Budućnost| Nauka| Život

Igra senki: Kaluza-Klajnova teorija

nsarski RSS / 25.10.2015. u 21:23

 

U Platonovoj pećini, senke su jedina stvarnost  -(Platon, Republika)

 Allegory_of_the_Cave_by_Shock_Socks.jpg

U Platonovoj alegoriji (metafori, paraboli) o Pećini govori se o ljudima-zatvorenicima koji se nalaze u unutrašnjosti pećine i tako su postavljeni da mogu da vide samo prazan zid pećine ispred sebe. Iza leđa tih ljudi-zatvorenika događa se stvarnost, ali oni mogu da vide samo senke te stvarnosti na zidu , i na osnovu te igre senki formiraju sliku “pravog” sveta.

Ova ideja – da je priroda, i stvarnost uopšte – samo odraz, ili senka, neke dublje i istinskije suštine provlači se kroz veliki deo istorije ljudske misli.  Naša čula i opažanje nisu dovoljni da neposredno sagledamo sveukupnost sveta koji nas  okružuje. Nama su dostupne samo senke.

Takav način razmišljanja je posebno zastupljen u prirodnim naukama: mi nismo u stanju da neposredno vidimo fizičke zakone, već samo njihove manifestacije u stvarnosti koja nas okružuje. Pad jabuke sa drveta, na primer, jeste manifestacija zakona gravitacije, i bilo je potrebno mnogo vekova, i genijalnost jednog Njutna, da uvidimo da i Mesec pada na Zemlju po istom zakonu univerzalne gravitacije kao i jabuka, ali da do nje nikad ne stigne jer ima tangencijalnu brzinu, pa oko Zemlje kruži.Na sličan način, i po istom zakonu, Zemlja pada na Sunce, Sunce pada u centar galaksije, itd. Ukratko, prema univerzalnom zakonu gravitacije, masivna tela oko sebe imaju gravitaciono polje, tj. prostor u kome se oseća gravitaciona sila, kojom se masivna tela privlače.

 

Pre tačno 100 godina, 1915. godine, Ajnštajn je formulisao Opštu Teoriju Relativnosti kojom je otišao korak dalje od Njutna. On je, naime, gravitacionu silu masivnih tela uspeo da svede na geometriju prostora: masivna tela u prostoru deformišu prostor oko sebe, pa se kretanje drugih masivnih tela u tako deformisanom prostoru opaža kao prisustvo gravitacione sile. Na taj način je ova sila samo manifestacija nečeg fundamentalnijeg – geometrijske deformacije prostora u kome postojimo. Ovakva geometrijska re-formulacija gravitacije je eksperimentalno potvrđena astronomskim merenjima savijanja putanje svetlosti udaljenih zvezda kada ta svetlost do nas stigne prolazeći blizu Sunca (ova merenja su izvođena tokom pomračenja Sunca). Svetlost se kreće najkraćom putanjom pored masivnog Sunca, i ta putanja je zakrivljena linija.

Da bi matematički formulisao svoje dve teorije relativnosti (SpecijalnuiOpštu, 1905. i 1915. godine), Ajnštajn je uveo pojam prostor-vremena, tj. četvorodimenzionog kontinuuma, (tri prostorne koordinate i jedna vremenska) kao prirodni opis fizičkog  “položaja” tela. Nije, naime, dovoljno reći da se neka jabuka nalazi na tom-i-tom drvetu, na 3 metra visine, već je potrebno precizirati da li se ona tu nalazi sada ili, recimo, da je tamo bila juče u podne. Ovakve finese se u svakodnevnom govoru zanemaruju, ili podrazumevaju, ali su one prilikom preciznog opisa kretanja tela neophodne.

Ajnštajn je kasnije u naučnoj karijeri pokušavao da napravi unifikovanu teoriju gravitacije i elektromagnetizma, ali u tome nije uspeo. Valja reći da ni danas, uprkos mnogim pokušajima, gravitaciona sila nije unifikovana sa ostale tri sile (elektromagnetskim, slabim i jakim silama) koje poznajemo u fizici. Ta neka dublja, unifikovana realnost, ako postoji, za sada nam izmiče.

 

Četiri godine po objavljivanju Ajnštajnove Opšte Teorije Relativnosti, nemački fizičar Teodor Kaluza je pokušao da vidi da li bi uvođenjem još jedne ekstra “dimenzije” u stvarnost koja nas okružuje dovelo do novih spoznaja te stvarnosti. Kaluza je, pored tri prostorne i jedne vremenske dimenzije, uveo i petu dimenziju (zovimo je x5) u formalne jednačine Opšte Teorije Relativnosti. Ova peta dimenzija sadrži parametre karakteristične za elektromagnetske interakcije.Naime, ako gravitacija potiče od oblika prostora samog,  da li možda i druge pojave imaju isti uzrok? Da li su elektromagnetske sile posledica neke svojevrsne geometrije prostora? Kaluza je svoj račun uradio kao matematičku vežbu, ali je primetio nešto zaista fantastično. U ovom specijalnom petodimenzionom prostor-vremenu, kada se posmatra iz četvorodimenzionog, ajnštajnovskog prostor-vremena, dobiju se dve grupe jednačina: prva grupa je jednačina Opšte Teorije Relativnosti, a druga jednačine elektromagnetizma. Barem formalno, gravitacija i elektromagnetizam su unifikovani u petodimenzionom prostoru!

Obradovan ovim rezultatom, Kaluza šalje pismo Ajnštajnu opisujući svoje rezultate. Ajnštajn je bio impresioniran ovim rezultatom (i to oduševljenje ga nije ostavilo do kraja naučne karijere). Na Ajnštajnovu preporuku, dve godine kasnije, 1921,Kaluzin rad je objavljen u naučnom časopisu.

 

Postoji, međutim, jedan problem u celom formalnom pristupu Teodora Kaluze: šta je fizički smisao te formalno uvedene pete dimenzije, i da li se mi kroz tu dimenziju krećemo?

Matematički odgovor na ovo pitanje je našao Oskar Klajn. On je formulisao teoriju tako da je peta dimenzija “mala” u poređenju sa drugim dimenzijama prostora. Obično se kao ilustracija navodi veoma dugo baštensko crevo: posmatrano sa velike udaljenosti, to crevo izgleda kao da ima samo jednu dimenziju – svoju dužinu. Izbliza gledano, međutim, ono ima i poprečnu dimenziju koja je “mala” u poređenju sa dužinom creva i “zatvorena” je, na neki način. U Kaluza-Klajnovoj teoriji, tela koja se kreću u jednom smeru duž pete dimenzije imaju pozitivno naelektrisanje, i suprotno kada se kreću u drugom smeru.U formulaciji KK teorije pojavljuju se i neke neodređene konstante čija priroda nije poznata, niti se zna njihovo fizičko značenje.Ukratko, naučni svet je u to vreme bio zaokupljen novom vrstom fizike, kvantnom mehanikom, i KK teorija je pala u zaborav.

 

Bezmalo šest decnija kasnije, kada su napori da se gravitacija objedini sa preostale tri poznate fizičke sile u prirodi uzeli maha, KK teorija je ponovo uzeta u razmatranje i konceptualno oživela. Teorija struna, kako se danas teorija unifikacije zove, pokazala je da KK teorija nije dovoljna za potpuni opis realnosti. Mi ne znamo ni da li će današnja teorija struna, razvijena u 10 ili 11 dimenzija, opstati kao teorija stvarnosti, ali osnovni koncept KK teorije  je opstao u fizici. Čini se da “stvarna” stvarnost u kojoj postojimo ima mnogo više dimenzija nego što mi opažamo, a mi je vidimo samo kao igru senki na zidu one Platonove pećine.

 

Šire poetske, socijalne, političke i estetske implikacije KK koncepta ostavljam onima koji su stručniji i maštovitiji od mene.

 




Komentari (189)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

docsumann docsumann 17:17 26.10.2015

Re: Da ...

emsiemsi
docsumann
Who knows, mi za sada vidimo samo senke u pećini koja je senka u pećini koja je ...


akcenat je na tome da mi ovakvi kakvi sad jesmo ne možemo spoznati tvorca (pa bio on zanatlija, programer, fizički proces, matrix, metasoftver...)

onog trenutka kad ga budemo spoznali mi ćemo već biti neki drugi MI, ali će istovremeno i ON sam preuzeti drugo obličje, dostojno potrage tih novih nas.

Можда ви не можете спознати творца - за разлику од нас.
Ви ћете га спознати када теорија струна достигне 470 струна.


opa, kuku i avaj, eto ti mikro naprsline u granitnom bloku srpskog nacionalnog bića.

spoznanija jednih i nemogućnost spoznanije u drugih podjeli nas i vas na nas i vas.
zašto li je tvorac sve to tako udesio, i ostavio Vas u naznavenju da on zapravo ne postoji, dok nama nije htio da se ukaže ostavivši Nas u ubjeđenju da ga zapravo i nema.
djeleći istu zabludu na različite komaTe, izdjelismo se i razbrasmo ko slavski leb.
postadosmo mrve. i vrapcu i mišu i mravu lak plijen

pjesma liječi gdje burgija neće ... a što Barba reče, struna ima ne zna im se broj



srdjan.pajic srdjan.pajic 17:30 26.10.2015

Re: Da ...

