Budućnost| Filozofija| Jubileji| Ljubav| Život

Vladika naš Georgije

Srđan Fuchs RSS / 04.05.2015. u 03:30

Прича је преузета из књиге "Народне приче руских Цигана". Превод са руског је мој.

Photo0560_001_001.jpg

 

Sveti Georgije palestinski i Cigani

 

Ovu legendu Cigani po raznome pripovedaju. Evo jedne od pripovesti.

Približno pre oko 2000 godina je to bilo. Narod na zemlji je tada živeo u nesuglasju. Nikako ljudi zemlju da podele. I eto, sazove Gospod Bog sve svete, i odluče oni da ustroje sabor pa da reše - kome šta dati. Posla Bog Svetog Georgija da on sazove sve ljude što žive na zemlji. Obiđe Sveti Georgije sve države: kod Engleza bio, kod Francuza bio... Pozva sve nacije na sabor. Jaše Sveti Georgije obratno. Iznenada, on vidi: sedi u brvnari Ciganin.

- Zašto ti kod kuće sediš? - upita Sveti Georgije.
- A o čemu se radi?
- Pa eto, sabrao Bog na jedno takvo, određeno mesto, sve ljude. Rešavaće, šta je kome činiti, kako kome živeti, kako na sve zemlju podeliti i šta će svakome od naroda tačno pripasti.
- Ne - kaza Ciganin, - ja poći ne mogu. Meni su tu dva točka da opravim dali, za sutrašnji dan. Nego, kada ti već ideš tamo - doznaj, šta će biti sa nama Ciganima?
- Važi, doznaću - kaza Sveti Georgije.
- Nije nego, zaboravićeš sigurno. Ostavi ti meni svoje sedlo. Kada budeš kod Boga i vidiš da ti nema sedla, setićeš se kome si ga dao, pa ćeš i pitati za nas, za Cigane.
- Važi, ná 'ajde, uzmi sedlo.


I ostavi on sedlo. A sedlo Svetog Georgija lepo, sve zlatom i srebrom i dragim kamenom ukrašeno.

I dođe tako Sveti Georgije natrag na sabranje, a tamo naroda vidiš-ne vidiš koliko.

Dugo je rešavao Bog: kako je kome narodu živeti. Englezima veli tako, a Francuzima tako. Podelio Bog more i kopno, sva zemna bogatstva: jednima polja ostavio, drugima bašte, jednima pšenicu, drugima jablane visoke, trećima vinograde. Podelio Bog reke, šume, jezera, rečju - sve. Na tom se sabranje okončalo, a svi ljudi se vratili na svoje zemlje. Pokupio se i Sveti Georgije na put. Iznenada vidi - nema mu sedla! Obrati se on k Bogu.

- Sasvim sam smetnuo s uma! - povika.
- A kako će Ciganima biti? Kako im je činiti, gde će živeti?
- Ciganima? - natmurio se Bog. - Njih na spisku kod mene nije bilo. Šta bogamu s Ciganima da radim? Već sam svu zemlju razdelio i ništa nije ostalo. No važi. Ovako, kaži im: za njih su ostala samo besplodna polja. Pusti neka tamo i žive. Nisam im ostavio nikakve darove zemlje pa razrešavam da mogu uzimati sve što pretekne drugim narodima. A kako će uzimati - to je njihova stvar. Ako koga obmanu, razrešavam da se mogu mojim imenom zaklinjati. Neću se ja na Cigane zbog toga ljutiti zato što mi se potkrala greshka. Ukradu li, praštam, obmanu li koga, praštam.

I pođe Sveti Georgije obratno. Dođe k Ciganinu.
- No, kako je prošlo? Jesi li doznao od Boga kako nam je živeti?
- Jesam - kaza Sveti Georgije, - vi na spisak niste upali. Valjda, biće nekad drugo sabranje, pa jedino tada...
- Pa, šta nam je činiti?
- Well, ostala su samo besplodna polja da njima živite. A od gladi da ne umrete, razrešio vam Bog da možete katkad i ukrasti i obmanjivati. A ako bude kakve nevolje, možete njegovim imenom da se prikrivate. Neće se on ljutiti na vas zbog toga.
- Jaao, hvala ti, Sveti Georgije! - obradova se Ciganin.
- Nema na čemu! A sada mi vrati moje sedlo!
- Kakvo sedlo, Bog s tobom, Sveti Georgije?! Zar sam ti ga ja uzeo? Tako mi Boga, nisam ga ja svojim očima video. Bogom ti se kunem!

Razumeo Sveti Georgije, nema njemu smisla sad tu sa Ciganinom sporiti se pa otide svojim putem, pevušeći:
- What a lonesome rider am I:
Riding toward distant
The dark distant West.

A kod Cigana je tako ostalo i lepo sedlo Svetog Georgija.

 

Свој браћи и сестрама Циганима, као и пријатељима и фамилијама нас Цигана и светог владике Георгија, желим пријатне и радосне наступајуће празничне дане, Срки & Да Кру



Komentari (42)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

bene_geserit bene_geserit 05:43 04.05.2015

istorija

Obisao je engleze i francuze pre 2000 godina? Sada mi je jasnije zasto je razredna htela da te obori godinu, nije to bilo zbog onog vina sto si prodavao.

Nego, kada ce jedan blog o "crnoj braci" iz Baltimora? Sto su oni iz Fergusona bolji od njih.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 06:07 04.05.2015

Re: svet u nesuglasju

au bre, Bene, koji si ti strejtaš?! počinjem da te gotivim. fora sa ciganskom duhovnošću je da ne postoji nikakva istoričnost u njihovim mudrolijama, jednostavno im to ne igra nikakvu ulogu. meni je to smešno i simpatično, a tebi - odma' razlog za kačenje?

razmišljao sam o Baltimoru. ovi naši blogeri, niko ne sme ni da zucne - stra' i' od 'amera, šta li? ali, ne moramo uopšte toliko daleko ići, prelilo se i kod nas, pogledaj moju braću Etiopljane!

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 11:05 04.05.2015

Re: istorija

bene_geserit
Obisao je engleze i francuze pre 2000 godina?


ајд, ево за тебе мало коректне историје...

Свети Георгије или Свети Ђорђе (око 275/281 — 303) је био римски војник у гарди цара Диоклецијана, који је мученички страдао током прогона хришћана.

У хришћанству (источном и западном) се слави као Свети Ђорђе. У уметности се често приказује како убија змаја, односно аждаху.

Верује се да је рођен је 275/280. године у малоазијској области Кападокији, у богатој и угледној хришћанској породици. Отац му је био римски војни официр. Још док је био дете, када је његов отац погинуо, мали Ђорђе се са мајком преселио у Палестину, на мајчино велико и богато породично имање, где је добио високо образовање.

У римској војсци се брзо истакао својом храброшћу и бојним заслугама. Напредовао је нагло, од обичног војника до трибуна, да би га, већ у његовој двадесетој години, лично цар Диоклецијан произвео у чин комита тј. војводе (најстарији војни чин, којим се постаје и царев саветник).

За време цара Диоклецијана организован је 303. године прогон хришћана, десети по реду и највећи икада. Када је почео немилосрдан прогон хришћана по целој земљи, Ђорђе дели сву своју имовину сиромашнима и ослобађа своје робове. Исто уради и у Палестини, пустивши слуге и завештава сиромашнима своја имања и богатства.

На једном сабору је говорио против оваквог односа према хришћанима и о њиховом даљем прогону а том приликом је изашао пред цара Диоклецијана и изјавио да је и сам хришћанин, након чега цар наређује војницима да га затворе у тамницу.

Према предању, по царевом наређењу, војници су положили Ђорђа на земљу, забили му ноге у кладе, а на груди му поставили велики, тешки камен. Тако притиснут, у великим боловима, дочекао је јутро, када га је посетио цар, међутим, Ђорђе је и даље одбијао да се одрекне своје вере.

Цар тада наређује да се донесе велики точак за мучење, са даскама препуним великих ексера, удица, ножева, мачева. Везан за такав точак док се точак са њим окретао, то је трајало док му цело тело није било у ранама. Са точка су га одвезали, мислећи да је мртав. Када су се уверили да није мртав, цар наређује да Ђорђа закопају у негашени креч тако да му је само глава била ван земље, и да га тако оставе три дана да би сагорео. Након три дана, када су га откопали — увидише да је и даље жив.

Диоклецијан затим одлучује да позове највећег мага Римског царства, по имену Атанасије, да он савлада Ђорђа. Атанасије се одазива цару и припрема два напитка — један, од кога би Ђорђе требало да се покори цару, а други смртоносан. Диоклецијан наређује да силом напоје Ђорђа првим напитком, а пошто се Ђорђе и даље није покоравао, онда нареди да му се да и смртоносни напитак. Међутим, Ђорђе опет остаје жив.

Стигавши на губилиште, Ђорђе стаде на одређено место и помоли се. Затим Ђорђе положи своју главу, и би посечен дана 6. маја 303. године.

Године 494. Ђорђе је проглашен за свеца, од стране папе Гелазија I (492—496).

У хришћанској иконографији Свети Ђорђе се још од 7. века приказује као војник (без коња, у стојећем ставу) и са копљем или мачем у десној руци. Од 9. века се појављује још један приказ Светог Ђорђа: на коњу, у војводском оделу, како копљем убија аждају. На том приказу се, поред њега, мало даље налази једна женска прилика у господском оделу како стоји. Сматра се да је жена која је на икони заправо царица Александра и да она симболизује рану хришћанску цркву, а да аждаја коју Ђорђе убија симболизује многобоштво. Приказ светог Ђорђа који убија аждају је заснован на популарној легенди хришћанске митологије — „Ђорђе и аждаја“.



По броју оних који га славе, Свети Ђорђе је друга слава у Србији (после Светог Николе).

Култ Светог Ђорђа се зачео доста рано. На месту његовог гроба у Лиди Палестинској, за време владавине цара Константина I (306—337), подигнут је храм њему посвећен. Током 4. века, култ Светог Ђорђа се из Палестине проширио на цело Источно римско царство а у 5. веку и на Западно римско царство. Године 494. Ђорђе је проглашен за свеца.


Свети Ђорђе убија змаја

У време цара Константина, хришћани града Лиде и околине су сазидали цркву коју су посветили Светом Ђорђу. У ту цркву су приликом њеног освећења, из Никомедије, пренели његове мошти. Успомена на овај догађај се празнује 16. новембра, код Срба познатим под именом Ђурђиц.

Храм Светог Ђорђа у Лиди је срушен 1010. године али су га крсташи обновили. По црквеном учењу, 16. новембар је дан када је обновљен Храм Светог Ђорђа у Лиди, где је положено његово тело. Године 1191. и током Трећег крсташког рата, храм је поново уништен, од стране исламских снага султана Саладина. Нови Храм Светог Георгија је подигнут на месту старог 1872. године и постоји још увек.

После крсташких ратова у 12. веку, култ Светог Ђорђа је пренет у Енглеску. За време краља Едварда Трећег од Енглеске, који је 1348. основао витешки Ред Гартера, Свети Ђорђе је постао и заштитник енглеске државе.

Свети Ђорђе, на каталонском Сант Ђорди (катал. Sant Jordi), такође је заштитник шпанске аутономне покрајине Каталоније. Обичај је да на тај дан мушкарци женама поклањају цвет, а жене мушкарцима књигу. Зато на тај дан књижаре износе продају књига на улице и са попустима.

Веома је слављен код Срба, и често га називају и Свети Ђурађ а славе га два пута годишње: на Ђурђевдан, 6. маја, и Ђурђиц, 16. новембра. На икони везаној за Ђурђевдан је Свети Ђорђе приказан на коњу како убија аждају, док се за Ђурђиц користи икона на којој је приказан Свети Ђорђе као војник који стоји на пољани, са копљем у десној руци. Посвећени су му многе цркве и манастири, међу којима су манастир Ђурђеви ступови, Старо Нагоричино, Темска, Кастељан, Враћевшница, Боговађа, Црква на Опленцу, као и Саборна црква у Новом Саду.

Свети Ђорђе је данас поштован као заштитник многих држава и градова у Европи, професија и организација. Поштован је и као заштитник коњице, витезова и витештва и крсташких похода.

По предању, у језеру у близини града Лиде, у Палестини, живела је огромна аждаја, која је мештанима оближњег града Вирита стварала велике неприлике. Аждаја је често излазила из језера и прождирала људе који би се нашли у близини језера а, поред тога, имала је и отрован задах од кога су се људи разбољевали и често и умирали. Житељи овог краја су се најзад обратили и свом владару за помоћ али им он заповеди, да би се решили својих проблема са аждајом, да сваког дана на обали језера жртвују по једно дете. Народ то прихвати и од сутрашњег дана започне жртвовање деце.

Сваког јутра је по једно дете било остављано крај језера и убрзо и прождирано. На крају је дошао ред и на ћерку тог владара, јединицу, коју окитише и припремише за жртву аждаји. Док је уплакана девојка стајала крај језера, пред њом се указује Свети Ђорђе, јашући на коњу, са копљем у руци. Тада и аждаја излази из језера а Ђорђе појури ка аждаји и забоде јој копље у чељуст, пригњечивши је за земљу. По Ђорђевом наређењу, девојка везује свој појас аждаји око врата и води је према граду. Градски владар и сви житељи због тога примише хришћанство а у граду убрзо буде изграђена и велика црква посвећена Пресветој Богородици и Светом Ђорђу.

Легенда о Светом Ђорђу је послужила као мотив за многа уметничка дела. Најпознатији је Рафаелов приказ.

Свети Ђорђе, и легенда о томе како убија аждају, постало је инспирација за многе романе. Позната је и представа Свети Георгије убива аждаху.

Црвени крст Светог Ђорђа на белој подлози — застава Енглеске.
Приказ Светог Ђорђа, као коњаника на белом коњу који копљем кроз уста пробија аждају, постао је и чест мотив у хералдици. Као такав налази се и на грбу Москве, главном града Русије.

Такође, у хералдици је познат и мотив „крста Светог Ђорђа“, црвени крст на белој позадини. Порекло овог мотива везује се за чисто беле тунике првих крсташа, и црвени крст који су носили на грудима. Као такав је постао и грб Енглеске и Грузије, шпанске покрајине Каталоније, итд.
викилинк

emsiemsi emsiemsi 11:55 04.05.2015

Re: svet u nesuglasju

Srđan Fuchs
au bre, Bene, koji si ti strejtaš?! počinjem da te gotivim. fora sa ciganskom duhovnošću je da ne postoji nikakva istoričnost u njihovim mudrolijama, jednostavno im to ne igra nikakvu ulogu. meni je to smešno i simpatično, a tebi - odma' razlog za kačenje?

razmišljao sam o Baltimoru. ovi naši blogeri, niko ne sme ni da zucne - stra' i' od 'amera, šta li? ali, ne moramo uopšte toliko daleko ići, prelilo se i kod nas, pogledaj moju braću Etiopljane!


Није ми јасно то са Етиопљанима --- прочитао сам да је тригер за немире био тај да су неки полицајци напали некога војника пореклом Етиопљанина ?
Шта је тачно ?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 12:04 04.05.2015

Re: svet u nesuglasju

полиција изнабадала дечка из IDF-a, притом му "мајку чамугарску". класична опијеност моћи, толико особена за Бибијев режим. исто као и са Америком, зло које чиниш наоколо и подређивање Узвишеног Чина Службе Демократској Држави сопственим приземним интересима на крају ескалира на твоје рођено друштво. ми то већ видели под Слобом, чија мурија је набадала све редом ако би Аутократа то наредио. наводно се Биби сада извињава, као испитаће. Етиопљани су екстра раја, можда моја најомиљенија тамо, сјајни војници, лојални, не ишту пуно.
vera.nolan2 vera.nolan2 12:44 04.05.2015

E

da je tako bilo...
Dugo je rešavao Bog: kako je kome narodu živeti... Podelio Bog more i kopno, sva zemna bogatstva...., rečju - sve. Na tom se sabranje okončalo, a svi ljudi se vratili na svoje zemlje.

...i tako lepo živeli u blagostanju,slozi i miru...(to je ipak legenda,lepa legenda!)

A znaš kako je bilo Srđane!?
Podelio Bog samo toliko uma im i svesti,da smisle,od toljaga pa redom,kako će jedni druge mučiti,haračiti i tamaniti,pa ko jači-tom više...
Valjda, biće nekad drugo sabranje, pa jedino tada...

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 13:18 04.05.2015

Re: E

meni simpa ta dobroćudnost, čak i da je bilo tako oštro, oni su ipak zapamtili neku bezazlenu Priču! nije bitna ni Istorija. inače, za Rome se smatra da su živeli u Rađastanu, u provinciji Indije, do nekog dvanaestog veka, kada su ih srednjevekovne turbulencije izgnale odatle. nikada se nisu bavili pisanom istorijom, samo usmenim predanjem. seti se Melkijadesa iz Sto godina samoće, gde je to u Istoriji, neki XVII, ili XVIII vek, kako je samo dolazio i odlazio i fascinirao Buendije?
vera.nolan2 vera.nolan2 13:28 04.05.2015

Re: E

ma Srki,oni su fenomen,svojevrsno čudo opstanka;
da ih nema trebalo bi ih izmisliti!
hvala tebi na lepoj priči...
nego malo parafraziram zbog svega što nam se događa,stanje redovno,nikad gore!
angie01 angie01 13:01 04.05.2015

ciganine ti sto sviras

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 13:14 04.05.2015

Re: ciganine ti sto sviras

much luv, girls! NG, oš ti do mene prekosutra s Gazda Milutinom, da prodivanimo? :)
angie01 angie01 13:27 04.05.2015

Re: ciganine ti sto sviras

imas pp:)
G.Cross G.Cross 22:22 04.05.2015

Nas i Kopta 17 miliona

Jednom sam brojao i ispalo je da sam bio u 59 zemalja.

Jedna od zemalja u kojima nikada nisam bio do sada je Egipat.
Tako da odlucimo moja zena (koja je bila pre u Egiptu i mnogo ga voli) i ja da za decije skolske praznike idemo u Kairo.

Naravno najcesci komentar komsija , poznanika itd. je bio “ne budite ludi , gde da idete tamo bas sad”.

I uputimo se mi u Kairo na 5 dana. Sve bukirano, letovi, hotel, preko Interneta. Nista agencije.

Razlog za ovo pisanije nisu ni Piramide, ni Sfinga, ni Bazari , niti Citadela. Sve to je bilo divno ali i tacno kako sam ocekivao.

Razlog za pisanije su Kopti. Za mene emocionalno otkrice.
Skruseno priznajem da sam do pre nedelju dana Kopte zamisljao kao egzoticnu religijsku grupu gore na jugu Egipta negde u nekim planinama oko Asuana.

Ono sto otkhrih ove nedelje je da ih u Egiptu ima 10 miliona. Devet miliona sedamsto hiljada pravoslavnih Kopta i Trista hiljada katolickih Kopta.

Naucih na svoje cudjenje i da je 7. Januar zvanicni drzavni praznik Egipta ( Koptski Bozic).

I onda provedoh jedan dan bazajuci (eto Mikele, i ja bazam) kroz Koptski Istorijski deo Kaira.

I videh Suspended (hanging) Church.



Sa Ikonama iz godine 18 AD.


[/url]


U crkvi je relikvija Svetog Georgija.



Otkrice za moju zenu je bila ikona i zajednicke relikvije Svetog Sergiusa i Bachusa.
Kaze moja zena, sad razume neke stvari.



I videh Crkvu Svetog Georgija.


I tamo ubiva azdahu.



Narocito su bili ponosni pokazujuci mi Sinagogu koja je kazu bila pravoslavna crkva koju su kupili Jevreji


Tako da naucih mnogo i zaokruzih na 60 zemalja.
krkar krkar 01:43 05.05.2015

Re: Nas i Kopta 17 miliona

Ono sto otkhrih ove nedelje je da ih u Egiptu ima 10 miliona. Devet miliona sedamsto hiljada pravoslavnih Kopta i Trista hiljada katolickih Kopta.


Nema pravoslavnih Kopta. Kopti su monofiziti. Oni su deo hrišćanstva koji se odvojio od glavnine na Halkedonskom saboru 451. usled neslaganja o stvarnoj prirodi Hristovoj.

Kopti su istočni hrišćani ali nisu pravoslavci.

Inače, i među Koptima (hrišćanima) postoji dodatna podela, na "prave Kopte", koji su ogromna većina i koji su doktrinarno halkedonski monofiziti (ili miafiziti, mišljenja se razlikuju i menjaju kroz vekove) i na Melkite, manjinu koja se u 18. veku dodatno podelila na krilo koje priznaje grčku pravoslavnu crkvu (iako doktrinarno nikada nisu postali pravoslavci ali to u borbi za prevlast nikome ne smeta) tj. Grčkopravoslavnu antiohijsku crkvu i Grkokatoličku melkitsku crkvu koja priznaje papinsku prevlast.

Za pravoslavne (a i rimokatolike) Kopti su šizmatici, otpadnici koji žive u jeresi i čija je crkva - sa svim tadašnjim i budućim pripadnicima - anatemisana još 451. (samo da podsetim da je podela na pravoslavlje i rimokatoličanstvo "tek" iz 1054!). Ako si pravoslavni hrišćanin (čak i ako si pripadnih doktrinarno nedostatne SPC) a na bilo koji način si učestvovao u koptskim obredima - prekršio si brojne zakone i kanone SPC i ogrešio si se. Doktrinarno su Kopti u daleko većoj zabludi i njihov greh je veći, i za pravoslavce i rimokatolike, nego što su međusobni gresi ovih potonjih dveju grana.

Inače Sergije i Baho se uvek pojavljuju u paru, tako su i živeli i delovali i posvećeni.

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 04:29 05.05.2015

Re: Nas i Kopta 17 miliona

ueau, nisam znao da su Seržovi i Žoržovi ostaci zajedno u Kairu?! to objašnjava onda kojim kanalima je koptska zajednica iz Londona došla do mene?! supersimpatična zajednica jedna, nasuprot ustaljenoj predrasudi o Hrišćanima kao groznim, zatucanim i krajnje nemodernim tipovima, ovi moji Londonci su svi fini, veseli, druželjubivi, uspešni, imućni, za kafanu u po bela dana! inače, egipćanska Koptska Crkva je jedna od 6 denominacija (grkopravoslavni, rimokatolici, jermeni, etiopski kopti, sirijci i egipćanski kopti - svi potonji su monofiziti) koje imaju stalno prisustvo u Hramu Vaskrsenja, i njima pripada kapela Hristovog Uzglavlja, odnosno jedini drevni ostatak Hristovog groba vidljiv golim okom. imaju svoju Patrijaršiju i četvrt - to će Krkar znati - kada se krene od Hrama Vaskrsenja uzbrdo prema Jafskim vratima, iz pravca Omarove džamije i pokraj manastira Svete Melanije.

Za pravoslavne (a i rimokatolike) Kopti su šizmatici, otpadnici koji žive u jeresi i čija je crkva - sa svim tadašnjim i budućim pripadnicima - anatemisana još 451. (samo da podsetim da je podela na pravoslavlje i rimokatoličanstvo "tek" iz 1054!). Ako si pravoslavni hrišćanin (čak i ako si pripadnih doktrinarno nedostatne SPC) a na bilo koji način si učestvovao u koptskim obredima - prekršio si brojne zakone i kanone SPC i ogrešio si se. Doktrinarno su Kopti u daleko većoj zabludi i njihov greh je veći, i za pravoslavce i rimokatolike, nego što su međusobni gresi ovih potonjih dveju grana.

Inače Sergije i Baho se uvek pojavljuju u paru, tako su i živeli i delovali i posvećeni.


tako ti je to kod nas, posebno u krugovima u kojima vlada etnofilijsko slepilo, doktrinarna pravednička samonabeđenost i odsustvo hrišćanske širine. dovoljno je otvoriti samo Domentijana, te videti da ovaj kao saputnik na Savinom Prvom pokloničkom putovanju u Svetoj Zemlji 1229. godine piše da, kada nisu u mogućnosti da služe sa grčkom zajednicom, svetitelj saslužuje Božanstvenu Liturgiju sa domaćim Melkitima; i ne samo to, već i putuju u Kairo, daju brojne poklone istoj ovoj crkvi gde je i Serž bio, i vode brojne diplomatske razgovore sa Fatimidima (Ajubidima zapravo već) u Kairu oko popravljanja pozicije hrišćanskih svetišta u susedstvu. žešće zlo je ta etnofilija, to je gora stvar neko ove metafizičke nedoumice Kopta oko Hristove naravi, ili spekulacija da li Duh ishodi samo od Oca, ili i od Oca i od Sina.
bene_geserit bene_geserit 05:06 05.05.2015

Re: Nas i Kopta 17 miliona

Kopti (velika vecina) sebe smatraju pravoslavcima, a razliku u shvatanju dualne prirode Hristove vide uglavnom kao probleme u prevodu i anatemisanje njihove crkve vide kao politicko.
Ako im kazes da su monofiziti, uvrede se (smatraju to etiketiranjem i banalizacijom).
Kada su u emigraciji idu u pravoslavne crkve (gde nema koptskih).

Btw, dobar ortak iz firme mi je kopt. Jednom prilikom smo o ovome razglabali u sitna crevca.
G.Cross G.Cross 05:42 05.05.2015

Re: Nas i Kopta 17 miliona

Ja bio na veceri u Kairu sa tipom koji za sebe kaze da je Kopt Katolik.

Ja nisam znao sve ove detalje da mu objasnim da nije.

angie01 angie01 10:51 05.05.2015

Re: Nas i Kopta 17 miliona

Ja bio na veceri u Kairu sa tipom koji za sebe kaze da je Kopt Katolik.


i ja upoznala neke Kopte Katolike u Egiptu, godinu pred pocetak sranja, koji su jako bili zabrinuti za svoju sudbinu po onome sto se u buducim dogadjajima naziralo.
krkar krkar 01:05 06.05.2015

Re: Nas i Kopta 17 miliona

dovoljno je otvoriti samo Domentijana, te videti da ovaj kao saputnik na Savinom Prvom pokloničkom putovanju u Svetoj Zemlji 1229. godine piše da, kada nisu u mogućnosti da služe sa grčkom zajednicom, svetitelj saslužuje Božanstvenu Liturgiju sa domaćim Melkitima


Ne treba zaboraviti da su Melkiti priznali papu tj. papski primat tek oko 173x, da ne guglam godinu. Tada su bili monofiziti ali stara neagresivna šizma pa nije bilo problema moliti se u istoj crkvi i tokom iste službe.

Već kod Vjeruju postoji dubok doktrinarni problem koji je nemoguće prevazići bilo kakvom dobrom voljom. Jedino kad te nužda natera da se praviš lud.


krkar krkar 01:19 06.05.2015

Re: Nas i Kopta 17 miliona

Kopti (velika vecina) sebe smatraju pravoslavcima, a razliku u shvatanju dualne prirode Hristove vide uglavnom kao probleme u prevodu i anatemisanje njihove crkve vide kao politicko.
Ako im kazes da su monofiziti, uvrede se (smatraju to etiketiranjem i banalizacijom).
Kada su u emigraciji idu u pravoslavne crkve (gde nema koptskih).

Btw, dobar ortak iz firme mi je kopt. Jednom prilikom smo o ovome razglabali u sitna crevca.


Mogu oni sebe da vide i kao drevne Induse koji su primili hrišćanstvo (šta primili, izmislili) - imamo takve budale čak i na ovom blogu - ali to što oni pričaju, pa čak i ako u svom neznanju u to veruju, sasvim je irelevantno.

Ovde se radi o vrlo merljivim i dokazivim stvarima. Imam jedno pola metra debelih knjiga koje do u sitna crevca razmatraju upravo ko je u kom trenutku upotrebio koji starogrčki izraz, šta je pod njime mislio, šta je neko drugi u istom trenutku pod tim izrazom podrazumevao, ima prepiska u kojoj su se ubeđivali, tumačili, dovodili eksperte i na kraju, a to je ono što je u ovome najbitnije, međusobno raskusuravali na vaseljenskim saborima. I tačno se zna koja je grupa na kojem saboru otpala i zbog kojeg neslaganja.

Konkretno Kopti su otpali od većine hrišćanskih crkava (episkopija, da budemo sasvim precizni) na Halkedonskom saboru, 5. vaseljenskom, koji je održan od 8. oktobra do 1. novermbra 451. (po jedinom tada važećem kalendaru, pre nego što neko pita!).

Dakle, Sabor je ogromnom većinom izglasao da je OVO (nešto, da ne ulazimo u sitna crevca hristologije, jedne posve dosadne paranauke) stvarna priroda Isusa Hrista. Manjina - Kopti, smatrali su da nije TO nego NEŠTO DRUGO. I otišli su, oCepili se. Kao Sonla Lokar i Štefan Korošec na 14. kongresu, jedino što je većinska bratija nastavila da još vekovima iza toga saziva vaseljenske sabore (od kojih su se vazda neki drugi pomalo oCepljivali) dok je 14. kongres prekinut (predsedavajući Momir Bulatović dao je pauzu kja još traje) te se može očekivati i nastavak tog 14. kongresa SKJ.

Narod ima potrebu za mitovima i simplifikacijama, to bar mi na ovim prostorima znamo. Ali sva podilaženja neukom plebsu sa tobožnjim uprošćavanjima ili još gore sa tobožnjim "otkrivanjem šta se tu stvarno krije" vodi u čist idiotizam. U slučaju koptskog plebsa taj idiotizam su tvrdnje da su pravoslavni ili katolički (nisu ni jedno ni drugo) a još više teške gluposti da su oni jadni neshvaćeni u prevodu.

Na tim se saborima okupljala tadašnja intelektualna elita, ljudi učeni i pismeni u više disciplina (od kojih neke, doduše, jesu sasvim beskorisne i normalnom svetu sasvim nepotrebne ali to je usud svake SANU, zar ne?) i optužiti NJIH da u takvom forumu nisu znali detaljne konotacije nekog starogrčkog izraza do u sitna crevca - totalna je glupost. A glupost je još veća kad se zna da je sve to gotovo trenutno prevođeno na latinski kako bi se slalo papi u Rim (papi je prevod stizao iz Male Azije za najviše 2-3 meseca što znači da su bili brzi i u prevođenju i u putovanju). Ima više sačuvanih primeraka i grčkih originala (zapisnika, tumačenja, zaključaka...) i njihovih latinskih prevoda i, osim uobičajenih pisarskih brljotina, nije mi poznato da se ikad pojavilo pitanje autentičnosti prevoda ili tumačenja.

Dakle - plebs da ne kenja gurabije o stvarima koje su stručne, merive i dokazive!
krkar krkar 01:22 06.05.2015

Re: Nas i Kopta 17 miliona

Ja bio na veceri u Kairu sa tipom koji za sebe kaze da je Kopt Katolik.


P to ti je kao da si ti, na primer, Goranac, Sloven sa Kosova islamske vere. I dođe ti Peruanac koji jedva da je čuo za Srbiju i preambulu. Kažeš "Srbin musliman" ili "Albanac kojem je maternji srpski" ili bilo šta slično. Što ne znači da je tačno ali ne moraš previše da objašnjavaš.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:08 07.05.2015

Re: Nas i Kopta 17 miliona

krkar


Dakle, Sabor je ogromnom većinom izglasao da je OVO (nešto, da ne ulazimo u sitna crevca hristologije, jedne posve dosadne paranauke) stvarna priroda Isusa Hrista. Manjina - Kopti, smatrali su da nije TO nego NEŠTO DRUGO. I otišli su, oCepili se. Kao Sonla Lokar i Štefan Korošec na 14. kongresu, jedino što je većinska bratija nastavila da još vekovima iza toga saziva vaseljenske sabore (od kojih su se vazda neki drugi pomalo oCepljivali) dok je 14. kongres prekinut (predsedavajući Momir Bulatović dao je pauzu kja još traje) te se može očekivati i nastavak tog 14. kongresa SKJ.

(od kojih neke, doduše, jesu sasvim beskorisne i normalnom svetu sasvim nepotrebne ali to je usud svake SANU, zar ne?)






šteta što veći broj ljudi ne razume problematiku, ali poređenja su super-funny. ključna razlika je i u tome što ti drevni narodi, jermeni, arapi, jevreji, etiopljani, egipćani... su bliskiji tom starom bliskoistočnom monoteizmu, i sada je potpuno neshvatljivo da bog može postati trošno telo, triplicirati se na natprirodan način i još dejstvovati u istoriji kao običan čovek... recimo, ja sam, tokom fiolodži studija u jerusalimu bio i kod jevreja hrišćana, koji su prihvatili hrista (ima u izraelu jevreja hrišćana, protestantska denominacija nastala u reganovoj eri misionarenjem američkih evangelista) i mole mu se kao - Ocu. nešto slično je bilo i sa drugim semitskim narodima, koji nikako nisu mogli da prihvate, da shvate, u stvari, kako je moguće da je hristos čovek ako je bog?! zapad (Rim i Carigrad) traže od njih da ga prihvate kao boga, a sada još i kao čoveka?! bog je bog a čovek je čovek, te dve dimenzije su nespojive u jedno! recimo, ako pažljivo čitaš šta arhiđakon i prvomučenik stefan priča (prvi posle hrista kojega je zveknula tadašnja Institucija, za koju, uzgred, radi i poslednji apostol, šaul-pavlos) - on naziva hrista pravednikom a ne svetim?! zašto? to je potpuno semitska misao - zato što je čovek, trošan, nikakav, nedostatan, takav kakav je, u najbojem slučaju dobar tj. pravedan, otud reč tsadik, sadaka u islamu, pravednost, sadukeji, (prvosveštenički red koji će hristu doći glave), dok je samo bog svet.

grčka i latinska (zapadna, iz naše perspektive, obe su zapadne, pošto su zapadnije od nas; istočne duhovnosti su, recimo, kineska, indijska, japanska, thai, itd.) duhovnost, pak, smatraju da su ljudska i božanstvena priroda u svakom momentu savršeno isprepletane u hristu, a da negacijom hristove ljudskosti mi zapravo poričemo mogućnost čovečanstva da se oboži, kroz proces theosis-a, odnosno do oživi tu božanstvenu iskru o kojoj je rabuni isa poučavao.
princi princi 09:51 05.05.2015

The hindsight fallacy

Zasto je hriscanstvo prevladalo nad manihejstvom, zasto je Islam postao velika svetska religija kad su Vizantinci mogli da zbrisu tih par arapskih plemena koji su ga praktikovali, zasto su uopste monoteisticke religije preovladale nad tim nekim dualistickim religijama kakve su Zoroasterizam? Zasto i kako su boljsevici (komunizam, jos jedna od religija) koji su oktobra 1913. bili sekta ludaka uspeli samo 4 godine kasnije da izvrse drzavni prevrat i preokrenu istoriju sveta?

Svi mozemo da objasnimo "kako". Niko ne moze objasniti "zasto".
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 17:20 05.05.2015

Re: The hindsight fallacy

princi
Zasto je hriscanstvo prevladalo nad manihejstvom, zasto je Islam postao velika svetska religija kad su Vizantinci mogli da zbrisu tih par arapskih plemena koji su ga praktikovali, zasto su uopste monoteisticke religije preovladale nad tim nekim dualistickim religijama kakve su Zoroasterizam? Zasto i kako su boljsevici (komunizam, jos jedna od religija) koji su oktobra 1913. bili sekta ludaka uspeli samo 4 godine kasnije da izvrse drzavni prevrat i preokrenu istoriju sveta?

Svi mozemo da objasnimo "kako". Niko ne moze objasniti "zasto".


stari iluminati drndali Demos? :) dobro, manihejizam nije teško odgovoriti, gnosa je bila puna izmišljotina i da se počela gubiti na Istoku istorijska Hristova aura, pa su zapadne vladike tražile više reakciju od carigradskih, bilo je tako bizarnih priča, tipa da Isus kinji mrave tako što ih ubija pa vaskrsava, i tome slično; sa Arapima mislim da se zeznula Vizantija jer je prethodno nepotrebno iscrpela sebe na frontu s Persijancima - recimo nas u vizantijskoj Provinciji Palestini su pregazili Persijanci 614., da bi Iraklije išao u protivpohod - delimično i da vrati autentično raspeće u Jerusalim, ali više zbog toga što su se Grcite i Persijancite odvajkada voleli kao mi i Rvati, tako da Iraklije nije imao više snage kada mu je Omar ustao, a Arapi su bili inspirisani dok hrišćanstvo Jerusalima nije više u toj meri nadahnjivalo umorni Konstantinopolj. Zoroastri se vraćaju, pak, kroz Bahaizam, a boljševici su se, u poslednje vreme, svi brže-bolje, kao po direktivi, oslavjanoslavili.

šta ti misliš da je zato što?
princi princi 19:15 05.05.2015

Re: The hindsight fallacy

Kad napišem niko, mislim i na sebe, :).
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 21:03 05.05.2015

master Joda Princi

princi
Kad napišem niko, mislim i na sebe, :).


sucha cool and lovable, dude, u arsi...



docsumann docsumann 14:56 06.05.2015

Re: master Joda Princi


docsumann docsumann 16:31 06.05.2015

Re: The hindsight fallacy

Svi mozemo da objasnimo "kako". Niko ne moze objasniti "zasto".


cijenim da se istorija ne može tumačiti/sagledavati kroz why prizmu, za razliku od recimo fizike.

gro mase istorijske "nauke" čine narativni sadržaji, koji ma kako objektivni bili, u striktnom smislu nisu naučni modusi saznavanja i razjašnjavanja. oni su literarne aproksimacije istorijskih događaja koji su i sami po sebi neautentični fenomeni. tj. uslovne kategorije koje ne postoje bez ljudske kontekstualizacije.

čak i ova tvoja postavka problema utiče na sam njegovo sadržaj. odnosno, unosi interpretativnu nelinearnost.

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:26 07.05.2015

Re: The hindsight fallacy

oni su literarne aproksimacije istorijskih događaja koji su i sami po sebi neautentični fenomeni. tj. uslovne kategorije koje ne postoje bez ljudske kontekstualizacije.


eh, moj bro, šta nam vrede imacije i ualizacije kada 'vaka Ljepota ostane nedosegnuta?!



irie, irie, insightful heights much luv, Kotor Crew!
docsumann docsumann 18:52 07.05.2015

Re: The hindsight fallacy

irie, irie, insightful heights much luv, Kotor Crew!


Kotor & Savina (HN), da budemo precizniji


Kazezoze Kazezoze 14:26 08.05.2015

Re: The hindsight fallacy

princi
Zasto je hriscanstvo prevladalo nad manihejstvom, zasto je Islam postao velika svetska religija kad su Vizantinci mogli da zbrisu tih par arapskih plemena koji su ga praktikovali, zasto su uopste monoteisticke religije preovladale nad tim nekim dualistickim religijama kakve su Zoroasterizam? Zasto i kako su boljsevici (komunizam, jos jedna od religija) koji su oktobra 1913. bili sekta ludaka uspeli samo 4 godine kasnije da izvrse drzavni prevrat i preokrenu istoriju sveta?

Svi mozemo da objasnimo "kako". Niko ne moze objasniti "zasto".

mislim da je zbog toga što je manihejstvo kroz gnozu težilo razumevanju psihološkog portreta čoveka, pri čemu se razvoj unutrašnjeg (psihološkog) tela čoveka dovodio u aktivni položaj u odnosu na vanjsko (čulno) telo kod čoveka.
odnosno, čovek postaje gospodar svog ponašanja, a ne dozvoljava da njegovo ponašanje uslovljava život i životne okolnosti.
taj način je mnogo teži za razumeti kod široke populacije jer praktičnim pristupom dovodi do povećanje svesti kroz velika i bolna odricanja životnih šarenih laža koje nam nudi ego izgrađen kroz lažnu ličnost.

mnogo je lakše jednostavno verovati u boga koji će ti ispuniti da ostvariš svoje želje ako pristupiš crkvi koja ti je to obećala. tako je i u politici, većinu uvek ima onaj koji ti daje lepša obećanja.
zato su "vanjske" religije odnele prevagu u odnosu na "unutrašnje" religije, a zbog toga su "vanjske" religije i agresivne jer ih predvodi ego koji na sve načine brani svoju lažnu ličnost izraženu u kolektivnom uverenju.
krkar krkar 01:24 06.05.2015

Opcije

Umro Ciga i došao kod Svetog Petra. Kaže mu ovaj

Da vidim šta si radio u životu, da li ću da te šaljem u raj ili pakao.

- A Nemačka, ništa?
freehand freehand 07:11 06.05.2015

Re: Opcije

krkar
Umro Ciga i došao kod Svetog Petra. Kaže mu ovaj

Da vidim šta si radio u životu, da li ću da te šaljem u raj ili pakao.

- A Nemačka, ništa?

A ne. Njenačka je Ahiret.
Cigani idu u Beć.
docsumann docsumann 15:57 06.05.2015

Re: Opcije


angie01 angie01 09:09 06.05.2015

umrla je Maja Pliseckaja, slava joj!

krkar krkar 14:01 06.05.2015

Re: umrla je Maja Pliseckaja, slava joj!

angie01


Kakve sad veze ima sirota Maja sa Đurđevdanom i podelama unutarhrišćanskim???

Ali dobro da znamo da si ti kulturna i da znaš ko je MP i da ti je baš žao.
Milan Novković Milan Novković 15:22 06.05.2015

Re: umrla je Maja Pliseckaja, slava joj!

krkar
angie01


Kakve sad veze ima sirota Maja sa Đurđevdanom i podelama unutarhrišćanskim???

Ali dobro da znamo da si ti kulturna i da znaš ko je MP i da ti je baš žao.

Boginja, mnogima koji su je poznavali.

Šalim se malo, meni su iskreni i talentovani plesači, pisci, slikari, muzičari, pa kad umeju da donesu mir i spokojnost bez obzira na okolnosti, pa nesebični prijatelji sa kojima je uživanje i ćutati ... meni su bogovi.

Ok, ok, trol

angie01 angie01 16:02 06.05.2015

Re: umrla je Maja Pliseckaja, slava joj!

Kakve sad veze ima sirota Maja sa Đurđevdanom i podelama unutarhrišćanskim???

Ali dobro da znamo da si ti kulturna i da znaš ko je MP i da ti je baš žao.


a sta te zabole, da prostis, sta mi dihas za ovratnik?, je l se mi znamo- ne, je l znas nesto o meni- ne, pa sta 'oces onda stalno sa tim tvojim agresivnim skakanjem?

mislila sam da ce neko da napise nesto- jer je bila carica i vise od toga, pa videla da niko nista, pa odlucila da makar jednim komentarom dam pocast- jer je blog uvek reagovao na takve stvari, pa mi bilo najnormalnije kod Srkija, jer ima neobavezan koncept, a i umetnici, ma koliko veliki bili, vode taj cergarski zivot:))).

....sad ja imam ideju da se predstavim kulturnom i ljubiteljkom, ovo/ono, sa ovom malom crticom izrazenog postovanja, a sta onda ti radis u onim silnim komentarima u kojima prosipas svoje poznavanje vina, hrane, sireva, ovog/onog, sve najbolje znas, detaljno si upucen, manje vise- nicim izazvan- i vidi vraga, ja to tvoje kurcenje, apsolutno nikada nisam posmatrala u negativnom kontekstu, iako je povremeno prstalo sa strane- jer naprosto nemam tu frustraciju.

i prestani da se deres- nisam ti ja zena.
krkar krkar 21:33 06.05.2015

Re: umrla je Maja Pliseckaja, slava joj!


Razumeo sam. Ti si jedna od onih koja po blogovima, fejzbucima, grupama i forumima piše RIP i izjavljuje saučešća.

Moje duboko saučešće Praziluk Zajednici povodom smrti meni osobno nepoznatog umetnika...

Ma dobro, razumem da si baš na blogu o hrišćanstvu osetila poriv da spomeneš poznatu hrišćanku Maju Plisecku. Logično.

nisam ti ja zena.


I da sam se nešto zaleteo ne bi bila dugo, veruj mi.
angie01 angie01 21:50 06.05.2015

Re: umrla je Maja Pliseckaja, slava joj!

Razumeo sam. Ti si jedna od onih koja po blogovima, fejzbucima, grupama i forumima piše RIP i izjavljuje saučešća.


pa nisi dobro razumeo.


Moje duboko saučešće Praziluk Zajednici povodom smrti meni osobno nepoznatog umetnika..


kao sto vec rekoh- idi pa pricaj tako s nekim drugim, koga poznajes.


Ma dobro, razumem da si baš na blogu o hrišćanstvu osetila poriv da spomeneš poznatu hrišćanku Maju Plisecku. Logično.


ne, tebe cu da pitam i trazim dopustenje i ausvajz, sta je ok, a sta nije.


I da sam se nešto zaleteo ne bi bila dugo, veruj mi.



:)))))))))), izvini me, al tesko da bi imao prilike da se zaletis, ....

evo, obrisala sam nastavak, necu da se spustam na taj nivo komunikacije, pa cu da precutim.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:20 07.05.2015

Re: umrla je Maja Pliseckaja, slava joj!

deluje Žena po načinu na koji pleše kao naša, ciganjska?

ps. nema svađe na slavi, helou, ne budimo internetni, iako smo Srbi!
Черевићан Черевићан 10:38 07.05.2015

e,Dioklecijane*

Proshishalo vremena podosta
(a bash ono pouku nam daje)
Cara* danas poneko se seti
Djordje osta koSvetac da traje
Milutin Milošević Milutin Milošević 23:38 07.05.2015

Zaštitnik

Свети Џорџе је заштитник и нас извиђача

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana