Društvo| Ekologija| Gradjanske inicijative| Nauka| Životinjski svet

Ne trujte! albicilla pao!

albicilla RSS / 10.04.2015. u 23:20

 unnamed_zpslw6addhz.png

WWF – Svetski fond za prirodu pokrenuo je kampanju za odgovorno korišćenje pesticida u prirodi pod nazivom „Čujte i ne trujte! Orao pao”. Kampanja će biti realizovana uz podršku Pokrajinskog  sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine, a u saradnji s Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode, Zavodom za zaštitu prirode Srbije, Društvom za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i JP „Vojvodinašume”.

Povod za ovu inicijativu su  sve češća trovanja strogo zaštićenih  životinja kao posledica trovanja pesticidima. Žrtve nisu samo „nepoželjne” životinje već u velikoj meri i ugrožene i retke vrste, poput orla belorepana, ali i domaće životinje.

Rezultati monitoringa WWF – Svetskog fonda za prirodu iz 2014, na području Specijalnog rezervata prirode „Gornje Podunavlje” registrovali su 22 gnezdeća para strogo zaštićenog orla belorepana. Iste godine u okolini ovog zaštićenog područja pronađeno je 11 mrtvih ptica. Osam ptica je uginulo od trovanja pesticidom koji sadrži karbofuran. – U okviru projekta zaštite Evropskog Amazona, WWF zajedno s partnerskim organizacijama radi na zaštiti orla belorepana u rezervatu „Gornje Podunavlje”.

Godišnji priraštaj je oko 50 ptica belorepana u čitavoj Srbiji, od toga samo 5 dostigne polnu zrelost i doživi period reprodukcije. Ukoliko je samo tokom prošle godine otrovano osam ptica, to predstavlja strašan gubitak za populaciju ove strogo zaštićene vrste. Jedna od mera njegove zaštite u okviru projekta je hranilište u blizini sela Svilojevo. Neophodno je hitno zaustaviti trovanje, jer je život svake ptice dragocen. Od posledica trovanja stradaju i ostale životinje, a nepravilna upotreba pesticida ima negativan uticaj i na zdravlje ljudi – izjavila je Sonja Bađura iz WWF programa u Srbiji.

Trovanje koje dovodi do fatalnog ishoda kod strogo zaštićenih vrsta je krivično delo, za koje su zakonom predviđene visoke novčane, ali i zatvorske kazne! – Kada su u pitanju slučajevi trovanja retkih i Zakonom zaštićenih životinja, potrebna je  brza i koordinirana reakcija nadležnih institucija. Pokrajinska inspekcija sarađuje sa policijom, ali i sa udruženjima za zaštitu prirode – saopštio je dr Slobodan Puzović, pokrajinski sekretar za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine. On je takođe istakao: – Pokrajinski sekretarijat zajedno s Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode, upravljačima zaštićenih područja i drugim partnerima godinama razvija mrežu namenskih hranilišta za retke vrste ptica grabljivica u Vojvodini.

Jedna od bitnih komponenti ove kampanje je i rad s policijom i tužilaštvima, u kome će učestvovati sve partnerske organizacije, ali i predstavnici drugih zainteresovanih strana na područjima na kojima je zabeleženo najviše slučajeva trovanja. – Pesticidi se u Srbiji upotrebljavaju u sve većoj količini. Što ih širi krug ljudi koristi, to su češće pogrešne upotrebe i zloupotrebe, zbog kojih su posledice po ljudsko zdravlje, prirodu, resurse koje svakodnevno koristimo, a posebno po živi svet sve veće. Trovanje divljh životinja je samo mali, jedva vidljivi deo kobnih učinaka hemikalija koje se koriste u poljoprivredi. Apsurdno je da je već sada sigurno da to ima teške posledice na neke zaštićene vrste, za koje smo se decenijama unazad trudili da ih zaštitimo od raznih ugrožavanja – smatra Marko Tucakov, ornitolog u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode.

Radi podizanja svesti javnosti o odgovornom korišćenju pesticida, biće organizovane i tribine za širu javnost u okolini rezervata „Gornje Podunavlje”. Kako bi i oni najmlađi bili upoznati sa ovim problemom, osmišljen je i interaktivni čas biologije za učenike osnovnih škola posvećen zaštiti orla belorepana.

U okviru kampanje Čujte i ne trujte! Orao pao” aktiviran je telefon za prijavljivanje  slučajeva uginuća divljih životinja. Sve slučajeve uginuća prijavite na broj telefona: 063 153 83 85 nakon čega će informacije o njima biti prosleđene službama nadležnim da reaguju.

 28404_1493226532151_1278672467_1414.jpg

O orlu belorepanu:  Haliaeetus albicilla je najveća ptica grabljivica u slivu Dunava. Nalazi se na samom vrhu lanca ishrane, tako da njegovo stanište mora da bude u dobrom stanju i da nudi velike količine bezbedne hrane kako bi populacija ove vrste rasla. Na čitavoj teritoriji Srbije je registrovano oko 120 gnezdećih parova orla belorepana. Jedino neprekidne mere aktivne zaštite mogu da obezbede njegov opstanak u složenom spletu odnosa u prirodnim staništima. Te mere, prema svim akcionim planovima zaštite belorepana, podrazumevaju pre svega sprečavanje trovanja.

 



Komentari (24)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 04:14 11.04.2015

siroma' ovaj brat Srbin!

tužno... kako je nizak prag svesti u Srbiji pokazuje i relativno neinteresovanje za tvoju temu, ili su jednostavno ljudi previše ubijeni u pojam da ne mogu ni da podignu pogled ka nebu, te vide šta rade sa našim najboljim Српским Синовима?

... ali' prelep je ovaj naš komša Podunavac, lep skoro kao Тито!

uozbilj načas - a da li se momci otruju kada pojedu nešto sa zemlje, odnosno gde je uzrok otrova, od nečega što pojedu na zemlji ili, lupam, od vazduha koji udišu ili vode koju popiju? lupam, ali me interesuje, i na koji način se može to regulisati - da gazda ne prska hemijom, da miš ne pojede to smeće i da ovaj naš Vojvođanin ne pojede miša i ne okonča svoj prelepi i kratki život, a da gazda ipak proizvede ukusan i negovan plod?
albicilla albicilla 09:40 11.04.2015

Re: siroma' ovaj brat Srbin!

uozbilj načas - a da li se momci otruju kada pojedu nešto sa zemlje, odnosno gde je uzrok otrova, od nečega što pojedu na zemlji ili, lupam, od vazduha koji udišu ili vode koju popiju? lupam, ali me interesuje, i na koji način se može to regulisati - da gazda ne prska hemijom, da miš ne pojede to smeće i da ovaj naš Vojvođanin ne pojede miša i ne okonča svoj prelepi i kratki život, a da gazda ipak proizvede ukusan i negovan plod?


Truje se primarno na dva nacina: indirektno, kao kolateralna steta, i direktno, gde trovanje nije usmereno na orlove, vec oni stradaju kao kolateralna steta.

Prvi nacin podrazumeva nepravilnu setvu, jer se seje seme tretirano rodenticidima, za koje zakon trazi da bude zagrnuto bar sa 5 cm zemlje. Potom dodju misevi, pa macke i psi lutalice, lisice i sakali, pa i zecevi i srne. Naravno da ce orao koji kruzi u visini opaziti komad mesa koji lezi i ne bezi, pa zbog njega ne treba trositi kalorije na poteru.

Drugi nacin je obicno usmeren na sakale i lisice. Oni koji to rade dobro znaju da krse zakon, ali su u pravilu previse glupi da shvate demokratsku prirodu pesticida kojim ce obilno natopiti strvinu ovce – otrov nikog ne diskriminise, pred njim su svi jednaki. Naravno, pre ce ostrooki orao odozgo da uoci nepomicnu sniclu, nego sto ce to uciniti sakal koji mora mnogo duze da pretrazuje teren.

A kada postane kisom natopljena strvina u blatu neke otrovne njive (sa koje, ne zaboravimo, stize hrana i na nas sto), da li je vise bitno sto to nije bio posao, vec samo kolaterala?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 00:16 12.04.2015

Re: siroma' ovaj brat Srbin!

thanks, Sir.

malo mi je thinking ability u ofsajdu od zamora, ali ima jedna lokacija ovde, blizu Golana, gde neguju ranjene na bilo koji način orlove, vozikaju se terenskim vozilima vrhunske kategorije po prirodi, organizuju nama sestrinskim org predavanja o čuvanju okruženja, ali dobro, ovde je ozbiljna država i nema dozvole da se upotrebljavaju otrovna sredstva u radijusu staništa naših lepih letećih momaka. to je fantastično jedno mesto, Gamla rezervat, ima i vinarija lepa u blizini, pa red divljenja njima, red vina. :)
albicilla albicilla 10:44 12.04.2015

Re: siroma' ovaj brat Srbin!

ima jedna lokacija ovde, blizu Golana, gde neguju ranjene na bilo koji način orlove, vozikaju se terenskim vozilima vrhunske kategorije po prirodi, organizuju nama sestrinskim org predavanja o čuvanju okruženja, ali dobro, ovde je ozbiljna država i nema dozvole da se upotrebljavaju otrovna sredstva u radijusu staništa naših lepih letećih momaka


O Izraelu pricamo? Imao sam prilike da jednog njihovog ornitologa pitam o stanju populacija tamnosnjih beloglavih supova i problemima njihove zastite, verujuci da je slicno kao u Srbiji. E – nije.

Tamo truju divlje svinje koje im ostecuju useve i podrivaju suhozidove. A svinjetinu ne jedu, samo je ostave.

Rece mi jos, kada se komsije posvadjaju, umeju da jedan drugom otruju i – kravu.

Tako da...
emsiemsi emsiemsi 11:07 13.04.2015

Re: siroma' ovaj brat Srbin!

albicilla
uozbilj načas - a da li se momci otruju kada pojedu nešto sa zemlje, odnosno gde je uzrok otrova, od nečega što pojedu na zemlji ili, lupam, od vazduha koji udišu ili vode koju popiju? lupam, ali me interesuje, i na koji način se može to regulisati - da gazda ne prska hemijom, da miš ne pojede to smeće i da ovaj naš Vojvođanin ne pojede miša i ne okonča svoj prelepi i kratki život, a da gazda ipak proizvede ukusan i negovan plod?


Truje se primarno na dva nacina: indirektno, kao kolateralna steta, i direktno, gde trovanje nije usmereno na orlove, vec oni stradaju kao kolateralna steta.

Prvi nacin podrazumeva nepravilnu setvu, jer se seje seme tretirano rodenticidima, za koje zakon trazi da bude zagrnuto bar sa 5 cm zemlje. Potom dodju misevi, pa macke i psi lutalice, lisice i sakali, pa i zecevi i srne. Naravno da ce orao koji kruzi u visini opaziti komad mesa koji lezi i ne bezi, pa zbog njega ne treba trositi kalorije na poteru.

Drugi nacin je obicno usmeren na sakale i lisice. Oni koji to rade dobro znaju da krse zakon, ali su u pravilu previse glupi da shvate demokratsku prirodu pesticida kojim ce obilno natopiti strvinu ovce – otrov nikog ne diskriminise, pred njim su svi jednaki. Naravno, pre ce ostrooki orao odozgo da uoci nepomicnu sniclu, nego sto ce to uciniti sakal koji mora mnogo duze da pretrazuje teren.

A kada postane kisom natopljena strvina u blatu neke otrovne njive (sa koje, ne zaboravimo, stize hrana i na nas sto), da li je vise bitno sto to nije bio posao, vec samo kolaterala?

Ако се добро сећам (мада, нисам сигуран), постојала је нека иницијатива да се приликом куповине хемијских препарата за пољопривреду евидентира купац, који, потом, након коришћења, мора да врати празну амбалажу итд ... како би се, делимично, спречило додатно загађивање природе одбаченом амбалажом.
Да ли је таква мера била уведена, или сам ја то сањао !?
srdjan.pajic srdjan.pajic 04:39 11.04.2015

belorepan

Ovaj ko bald eagle sa američkih amblema i patrijockih memorabilija, samo ofarban na pogrešnoj strani.

Svejedno, podržavam akciju, čuvajmo orlušine (i albicilu)!

albicilla albicilla 09:09 11.04.2015

Re: belorepan

srdjan.pajic
Ovaj ko bold eagle sa američkih amblema i patrijockih memorabilija, samo ofarban na pogrešnoj strani.

Svejedno, podržavam akciju, čuvajmo orlušine (i albicilu)!



Nije slucajno kao brat Bald (nije bold nego bald) – obojica pripadaju rodu belorepana Haliaeetus.
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:13 11.04.2015

Re: belorepan

albicilla
(nije bold nego bald)


Iju, ne znam šta mi bi, ispravio!
nikvet pn nikvet pn 16:36 11.04.2015

Re: belorepan

srdjan.pajic
samo ofarban na pogrešnoj strani.


Не залази овде Омега па да ти објасни. Овај наш је паметан, само слетео на белу фарбу и одмах полетео а Амер је глуп, набио целу главу у кофу.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 00:25 12.04.2015

Re: belorepan

nikvet pn


Не залази овде Омега па да ти објасни. Овај наш је паметан, само слетео на белу фарбу и одмах полетео а Амер је глуп, набио целу главу у кофу.



nije taj Amer, neg' je Srb koji se najeo kokica pa otežalog stomaka nije mogao da ostane mimo kofe, pa se uneredio. naš je asketa, samo zavirio u kofu, i nastavio svoje patroliranje srbskim nebom. po toj premudrosti, naš brat Orao je po svemu Šumadinjac. pojedinac ne mora biti Omega da bi uvideo pravu tajnu naravi srbskosti ovog gospodara Srbije.
kakapo kakapo 10:16 11.04.2015

Ja stanujem uzvodno!

Svojevremeno sam video čoveka kako prosipa otrov u (tada) prilično čistu reku Ubaču (gornji tok). Prao je prskalicu i prosipao ostatak otrova u providnu vodu punu ribica. Kada sam ga upitao kako može to da radi kada i on tu stanuje (globalnu priču nisam potezao), vrlo ozbiljno mi je - bez trunke ironije - odgovorio: "Ma sve je u redu, ja stanujem uzvodno!" Eto, to je naš odnos prema ekologiji. Naravno, sigurno ima i jedan uzvodno od njega koji mu truje vodu, ali to nije nikakva uteha. Naprotiv!
Mislim da sam konačno video belorepana u letu, doduše iz velike daljine. Ono kao daska, a leti?
albicilla albicilla 10:40 11.04.2015

Re: Ja stanujem uzvodno!

kakapo
Svojevremeno sam video čoveka kako prosipa otrov u (tada) prilično čistu reku Ubaču (gornji tok). Prao je prskalicu i prosipao ostatak otrova u providnu vodu punu ribica. Kada sam ga upitao kako može to da radi kada i on tu stanuje (globalnu priču nisam potezao), vrlo ozbiljno mi je - bez trunke ironije - odgovorio: "Ma sve je u redu, ja stanujem uzvodno!" Eto, to je naš odnos prema ekologiji. Naravno, sigurno ima i jedan uzvodno od njega koji mu truje vodu, ali to nije nikakva uteha. Naprotiv!


Ah, sta reci? Srbija ne preciscava svoje otpadne, pa ni fekalne vode, i svi mi vrsimo nuzdu pravo u supu onoga ko zivi nizvodno od nas....

Zapad Evrope je negde u periodu sredina XIX – sredina XX veka taj problem resio. Mi smo po tom pitanju jos u mracnoj fazi.


albicilla albicilla 10:43 11.04.2015

Re: Ja stanujem uzvodno!

Mislim da sam konačno video belorepana u letu, doduše iz velike daljine. Ono kao daska, a leti?


To. Da. Kao daska, povelika, 230-250 cm (najkrupnije zenke i do 265 cm raspona krila). Ovolika:

zilikaka zilikaka 13:46 11.04.2015

Re: Ja stanujem uzvodno!

Mislim da sam konačno video belorepana u letu, doduše iz velike daljine. Ono kao daska, a leti?


Ja godinama vičem da sam ga videla pored puta, kako kida lešinu, i to u neposrednoj blizini Tise.
Ljudi me ubeđuju da nije moguće, da su jaako retki, al što ja ne bih bila sretni dobitnik.
Bio isti ko na sliki. Lep, velik, malo riđ, ma ko nacrtan.

Osim toga, za vojvođanske kriterijume, tu okolo baš ima šume.
kakapo kakapo 13:54 11.04.2015

Re: Ja stanujem uzvodno!


Ja godinama vičem da sam ga videla pored puta


Da parafraziramo Sema Gemdžija (o olifantima): "Belorepani postoje i ja sam ih video!"

albicilla albicilla 10:54 12.04.2015

Re: Ja stanujem uzvodno!

Ja godinama vičem da sam ga videla pored puta, kako kida lešinu, i to u neposrednoj blizini Tise.
Ljudi me ubeđuju da nije moguće, da su jaako retki, al što ja ne bih bila sretni dobitnik.
Bio isti ko na sliki. Lep, velik, malo riđ, ma ko nacrtan.


Pa, ako je stvarno bio krupan, kao pas srednje velicine, a ne kao macak (ovo drugo bi ukazivalo na misara), onda su sve sanse da jeste bio belorepan, posto je to najbrojniji i najcesci orao nizije, posebno nedaleko velikih reka (svi drugi orlovi su ultra-retki).

Edit: misar, koga lovci ponekad zovu orao misar, uopste nije i ne spada u orlove (a jeste daleko brojniji od belorepana), tek da pojasnim mogucu zabludu.
albicilla albicilla 11:08 12.04.2015

Re: Ja stanujem uzvodno!

kakapo

Ja godinama vičem da sam ga videla pored puta


Da parafraziramo Sema Gemdžija (o olifantima): "Belorepani postoje i ja sam ih video!"



Mozda sam cepidlaka, ali u toj sceni LOTR mi je smetala animacija orlova zbog neuverljihih zamaha krilima.
zilikaka zilikaka 11:22 12.04.2015

Re: Ja stanujem uzvodno!

Pa, ako je stvarno bio krupan, kao pas srednje velicine, a ne kao macak...onda su sve sanse da jeste bio belorepan


Too!

...sad nek mi neko nešto kaže...


albicilla albicilla 11:35 12.04.2015

Re: Ja stanujem uzvodno!


...sad nek mi neko nešto kaže...


mariopan mariopan 11:41 11.04.2015

..

Како је леп тај орао!
drzura drzura 22:06 11.04.2015

kod nas

su počeli kosovi da se pare
može im se prići na dohvat ruke,kosovci uopšte neće da lete već
se od opasnosti udaljavaju trkom i leđa i glavu izravnaju u horizontalu.
reče mi stari da je juče viđeo(nažalost) kako je jednog pregazilo auto kod groblja u đenovićima (sic).sinoć je ružno sanjao, biće od te scene.A ja sam jutros morao da zakočim da ne bih zgazio jednog takvog zaljubljenog tikvana.Od ostalih ptica
drago mi je da je u porastu populacija kanje i šojke u orjenu i prigradskim naseljima Herceg Novog.
pozdrav sa mora
albicilla albicilla 10:59 12.04.2015

Re: kod nas

drago mi je da je u porastu populacija kanje i šojke u orjenu i prigradskim naseljima Herceg Novog.
pozdrav sa mora


Sojka - ok, ali bela kanja je ugrozena, u Srbiji vec izumrla, ne verujem da je dobro ni u CG, ali verovatno naziv kanja koristis za neku drugu vrstu?
drzura drzura 19:57 14.04.2015

Re: kod nas

http://www.ajo.si/galleries/kanja_20100912/

ovako nekako izgleda,ili je bar veoma slična.ima ih zasad u dovoljnom broju
mislim.bar te grabljivice lovci ne ubijaju po orjenu.
čak se jedan par gnijezdi u litici iznad moje kuće u đenovićima,a sa druge strane tog brda su šumoviti obronci i nešto livada
49 41 49 41 02:56 16.04.2015

Smederevski Gusari

Smederevac imao veliko jato gusaka.
Njegov komsija poceo da pravi gusarnik.

Sta pravis komsija?
Gusarnik.
Pa gde su ti guske?
Nabavucu kad zavrsim gusarnik.

Kad je gusarnik zavrsen,"dobri" komsija nocu ode kod komsije i udavi mu gusku.
Domacin vidi mrtvu gusku ujutru u gusarniku.
Iznenadi se i mrtvu baci u potok.

Sledece noci, komsija uzme mrtvu gusku pored potoka, odnese je u gusarnik.
Ostavi je u gusarnik, zivu pod misku i pravac kuci.
Tako iz noci u noc.
Mrtva u ziva, pod misku.

Domacin zabrinut, sto mu guske crkavaju; posumnja u gusciju infekciju.
Naprasno odluci, da sve guske proda komsiji; pa neka njemu crkavaju.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana