикири, масажери, персонални аистенти, учитељи плеса и певања, психоаналитичари, проститутке... И тако онда, испада да кроз политику субвенција хране, у коју се преливају паре из пореза на сектор услуга, извозиш и наплаћујеш властити комфор.

Uh, pa ti nisi malo karikirao nego nedopustivo mnogo

- Ako ti seljak sedi i ne radi, a vredan je nego mu se ne isplati pošto su troškovi preblizu prodajnoj cni, ili čak veći pa ne može da pravi gubitke, tebi društvo ne pravi "product", GDP ne raste zbog tih ljudi, ne pravi vrednost.

- A ako je napravi teško da će previše od zarađenog otići na prostitutke, manikiranje i slično, nego će otići prvo na odećum obuću, grejanje, bolju hranu koju poljoprivrednik ne proizvodi itd.

- A ako se nešto i potroši na ova uslužna zanimanja što si ti naveo ljudi koji nude te usluge će onda deo zarađenog potrošiti na proizvode materijale, zavese, cigle, cement itd.

Prosto nema alternative povećavanju proizvodnje i potrošnje, gde se onda trudi da se što više izveze a što manje uveze nego pravi u Srbiji.

Pa su neke uslužne delatnosti od velikog društvenog, strategijskog značaja, školstvo, turizam, ....
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:41 11.04.2015

Re: negativna kamata

Milan Novković
Prosto nema alternative povećavanju proizvodnje i potrošnje, gde se onda trudi da se što više izveze a što manje uveze nego pravi u Srbiji.

Naravno da nema.
Ali se to neće postići dodatnim snižavanjem platežne moći srpskih građana i radnika. Mi smo odavno evropski "crnci", jeftina radna snaga, i učešće izdataka za nju u konačnom izvoznom proizvodu verovatno je na evropskom minimumu.

Srbija, inače, ima evropske cene kola, hrane, frižidera i ostalog -- a potcenjene cene baš usluga i uslužnih delatnosti. (Svi "gastosi", recimo, ovde opravljaju zube. :) Otuda je važno kolika je plata u evrima. A troškovi proizvodnje -- mašine, repromaterijal i sl. -- takođe su sasvim evropske, ovde ne može da se jeftinije kupi bilo šta za proizvodnju, osim rada. Veš mašina i ovde i u Italiji ili Nemačkoj koštaju isto.

Ideja snižavanja kursa istovetna je, po filozofiji, kao ideja subvencionisanja stranaca. Osim što će ona nemilosrdno da se odrazi na celu populaciju, јеr je prikriveno dodatno oporezivanje svih građana,
princi princi 16:45 11.04.2015

Re: negativna kamata

Pa tako US automehaničar, kako su kola zbog automatizacije prestala češće da se kvare, ne može više da ode u fabriku gde se sastavljaju kompjuteri, pošto su ti poslovi izvezeni, niti gde se sastavljaju veće mašine, i to je izvezeno, čak ni u industriju gde se dizajniraju neke mašine, i to je izvezeno - prosto je previše toga izvezeno.

Jbg, ali ima i ona priča da je ostatku sveta baš zato bolje što je Amerima lošije. Naime, razvoj usluge, softvera ili tehnologije zahteva oštru, kompetitivnu atmosferu koja nemolosrdno razdvaja društvo na bogate i siromašne, i kad ta nova stvar dođe do nekog stepena razvoja, onda je preuzme ostatak sveta. Gledam ovih dana Whole Foods u Londonu: prepun Španaca, Italijana, Nemaca, svi se sjatili, bogati, mladi, siromašni studenti, imućne babe, kupuju kao da je gladna godina i kao da se deli za dž. Jbg, brand, image. A u US ti je to glavna linija razdvajanja, statusni simbol.
Hansel Hansel 17:20 11.04.2015

Re: negativna kamata

Predrag Brajovic
Sve je u redu, Hansele, od tebe se ne očekuje da drugačije razmišljaš ili nastupaš, tebe ni silazak Isusa Hristosa ne bi ubedio, a kamoli par stotina stranica statističkih podataka na osnovu kojih je zvanična EU agencija izračunala godišnje proseke radnih sati.

Па, и од тебе се очекује да не признаш своју грешку.
I nije mi jasno što mi spominješ USA kad ja, jasno, govorim o EU, gde u jednoj Nemačkoj ili Francuskoj prosečna radna nedelja traje malo više nego 35 sati?

А откуд теби идеја да ми одговараш само о ЕУ а не и о САД, када сам ја у првом свом коментару говорио о глобалним тенденцијама (што ен значи да и ја нисам погрешио)? Тј. то је био одговор на крај твог поста:
Predrag Brajovic
Milan Novković
Epasad Predraže ti meni ništa ne veruješ

Даље: ми смо, на светском нивоу, вероватно одавно изгубили и потребу за осмочасовним радом, тако да то измишљање радних места јесте нешто што ће се тек развити. Технологија гази по радним местима средње класе, а фавбрике са по 3-5 хиљада људи данас су готово незамисливе: шта ће толики људи да раде поред развијених аутоматских машина и робота?! А тек када крене, рецимо, укидање свих возачких позиција: и кола и локомотива и авиона... а то је нешто што нас чека, за 25-30 година, кад машине преузму волан у руке, шта ћемо са свим тим људима?

И, коначно, у табели коју си дао, не помињу се само земље ЕУ, него и Јапан, и Аустралија, и Кореја, и САД...
Dakle, sve je danas upitno, pod onim maestralnim ALI, kad se čovek potrudi

Не мора уопште да се труди (кад ти пишеш *).
____
* ово је, наравно, само зезање, нисам ја тип који се тако односи према људима, без обзира шта мислио
Milan Novković Milan Novković 17:22 11.04.2015

Re: negativna kamata

Ali se to neće postići dodatnim snižavanjem platežne moći srpskih građana i radnika.

Često će se baš to postići, na srednji ili duži rok, a platežna moć građana se uglavnom snižava samo kada je u pitanju plaćanje stvari i usluga iz uvoza.

Tek privatnu potrošnju ne bi trebalo subvencionisati čak ni kada se kupuju stvari napravljene u zemlji, osim ako se ne radi o strategijski vanim stvarima, udžbenicima, kompjuterima itd. Kada se subvencioniše privatna kupovina uvoznog pravi se dupla šteta:

- Ostaje ti manje novca da subvencionišeš domaću proizvodnju pa tako podržavaš rast

- Podržavaš rast konkurencije
Ideja snižavanja kursa istovetna je, po filozofiji, kao ideja subvencionisanja stranaca. Osim što će ona nemilosrdno da se odrazi na celu populaciju.

Daleko od toga, baš naprotiv (postoje granice, naravno).

Ako UK turist nema novca da skokne do Beograda za produženi vikend, pošto je preskup, on će da skokne do Praga.

A zamisli misaoni eksperiment gde je i Prag imao dinar za valutu, 100 dinara za Evro pa devalvirao na 200 dinara za Evro.

I zamisli da je kilogram krompira 20 dinara.

I dok frižider iz inostranstva jeste problem, ipak ga kupuješ samo jednom u 10 godina, dok krompir jedeš svako malo.

I sada na svaki Evro što ti Uk turist ostavi u Srbiji, pa možeš da kupiš 5 Kg krompira, 3 ih se ostavi u Češkoj i oni mogu da kupe 30 Kg, 6 puta više.

Njihova aggregatna kupovna moć uopšte nij eopala, nego je porasla.

20% niži dinar može da znači da ćeš imati 30% veći promet u restoranu zbog više turista, i dok su ti sirovine uglavnom domaće i cene im se nisu promenile ti si na dobitku.
Milan Novković Milan Novković 17:33 11.04.2015

Re: negativna kamata

princi
Pa tako US automehaničar, kako su kola zbog automatizacije prestala češće da se kvare, ne može više da ode u fabriku gde se sastavljaju kompjuteri, pošto su ti poslovi izvezeni, niti gde se sastavljaju veće mašine, i to je izvezeno, čak ni u industriju gde se dizajniraju neke mašine, i to je izvezeno - prosto je previše toga izvezeno.

Jbg, ali ima i ona priča da je ostatku sveta baš zato bolje što je Amerima lošije. Naime, razvoj usluge, softvera ili tehnologije zahteva oštru, kompetitivnu atmosferu koja nemolosrdno razdvaja društvo na bogate i siromašne, i kad ta nova stvar dođe do nekog stepena razvoja, onda je preuzme ostatak sveta. Gledam ovih dana Whole Foods u Londonu: prepun Španaca, Italijana, Nemaca, svi se sjatili, bogati, mladi, siromašni studenti, imućne babe, kupuju kao da je gladna godina i kao da se deli za dž. Jbg, brand, image. A u US ti je to glavna linija razdvajanja, statusni simbol.

Idealan svet bi mogao da bude čak prostiji "projekat" nego ovaj ovakav - gde mi, "prosto", umemo i hoćemo da radimo i kad nešto uradimo, kreiramo vrednost, dobijemo protivrednost za to. Prost fer play.

I onda to ljudi zakomplikuju. Umesto da imamo gold standard, pa neku svetsku valutu nakačenu na to, recimo IMF SDRs, pa da imamo i disciplinu, mi počinjemo da komplikujemo.

A to ko šta radi ne bi uopšte trebao da bude neki problem, ako za svoj rad dobijemo novac mi ćemo ga potrošiti na nešto što je neko drugi uradio - ako meni ne treba storage space za naftu ti možeš da mi dizajniraš bazen, pa tako radiš i zaradiš, a ako tebi ne treba risk management za finansijski portfolio ja ću da ti isprogramiram automatsko spoštanje piva i lubenica u bunar da se hlade dok ti čitaš knjigu u ladovini (Pajić pravi hardware za ovo umesto za drones

Sve se, u stvari, svodi na rad, kreiranje vrednosti, pa likvidnost koju donose novac i informacije.

Ps: A ovi što su u poslu hrane i pića, Brajović Inc., njima je najlakše, pošto smo svi navalili da jedemo i pijemo
princi princi 17:34 11.04.2015

Re: negativna kamata

20% niži dinar može da znači da ćeš imati 30% veći promet u restoranu zbog više turista, i dok su ti sirovine uglavnom domaće i cene im se nisu promenile ti si na dobitku.


Ma jok, gde domaće. To je sve uvezeno, to što imaš po bg restoranima je italijanska kafa, belgijska i holandska piva, američki i škotski viski. Ničeg srpskog nema tu.
princi princi 17:36 11.04.2015

Re: negativna kamata

Pajić pravi hardware za ovo umesto za drones

Može šta hoće samo nemoj da mu daš da radi konačne elemente. Transfer blama dobijem svaki put kad pomene Ansys i LS Dynu, crvenim umesto čoveka.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:48 11.04.2015

Re: negativna kamata

Zaista ne verujem da će u Srbiji u skorije vreme uzgajaju masline, pa da nema njihovog uvoza. To mi deluje malo verovatno, ma šta neki pričali ;-)

Nisu problem masline i kafa, ako oni postanu domaći proizvodi biće to najava kraha sveta, problem su danska govedina ili holandska prasetina, proizvodi subvencionisani veštačkom preraspodelom troškova. Ovi proizvodi su subvencijama favorizovani na svetskom tržištu, a mi to našim proizvodima ne možemo da pružimo.

Beograd je već jedna od najjeftinijih destinacija u Evropi. Smešno je gledati ovde, recimo, Šveđane kojih desetak sednu da piju i jedu i svi zajedno ne mogu da potroše 200 evra.

Srpska industrija zabave i ugostiteljstva jedna je od prvih pet u Evropi, uzmiče jedino u gastronomiji. Žao mi je što se to više ne koristi.

Srbija nema svoju monetarnu i fiskalnu autonomiju, ma šta se pričalo. I ne može da se skloni sa putanje tog finansijskog buldožera koji je uteruje te u zacrtane putanje proizvodnje.
princi princi 19:12 11.04.2015

Re: negativna kamata

Ljudi u Srbiji čini se, ovako spolja gledano, još uvek žive u titovskim deluzijama, ne razumevajući ni sebe ni svet oko sebe. Mada, što jest jest, nije da ne vole da se izraze...
blogovatelj blogovatelj 21:26 11.04.2015

Re: negativna kamata

Није мудро ослањати се само на аутоматику


Jel? Nego na ljudski faktor? On nikad ne zakaže?
emsiemsi emsiemsi 07:01 12.04.2015

Re: negativna kamata

Milan Novković

...
Pajić pravi hardware za ovo umesto za drones
...

Пајићев ниво је печење цигле !
Hansel Hansel 21:46 13.04.2015

Re: negativna kamata

blogovatelj
Није мудро ослањати се само на аутоматику

Jel? Nego na ljudski faktor? On nikad ne zakaže?

Написах: само. Наравно да се нећеш ослањати само на људски фактор ако имаш и добру аутоматику ако нешто крене по злу. Није лоше ни да можеш да је лако искључиш и преузмеш контролу. А пре тога да будеш оспособљен за тако нешто.
blogovatelj blogovatelj 11:52 14.04.2015

Re: negativna kamata

Није лоше ни да можеш да је лако искључиш и преузмеш контролу


Pobogu, svaka automatika, pa i ona najgora, podrazumeva da covek moze da iskljuci masinu.
jinks jinks 12:02 09.04.2015

...

koji su već neko vreme uspevali da plasiraju obveznice sa negativnom kamatom, al na kraći rok, da bi ovih dana Švajcarska uspela da izda i proda obveznice sa negativnom kamatom na 10 godina


Interesantno da se neko setio i ove mogućnosti ... mada izgleda da ona postoji i duže nego što bi se dalo očekivati (doduše u drugačijoj varijanti u odnosu na prethodno navedenu).

Naime bila je skoro emisija o tome kako funkcionišu centralne banke (u ovom slučaju radilo se o FED-u), gde su kao njihove osnovne poluge delovanja predstavljeni štampanje novca i određivanje kamatne stope po kojoj se taj novac plasira.

I sve to u cilju kontrolisanja nivoa inflacije i sprečavanja deflacije ... gde recesija (kao ultimativno neželjena pojava od strane centralne banke) nastaje kada kamatne stope centralne banke padnu približno 0, odnosno, kada padne tražnja za novcem i robom, t'jest kada se razmaše deflacija.

Zašto sve to pominjem ... zašto bi se, po nekima, centralna banka zaustavljala na nultoj kamatnoj stopi kao krajnjoj granici u svom arsenalu oruđa u cilju oživljavanja privredne i ekonomske aktivnosti :) Odnosno, zašto ne bi radila i sa negativnom kamatnom stopom, koliko god to zvučalo nelogično. Što kažu da i sam FED u suštini i radi u određenim situacijama, na indirektan način.
Milan Novković Milan Novković 19:28 10.04.2015

Re: ...

na indirektan način

Kad god ti je, uzmimo keš kao depozit u banci kao najprostiji primer, kamata manja od inflacije efektivna "kamata" ti je negativna.

Pade mi na pamet još jedna imaginarna osa - recimo u siromašnim zemljama, siromašni ljudi sve više podržavaju desničare, konzervativce.
jinks jinks 22:26 10.04.2015

Re: ...

Pade mi na pamet još jedna imaginarna osa - recimo u siromašnim zemljama, siromašni ljudi sve više podržavaju desničare, konzervativce.

U vezi sa imaginarnim osama i novom desnicom ... na primer, onom neoliberalnom (a eto usput još jedne imaginarne ... po imenu liberali a ustvari ekstremni desničari) ... kada govore da je moguće sprovoditi neoliberalne mere zajedno sa socijalnom brigom i solidarnošću sa less privileged slojevima društva.

Mislim, takve priče nisu zaobišle ni ove prostore.
svarog svarog 12:47 09.04.2015

u rikverc

Zato što je dug postao commodity pa se sa njim trguje (kad naš penzioni fond kupi slaninu na čikaškoj commodities berzi naravno da to nije urađeno da bi mi to jeli nego da se posle proda po višoj ceni).


Meni je zanimljivije (i mislim opasnije) što su commodities (koji bi bio adekvatan prevod na srpski?) postale finansijski proizvodi. Pa se brokeri i portfolio menadžeri gađaju nekim papirima iza kojih stoje pšenica, soja, kakao, bakar, nafta... dok sav taj mambo-džambo utiče na realnu proizvodnju preko nestabilnih cena. A pošto je ta proizvodnja sirovina uglavnom u siromašnim zemljama koje zavise uglavnom od te jedne sirovine/kulture, razvaljuju čitave države
dolazel dolazel 00:26 10.04.2015

Re: u rikverc

A pošto je ta proizvodnja sirovina uglavnom u siromašnim zemljama koje zavise uglavnom od te jedne sirovine/kulture, razvaljuju čitave države


Hahhah...neki dokaz ili samo tvoje razmisljanje?
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:22 09.04.2015

Neke stvari

su sa imaginarne skočile na realnu osu: moj lokalni scubadiving shop od danas organizuje ronilačke ture na Kubu.

Izeš mi sve ako se uskoro ne ostvari viševekovni san ordinarnog kubanskog pučanstva da im se država prisajedini sa saveznom državom Floridom. Da ljudi ne moraju više da plutaju na burićima dok ih jure bele ajkule, preko to malo mora, u mrski kapitalizam. A i da Gvantanamo konačno potpadne pod lokalnu jurisdikciju, da nas ceo svet ne proziva zbog te sramote.
blogovatelj blogovatelj 00:10 10.04.2015

Re: Neke stvari

su sa imaginarne skočile na realnu osu: moj lokalni scubadiving shop od danas organizuje ronilačke ture na Kubu.




Stizete na nivo Kanade. Polako ali sigurno.
dolazel dolazel 00:23 10.04.2015

Nisi u pravu

Sa slaninom (pork belly) se odavno ne trguje jer je trziste postalo nelikvidno tj jako malo zainteresovanih za prodaju-kupovinu. Tako da cuvena scena iz filma "Trading Places" gde "pork bellies are going down" ostaje samo u secanju...Kao i Chicago trading pits na CME berzi sto maltene vise ne postoji...sve je preslo na elektronsko trgovanje...
Izvinjavam se na trolu ali probudio si lepe uspomene:)
princi princi 19:37 11.04.2015

Na stranu priče o ekonomiji

princi princi 20:09 11.04.2015

Re: Na stranu priče o ekonomiji

I još jedan fantastičan.
princi princi 07:14 12.04.2015

It is official now

Lutanje internetom stvara iluziju znanja. Što je interesantno i smešno, izgleda da sam čin traganja za informacijom stvara iluziju znanja, pa tako ljudi počinju sebe smatrati ekspertima čak i u onome što nema nikakve veze sa njihovim interesovanjem ili obrazovanjem, :).

Ne znam da li važi i za porno sajtove, tj da li redovni posetioci porno sajtova sebe smatraju ekspertima za ekonomiju ili raketne motore.
emsiemsi emsiemsi 08:36 12.04.2015

Re: It is official now

princi
Lutanje internetom stvara iluziju znanja. Što je interesantno i smešno, izgleda da sam čin traganja za informacijom stvara iluziju znanja, pa tako ljudi počinju sebe smatrati ekspertima čak i u onome što nema nikakve veze sa njihovim interesovanjem ili obrazovanjem, :).

Ne znam da li važi i za porno sajtove, tj da li redovni posetioci porno sajtova sebe smatraju ekspertima za ekonomiju ili raketne motore.

Не би требало бити овако ригорозан !
Природно је (код већине људи) да лакше и опуштеније дискутују о стварима о којима мање знају.
Знање спутава !
Milan Novković Milan Novković 09:18 12.04.2015

Re: It is official now

princi
Lutanje internetom stvara iluziju znanja. Što je interesantno i smešno, izgleda da sam čin traganja za informacijom stvara iluziju znanja, pa tako ljudi počinju sebe smatrati ekspertima čak i u onome što nema nikakve veze sa njihovim interesovanjem ili obrazovanjem, :).

Ne znam da li važi i za porno sajtove, tj da li redovni posetioci porno sajtova sebe smatraju ekspertima za ekonomiju ili raketne motore.

Apa, nemojtako

Jel znaš da je multidisciplinarnost vrlo moćna stvar - ono što je prosta svakodnevnica i svi profesionalci u jednoj oblasti znaju može u drugoj oblasti da bude moćan alat.

Ja se sećam kako je nama u elektronici kao klincima koji počinju da eksperimentišu pojačalo uvek prvo oscilovalo, a oscilaor pojačavao - zbog nedostatka iole dubljeg znanja, naravno, ali kao takvi klinci mi smo još rano "osetili" povratnu spregu i fazno kašnjenje, posle ti postane najobičnija stvar kad ono, odjednom, u neural-networks velika stvar i za čas možeš da pohvataš neke "skrivene" sile u tim mrežama, ili ih bar "osetiš".

Kad si već spomenuo konačne elemente - možda nemaš pojma koliko ti, u stvari, kapiraš paralelne univerzume! Čitam onomad neko pisanje Murray Gell-Manna, nobelovac u elementarnim česticama koji je "izmislio" kvark. Sećajući se tih dana jedan drugi renomirani fizičar je sa pomalo sarkazma rekao kako je tih dana bilo boljih fizičara, i sa više znanja, i više učinka iza sebe, i Murray je "samo", kao prepametan, to mu priznaju, uzeo gomile tuđih podataka i prvi "primetio" kvark.

On je posle bio jedan od osnivača Santa Fe Instituta, u Santa Feu čija je osnovna ideja multi-disciplinarnost, dovlačenje milom ili silom na određeno vreme raznih umova iz raznih industrija da se vidi kako jedni drugima mogu da "daju" ideje.

I sad u ovom radu što sam čitao, davno bilo, a ne znam da li su mu ljudi sa znanjem konačnih elemenata bili inspiracija, on teoretiše na temu paralelnih unierzuma (kojih u svakom trenutku može da se "stvori" deset na ... pa sad neki veliki broj) koji se za tebe ne "stvaraju" baš nasumice, tj ne možeš da odeš ralaleno u jedan gde ti je jedno oko previše krenulo na jednu stranu a drugo na drugu, pa tako ti parlaleni univerzumi prave neki landscape, planine, doline, pa ko reke, teče se, čisti konačni elementi za analizu i šta god već ide sa njima, čvorovi, veze, sile, pa sukturna dinamika itd.

I kad gledam moju mlađu ćerku od 18 godina (starija već sistematksi gleda TED-ove i "razmišlja" (oni su nama roditeljima uvek klinci) neka forma je tu, entiteti na otprilike pravim mestima, iako ne uvek, tj ljušture i odnosi bez nekog dubinksog razumevanja tih entiteta.

Samo, to je dosta moćan koncept, i evo multidisciplinarnosti opet - recimo mi u IT-ju neke kompleksne susteme upravo tako pravimo - u početku uradimo shallow inicijalizaciju svih objekata, oni su još uvek zombifikovani ali postavimo relacije između njih, da znamo ko od čega zavisi pa objekat "dubinski" i (semi)potpuno inicijalizujemo tek kad je potreban "za prave", tj što da učiš ili inicijalizuješ nešto u dubinu ako ti u tom trenutku nije potrebno - tako nemaš problem nedostatka vremena u kratkom vremenu, nego razvodnjiš rad - prosto ostaviš za sutra ono što ne moraš da radiš danas, a danas radiš ono što bi ionako trebao da radiš danas ili si trebao da uradiš juče
blogovatelj blogovatelj 18:38 12.04.2015

Re: It is official now

Природно је (код већине људи) да лакше и опуштеније дискутују о стварима о којима мање знају.
Знање спутава !


A zato si ti uvek savršeno opušten i nesputan diskutant.
emsiemsi emsiemsi 22:07 12.04.2015

Re: It is official now

blogovatelj
Природно је (код већине људи) да лакше и опуштеније дискутују о стварима о којима мање знају.
Знање спутава !


A zato si ti uvek savršeno opušten i nesputan diskutant.

Ја више волим да слушам - читам паметне људе !
На моју несрећу, не знам много паметнијих од себе.
На овом блогу читам Принција, Микелеа, Милана Новковића, чак и Фрихенда - мада он почесто "смара", донекле и "опиченог" Сркија, нашег представника у светој земљи (и још понекога ...).
blogovatelj blogovatelj 00:34 13.04.2015

Re: It is official now

На моју несрећу, не знам много паметнијих од себе.


Realno, takvi se veoma teško nalaze.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana