Ljudska prava

DOBRO I LOŠE DELO

Freedom of Information RSS / 11.09.2015. u 08:02

Piše: Rodoljub Šabić
Nedavno sam ovde na blogu napisao post "Ružno, jadno, musavo", a povodom očajnog stanja dva spomenika u samom centru grada.
Rekao sam tada da, koliko god tema može biti interesantna sa političkog, ideološkog ili nekog drugog važnog aspekta (reč je o spomen pločama koje se tiču izborne pobede Filipa Filipovića i njegove komunističke liste na prvim izborima za gradsku vlast u tek osnovanoj Kraljevini SHS, i anuliranja te pobede) nije to povod za post, da je povod mnogo jednostavniji - to što spomenici više nisu spomenici već su pretvoreni u pravo ruglo centra grada. I dodao sam da je u tom kontekstu nebitno na koga se odnose, da je stvar samopoštovanja da se nešto uradi s njima, da se upristoje. Da bi, čak i ukloniti ih, bilo pristojnije i dostojanstvenije nego držati ih u ovakvom stanju.
I pored toga, rasprava se pretvorila u žestoku razmenu "argumenata" i argumenata "komunista" i "antikomunista".
Pa kad je već tako bilo pada mi napamet da bi isti post mogao biti šlagvort za "puštanje iz boce" još jednog "duha":
Pominjući poništavanje izbornih pobeda komunista u Zagrebu, Beogradu, Skoplju, Nišu.. rekao sam: "Ovakvi događaji eskalirali su brzo dalje. Usledila je "Obznana", pa Zakon o zaštiti države, zabrana Komunističke partije i poništavanje mandata narodnih poslanika izabranih na njenoj listi, politički teror... "
A kad je o teroru, bar sa komunističke strane reč, možda najmarkantniji lik je Alija Alijagić, mladi pripadnik organizacije "Crvena pravda". On je u leto 1921.g. u parku u Delnicama ubio Milorada Drašković, bivšeg ministra, tvorca "Obznane". Osuđen je za to delo na smrt i obešen u Zagrebu početkom 1922.g.
Nakon Drugog svetskog rata i uspostavljanja komunističke vlasti jedna ulica u Beogradu dobila je ime Alije Alijagića. Prepoznatljiv je, subjektivan, ideološki kontekst. Da li bi se većina mogla složiti oko toga da ubistvo nenaoružanog čoveka nije nešto što opravdava ovakvo priznanje, naprotiv? Da činjenica da je pucao u čoveka koji je protivpravno inicirao zabranu delovanja njegove partije, poništavanje njenih izbornih rezultata, otimanje imovine, zabranu sindikalnog okupljanja može da objasni motiv za delo, ali da ne može da ga opravda?
Pre nekoliko godina u radikalno izmenjenom društvenom kontekstu ulici je promenjeno ime, što, imajući u vidu prethodno rečeno, moglo da deluje kao logična stvar.
Ali, malo ljudi zna kako se ta ulica danas zove. A zove se Ulica Milorada Draškovića. Da li bi se većina mogla složiti oko toga da kreiranje "Obznane", akta s pravnog stanovišta doslovno skandaloznog, koji nije bio zakon, čak ni uredba (kralj ga nije potpisao), koji čak nije ni objavljen u Službenom glasniku, koji je bio "papir sa bandere", a ipak poslužio kao "pravno pokriće" za ono što se dogodilo, nije nešto što opravdava ovakvo priznanje, naprotiv?
Ili "naš" pogled na sopstvenu prošlost mora trajno da asocira na onu smešno-tužnu anegdotu Henrika Sjenkjeviča o misionaru kod nekog divljeg plemena. Podučavao je pleme "hrišćanskoj nauci" i kad je ocenio da ima nekog rezultata odlučio je da to proveri na ispitu. Pa ih je pitao - "Šta je to loše delo?"; odgovor je bio - "Loše delo je kad nam neko ukrade kravu."; "Odlično. A sad - Šta je dobro delo?; "Dobro delo je kad mi nekom ukrademo kravu."



Komentari (21)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

rade.radumilo rade.radumilo 08:48 11.09.2015

Divergencija

U teoriji automatskog upravljanja, razlikuju se tri osnovna tipa ponašanja sistema, nakon nekog podsticaja:

1. U prvom slučaju, sistem zaosciluje ali nakon nekog vremena konvergira ka novom stanju.
2. U drugom (graničnom) slučaju sistem zaosciluje i nastavi da osciluje beskonačno.
3. U trećem slučaju, sistem zaosciluje i vremenom divergira od zadatog stanja. Teorijski ka beskonačnosti, u praksi ka raspadu sistema.

Da bi se izbegli slučajevi 2 i 3, uvodi se tzv. "prigušenje" sistema, odnosno sistem mora biti "robusan" kako bi oscilatorne pojave konvergirale ka nekom stabilnom stanju.

Od 1804-e godine, ovo društvo je permanentno u stanju oscilacija, koje bojim se divergiraju ka raspadu sistema.
Freedom of Information Freedom of Information 08:59 11.09.2015

Re: Divergencija

Zanimljiva paralela Rade. Ali, mislim da nije (sasvim) primenjljiva na društvene sisteme. Oni za razliku od npr.mehaničkih "funkcionišu" i kad su totalno "rasklimatani", dakle i u stanju u kom bi mehanički odavno potpuno prestali da rade.
rade.radumilo rade.radumilo 09:14 11.09.2015

Re: Divergencija

Ali, mislim da nije (sasvim) primenjljiva na društvene sisteme


Društveni sistemi su ekosistemični nisu mehanistički. Međutim, pozitivna i negativna povratna sprega (divergencija i konvergencija) su uočljive i u ekosistemima i ekologija se njima bavi.
tyson tyson 13:07 11.09.2015

Re: Divergencija

Od 1804-e godine, ovo društvo je permanentno u stanju oscilacija, koje bojim se divergiraju ka raspadu sistema.

Govoriš o periodu dugom, koliko sam razumeo, preko 200 godina (ako ovo "1804-e" zapravo znači "1804." ).

Koliko je potrebno jednom društvu da bude u stanju oscilacija, e da bi usledio raspad sistema?

Rekao bih da ili sa tvojom teorijom nešto nije u redu, ili su ti merenja netačna.


rade.radumilo rade.radumilo 13:42 11.09.2015

Re: Divergencija

Koliko je potrebno jednom društvu da bude u stanju oscilacija, e da bi usledio raspad sistema?


Stari Rim je oscilovao oko 500g. Nakon dolaska Oktavijana na vlast, iako sledi gotovo 200 godina Pax Romana-e, unutrašnje oscilacije se iz decenije u deceniju pojačavaju i rezultiraju raspadom Rimske civilizacije.

Govoriš o periodu dugom, koliko sam razumeo, preko 200 godina


Koliko u tih 200 godina ima perioda neprekinute stabilnosti dužih od jedne generacije? Ne pričam o ratovima, već o prevratima i manje-više nasilnim smenama vlasti ili režima, promenama ustava, uređenja društva itd...
dr.wagner dr.wagner 14:48 11.09.2015

Re: Divergencija

... dan

tyson

Koliko je potrebno jednom društvu da bude u stanju oscilacija, e da bi usledio raspad sistema?
Rekao bih da ili sa tvojom teorijom nešto nije u redu, ili su ti merenja netačna.


-I stabilni sustavi osciliraju ...
.... vrijeme reakcije povratne veze dovodi do odstupanja od zadane vrijednosti
u jednu , a zatim i u drugu "stranu" ....
-Kod električnih oscilatora te oscilacije od zadane frekvencije se "peglaju"
filterima tako da su gotovo neprimjetne (nemjerljive) , ali to opet ima za
posljedicu tromost sustava kod promjene frekvencije ....
.... no , pustimo to

-Nestabilna društva nisu diktature ... jer tamo se nakon dolaska na vlast
uglavnom uništi (pobije) izvor nestabilnosti .... pa je društvo (bar) jedno
vrijeme mirno i stabilno ...
... nestabilna društva su ona koja imaju privid demokracije ... gdje jedna
struja smjenjuje drugu u kratkim vremenskim intervalima (par godina) , a ne
dolazi do stabilizacije sustava jer kako rekosmo ...to je samo privid
demokracije i temelji se uglavnom na obmani... (ne "obznani" )

-Inače ... onaj "naš" SFRJ-socijalizam (koji se ovdje naziva komunizam)
nije bio diktatura , ali ni privid demokracije ... nešto između i nešto
ipak bolje od ove dvije varijante ... iako je imao "oscilacije" ...


Wagner
rade.radumilo rade.radumilo 14:59 11.09.2015

Re: Divergencija

Nestabilna društva nisu diktature ... jer tamo se nakon dolaska na vlast
uglavnom uništi (pobije) izvor nestabilnosti .... pa je društvo (bar) jedno
vrijeme mirno i stabilno ...


Samo je veća perioda (iliti manja frekvencija) oscilacije ali je zato amplituda veća, jer se više destruktivne energije nakupi tokom k'o bajagi mirnog perioda.
jinks jinks 16:44 11.09.2015

Re: Divergencija

Da bi se izbegli slučajevi 2 i 3, uvodi se tzv. "prigušenje" sistema, odnosno sistem mora biti "robusan" kako bi oscilatorne pojave konvergirale ka nekom stabilnom stanju.

Male napomene:

- Pitanje je koliko je precizno reci "uvodi se "prigusenje" sistema" ... vec pre da se radi o projektovanju zakona upravljanja koji stabilise sistem u skladu sa zahtevanim dinamickim karakteristikama ... na primer, povecavajuci prigusenje dominantnog para polova sistema u zatvorenoj povratnoj sprezi. U tom smislu bi "prigusenje" moglo da ima veze sa stabilizacijom sistema, o kojoj govorite u komentaru.

- Sistem ne mora da bude "robustan" kako bi oscilatorne pojave konvergirale ka nekom stacionarnom stanju, vec je dovoljno da je stabilan. Robusnost u citavoj prici predstavlja neki drugi kvalitet, koji definise stabilnost sistema u uslovima promene vrednosti parametara njegovog modela, izmedju ostalog. Takodje, sistem moze biti nestabilan a da uopste i nije oscilatoran.

Inace, sto se tice oscilacija u drustvenim, ili, na primer, u ekosistemima, one su tu izgleda prirodne i neizbezne. U drustvima, izmedju uvek prisutnih raznorodnih interesa, u prirodi, ako nista drugo izmedju leta i zime, ili dana i noci.

Jedno je izgleda bitno, da te oscilacije ne poprimaju neke druge haoticne oblike, i da se neka srednja vrednost oko koje se osciluje, razvija u odredjenom, recimo, pozitivnom smeru.

Tragicno bi bilo kada ne bi uopste bilo suprotnosti, odnosno razlika, izmedju kojih bi se drustvo ili priroda kretali, ka necemu.
rade.radumilo rade.radumilo 17:00 11.09.2015

Re: Divergencija

Pa sad, ne "uvodi" se "prigusenje" sistema, vec se projektuje zakon upravljanja koji stabilise sistem u skladu sa kriterijumima koji definisu njegove zeljene dinamicke performanse ... izmedju ostalog, povecavajuci prigusenje dominantnog para polova modela sistema.


U automatici, kao takvoj da. U el. kolima, npr, se uvodi "prigušenje". Tu nije toliko reč o upravljanju sistemom, koliko o odzivu sistema na promenu stanja (hevisajdova funkcija) ili na impuls (dirakova funkcija).

Sistem ne mora da bude "robusan" kako bi oscilatorne pojave konvergirale ka nekom stabilnom stanju, vec je dovoljno da je stabilan.


Opet slična stvar. El. kolo je samo po sebi stabilno u radnom režimu. Problematična je promena režima, odnosno promena stanja ili impuls.

Hebi ga, prošlo je 20-ak godina i pri tome se time nikada nisam bavio, na kraju ali i dalje pamtim beskonačne jednačine odziva el. kola na hevisajdovu/dirakovu funkciju...
jinks jinks 17:06 11.09.2015

Re: Divergencija

Prigusenje odziva sistema, u smislu vrednosti prigusenja dominantnog para polova modela sistema, se pre projektuje nego sto se uvodi, na to sam samo hteo da skrenem paznju.

Problematična je promena režima,


Da ... odnosno promena parametara modela nelinearnog sistema izazvana promenom rezima rada, izmedju ostalog, kada robusnost postaje bitna.
rade.radumilo rade.radumilo 17:54 11.09.2015

Re: Divergencija

se pre projektuje nego sto se "uvodi"


Ono jes, ide u fazi projektovanja, ali se "uvodi" u smislu da je nepotrebno za nominalno funkcionisanje kola, već za "izlaženje na kraj" sa "parazitnim" efektima...
mesan mesan 19:13 11.09.2015

Re: Divergencija

Dečki, da ne zaboravimo šum, tj. nasumične trzaje:

Npr. poplave Nila su zapisivane hiljade godina, dovoljno da se analizira šum na skali od par godina pa do više vekova. Nađen je "crni šum", tj. nasumična vrednost visine reke jedne godine "pamti" nasumičnu vrednost dugo unazad. U toj situaciji, što je duže vreme posmatranja, veliki odstupi od "normale" su izvesniji, stvari se uspešnije "akumuliraju". Trideset godina vas Bog poštedi poplave, ali u roku od sto godina vam sigurno zbriše sve što može. Na primer.

U mnogim samoorganizovanim, prirodnim i električnim sistemima postoji "1/f šum", čija vrednost u svakom trenutku vremena MANJE zavisi od vrednosti u prethodnim trenucima (potpuna nezavisnost bi značila "beli šum" ). U tom slučaju nije toliko dramatičan efekat da su odstupanja od proseka očekivanija što duže posmatramo.
srdjan.pajic srdjan.pajic 21:37 11.09.2015

Re: Divergencija

mesan
Dečki, da ne zaboravimo šum, tj. nasumične trzaje:



Pa i ne mozes da zaboravis sum jer upravo on dovodi do pojave oscilacija kod nestabilnih sistema. A one, oscilacije, potom, mogu da dovedu do destrukcije sistema, ako nelinearnosti koje tada dolaze do izrazaja ne ogranice amplitudu oscilacija (to bi, na primer, bilo uvodjenje vojne uprave, ili spoljnja intervencija). Sem ako se radi o parametarskim oscilacijama, kad promena nekog od parametara inace stabilnog sistema dovodi do pojave oscilacija, tada sum u sistemu nije potreban.

Inace, mislim da se na srpskom kaze za sistem da je "robustan", a ne "robusan". EDIT: sad sam proverio na guglu, zaista se tako kaze, dok se u srednjem i zenskom rodu gubi ovo "t", kao i u mnozini.





predatortz predatortz 10:25 11.09.2015

Terminologija

I pored toga, rasprava se pretvorila u žestoku razmenu "argumenata" i argumenata "komunista" i "antikomunista".


Gospodine Šabiću, ja nisam "antikomunista" nego sam antikomunista. Imajući u vidu sve komunističke zločine širom planete, mislim da je antikomunizam civilizacijska vrednost o kojoj ne bi trebalo raspravljati.

Molim Vas da me ne vređate, a to činite kada moja ubeđenja stavljate pod znakove navoda.
Freedom of Information Freedom of Information 11:00 11.09.2015

Re: Terminologija

Gospodine Šabiću, ja nisam "antikomunista" nego sam antikomunista.

Što je Vaše nesporno pravo. Kao što je i pravo nekog drugog da se deklariše potpuno drugačije,kako želi. Kao što je moj "problem" da preferiram ubeđenja bez prefiksa "anti". Bez i najmanje namere da vas dovodim u bilo kakvu vezu s njima podsetiću vas da su valjda najžešći antikomunisti bili nacisti.
Molim Vas da me ne vređate, a to činite kada moja ubeđenja stavljate pod znakove navoda.

Žao mi je ako ste se našli povređeni, zaista mi nije bila namera da vređam bilo koga. Nisam ulazio u iskrenost ubeđenja bilo kog od učesnika u raspravi, bilo bi to besmisleno. Navodnicima i oko komunista i oko antikomunista želeo sam da ukažem na neumesnost iznošenja ideoloških opredeljenja u raspravu o temi posta - očajno stanje spomenika.
Prošli put niste bili raspoloženi za temu koju sam kandidovao već ste preferirali ideološku raspravu. Sad je tema bar malo bliža,sasvim pojednostavljeno, -
da li naš" pogled na sopstvenu prošlost mora trajno da asocira na onu smešno-tužnu anegdotu Henrika Sjenkjeviča o misionaru kod nekog divljeg plemena. Podučavao je pleme "hrišćanskoj nauci" i kad je ocenio da ima nekog rezultata odlučio je da to proveri na ispitu. Pa ih je pitao - "Šta je to loše delo?"; odgovor je bio - "Loše delo je kad nam neko ukrade kravu."; "Odlično. A sad - Šta je dobro delo?; "Dobro delo je kad mi nekom ukrademo kravu."

predatortz predatortz 11:10 11.09.2015

Re: Terminologija

Prošli put niste bili raspoloženi za temu koju sam kandidovao već ste preferirali ideološku raspravu.


Grešite. Izneo sam svoj stav o skrnavljenju spomenika. Bilo čijih.
Ako nisam bio precizan, učiniću to sada:

Gnušam se svih onih koji skrnave spomenike. Ma koliko njihova politička ubeđenja bila slična mojim, takve ljude ne mogu smatrati za prijatelje, ne želim ni kafu sa njima da popijem!

A sad o nazivima ulica...
Jednom sam rekao da bi trebalo usvojiti sistem po kom su sve ulice označene brojevima. Prva, peta, deveta...
Balkan je prokleto parče zemlje. Koje god ime ulici da damo, a da ima neku ideološku konotaciju, nekome će da bude 'prst u oku'.
Kako je meni smetao naziv 'Titova', jer je moja porodica mnogo žrtava imala od komunista, ne mogu da očekujem da će neko iz Vranića da prihvati naziv 'Dražina' i da ga to ostavi ravnodušnim.

To je, u kratkim crtama, moj stav o temi.
vlad_aleksh vlad_aleksh 12:34 11.09.2015

Re: Terminologija

predatortz


Gnušam se svih onih koji skrnave spomenike. Ma koliko njihova politička ubeđenja bila slična mojim, takve ljude ne mogu smatrati za prijatelje, ne želim ni kafu sa njima da popijem!


Jednom sam rekao da bi trebalo usvojiti sistem po kom su sve ulice označene brojevima. Prva, peta, deveta...
Balkan je prokleto parče zemlje. Koje god ime ulici da damo, a da ima neku ideološku konotaciju, nekome će da bude 'prst u oku'.
Kako je meni smetao naziv 'Titova', jer je moja porodica mnogo žrtava imala od komunista, ne mogu da očekujem da će neko iz Vranića da prihvati naziv 'Dražina' i da ga to ostavi ravnodušnim.



Kratko, jasno, razborito. Nema se šta dodati, niti oduzeti.
babmilos babmilos 12:39 11.09.2015

Re: Terminologija

Imajući u vidu sve komunističke zločine širom planete, mislim da je antikomunizam civilizacijska vrednost o kojoj ne bi trebalo raspravljati.

U dlaku bi se isto moglo reći i za koncept tržišnog društva (ili, kako se obično kaže, kapitalizam). Stoga bi bilo dobro zaključiti da je antiideološko delovanje civilizacijska vrednost o kojoj ne bi trebalo raspravljati.
svarog svarog 13:09 11.09.2015

Re: Terminologija

U dlaku bi se isto moglo reći i za koncept tržišnog društva (ili, kako se obično kaže, kapitalizam).

vcucko vcucko 13:45 11.09.2015

Re: Terminologija

predatortz
Prošli put niste bili raspoloženi za temu koju sam kandidovao već ste preferirali ideološku raspravu.


Grešite. Izneo sam svoj stav o skrnavljenju spomenika. Bilo čijih.
Ako nisam bio precizan, učiniću to sada:

Gnušam se svih onih koji skrnave spomenike. Ma koliko njihova politička ubeđenja bila slična mojim, takve ljude ne mogu smatrati za prijatelje, ne želim ni kafu sa njima da popijem!

A sad o nazivima ulica...
Jednom sam rekao da bi trebalo usvojiti sistem po kom su sve ulice označene brojevima. Prva, peta, deveta...
Balkan je prokleto parče zemlje. Koje god ime ulici da damo, a da ima neku ideološku konotaciju, nekome će da bude 'prst u oku'.
Kako je meni smetao naziv 'Titova', jer je moja porodica mnogo žrtava imala od komunista, ne mogu da očekujem da će neko iz Vranića da prihvati naziv 'Dražina' i da ga to ostavi ravnodušnim.

To je, u kratkim crtama, moj stav o temi.


Prva, druga i ostale na parove razbrojs' ulice su primerene gradovima u novom svetu, sa geometrijski poredanom mrežom istih. Kod nas imaju više smisla nazivi biljaka, životinja, prirodnih pojava i sl. - jbg kad kod nas čak i geografski pojmovi ili zaista veliki umetnici, naučnici itd. često izazivaju rasprave "do koske". Naopaki smo ljudi u mnogo čemu.
isidora.k isidora.k 01:54 12.09.2015

Republika Sinaloa

Neobaveštena EU dala pozitivnu ocenu za poglavlje 24 - pravda, sloboda i bezbednost. (ministar policije N.Stefanović ogulio bananu )




Od 2008 godine svi u Srbiji znaju za moje i snimke mojih najbližih saradnika sa prijateljem "El Čapom" (srpski "Banana".Zašto nisam upozoren i ko štiti državne funkcionere od druženja sa narkobosovima Evrope ? ( predsedavajući Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju Ivica Dačić )

Nije se Vučić viđao sa kriminalcima i to je ono što je istina i to očigledno neke ljude boli i neće on da plaća reket Tabloidu i sličnim medijima koji pokušavaju na najgori mogući način da pišu svakog dana. (ministar policije Nebojša Stefanović "bez reči" )




Danas to nije tako, danas ljudi govore šapatom o "El Čapu".

Ivica Dačić kao ministar unutrašnjih poslova imao je neprihvatljive kontakte sa mafijašem i ta činjenica ga diskvalifikuje kao ozbiljnog političara. ( Čedomir Jovanović "ljubav" narkokartela Šiptara i Čumeta )
Znam svakako već dve godine, znam i za mnoge druge snimke. Apsolutno sam znao i odgovornost snosim i ja, ali moj izbor bio je da ne idem sa onima za koje se zna da su krali od hendikepirane dece. ( Idem pod led, idu i ostali samnom, pustiću i ja moje snimke )




Ko ih je snimao, neka otpusti tonca - za ovoliko tona ne treba tonac .

Prvi čovek stranke se nije javljao za reč, pažljivo je slušao svoje partijske drugove, a nekoliko puta je, kaže naš sagovornik, nešto i zapisao.


Nego o kom teroru je reč, iz koje godine ?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana