Island je ostrsvka zemlja u severnom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanije, nastala u području Srednjeatlantskog grebena uglavnom vulkanskom aktivnošću. Greben predstavlja granicu između evroazijske i severnoameričke ploče, za koje kažu da se godišnje udaljavaju dva centimetara. Ima oko 329.000 stanovnika na teritoriji od 103.000km2.
Kažu da na ostrvu ovaca ima duplo više nego ljudi, a naišao sam i na podatak da je konja oko 80.000, ali nisam siguran da li se mislilo samo na konje ili zajedno na konje i krave. Od mleka islandke krave se pravi nacionalni mlečni proizvod skyr (nešto kao jogurt).
Pored ovaca i konja, na Islandu možete naći i veliki broj ptica (naročito na ostrvu Grímsey, kroz koji prolazi paralela 66°33′45.9″, odakle se smatra da počinje arktički krug. Dakle, samo ostrvo Island leži ispod arktičkog kruga, te samo severni deo Grimseya spada u ovaj deo planete). Do Grimseya se stiže ili avionom ili brodom, koji iz Dalvíka na severu kreće jednom u dva dana, u 9h. Putovanje brodom traje 3 sata, a povratak je u 16h.
Osim Grimseya i njegovih ptica, sever je poznat i po Akureyriju, najvećem gradu na severu, kao i po Húsavík, koji je najpoznatiji po turama posmatranja kitova. U blizini su takođe i vodopadi Goðafoss, jezero Mývatn, geotermalna oblast Hverir (gde iz zemlje izbija kipuće blato i hidroksid sulfide, zbog čega veome smrdi), vulkansko jezero u krateru Viti (Pakao) na kalderi Krafla, te još dva vodopada, Selfoss i Dettifoss (najmoćniji vodopad u Evropi, sa prosečnom količinom vode od 193m3/s). Zanimljivo da su Selfoss i Dettifoss, iako na severu zemlje, deo glečerske reke Jökulsá á Fjöllum (druga po veličini, 206km), kojoj je izvor glečer Vatnajökull (jökull se islandska reč za glečer, te je naziv ovog glečera Vatna glečer. Opet, vatna je samo plural od reči vatn, što znači voda (a koristi se naročito za jezera, što ste videli kada samo pomenuo Myvatn. Myvatn znači jezero insekata, praktično nekih sitnih i dosadnih muva), koji se nalazi na jugu zemlje.
Na samom jugu, uz obalu Atlantskog okeana je i glečersko jezero Jökulsárlón. Nekada je glečer bio do samog okeana, ali slana voda vrši veliki pritisak na glečer, koji se svake godine povlači i povećava veličinu jezera. Na jugu su i poznati vodopadi Svartifoss, Foss á Siðu, Skógafoss, Seljalandsfoss i Urriðafoss. Do svih ovih atrakcija (kako ovih južnih, tako i onih severnih) se lako stiže idući njihovim kružnim putem (ide u krug praktično oko celog ostrva) koji nosi broj 1 i predstavlja najvažniji put na ostrvu (iako ima samo po jednu traku u svakom smeru – na celom ostvru samo u oblasti ko Reykjavika možete da vidite više traka u jednom smeru). Jedino da bi se stiglo do Dalvika i Husavika, odnosno do Selfossa i Dettifossa mora da se skrene na neki od drugih puteva.
Skretanje sa puta 1 je potrebno i ako idete u poznatu atrakciju Plava laguna (Blue Lagoon ili Bláa lónið), praktično banja u kojoj na temperaturi od 38 stepeni izbija voda. Ova voda nastaje mešanjem slatke i slane vode na dubini od 2.000m, pri visokim temperaturama i na svom putu do površine kupi i razne minerale, zbog čega kažu da je dobra za kožu. Ipak, njen najpoznatiji atribut je plava boja, do koje dolazi zbog načina na koji silicijum u vodi reflektuje sunčevu svetlost.
Najzad, Island je poznat i po prvom parlamentu na svetu. Alþingi (što znači otprilike opšta skupština, skupština svih), se nalazio u Þingvellir-u (što bi se moglo prevesti kao skupštinska polja, polja gde se okuplja skupština). Þingvellir se nalazi oko 50km od Reykjavíka, u dolini koja čini deo Srednjoatlantskog grebena. Prvo okupljanje je bilo 930. godine, 1262. je Island ušao u uniju sa Norveškom, a preko tog saveza 1380. u uniju sa Danskom. Kada je u Danskoj uvedena apsolutna monarhija (1665.) Alþingi je nastavio da bude sud do raspuštanja 1800. godine, kada je umesto njega osnovan Visoki sud u Reykjavíku. 1845. se ponovo sastao kao skupština, ali isto u Reykjavíku. Najpoznatije mesto ovde je Lögberg-a, odakle je lögsögumaður saopštavao zakone koje je doneo Alþingi (lögsögumaðura bismo mogli nazvati spiker parlamenta tj. onaj koji saopštava zakone - pre dolaska hrišćanstva Islanđani nisu imali pismo, pa su zakoni glasno saopštavani od strane lögsögumaðura na Lögbergu). Osim toga, na ovom mestu su držana i suđenja.
U ovom delu zemlje se nalaze i Geysir, po kome su svi ostali gejziri i dobili ime (iako sad trenutno ne radi zbog zemljotresa (ili barem radi vrlo neredovno, to se i u prošlosti dešavalo nekolko puta, da prestane da radi i da počne ponovo) te je glavna atrakcija Strokkur, koji izbacuje vodu svakih nekoliko minuta, ali ne toliko visoko koliko je to znao da čini Geysir), kao i još jedan vodopad – Gullfoss. Gullfoss se nalazi na reci Hvítá, koja je takođe glečerska reka, a izvor joj je Dugačak glečer – Langjökull (on je drugi glečer po veličini na Islandu, dok je treći Hofsjökull (Hram glečer), koji je izvor za najdužu (230km) reku na Islandu, Þjórsá. Hofsjökull je takođe najveći aktivni vulkan na ostrvu.