Ovde je nesto duze ... srecom u zadnje vreme ima vise izbora sto se tice gde cete i koliko da radite.


Da, to je super sada, čuo sam i od mojih drugara tamo, i verovatno nije ni preterano skupo. Dok sam radio u Beogradu, devedesetih, imali smo tu sreću da u firmi imamo kompletan wet lab, pa smo pravili svoje štampe, ono, bukvalno za dan. I višeslojne, naravno, a što je nama bilo pogotovu važno - štampe na materijalima za mikrotalasne primene, što je poseban set problema, a koje je sve rešila moja koleginica Trovačica (to joj je nadimak, časna reč), inače tehnolog, iz Utve, odakle je prešla kod nas. I ne samo za prototipove, nego smo pravili sve za proizvodnju (doduše, to su bile male serije, naravno, par desetina uredjaja mesečno, svaki sa par desetina različitih štampi). Jedino što smo tada nosili spolja je da nam naprave filmove za fotolitografiju, to bi obično pojelo dan ili dva, zavisno koliko su bili zauzeti. Ali i tada smo, normalno, kupovali sirov materijal, od Rodžersa uglavnom, ne pitaj kako, s obizirom na sankcije, jer napraviti sam materijal za štampu je daleko od trivijalnog.

jinks jinks 20:21 26.10.2015

Re: Da ...

Da, to je super sada, čuo sam i od mojih drugara tamo, i verovatno nije ni preterano skupo.

Nije, ima jedna varijanta iz Novog Sada (fabrika je u inostranstvu), gde te iznenade pa ne naplate ni izradu dokumentacije ... što ispadne baš povoljno.

Mada treba napomenuti i da ima i domaća fabrika koja odlično radi, za koju znam (doduše, ima ih sigurno i više), u najvećem gradu na jugu Srbije :)
NNN NNN 16:21 27.10.2015

Re: Da ...

tražila mu žena, kraj priče

Ovde je otkrivena veća istina nego u 5. dimenziji
jinks jinks 22:19 25.10.2015

...

Skoro je bio dokumentarac na temu unifikovanja gravitacione i preostale tri osnovne sile koje poznaje savremena fizika, u kome su upravo i pomenuli jednog od najperspektivnijih fizičara nove generacije, koji je pre neku godinu primenom teorije struna poprilično uspeo da pomenute četiri sile i približi. Jedino što je u svom računu morao da uvede dimenziju više, koliko se sećam.

Interesantno, između ostalog su rekli i da je gravitacija, posmatrano u prostornim dimenizijama atoma ili dela atoma, za redove veličine slabija od preostale tri sile. Odnosno, da gravitacija dobija smisao tek delovanjem zakona velikih brojeva, i što se tiče masa i što se tiče prostora, šta god to ustvari i značilo.

p.s.

Kad pomenuste Platonovu pećinu i život u projektovanim senkama, dalo bi se zaključiti da je najviše što možemo sebi ili drugima učiniti to da znamo da ne znamo. Za razliku od onih koji ne znaju da ne znaju, i koji na svoju i tuđu nesreću zbog toga često i završe praveći svima mnogo više štete nego koristi.

Neću pominjati one blažene koji ne znaju da znaju, kao ni one pretpostavljam veoma retke koji znaju da znaju :)


EDIT:

Fizičar koga sam gore pomenuo zove se Edward Witten, a evo i dokumentarca (koji je inače snimljen po poznatoj knjizi Elegant Universe), posvećenog temi sličnoj kao i vaš blog

https://www.youtube.com/watch?v=dNBppoqZW3s [Link]
docsumann docsumann 11:09 26.10.2015

Re: ...

Fizičar koga sam gore pomenuo zove se Edward Witten,


Witten je otac M-teorije.
kažu da je predavanje na kojem je prvi put iznio svoj apgrejdovani, objedinujući, model teorije struna toliko zapanjio prisutne fizičare, da je konsenzusom proglašen za najpametnijeg čovjeka na svijetu. tako bar legenda kaže

jinks jinks 11:34 26.10.2015

Re: ...

kažu da je predavanje na kojem je prvi put iznio svoj apgrejdovani model teorije struna toliko zapanjio prisutne fizičare, da je konsenzusom proglašen za najpametnijeg čovjeka na svijetu.

Mislim da u gornjem trodelnom dokumentarcu upravo i pominju tu konferenciju ... i dosta detaljno pokušavaju oda objasne o kakvim se sve to novim idejama kod različitih istraživača ustvari i radi.

Takođe, i Edvard je jedan od sagovornika u filmu. Ustvari, veoma je interesantno kako desetine i stotine fizičara mogu decenijama da rade na nečemu što u svoje vreme deluje kao čista ezoterija ... gde dosta vremena kasnije ponešto od toga biva eksperimentalno ponekad i potvrđeno ... i ustvari veoma i korisno, čak i presudno, u nekim novim okolnostima.

Ustvari, možda to isto važi i za ono što se i izvan fizike podrazumeva pod ezoterijom ... ili bar za ponešto od svega toga :)
zemljanin zemljanin 13:23 26.10.2015

Re: ...

poplava raznoraznih populističkih teorija je u velikooj meri i rezultat nastupa i knjiga M.Kakua ... on jeste fizičar i to kalibar ali je skontao da igranje na granicama donosi medijski uspeh i on to radi ... znači iza svega što on prezentuje stoje činjenice ali veštinom govora i tim balansiranjem na granicama, on daje svemu tome, novu dimenziju koja je vrlo popularna ... ne mogu da tačno definišem i razgraničim u kojoj meri on doprinosi popularizaciji nauke (činjenično da) a u kojoj meri stvara osnovu za ezoteriju ...

muldimenzionalne teorije su matematička rešenja a ne i, dokazano, fizička ... teorije stuna a ima ih 5 glavnih, sve rešavaju sa 10 dimenzija, pri tome je samo jedna vremenska ... M teorija je to pomirila sa 11 dimenzija gde se manifestacija u 10 dimenzija oslikava u navedenih 5 teorija ... ali tu nije kraj, bozonik teorija struna problem rešava u 26 dimenzija ... kada na sve dodamo i Kakua i multi vremenske dimezije - kod običnog smrtnika, ostavlja ukus bućkuriša.

Naravno ovo je blog pa se ne može stiktno poštovati naučni princip, ali Nsarski je to lepo otvorio sa 5 dimenzija i svrhom ...

EDIT. da dodam i to da fizičku potvrdu matematike, jedino možemo očekivati u LHC eksperimentima ...
docsumann docsumann 13:59 26.10.2015

Re: ...

EDIT. da dodam i to da fizičku potvrdu matematike, jedino možemo očekivati u LHC eksperimentima ...


čini mi se da Witten upravo o tome i priča u okačenom intervjuu.

no, moj zemljak je nešto veći skeptik po tom pitanju
docsumann docsumann 22:42 25.10.2015

stanje u savremenoj fizici


ustvari, nije ni malo svjetlo (na kraju wormhola)

naš čoek u žiži stvari ...



inače, sa svojom teorijom Hajduković je bio predstavljen i u svjetski poznatoj naućno-popularnojk emisji čiji je voditelj (narator) Morgan Frimen.

a svojevremeno bio i presednički kandidat u CG. no, pametan čovjek, vidio na vrijeme da tek tu pomaka nema
nsarski nsarski 22:44 25.10.2015

Re: stanje u savremenoj fizici

Ja sam D.H.-u bio u komisiji za doktorat i pouzdano znam da se on teorijom "crvotocina" uopste nije bavio.
docsumann docsumann 22:46 25.10.2015

Re: stanje u savremenoj fizici

nsarski
Ja sam D.H.-u bio u komisiji za doktorat i pouzdano znam da se on teorijom "crvotocina" uopste nije bavio.


ma to je bila samo stilska figura, u smislu svjetlo na kraju tunela, svjetlo na kraju wormhole-a.
freehand freehand 23:37 25.10.2015

Re: stanje u savremenoj fizici

docsumann
nsarski
Ja sam D.H.-u bio u komisiji za doktorat i pouzdano znam da se on teorijom "crvotocina" uopste nije bavio.


ma to je bila samo stilska figura, u smislu svjetlo na kraju tunela, svjetlo na kraju wormhole-a.

Daj ti lepo svedenu Weird shit opštu teoriju svega postojećeg i onog što će tek postati. Tu nema greške. Don Huan je keva.
docsumann docsumann 11:24 26.10.2015

Re: stanje u savremenoj fizici

Daj ti lepo svedenu Weird shit opštu teoriju svega postojećeg i onog što će tek postati. Tu nema greške. Don Huan je keva.


imao sam već tih ispada po blogu
tasadebeli tasadebeli 23:12 25.10.2015

Метафора

Šire poetske, socijalne, političke i estetske implikacije KK koncepta ostavljam onima koji su stručniji i maštovitiji od mene.





Џаст кидинг

Али колико је метафора моћно оруђе науке!

А ми још нисмо проникнули у њен механизам функционисања. Знамо шта је, али не и како то ради.





Елем, хтедох рећи следеће:

Rekao bih da su kosmolozi sve vise nalik pesnicima u svojim interpretacijama sveta.






Vojislav Stojković

Kurt Gedel

pre njega video da teorija objedinjenog polja,... ili prostije rečeno nije održiva.


Мислиш оно:

"За било коју формалну теорију која потврђује основне аритметичке истине, може се конструисати аритметичко тврђење које је истинито али није и доказиво унутар саме те теорије. То значи, да било која теорија која је способна да изрази елементарну аритметику не може бити у исто време и конзистентна и потпуна."


Па јес... Некако увек испадне да када год покушавамо да докажемо неку теорију, било какву, увек морамо да изађемо у шири систем... Па у шири... Па у још шири... И тако... Бесконачно.

docsumann

naravno, biću ponovljivo dosadan, da ponovo spomenem kako u mom laičkom promišljanju svijest takođe predstavlja fundamentalnu dimenziju.



Обојица смо лаици и досадни, али то је главно питање данашње науке... Свест... (ЛИНК)

И како је објаснити... (ЛИНК)

Или ово...(ЛИНК)


Копкају и Руси ту на другој страни... (ЛИНК)





Професоре, хвала за текст!
mirelarado mirelarado 23:32 25.10.2015

Re: Метафора

tasadebeli
Али колико је метафора моћно оруђе науке!

А ми још нисмо проникнули у њен механизам функционисања. Знамо шта је, али не и како то ради.


A без ње, могло би се рећи, и не постојимо.
Ех, ти Грци. :)))


tasadebeli tasadebeli 23:44 25.10.2015

Re: Метафора

mirelarado

Ех, ти Грци. :)))






Сад си ме подсетила на ону баба Видану из Црног Грује: Неонион, параболи, метафори, параклиси,...

(Да ти не причам да мени браћа Грци вазда тако звуче када их слушам и не разумем ни реч... )
Milan Novković Milan Novković 09:21 26.10.2015

Re: Метафора

mirelarado
tasadebeli
Али колико је метафора моћно оруђе науке!

А ми још нисмо проникнули у њен механизам функционисања. Знамо шта је, али не и како то ради.


A без ње, могло би се рећи, и не постојимо.
Ех, ти Грци. :)))



Ko baš hoće da vežba bicepse, tricepse i ostalo mentalnog, metafora, mašte i šire, senke nečeg neznanog su odlična livada za igranje.

Al za Docsove ovog sveta, a fizika je puna potreba za tim profilom, često je sledeće slučaj, i ja sam voleo da koristim ovu metafuru u prošlosti - fizičari treba da spoznaju nešto iza leđa dok vide samo ping-pong loptice ispred sebe, što se od toga nečega odbijaju.

Pa sad, možda kombajn iza leđa ne treba da bude baš prva vežba, ali sto i stolice u kafani su dobra postavka za početak
nsarski nsarski 09:25 26.10.2015

Re: Метафора

Pa sad, možda kombajn iza leđa ne treba da bude baš prva vežba, ali sto i stolice u kafani su dobra postavka za početak


Hehe, ovako nesto?

Milan Novković Milan Novković 09:30 26.10.2015

Re: Метафора

nsarski
Pa sad, možda kombajn iza leđa ne treba da bude baš prva vežba, ali sto i stolice u kafani su dobra postavka za početak


Hehe, ovako nesto?


Još malo pa ni ne osetiš da si u zatvoru
docsumann docsumann 11:23 26.10.2015

Re: Метафора

Обојица смо лаици и досадни, али то је главно питање данашње науке... Свест... (ЛИНК)


sebe smatram laikom, al' praktičarem

prilog temi

Milan Novković Milan Novković 11:27 26.10.2015

Re: Метафора

praktičarem

Metafizički nagađaš

Tako je objašnjeno i bar jedno objašnjenje koje objašnjava šta se krije iza otkrića koje je donelo bar jednu Nobelovu nagradu
docsumann docsumann 11:40 26.10.2015

Re: Метафора

Metafizički nagađaš


metafizički eksperimentišem
jinks jinks 14:07 26.10.2015

Re: Метафора

nsarski
Hehe, ovako nesto?


A niko da pomene, pored puppeteers-a, i one koji lože i održavaju vatru u pećini, onu koja stvara svetlost pomoću koje se oslikavaju senke na zidu ... a i oni su bitni, zar ne, možda čak i bitniji od lutkara :)
anfieldroad anfieldroad 18:12 26.10.2015

Re: Метафора

A niko da pomene, pored puppeteers-a, i one koji lože i održavaju vatru u pećini, onu koja stvara svetlost pomoću koje se oslikavaju senke na zidu ... a i oni su bitni, zar ne, možda čak i bitniji od lutkara :)




Ali, džaba svi oni, ako nema ko da gleda...
G.Cross G.Cross 23:25 25.10.2015

Profesor Milicevic

Nsarski
U Platonovoj alegoriji (metafori, paraboli) o Pećini govori se o ljudima-zatvorenicima koji se nalaze u unutrašnjosti pećine i tako su postavljeni da mogu da vide samo prazan zid pećine ispred sebe. Iza leđa tih ljudi-zatvorenika događa se stvarnost, ali oni mogu da vide samo senke te stvarnosti na zidu , i na osnovu te igre senki formiraju sliku “pravog” sveta.

Freehand
ta je to što čoveku kao biću prirode ne dozvoljava da "vidi" sve dimenzije koje nauka otkriva matematičkim modelima? Da li ga civilzacija zaslepljuje i zakrečuje a samo je nezaključanim umovima poput Njutnovog, Ajnštajnovog i onih sa kalauzom poput Docsovog dato da kroz tu koprenu senki pogledaju u realnost kosmosa?


Imao sam srecu da mi je Filozofiju u Gimnaziji u Mostaru predavao profesor Milicevic.

Od njega sam cuo i naucio Platonovu alegoriju i njena mnoga moguca znacenja.

Profesor Milicevic je bio SLEP.
Oslepeo je kao dete od bombe ostale iz WWII. I izgubio jednu ruku i dva prsta na drugoj.
Sjajna licnost. On je Video dalje od senki.



nsarski nsarski 09:34 26.10.2015

Re: Profesor Milicevic

Oslepeo je kao dete od bombe ostale iz WWII. I izgubio jednu ruku i dva prsta na drugoj.
Sjajna licnost. On je Video dalje od senki.


Ja se nisam previse zadrzavao na Platonovoj alegoriji, ali ona ima i nastavak. Naime, u nekom trenutku jednog zatvorenika puste da izadje iz pecine i vidi kako zaista izgleda svet. On se vrati, obnevideo od sunca, i isprica to svojim sapatnicima. Medjutim, oni pomisle da je on oslepeo jer je gledao u nesto sto ne treba geldati, i odbiju da izadju iz carstva senki.
Alegorija Pecine se cesto koristi i kao alegorija o obrazovanju i znanju.
U filmu "Matrix" se ona takodje mnogo eksploatise.
docsumann docsumann 14:35 26.10.2015

Re: Profesor Milicevic

Alegorija Pecine se cesto koristi i kao alegorija o obrazovanju i znanju.
U filmu "Matrix" se ona takodje mnogo eksploatise.



film Matrix eksploatiše, ali tek jedan mali postotak ogromnog i totalno uvrnutog narativnog potencijala čuvenog strip serijala The Invisibles, Grant Morisona



ne znam da li se najzad pojavio i srpski prevod
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 20:50 27.10.2015

Re: Profesor Milicevic

Ja se nisam previse zadrzavao na Platonovoj alegoriji, ali ona ima i nastavak. Naime, u nekom trenutku jednog zatvorenika puste da izadje iz pecine i vidi kako zaista izgleda svet. On se vrati, obnevideo od sunca, i isprica to svojim sapatnicima. Medjutim, oni pomisle da je on oslepeo jer je gledao u nesto sto ne treba geldati, i odbiju da izadju iz carstva senki.


ovo je uvek tako, pa je realno teško da inidividualni identitet postane podjednako ostvaren i u kolektivu. u skorijoj političkoj istoriji Đinđić i Isak Rabin odlično potkrepljuju ovu Platonovu i moju teoriju.

dao sam ti odmah na prvu rečenicu lajk, nisam ni išao do matiša. neku sličnu priču sam imao na diplomskom, ruku na srce, na društvenim, tj. duovnim znanostima, kako se to zove u našoj skromnoj, postkomunističkoj sredini.
trener92 trener92 00:30 26.10.2015

Karagöz


"Verujem, da bih mogao da razumem"

A. A. Hipponensis



profa

Teorija struna, kako se danas teorija unifikacije zove, pokazala je da KK teorija nije dovoljna za potpuni opis realnosti. Mi ne znamo ni da li će današnja teorija struna, razvijena u 10 ili 11 dimenzija, opstati kao teorija stvarnosti, ali osnovni koncept KK teorije je opstao u fizici. Čini se da “stvarna” stvarnost u kojoj postojimo ima mnogo više dimenzija nego što mi opažamo


Citiraću našeg prijatelja Marvina

"Vi, živa bića, baš uživate u
ovakvim stvarima? Pitam to samo radi informacije."

Naša čula i opažanje nisu dovoljni da neposredno sagledamo sveukupnost sveta koji nas okružuje. Nama su dostupne samo senke.


Ta neka dublja, unifikovana realnost, ako postoji, za sada nam izmiče.


Marvin ima jednostavno objašnjenje:

"Verovatno je posredi polje neverovatnoće."

A sad ozbiljno

U jednom komentaru si napisao:

profa
ja sam napisao jednu mogucu ekstenziju KK teorije dole.




i asocirao me na nekad poznatog mislioca

"Ja gledam u središte vatre, a pokušavam da postavim neka ogledala, da bih je pokazao drugima. Ponekad ivice tih ogledala ostavljaju praznine I ne uklapaju se baš savršeno. Ja tu ne mogu ništa da učinim. Gledajte u ono što pokušavam da vam pokažem"

Dosta sam bio ozbiljan (dovoljno je što si ti ozbiljan ja navratih da ti puštim dobar mjuz, pa u nekoj pauzi, preporučujem



p.s. nisam potpisao citirane, znaš ih sve koji su. Odličan post profo
bocvena bocvena 08:59 26.10.2015

Re: Karagöz

senke su drugačije!

docsumann docsumann 14:27 26.10.2015

Re: Karagöz

senke su drugačije!


a možda bi neko drugo sunce
drugačijem oku
neki drugi svijet
prikazalo istim ovakvim
trener92 trener92 17:14 27.10.2015

Re: Karagöz

bocvena

senke su drugačije!


>(() Kad me sad uradi emocija:)!

Jesu, drugačije su senke, svakako,
jer kad profa kaže,
Nama su dostupne samo senke, razumljivo o kakvim „senkama“ govori, jer je, i po prirodi poziva, sasvim očekivano, praktičan čovek ( sve mora da ima svoju potvrdu i primenu, da bi nam „olakšalo bitisanje“;
samo ima tu i kod njega onaj , posebno u prvih nekoliko rečenica, se vidi taj poetski ( filozofski) pristup, koji volim i pozdravljam ( to je pravi profa:))...

Lepe asocijacije " na igru senki "

Ja to, volim da gledam malo drugačije (da mlatim praznu slamu).
Onako, volim da vidim, kako su o nekim drugim dimenzijama ili „senkama“ pisali pesnici, pisci, pa i filozofi. Naukom nek se bave ovi koji umeju te stvari, da ne kvarim
Razmišljalo se i pisalo o tome ( kako je i profa naveo Platon pa sv. Augustin, a
pade mi na pamet, pisali su o tome i naumniji naši pesnici, pisci. Senke, kao metafora ili kako su razumeli našeg pesnika

„ Senke su više nego život“


A opet, ima li lepšeg opisa “senki”( za mene, nema) od zapisa Tome Galusa

“A u oktobru, kad je popodnevno sunce žitko i kad ga čovek pije bez kraja i zamora kao da pije samu žeđ, ona se gotovo ne odmiče od mene dok sedim na terasi, pokriven pletivom sunca i senki od lišća. Osećam je u sobi po jedva čujnom šuštanju listova u knjizi ili po neprimetnom pucketanju parketa. Ali najčešće stoji, nevidljiva i nečujna, negde iza moje senke.

A ja satima živim u svesti o njenom prisustvu, što je mnogo više od svega što mogu da daju oči i uši i sva sirota čula.

Ali kad počne da se skraćuje sunčeva staza i lišće da biva ređe, a na jasnoj kori drveta ukaže se munjevita veverica koja već menja dlaku, priviđenje počinje da se gubi i bledi. Sve su reći oni sitni šumovi koje sam navikao da čujem iza sebe u sobi, potpuno nestanu šale za koje znaju samo bezbrižnost mladosti i večiti svet snova.
Nevidljiva žena počinje da se utkiva u moju senku.”

To su te lepe asocijacije “igre senki”

Jesu, drugačije su senke, svakako, posebno „ove koje si postavila, ima senki, a ima i "senaka".., čini mi se da neki nisu više ni nalik na osenčenje nečega što su bili, u vremenu tog nekog umetničkog proimanja, što je šteta, jer se uhvatilo palanačkog filozofiranja pa po tom blatištu misli da igra "vatropolo za medalju".

Ali opet, ko zna, nije na meni da sudim jer što kaže naš pesnik“


“Ne, ne znam šta je dobro a šta zlo, ništa ne znam šta se sve sa mnom zbilo, ali jedno znam, da je naša sreća u lišću.
Po jedan žut list, po jedan klepet golubijih krila ili lasti na vodi, biće mi dosta da ne budem ni veseo ni tužan, i nikad mi
neće pasti na um, da verujem u šta drugo, do u jablanove.

Ako se vratim, vratiću se u zavičaj, kao što su me oterali, smešan a malo više pogrbljen.

Mi smo se vratili, ali mi smo senke. Ali zar je život više
nego senka?


Ne, ja volim po jedan žut list, rumeni šumarak jedan i nebo više nego ljude.”

E da, tako je pisao naš, možda najbolji Pesnik o “senkama”.

A ko zna, što kaže docs

a možda bi neko drugo sunce
drugačijem oku
neki drugi svijet
prikazalo istim ovakvim




možda smo mi samo senke “života” nekih dimenzija, koji nas baš sada istražuju, ovako kao i mi njih. Ko zna?

Ima jedan što se igrao senkama, a osim toga što se igrao, on se "najeo `leba od pevanja" ( za razliku od nekih gore, koje si postavila)




javascript:;
bocvena bocvena 19:20 27.10.2015

Re: Karagöz

treneru, odličan ti ovaj solilokvij!

ne smem da zabasam na tu stranu. ovih dana intenzivno pričam sama sa sobom na razne teme i onda kao marsovac bupnem ovde, sa prvom asocijacijom na napisano. u 90 posto slučajeva skroz promašim:)

moram u ilegalu.
trener92 trener92 20:36 27.10.2015

Re: Karagöz

bocvena


treneru, odličan ti ovaj solilokvij!

:)))) hahaha :)))pa jes, samo sam čekao priliku a ti mi dade šlagvort za to.
Viš` da ovi učenjaci samo mlate po delišesima i ostalim petrovačama, te pada te ne pada.Bar da naprave lenju pitu, sas cimenat, pa da časte društvo.A i nisam mogao da stavim u isti komentar Dekarta, Stajna i Marvina, jedan leži a ide, drugi je artista na trapezu, a Marvin je Marvin neshvaćeni genije.


ne smem da zabasam na tu stranu. ovih dana intenzivno pričam sama sa sobom na razne teme i onda kao marsovac bupnem ovde, sa prvom asocijacijom na napisano. u 90 posto slučajeva skroz promašim:)

Pričaš sa samom sobom ili praviš kuću ili ili te opseo virus istoka vulindža

hahaha kada je na blogu bilo drugačije?!!, eh boc.(ovo nema veze sa profinim blogom, nego onako uopšteno) valda znaš da svako ima viziju i ne pušta je ni za mm. Ajd` čik kaži nekom da nema pravo za to što je napisao? Ajd, oma ti traži argument pojačan grafičkim prikazom, ako nema na netu, onda si ugasio ( ako te prethodno ne nalupa).

Ma di mašiš, taman posla, naprotiv, ono je baš izvanredna metafora, kako objekat, može da egzistira u toliko različnih dimenzija
javascript:;javascript:;
moram u ilegalu.

Znači ćelije! Opet dobra asocijacija, sad bih mogao nešto javascript:;o tome al` neću ne brini samo dobar mjuz, ček da smislim

p.s da, naslov songa koji sledi, misao mi moju



biće nešto i za tebe, voli profa mjuz neće me oterati:))

dada to je ta za tebe, jedna o senkama sa Galapagosa :)))))


bocvena bocvena 21:08 27.10.2015

Re: Karagöz

ali ćelije i senke sa galapagosa!
razgali me skroz.
što je ovaj sting bio dobar dok je slušao džez i pre nego je otkrio vrld mjuzik:)

(vlada iz senke)
trener92 trener92 21:45 27.10.2015

Re: Karagöz

bocvena

razgali me skroz.

Zato smo tu, to nam je misija:)/ Marvin i ja - prim.prev, tre.
što je ovaj sting bio dobar dok je slušao džez i pre nego je otkrio vrld mjuzik:)

Da, tako nešto i ja mislim, nekako je posle `nako ( uz izuzetke naravno)
javascript:;
(vlada iz senke)


Dobar, iako ga nisam slušao (nešto malo), dopadalo mi se što nije bio nasrtljiv, onako skroz ok.

FuUNDAMENTALNO menjam pristup

iako, u suštini ostajemo u materiji

little_radojica little_radojica 11:11 26.10.2015

+1

Супер пост, хвала!

Мени је ово отворило очи по питању теорије струна коју никако нисам могао да уклопим у целу слику.
docsumann docsumann 11:41 26.10.2015

Re: +1

Супер пост, хвала!


ma, da, sarski na kakvog smo navikli
Kazezoze Kazezoze 17:38 26.10.2015

Re: +1

docsumann
Супер пост, хвала!


ma, da, sarski na kakvog smo navikli


da, baš zato sam očekivao da će pre ovog posta napisati nešto o ovogodišnjim dobitnicima nobelove nagrade za fiziku koji su dokazali da neutron ima masu.
to mi izgleda potpuno nestvarno, te mi je zato posebno zanimljivo.

šarski je, siguran sam, potpuno razumeo na koji su način došli do ovog otkrića, pa sam se nadao da će nam to na jasan način (kako smo to navikli od njega) i za nas laike objasniti.
docsumann docsumann 17:47 26.10.2015

Re: +1

o ovogodišnjim dobitnicima nobelove nagrade za fiziku koji su dokazali da neutron ima masu.


neutrino


EDIT: u najosnovnijem o dobitnicima NN za fiziku 2015 - LINK
nsarski nsarski 17:50 26.10.2015

Re: +1

šarski je, siguran sam, potpuno razumeo na koji su način došli do ovog otkrića, pa sam se nadao da će nam to na jasan način (kako smo to navikli od njega) i za nas laike objasniti.


Pa ja mislim da sam o tome vec pisao....al', da me ubijes ne znam gde. Mozda u nekom vecem komentaru. Ako ima zainteresovanih, to je ocas posla.

P.S. Izgleda da sam nesto pomesao. Godine 2002 je dodeljena Nobelova nagrada za detekciju neutrina (tada se vec pricalo da nautrini imaju masu). To se tada zvalo "misterija solarnih neutrina".

Nobel 2002
niccolo niccolo 12:29 26.10.2015

Kad smo kod dimenzija i tog shita

Provalite što je naše Ministarstvo spoljnih poslova napredno, imaju na svom sajtu link koji objašnjava o ID kartama za ejlijene...
Atomski mrav Atomski mrav 12:44 26.10.2015

Re: Kad smo kod dimenzija i tog shita

Jadni vanzemaljci, kada ih sačeka FT1P (fali ti 1 papir)...
docsumann docsumann 14:15 26.10.2015

jednako interesantna


je i priča o nastajanju moderne teorije (super)struna.

slučajan susret (!?) sa 200 godina starim Oljerovim jednačinama, iskopanim iz jedne vremešne matematičke knjige, na koje je 1968. nabasao tad mladi italijanski fizičar Gabriele Veneziano tjekom svog izučavanja jake nuklearne sile ...
no, ovaj put samo ćemo stati na ovom Ekovski izrežiranom početku jedne velike intelektualne odiseje modernog doba.

ona zaslužuje poseban blog.
Atomski mrav Atomski mrav 14:20 26.10.2015

Re: jednako interesantna

ona zaslužuje poseban blog.


Držimo te za reč. Deluje mi kao pandan priči kako je Mendelson otkrio i spasao od zaborava Bahova dela.
gavrilo1 gavrilo1 17:04 26.10.2015

zdravo

treba mi prostor za blog, da me ugosti neko, pisem to ovde jer me tvoj naslov bloga privukao i pisemo o istom.
Pa eto ako bi me neko ugostio poslao bih mu tekst da razmotri
Unapred zahvalan
Vas gavrilo
docsumann docsumann 17:20 26.10.2015

Re: zdravo

Pa eto ako bi me neko ugostio poslao bih mu tekst da razmotri


cijena smještaja bez doručka, s upotrebom peškira ...

zezam se, upadaj slobodno ako ti odgovara nevipni status
gavrilo1 gavrilo1 17:29 26.10.2015

Re: zdravo

docsumann
Pa eto ako bi me neko ugostio poslao bih mu tekst da razmotri


cijena smještaja bez doručka, s upotrebom peškira ...

zezam se, upadaj slobodno ako ti odgovara nevipni status


pogledaj u poruke :)
marco_de.manccini marco_de.manccini 00:39 27.10.2015

up to measure 0

Igra senki -- Šire poetske, socijalne, političke i estetske implikacije


Професор сигурно зна, али да додам мало математичких дрва на ватру.

Замислите неколико филмова (може и бесконачно много), рецимо Светлости велеграда, Амаркорд, ..., и ваш живот. Постоји објекат у простору (скуп тачака у тридимензионалном простору) и неколико путања (по једна за сваки филм) тако да када се лампа креће по различитим путањама пројектоване сенке емитују баш те филмове које сте замислили.

Тину-нину, тину- нину.

tasadebeli tasadebeli 00:52 27.10.2015

Re: up to measure 0

marco_de.manccini

Замислите неколико филмова (може и бесконачно много), рецимо Светлости велеграда, Амаркорд, ..., и ваш живот. Постоји објекат у простору (скуп тачака у тридимензионалном простору) и неколико путања (по једна за сваки филм) тако да када се лампа креће по различитим путањама пројектоване сенке емитују баш те филмове које сте замислили.






Како се оно беше израчунава број могућих комбинација?

Рецимо 2 од 5?

5 X 4 X 3 X 2 X 1 кроз 4 X 3 ?



marco_de.manccini marco_de.manccini 01:13 27.10.2015

Re: up to measure 0

Рецимо 2 од 5?


5x4 podeljeno sa 2x1.

Dakle 10.

++++++++++++++++++++++

I uopšte K od N

N x (N-1) x (N-2) x ... i sve tako dok ne nanižeš K uzastopna broja

i onda to podeli sa

K x (K-1) x (K-2) x ... x 2 X 1.

++++++++++++++++++++++

Na primer 4 od 9 je

9x8x7x6 podeljeno sa 4x3x2x1, dakle, 126


A isto toliko je i 5 od 9

9x8x7x6x5 podeljeno sa 5x4x3x2x1, dakle, 126

tinu-ninu, tinu-ninu
blogovatelj blogovatelj 02:25 27.10.2015

Re: up to measure 0

tinu-ninu, tinu-ninu


A da dobiješ premiju za loto 6 od 39 treba da pogodiš jedinu tačnu od ukupno

(39x38x37x36x35x34)/(1x2x3x4x5x6)

kombinacija.
Ukupno ih ima 3.262.623. Kažu da je neko izračunao da je verovatnije da te na Menhetnu auto udari i ubije, nego da to dobiješ.

tinu-ninu, tinu-ninu
myredneckself myredneckself 13:21 27.10.2015

Ima gore...

blogovatelj
Kažu da je neko izračunao da je verovatnije da te na Menhetnu auto udari i ubije, nego da to dobiješ.

Čekaj stani ne brzaj, blogi. Verovatnoća nema memoriju. Posle svakog izvlačenja stvar se resetuje, i sve su kombinacije opet moguće.
Veća je verovatnoća da može da te zvekne auto na Menhetnu, OK!
Ali daj malo mašte, metafora, u kombinatoriku...posle zveketa, imaš recimo jako srce, ostaneš živ, ali u komi na aparatima, kao jadna senka nekadašnjeg čoveka. Eto kao, živ si, vajdica je vajdica.
A religiozni prvosveštenički idioti u Parlamentu neće da donesu zakon o eutanaziji...
nsarski
Inspiracija da napisem ovaj tekst je dosla kada sam ugledao ove zene Bliskog Istoka obucene u abaje, ispod kojih nose tesne farmerice, stikle, i ko zna sta jos...

nsarski, aparat viđenja ti je baš evoluirao u ovoj dimenziji.
freehand
Kad se u razgovoru dođe do "beskrajnosti" imam običaj da predložim da se ode na pivo.

Pravi znalački predlog.
Zamišljam taj let izopštenja iz ove dimenzije i realnosti.
'Ladno bih se pridružila nekoj zglavnoj ekipi u diskusiji koja donekle ima mere, s naglaskom na oprez -
u kafani mnogi zakoni prirode ne važe jer stvari nisu prostorno-vremenski određene, ali uopšte, to valjda znaš?
srdjan.pajic srdjan.pajic 19:14 27.10.2015

Re: up to measure 0

marco_de.manccini
Igra senki -- Šire poetske, socijalne, političke i estetske implikacije


Професор сигурно зна, али да додам мало математичких дрва на ватру.

Замислите неколико филмова (може и бесконачно много), рецимо Светлости велеграда, Амаркорд, ..., и ваш живот. Постоји објекат у простору (скуп тачака у тридимензионалном простору) и неколико путања (по једна за сваки филм) тако да када се лампа креће по различитим путањама пројектоване сенке емитују баш те филмове које сте замислили.

Тину-нину, тину- нину.



Ovo me podsetilo na onaj stari (i rešeni) problem: da li možemo da čujemo oblik bubnja (doboša)? Dakle, da li samo na osnovu zvuka možemo da ustanovimo kakvog je oblika doboš na kome je razapeta membrana koja proizvodi taj zvuk. Rešenje nije trivijalno, i ljudi koji su problem rešili su to uradili nalaženjem kontraprimera, dakle više različitih oblika membrane koji daju poptuno iste sopstvene vrednosti jednačine koja opisuje njeno vibriranje.

Možda interesantan detalj: ja sam za taj problem čuo na postdiplomskim, na predmetu Talasovodi i linije za prenos signala.

marco_de.manccini marco_de.manccini 20:10 27.10.2015

Re: up to measure 0

Ovo me podsetilo

Па добро те подсетило, то је тај проблем, у милион инкарнација, а увек исти, имаш пројекције (сенке, спектре, шта год си већ мерио) а желиш да опишеш/разумеш оригинал.

Ово твоје с бубњевима каже да (у том контексту) различити светови могу имати исте сенке, а оно моје да су (у том контексту) сви светови у некој димензији сенке једног те истог објекта из више димензије, само погледано из различитих углова -- светови су у оку посматрача.
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:46 27.10.2015

Re: up to measure 0

marco_de.manccini
Ovo me podsetilo

Па добро те подсетило, то је тај проблем, у милион инкарнација, а увек исти, имаш пројекције (сенке, спектре, шта год си већ мерио) а желиш да опишеш/разумеш оригинал.

Ово твоје с бубњевима каже да (у том контексту) различити светови могу имати исте сенке, а оно моје да су (у том контексту) сви светови у некој димензији сенке једног те истог објекта из више димензије, само погледано из различитих углова -- светови су у оку посматрача.


Da, interesantno mi je bilo kako se taj princip provlači kroz naoko sasvim različite discipline i pojave, zato sam pomenuo Talasovode. Nemogućnost da odrediš original, poreklo te "senke", barem ne jednoznačno, iako je sama senka, kao rešenje odgovarajućih parcijalnih diferencijalnih jednačina jednoznačna. Skoro filozofski problem, možda čak i malo religijski, u smislu da je možda nemoguće odrediti čiji je Bog pravi, to jest odgovoran za početne uslove koji su doveli do svega ovog oko nas.
tasadebeli tasadebeli 21:07 27.10.2015

Re: up to measure 0

marco_de.manccini


tinu-ninu, tinu-ninu



blogovatelj

tinu-ninu, tinu-ninu




Шта сте запели са тим тину-нину (и тетку и стрину?) ?


Зар не видите да нам је једини излаз из ове професорове пећине та-ра-та-ти-ра?


Ди ли ми је само 0 у тој пјесмици? А да, ено је поред кеца...


myredneckself

Ali daj malo mašte, metafora, u kombinatoriku...








marco_de.manccini

светови су у оку посматрача.



Кад смо већ ту, јесте ли знали да је брзина светлости 30 на минус десети?

То сам баш чуо на једном поправном испиту пре пар година...

(Сунце му жарко, мора да је дете дошло до тога играјући се црним рупама!)


Али нема везе, све виђено још тада на детету говорило је удаће се добро, имаће купатило са италијанске плочице, па опет свима лепо... Зато јој и дадосмо комисијску двојку.

И стварно, ено је сретно удата живи на Новом Зеланду. Одлив мозгова ће нас упропастити!



zemljanin zemljanin 22:33 27.10.2015

Re: up to measure 0

srdjan.pajic


Nisu Talasovodi ali je interesantno

nsarski nsarski 09:09 28.10.2015

Re: up to measure 0

Ovo me podsetilo na onaj stari (i rešeni) problem: da li možemo da čujemo oblik bubnja (doboša)?


Da ovo je odlican primer. Svojevremeno ga je postavio Mark Kac (jedan od meni omiljenih matematicara - I am just a simple Pole on a complex plane :) ). Pod "standardnim" uslovima analiticnosti, izospektralni operatori ne moraju da opisuju istu situaciju. Dakle, ne mozes da "cujes" oblik dobosa.
maksa83 maksa83 09:21 28.10.2015

Re: up to measure 0

Dakle, ne mozes da "cujes" oblik dobosa.

To me podseti na tzv. The Great Tonewood Debate u gitarskom svetu. Postoje dve ušančene grupe ljudi spremne da ratuju do istrebljenja i zatiranja potomstva i sipanja napalma i soli na useve - jedna koja tvrdi da drvo od kog se pravi telo solidbody el. gitare bitno utiče na zvuk, i druga koja tvrdi da to nema nikakve veze. Četnici i Partizani su spram njih zabavni i informativni i zvuče kao braća koja se vole i poštuju.
jinks jinks 11:09 28.10.2015

Re: up to measure 0

marco_de.manccini
сви светови у некој димензији сенке једног те истог објекта из више димензије, само погледано из различитих углова -- светови су у оку посматрача


Šta ako se neko zainati da što je moguće tačnije opiše pomenuti objekat. Imao bi više mogućnosti - na primer: (i) da ispita što je moguće više različitih uglova posmatranja i da napravi nekakav presek onoga što svi vide, ili (ii) da nađe reprezentativni ugao gledanja, ili njih nekolicinu, za koje po nekom kriterijumu pretpostavlja, ili veruje, da najbolje opisuju posmatranu pojavu.

Sad za pristup (i) najčešće nema ni dovoljno resursa ni vremena, a za pristup (ii) treba biti posebno vešt ili imati sreće.

Ustvari, mnogi bi rekli da se oko uspešnog sprovođenja tačke (ii) u nekom društvu vrti poprilično toga, počev od davnije prošlosti, pa sve do današnjih dana.

I gde po svoj prilici dodatni problem predstavlja i to što je popriličan broj različitih uglova gledanja mišljenja da upravo oni predstavljaju reprezentativni pogled na svet.
zemljanin zemljanin 11:47 28.10.2015

Re: up to measure 0

Matt Strassler ima svoj blog na kome dosta razumljivo objašnjava toeretske ekstra dimenzije pa koga zanima

Conversations About Science with Theoretical Physicist Matt Strassler
princi princi 14:38 27.10.2015

Нећу да се задржавам превише

на овом месту (мислим, на блогу 92), али сјајан блог, по обичају. Лепо, јасно написан.

Оно што ми ухватило пажњу је колико је илустрација тог неког, да кажем, "big brush" размишљања о свету, оно, простор са 5, 6, 10 димензија, изведеш неке парцијалне диференцијалне једначине, све сведеш на ово или оно својство тог простора, и тако, тражиш одговор на "коначно питање". Мислим, колико је то другачије од оног, што би онај блесави али паметни Талеб рекао, пробабилистичког промишљања света, промишљања које на свет гледа као на неки блоб случајних ефеката а о коме можемо само ове или оне хипотезе (које су унапред осуђене на привременост) успостављање некаквих корелација, трагања за узроцима, каузалностима.

Онај први поглед, по мени, је дубоко религиозни, озбиљни, high brow, тражи тај неки "коначни одговор" на сва питања. Овај други, скоро нихилистички весео и раздрагано сизифовски, зна да истина не постоји, тј да је истина само илузија у нашим очима, и да се само привидно или стварно њој може приближити уз пуну свест да јој се никад неће скроз прићи. И после кажу да у физици нема идеологије...
emsiemsi emsiemsi 15:05 27.10.2015

Re: Нећу да се задржавам превише

princi
на овом месту (мислим, на блогу 92), али сјајан блог, по обичају. Лепо, јасно написан.

Оно што ми ухватило пажњу је колико је илустрација тог неког, да кажем, "big brush" размишљања о свету, оно, простор са 5, 6, 10 димензија, изведеш неке парцијалне диференцијалне једначине, све сведеш на ово или оно својство тог простора, и тако, тражиш одговор на "коначно питање". Мислим, колико је то другачије од оног, што би онај блесави али паметни Талеб рекао, пробабилистичког промишљања света, промишљања које на свет гледа као на неки блоб случајних ефеката а о коме можемо само ове или оне хипотезе (које су унапред осуђене на привременост) успостављање некаквих корелација, трагања за узроцима, каузалностима.

Онај први поглед, по мени, је дубоко религиозни, озбиљни, high brow, тражи тај неки "коначни одговор" на сва питања. Овај други, скоро нихилистички весео и раздрагано сизифовски, зна да истина не постоји, тј да је истина само илузија у нашим очима, и да се само привидно или стварно њој може приближити уз пуну свест да јој се никад неће скроз прићи. И после кажу да у физици нема идеологије...

То ти кажем.
Успут --- зато сам намерно написао да ће се све сазнати када теорија струна достигне 470 димензију (или већ коју сам написао).
zemljanin zemljanin 15:35 27.10.2015

Re: Нећу да се задржавам превише

princi
на овом месту (мислим, на блогу 92), али сјајан блог, по обичају. Лепо, јасно написан.

Оно што ми ухватило пажњу је колико је илустрација тог неког, да кажем, "big brush" размишљања о свету, оно, простор са 5, 6, 10 димензија, изведеш неке парцијалне диференцијалне једначине, све сведеш на ово или оно својство тог простора, и тако, тражиш одговор на "коначно питање". Мислим, колико је то другачије од оног, што би онај блесави али паметни Талеб рекао, пробабилистичког промишљања света, промишљања које на свет гледа као на неки блоб случајних ефеката а о коме можемо само ове или оне хипотезе (које су унапред осуђене на привременост) успостављање некаквих корелација, трагања за узроцима, каузалностима.

Онај први поглед, по мени, је дубоко религиозни, озбиљни, high brow, тражи тај неки "коначни одговор" на сва питања. Овај други, скоро нихилистички весео и раздрагано сизифовски, зна да истина не постоји, тј да је истина само илузија у нашим очима, и да се само привидно или стварно њој може приближити уз пуну свест да јој се никад неће скроз прићи. И после кажу да у физици нема идеологије...


"konačna istina" nije zadatak niti prioritet ... svaki pojedinac-naučnik se bavi konkretnim pitanjem i konkretnim problemom ... čak i Teorija Svega ne pretenduje na to da objani sve, već da poveže poznate i utemeljene teorije ... posao nauke nikada neće biti završen, uvek će biti novih pitanja i novih teorija ... to je prosto proces saznanja ... vremenom se stvorio jaz između široke populacije i znanja ... taj jaz je teško premostiti jer je nauka postala specijalizovana i zahteva visoki prag znanja ... popularizacija nauke je uvek nož sa dve oštrice jer se reči shvataju zavisno od mnogih ovozemaljskih faktora, počev od obrazovanja do kulture itd. ...

I ovaj primer metafore o senkama, kod različitih ljudi budi različite asocijacije koje su retko povezane sa znanjem a često povezane sa iracionalnim ... "linija manjeg otpora" je normalno stanje pa je fascinacija uvek ispred teškog rada ... racionalizacija te fascinacije je u direktnoj vezi sa znanjem a ne informacijama (internet je nepresušan po pitanju informacija) i često vodi u ezoteriju ...
blogovatelj blogovatelj 16:02 27.10.2015

Re: Нећу да се задржавам превише

То ти кажем.




Sta ti kazes, matere ti
princi princi 16:03 27.10.2015

Re: Нећу да се задржавам превише

"konačna istina" nije zadatak niti prioritet ... svaki pojedinac-naučnik se bavi konkretnim pitanjem i konkretnim problemom ... čak i Teorija Svega ne pretenduje na to da objani sve, već da poveže poznate i utemeljene teorije ... posao nauke nikada neće biti završen, uvek će biti novih pitanja i novih teorija ... to je prosto proces saznanja ... vremenom se stvorio jaz između široke populacije i znanja ... taj jaz je teško premostiti jer je nauka postala specijalizovana i zahteva visoki prag znanja ... popularizacija nauke je uvek nož sa dve oštrice jer se reči shvataju zavisno od mnogih ovozemaljskih faktora, počev od obrazovanja do kulture itd. ...

I ovaj primer metafore o senkama, kod različitih ljudi budi različite asocijacije koje su retko povezane sa znanjem a često povezane sa iracionalnim ... "linija manjeg otpora" je normalno stanje pa je fascinacija uvek ispred teškog rada ... racionalizacija te fascinacije je u direktnoj vezi sa znanjem a ne informacijama (internet je nepresušan po pitanju informacija) i često vodi u ezoteriju ...


Когнитивна ограничења и предрасуде (biases) не нестају и престају образовањем и читањем ових или оних књига, исписивањем ових или оних једначина. Она су дубоко у нашем наслеђу као врсте. Они се можда мало прикрију, али човек увек остаје човек. Кад сам помињао разлике између два приступа, радило се о томе шта је мотивација, које је то питање које човек поставља сопственом незнању: да ли је то та "велика слика", повезивање познатих и "утемељених" теорија, или су у питању проучавања неких нових елемената спозајне стварности. Наука није нека божја или свемирска објава, неко свемирско или платоновско телашце које испитује Истину, него производ људског ума које покушава да направи некакве моделе стварности који раде. Е сад, један приступ гледа како да исприча неке приче које људи могу разумети. Да, језик је различит, може се умотавати у специјалне симболе, али један приступ увек је у питању неко објашњавање, нека прича којом убеђујемо себе. Овај други приступ није ни сигуран да прича постоји.

Не знам, ово написах инспирисан Ненадовим текстом и још неких ствари које сам читао у последње време. Можда је, заиста, превише езотерично мада нисам сигуран има ли заиста ичег езотеричнијег од те теорије струна, свој математици упркос (или можда баш због ње). Ето мојих псеудоВилозоВских 5 центи за данас.
nsarski nsarski 16:52 27.10.2015

Re: Нећу да се задржавам превише

И после кажу да у физици нема идеологије...

Pa, rekao bih da je jedina ideologija u fizici verovanje da se svet moze objasniti konacnim (pozeljno malim) brojem fizickih zakona. Uostalom, fizika koju trenutno razumemo je takva.

To ne znaci da i u toj "shvacenoj" fizici nema sta da se radi. Naprotiv, pogledaj samo sta se desava u material science-u: tu su sve fundamentale sile poznate (uglavnom elektromagnetske), ali nove kombinacije materijala, njihova struktura, fizicke osobine su i dalje udarna tema istrazivanja.

Probabilisticki pristup ne funkcionise na nivou fizickih zakona. Njih priroda rigorozno postuje.
nsarski nsarski 16:53 27.10.2015

Re: Нећу да се задржавам превише

све сазнати када теорија струна достигне 470 димензију


Carli, kako si dosao do ovog broja?
zemljanin zemljanin 17:04 27.10.2015

Re: Нећу да се задржавам превише

Naravno ... usredsredio sam se na pojedinačni slučaj i to u prirodnim naukama ... pojedinac/tim u laboratoriji postavi specifičan eksperiment sa konkretnim ciljem ... svhra nikad nije "velika istina" već mala, definisana i konkretna ... nakon toga, milion puta proveri da li je to to, jer će odmah po objavi milion drugih, vrlo kritički to prihvatiti ... tek kad i ako to mnogi ponove, može se odahnuti ... tumačenja rezultata, a uvek ih ima, pokušavaju da to ukope u "širu sliku" ... tu dolazimo do ograničenja, kulturoloških, metodoloških, saznajnih, ali se ipak svi strogo pridržavaju naučnog metoda, svodeći infividualne razlike na što je moguće manju meru ... onda, neki PR to saopšti medijima, a kako živimo u "merenju popularnosti" doda se malo ezoterije kako bi začinili vest ... to je tako-kako je ... negde gore sam napisao da nisam siguran u doprinos M.Kakua jer on upravo pleše na granicama i objašnjava a svaka literacija nosi sa sobom grešku ...

skoro je bila pomama za vanzemaljcima zbog neregularnosti u ponašanju zvezde KIC 8462852 ... konkretan naučni rad nigde ne spominje nikakve vanzemaljske strukture ali je neko od voljnih naučnika, usput dodao, da ne treba isključiti i tu opciju ... tako da je cela planeta čula za tu zvezdu i Dajsonovu sferu a originalni rad, koji nije nešto previše nerazumljjiv, niko "video" nije ... tako da taj privid/iluziju istine, stvaramo van nauke a ne kao posledicu nauke ...

Paradoks realnog ili privid paradoksa je uvek prisutan ... kao i kod navedene zvezde nije nemoguć ali nije utemeljen ...

Da sam pisao ovakav blog, verovatno bih završio sa knjigom jer bih otišao u širinu pojašnjenja ... recimo dimenzije ljudi obično doživljavaju kao "negde" neko specijalno mesto, pa kad navedemo 5-u dimenziju odmah se upale neke lampice koje vuču u onostrano ... zato ćutim i komentarišem

PS. i možda nije direktno u vezi sa bilo čime, više neka nabacana razmišljanja ...
princi princi 17:35 27.10.2015

Re: Нећу да се задржавам превише

Probabilisticki pristup ne funkcionise na nivou fizickih zakona. Njih priroda rigorozno postuje.

Ма, боли уво природу и за физичке законе и за пробабилистику (а и за нас). То су само наши мисаони "алати", "оруђа". Узгред, ни не знамо да ли не функционише. Да ли на крају свих крајева, у срцу свих могућих честица не постоји нека мала црна кутијица у коју никад нећемо моћи продрети, а која наизменично и потпуно "насумично" (бар за наша схватања) пљуцка 0 и 1, + и -, лево, десно, или, можда, све то заједно и још понешто.
emsiemsi emsiemsi 18:47 27.10.2015

Re: Нећу да се задржавам превише

nsarski
све сазнати када теорија струна достигне 470 димензију


Carli, kako si dosao do ovog broja?

Шпекулативно !
Основне методе које сам користио како бих дошао до овога струнскога броја су две методе --- прва метода је један-напрема-одока, а друга је један-напрема-отприлике.
Успут --- једно време сам се интензивно дружио са једним другаром психијатром (неко ће помислити да сам био на посматрању, не, тада није био психијатар. Додуше, можда је дружећи се са мном коначно одлучио шта ће да специјализира) и причали само занимљиве приче - он лекар (ово лекар наводим афирмативно и као моја спознаја да нису сви лекари буздовани), ја инжењер.
Имали смо занимљив принцип, нпр. једну вече ја заступам теорију коначности, а он бесконачности, а друго вече супротно, тј. он бесконачности, а ја коначности.
Успут 2 --- мени су веома занимљиви научници (о обичним људима типа Блоговатеља овде није реч) који кажу нпр. само да откријемо, тј. докажемо постојање Хигзовог бозона решили смо све. Од таквог научника ја одмах окренем главу.
Успут 3 --- зато сам ја поменуо тих 470 струна, а могао сам да кажем и 295 струна, или пак, 8721 струну ... капираш алгоритам. Стога нисам случајно на почетку ове приче поменуо Бога - добро де, манимо се поспрдних конотација.
nsarski nsarski 19:09 27.10.2015

Re: Нећу да се задржавам превише

Имали смо занимљив принцип, нпр. једну вече ја заступам теорију коначности, а он бесконачности, а друго вече супротно, тј. он бесконачности, а ја коначности.

Carli, ti si se ludo provodio! Ah, la vida loca...
srdjan.pajic srdjan.pajic 19:23 27.10.2015

Re: Нећу да се задржавам превише

princi
на овом месту (мислим, на блогу 92),


Ne moraš to da nadoknadjuješ dugačkim komentarima

Nego, ok, senke, Ajnštajn, Univerzum, teorija struna, sve je to lepo, ali niko da prokomentariše ovu veliku krizu koja je izbila! Mislim na izveštaj WHO, o tome kako su meso i mesne preradjevine dokazano kancerogene. Ja još ne mogu da se oporavim, onda me žena podsetila da ne moram toliko da se brinem, jer sam manjeviše već vegetarijanac. Sad slušam vesti na radiju, kako vrlo pažljivo biraju reči, ono, "prasetina je kancerogena, ali je pušenje još gore". Očekujem sad da mesna industrija baci bombu na WHO.
emsiemsi emsiemsi 19:25 27.10.2015

Re: Нећу да се задржавам превише

nsarski
Имали смо занимљив принцип, нпр. једну вече ја заступам теорију коначности, а он бесконачности, а друго вече супротно, тј. он бесконачности, а ја коначности.

Carli, ti si se ludo provodio! Ah, la vida loca...

Да.
Била су то лепа, луда времена.
Истина, да будем искрен, ја се и сада попричично добро проводим.
Занимљиво је да сада све више волим да причам са самим собом (и са неколицином занимљивих људи на блогу - уз основну претпоставку да су добри људи, није нужно да буду исувише паметни).
emsiemsi emsiemsi 19:28 27.10.2015

Re: Нећу да се задржавам превише

srdjan.pajic
princi
на овом месту (мислим, на блогу 92),


Ne moraš to da nadoknadjuješ dugačkim komentarima

Nego, ok, senke, Ajnštajn, Univerzum, teorija struna, sve je to lepo, ali niko da prokomentariše ovu veliku krizu koja je izbila! Mislim na izveštaj WHO, o tome kako su meso i mesne preradjevine dokazano kancerogene. Ja još ne mogu da se oporavim, onda me žena podsetila da ne moram toliko da se brinem, jer sam manjeviše već vegetarijanac. Sad slušam vesti na radiju, kako vrlo pažljivo biraju reči, ono, "prasetina je kancerogena, ali je pušenje još gore". Očekujem sad da mesna industrija baci bombu na WHO.

Знаш шта ?
Могу да ми дувају, без обзира што и ја све мање једем месо - више га једем, онако, рекреативно.
Јеботе - деценијама слушамо како је уље здравије, онда почну да кењају како је здравија свињска маст, па ће након некога времена нови круг - све циклично као при дизајну гардеробве или аутомобила.
srdjan.pajic srdjan.pajic 19:30 27.10.2015

Re: Нећу да се задржавам превише

Занимљиво је да сада све више волим да причам са самим собом (




Čarli, ovim komentarom si se izborio za mesto najomiljenijeg mi blogera.
maksa83 maksa83 19:31 27.10.2015

Re: Нећу да се задржавам превише

Očekujem sad da mesna industrija baci bombu na WHO.

Ja očekujem da se Texas oDcepi i bombarduje UN. Minimum. To pod uslovom da tamo ta vest nije strogo cenzurisana, ono, medijsko zamračenje, filtering proxy i sve k'o u Kini.

Ako vest nije cenzurisana biće krvi do kolena a limfe do pojasa kad krenu na Svet k'o oni Krikittćani iz Vodiča.

Ne bio u koži onog ko će njima da proba da saopšti da ne treba više da ugljenišu komade mrtvih krava.
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:30 27.10.2015

Re: Нећу да се задржавам превише

maksa83
Očekujem sad da mesna industrija baci bombu na WHO.

Ja očekujem da se Texas oDcepi i bombarduje UN. Minimum. To pod uslovom da tamo ta vest nije strogo cenzurisana, ono, medijsko zamračenje, filtering proxy i sve k'o u Kini.

Ako vest nije cenzurisana biće krvi do kolena a limfe do pojasa kad krenu na Svet k'o oni Krikittćani iz Vodiča.

Ne bio u koži onog ko će njima da proba da saopšti da ne treba više da ugljenišu komade mrtvih krava.


Meni je frka da zovem mog kuma, teksašanina, da pitam da li je čuo i kako je. Ali moraću da smognem hrabrosti. Eeee, kad se samo setim kako smo zajedničkim snagama ždrali briskete sa roštilja, servirane od strane mladih konobarica obnaženih grudi i dupeta, u nekim tamo toples barovima u predgradju Dalasa. Saće to sve da zabrane, i krenu sa hydroponics maslačcima, humusom od algi i, razume se, upotrebom heljde na 1001 način, od čajeva za prostatu do obloga za paknove na Dodge RAM-ovima. Samo da ne diraju konobarice...


marco_de.manccini marco_de.manccini 20:32 27.10.2015

Re: Нећу да се задржавам превише

Samo da ne diraju konobarice.

Кромпири се кромпирају, конобарице се не дирају, ...
mirelarado mirelarado 20:37 27.10.2015

Re: Нећу да се задржавам превише

Samo da ne diraju konobarice...


Хех, од тих алги, хељде и гођи бобица осушиће се и оне, па неће нико ни хтети да их дира. ;-)
maksa83 maksa83 20:39 27.10.2015

Re: Нећу да се задржавам превише

Saće to sve da zabrane, i krenu sa hydroponics maslačcima, humusom od algi i, razume se, upotrebom heljde na 1001 način, od čajeva za prostatu do obloga za paknove na Dodge RAM-ovima

Neće, neće. Radije će svi izginuti u poslednjem jurišu na Zlu Civilizaciju koja je probala da im oduzme Sve Sveto. Zamišljam ih iskrcane u Francuskoj i Švajcarskoj, prva linija kod Ženevskog Jezera, sa puškama, gledaju zgradu UN kroz stisnute i jetlagovane oči.. Greg Abbot žvaće travku, pljune je, digne ruku, čuje se zatezanje oroza Vinčesterki i repetiranje Remingtonki kao jedan složni zvuk. Komanduje juriš, Remember The Alamo se ori iz 30 miliona grla. Dim i buka. I posle - Ništa. Kući ostali samo Marko, Njanja i njihova deca i Meksikanci, da započnu sve iz početka.
zilikaka zilikaka 20:47 27.10.2015

Re: Нећу да се задржавам превише

Neće, neće. Radije će svi izginuti u poslednjem jurišu na Zlu Civilizaciju koja je probala da im oduzme Sve Sveto. Zamišljam ih iskrcane u Francuskoj i Švajcarskoj,...

Da nije jedno krilo krenulo i na Portugal?
marco_de.manccini marco_de.manccini 20:52 27.10.2015

Re: Нећу да се задржавам превише

Kući ostali samo Marko, Njanja i njihova deca

Ako može ti ratovi svetova da se malo odlože, ovog semestra nismo tamo, a sledećeg smo mnogo zauzeti -- evo, možda sledeće jeseni, ako nešto treće ne iskrsne.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:24 27.10.2015

Re: Нећу да се задржавам превише

srdjan.pajic
Занимљиво је да сада све више волим да причам са самим собом (

Čarli, ovim komentarom si se izborio za mesto najomiljenijeg mi blogera.

Понеко нас заиста изненади:

tasadebeli tasadebeli 08:40 28.10.2015

Re: Нећу да се задржавам превише

princi

разлике између два приступа, радило се о томе шта је мотивација, које је то питање које човек поставља сопственом незнању: да ли је то та "велика слика", повезивање познатих и "утемељених" теорија, или су у питању проучавања неких нових елемената спозајне стварности.

Наука... производ људског ума које покушава да направи некакве моделе стварности који раде.


језик је различит, може се умотавати у специјалне симболе, али један приступ увек је у питању неко објашњавање, нека прича којом убеђујемо себе.







И после мени Ратко Нешковић на испиту постави питање чему још филозофија...


Можда већини овде није познато да данашњи школарци, основна и средња школа, у уџбеницима имају из лекције обавезно издвојене кључне речи. Ми то нисмо имали у уџбеницима, а да не причам што неки од нас, шуваровци, нису ни имали уџбенике него су учили из белешки похватаних на часовима јербо уџбеника није ни било.

Елем, кључне речи:

мотивација - "велика слика" : проучавања неких нових елемената - Наука = моделе - језик : специјалне симболе : прича
Atomski mrav Atomski mrav 08:54 28.10.2015

Re: Нећу да се задржавам превише

Mislim na izveštaj WHO, o tome kako su meso i mesne preradjevine dokazano kancerogene.

Sad ono "Slaninari" zvuči poput "Hordi zla"...

P.S. Hoće li sad na slaninu, kobaju i ostale sušene i dimljene mesne prerađevine da lepe nalepnice tipa "slanina ubija"...?
cassiopeia cassiopeia 09:09 28.10.2015

Re: Нећу да се задржавам превише

P.S. Hoće li sad na slaninu, kobaju i ostale sušene i dimljene mesne prerađevine da lepe nalepnice tipa "slanina ubija"...?


Videla ovih dana natpis "dimljena slanina iritira vašu okolinu ako nije iseckana"

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana