Budućnost

Gospodin Vegert i gospodin Landmeser

Predrag Brajovic RSS / 03.01.2016. u 20:04
 
Људи, бројеви и тачка преокрета


ЉУДИ


     На фотографији је, каже Ирене Еклер, њен отац Аугуст Ландмесер.T5A4BsC.jpg?1 А фотографија је једна од најславнијих: међу хиљадама људи који су 13. јуна 1936. присуствовали свечаном поринућу немачког војног школског једрењака Хорст Весел један од запослених стоји прекрштених руку док су их сви други подигли у знак нацистичког поздрава. Зна се да је тај дан била недеља, када су у хамбуршком бродоградилишту Блом унд Фос и приређиване такве свечаности, да се не губи време током радне седмице. На прослави је говорио високи нацистички дужносник Рудолф Хес, а Адолф Хитлер био је присутан. Маса је клицала и клицала, Рудолф је био један од најбољих говорника и мотиватора, па ипак је Аугуст Ландмесер, пркосно и у знак отпора, држао руке скрштене.
     Историја, наравно, иде даље, и ствари се распетљавају. Шездесетак година касније Ирене Еклер објављује књигу о распаду властите породице у нацистичкој Немачкој и открива јавности да је њен отац на фотографији. Аугуст је Хитлеровој партији приступио јако млад, делом уздајући се да тако лакше дође до посла у кризом сломљеној земљиној економији. Њена мајка, Ирма, у коју се бродоградилишни радник заљубљује, била је Јеврејка, и Аугуст и она нису стигли да се званично венчају, јер је закон који је забрањивао „прљање" немачке аријевске расе мешањем сa неаријевцима ступио на снагу 1935. године. Аугуст не одустаје од своје љубави и напушта партију, и с Ирмом добија две ћерке. Последица те доследности била је да су обоје завршили најпре у затвору, да би Ирма напокон страдала у једном од концентрационих логора а њен „муж" на хрватском ратишту.
     Недуго после тврдњи Ирме Еклер како се на слици налази њен отац дискретно се огласила и породица Густава Вегерта, такође у оно доба радника хамбуршког бродоградилишта. Густав је у свом друштву био познат као тврдоглави и честити крупајлија, који је сред оне и онакве Немачке све време на нацистичке поздраве Heil Hitler увек неочекивано одговарао са Guten Tag, што је важило за смелост и провокацију. Густав је, такође, био и ревносни хришћанин, и сматрао је да недељом верник треба да је у цркви, а не на политичком митингу. Ако је на фотографији Густав Вегерт, што као могућност наводи његов син, а не Аугуст Ландмесер, опет се све уклапа: један човек са снажним и пркосним ставом, неспреман да било кога поздрави званичним нацистичким поздравом, и нерад да своје црквено време и поштовање божанског реда уступа рђавим политичким представама, скрстио је руке преко груди у знак LtUmCrx.jpg?1чврстог отпора. И заиста, Густав Вегерт личи на човека са слике, чак можда и више него Аугуст Ландмесер. Но, опет, не будимо неправедни, што је то у имену, како је говорио Шекспир, и зар је важно ко је од њих двојице на фотографији? Из љубави према једној жени или богу, из осећања за ред, честитост и част, они су били усамљени побуњеници усред заслепљених маса.                           Непотврђена прича каже да је на оном скупу са фотографије било још неких који нису подигли руку у нацистички поздрав. Колико њих? И колико је Густава и Августа требало да постоји па да се ондашње лудило заустави? Двојица, показало се, било је недовољно. Па колико?

БРОЈЕВИ

     Замислимо, сад, једно много доброћуднијe окупљање: породични ручак. На њему је и наша ћерка, а ћерке су познате као тврдоглава створења. Она је решила да не једе GMO храну. Упорна је и тврдоглава, и не пристаје на компромисе. После неког времена наша породица попушта, прихватимо њен став, и да се не би кувало у два наврата, и ми почињемо да се non GMO хранимо. Тако бива јер њен избор ми можемо да прихватимо, а она наш неће.cXluY0z.jpg?1     Знајући да имамо у погледу исхране непопустљиву ћерку, наши суседи и пријатељи зову нас на дружења спремни да такође и они сервирају искључиво non GMO храну. Уколико су наша ћерка и наша породица значајно социјализовани, и локални дистрибутер хране приметиће да се non GMO намирнице све више траже, па ће изменити своју понуду у складу с тим. Ако би овакве ћерке као што је наша биле свуда заступљене у неком макар и незнатном проценту, и на нивоу кварта, општине, града, на нивоу регије, покрајине и државе, ма колико број non GMO ћерки био релативно мали, оне ће остварити несразмеран, асиметрично јак утицај. Коначно, non GMO храна постаће десетинама пута присутнија него што њених поборника истински има. Ћеркин мањински избор, због њене упорности али и општеприхватљивости тог избора, дејствује асиметрично великом снагом.
     Зачудо, овај фантастични сценарио о страховлади ћерки помало се већ и одиграва: non GMO намирнице (или органске, које имају сличну логику исправности) из године у годину имају све већи удео на тржишту хране. Тачно је да hype здраве исхране носи овај тренд, али њему помаже ова чудно математика бројева: нечији мањински став постаје норма већине. То бива омогућено не само упорним и доследним појединцем који тај став заступа већ и прихватљивошћу тог става за већину. Ево и следећег примера: у UK 70% јагњетине увезене са Новог Зеланда јесте халал, а у самој земљи британске кланице на халал начин обрађују 51% јагњећег меса. Муслимани, ипак, чине тек пет посто тамошњег становништва, а одговорни су за 20% потрошње јагњетине . Њихов мањински став правила исхране испољио се несразмерно њиховом учешћу. Да је халал ознака довољно вредносно неутрална - ипак има оних који ислам и било који његове пропис гледају у неповољном светлу - ова норма би, могуће, стопроцентно загосподарила.
     Претходни редови преносе идеје поглавља Победа најнетоларантнијих: Доминација тврдоглаве мањине из књиге Skin in the Game есејисте и професора Насима Николаса Талеба. Књига се још увек пише, и Талеб јавно објављује њене делове на Facebooku, нудећи их свима на коментар. Срж Талебове експликације јесте увид да тврдокорни мањински избори, уз услов њихове eAIio1E.jpg?1прихватљивости за већину, јесу изузетно значајан механизам друштва. Примери које он наводи понекад су и забавни: чак је и прохибиција у Америци била мањински избор, исто као што је славни Бертран Расел изгубио посао на универзитету, због наводног пропагирања неморала, из протеста само једне, али узузетно упорне жене. Давном другом приликом потписник ових редова показивао је како је чак и сифражетски покрет, изгледа, и међу самим женама имао тек мањинску подршку. Ти мањински избори побеђивали су због упорности, храбрости и енергији која их је пратила. Наравно, ово нису били једини потребни предуслови. Ти избори, истовремено, морају да имају „пропусност" у једном смеру, а „непропусност", да буду „под ветом" у другом. Тако, рецимо, једног посвећеног вегетаријанца ништа не може натерати да једе животињско месо*. То је у његовом идеолошком свету, у његовој „религији", под чврстим и непорецивим табуом, али обрнуто није - невегетеријанци могу пристати уз правила вегетеријанске исхране. Талеб наводи и неке забавне примере: особе са инвалидитетом способне су да користе искључиво њима намењене тоалете, док особе без инвалидитета могу и те и обичне, мада оне прве избегавају - по логици да је тоалет за особе са инвалидитетом сличан њиховом паркинг месту. Ипак, особе са инвалидитетом нису дошле у тржни центар или ресторан да се паркирају у његов тоалет.

ТАЧКА ПРЕОКРЕТА

      Талеб је, даље, недвосмислен - и моралне норме неког друштва нису производ консензуса у њему, него ефекат деловања мањинских избора. Исти је случај са људским правима. Изгледа, наша идеја о еволуцији као процесу „сазревања" неког друштва потпуно је неоснована? Тако је, каже Талеб: друштва суштински не еволуирају консензусима, гласањима, већинским изборима, панел дикусијама и научним конференцијама, већ је и тек неколико упорних појединаца довољно да у друштву начини промену. Потребно је да с њима делује правило асиметричне снаге избора (minority rule), уз предуслове довољне раширености или утицаја тих појединаца и опште прихватљивости промене. Такође, та тврдокорна мањина уме да буде контролор неког друштва, не допуштајући да оно прихвата погубне норме. Чак и онда када је 95% становништва у њему спремно да им се приклони, незнатна мањина својом упорношћу и утицајем спречаваће њихову легитимизацију. Ово су особености нелинеарних, сложених система, што наше људско друштво јесте. У њима утицај једног дела није нужно једнак његовом положају или величини, нити је садејство више таквих делова-чиниоца једнако њиховом простом збиру. У једном трену напредује се до тачке преокрета, и систем закорачи у нове вредности и норме.XQopDkM.png
      Па где је та тачка преокрета, и колико се она прецизно може дефинисати? Или, да се вратимо на пример из нашег текста, колико je господина Вегерта и господина Ландмесера било потребно па да се покрене механизам спасоносне промене, да немачко друштво успостави вето на недела које се спремало да почини? Ово пребројавање понавља логику потребне бројности у социолошком феномену расне сеграгације у америчком становању. Како је утврђено педесетих година прошлог века, досељавање црначких породица у белачко суседство умело је да води одсељавању најпре оних расно најнетолерантнијих локалних становника, што би почело да нарушава дотадашњи однос/„равнотежу". На ово би се и неке незнатно толерантније породице одлучиле на одсељавање, и тиме додатно нарушиле расну структуру. Потом би се на одлазак одлучиле и оне спрам расног питања значајно трпељивије породичне заједнице. У једном трену та миграција досегла би тачку преокрета - tipping point - након које се белачко становништво масовно одсељавало (white flight), а повратак на старо постајао би немогућ. Ма колико оригинално појашњење ове ситуације имало својих мана и непрецизности**, тачка преокрета несумњиво се указује у сличним ситуацијама или контекстима, али је није могуће прецизно предвидети. У ствари, како би то беспоговорно рекао Талеб, minority rule, то јест дејство асиметричне снаге мањинског избора, налази се и испољава свуда, у својим различитим појавним облицима, и упорни/задрти/нетолерантни мањински појединци (неки расиста или наша ћерка, свеједно) обликују и усмеравају људску заједницу.
     Дакле, господине Вегерт и господине Ландмесер, нико не зна да утврди колико је тачно требало да вас има. Вас двојица - то није било довољно. А тројица? То сада нико не уме да каже: да вас је било толико, знали бисмо одговор.

 ________________________

* Ова јака норма обећава да ће цео свет, у једном трену, постати вегетаријански. У ком трену? Вероватно онда када доступност, повољност цена, разноврсност и квалитет вегетаријанске понуде постану већи, насупрот садашњем додатном труду па и повећаном трошку који се мора уложити у такву исхрану.
** Вилијам Истерли утврдио је, како се може прочитати на датом линку, да новији подаци не потврђују закључке истраживања о феномену white flightа, и да наведени механизам не функционише по принципима ланчане реакције на нивоу стада, већ, изгледа, одражава већински белачки став који подржава сеграгацију.


Komentari (262)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

drzura drzura 23:27 04.01.2016

Re: tiranija

U tom slučaju bi jaja enormno poskupela i bila bi nedostupna ogromnom delu populacije?
Da li je to rešenje?


đorđe čvarkov bi se oduševio jbga
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 02:15 05.01.2016

Re: tiranija

Ako ti nauka kaže da postoji gravitacija ona ti ne zabranjuje da skačeš sa sto metara.
Skači slobodno što se nauke tiče.

Није тачно.
Наука ти то не забрањује, али каже да си глуп ако то радиш.
Тако да ти више не бираш да ли би да скачеш или не скачеш, него да ли би да будеш глуп.
blogovatelj blogovatelj 02:15 05.01.2016

Re: tiranija

Ako da, kako proveravaš da li je podatak od pet posto ispravan?
Ili ne proveravaš uopšte, ne sumnjaš u njega jer ti tako odgovara.
Super, ali onda se mani priča o nauci.


Da nije tacan, Filip Moris bi prvi digao dreku, takvu dreku da bi je ceo svet cuo. Njima milijarde dolara od takvih stvari zavise. A Filip Moris cuti. Ali si zato ti revnosan u odbrani prava Filipa Morisa da zgrce milijarde
probaj

I jel to ta statistika koja je nauka?


Jel ti mene zajebavas? Hoces da kazes da statistika nije matematika, jer ti tako odgovara. Super.
I dao si mi link iz Telegrafa?! A second hand smoke? Koliko od tih 15% za koje tvrdis da umiru od raka pluca, a nepusaci su, u stvari jesu pusaci jer su njihovi bliznji pusili decenijama pored njih? To sto nisu stavli cigrau u usta ne znaci da su udisali duvanski dim.

Znao sam dvoje nepušača koji su mladi, pre pedesete, umrli od raka pluća a nikada nisu zapalili cigatertu, kao što znam mnoge pušače koji su dogurali zdravi do duboke starosti.
I šta ćemo sad?


Pa nista, da onda dajemo ko ovi JKT-ovi iz Indonezije dvogodisnjoj deci da puse po 40 cigara kad je toliko zdravo. Sta kazes na takav predlog?

Dobro, o ovome ne zelim da pricam vise. To je isto kao kad sa narkomanom pricas da ostavi dop. Zavisnik si i neces to sebi da priznas i OK. Glupo je da dalje naglabamo. To je onaj prvi stadijum, da kazes sebi da si pepeljara.

jkt2010 jkt2010 02:55 05.01.2016

Re: tiranija

blogovatelj

Pa nista, da onda dajemo ko ovi JKT-ovi iz Indonezije dvogodisnjoj deci da puse po 40 cigara kad je toliko zdravo. Sta kazes na takav predlog?

A što decu da uplićemo kad ti super pušiš?
timotije timotije 06:36 05.01.2016

Re: tiranija

Baš se u svemu slažem kako razmišlja HCM, pa bi rekao nešto o pušenju, u čemu se ne slažem. Pušenje nije urođena mana već je ljudska slabost, nesloboda, a medicinski dokazano štetno.I dete "terorišemo" dok raste da bi preživelo. A ovde često se pomninje nizak nivo ljudske svesti. Znači, da je čovek u fazi razvoja, pa ajde da pomogenmo onima koji nisu uspeli na vrema da izbegnu da nauče da puše, tj. da budu zavisni, da im pomognemo da se oslobde.Mukom se stiže do slobode.
docsumann docsumann 09:23 05.01.2016

Re: tiranija

Predrag Brajovic
ok, da se vratimo teoretskom aspektu same priče.

Taleb diže 175 kg у dead liftu!


pa, dobro. ono što se kaže - ima ga, za razliku od Hararija
hoochie coochie man hoochie coochie man 16:38 05.01.2016

Re: tiranija

Ali si zato ti revnosan u odbrani prava Filipa Morisa da zgrce milijarde


:)

Pa hajde malo uključi razum jbt.
Baš me briga ko zgrće milijarde a ko in ne zgrće.
Ja pušim jer je meni tako lepo.
Da li će neko zgrnuti milijarde na tom mom zadovoljstvu baš me briga.

Tvoja logika je tipična logika komšijine krave.
Nek mu crkne pa makar i ja od toga imao štete, makar i moja deca pila mleko od te iste krave, samo nek crkne.
Nek pukne Filip Moris pa makar ja ostao bez svog zadovoljstva.
Mala je cena to što ću i ja trpeti ako ću Filipu Morisu tako doakati.

uper.
I dao si mi link iz Telegrafa?!


opet birkaš? :)
Ne, dao sam ti link na prvu stranu rezultata gugla, tu ima svega, ti si tražio telegraf, a ja sam otvorio prvi, a to je kod mene ovaj.

http://www.stetoskop.info/Rak-pluca-sve-vise-poguban-i-za-nepusace-4553-c10-content.htm

tu piše

Statistika pokazuje da je u Srbiji među obolelima oko 15 odsto nepušača


Postoje i oni koji kažu da je taj procenat jedanaest, drugi tvrde dvadeset, ti kažeš pet, pa te pitam koji podatak je tačan, i kako znaš da je baš taj?
Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 21:13 07.01.2016

Re: tiranija

Predrag Brajovic
Pa jeste, poceo sam da se osecam kao Landmeser/Vegert ovde na blogu. Ne-daj-Boze da kazem da je Aleksandar Vucic bitanga, pola bloga bi me napalo sa pricom da uje eto i ovaj nas Hitler uradio nesto dobro (za Nemacku).

Ako ti je tema 'pelcer slobode', ova dvojica nemaca nisu bili pelceri, vec igracke gebelsovske postratne nemacke masinerije. Posluzili su da se paznja sa nacistickih zlocina prebaci na 'revolucionare sa skrstenim rukama'. Dakle, na mene nemacko spinovanje nema nikakvog uticaja, pa ti i tako blog nekog smisla.

Знаш, овај твој коментар је обесмислио сваку даљу комуникацију с тобом на ову тему. Чак не могу ни да докучим како си до њега дошао. Просто је -- невероватан.


Nije Ribozom napisao besmislen komentar.

Asocirao me je na scenu uz jednog filma, zaboravio sam mu ime.

Situacija je sledeća. Počinje WW2. Japanski avioni bombarduju jednu kinesku luku. U njoj ima ondustrije, i ima industrijalaca raznih nacija. Dok naleću bombarderi, Nemac, vlasnik fabrike, da bi spasao svoje radnike, Kineze, vadi igromnu nacističku zastavu, crvenu sa kukastim krstom, njome pokriva grupu radnika, i japanski pilot prekida da cilja u njih jerbo su Japanci i Nemci saveznici....Film je novijeg datuma, gledao sam ga u poslednjih, ne znam, desetak godina.

I sad odjednom imaš kukasti krst, simbol i oličenje zla, kako ga u ovoj propagandnoj formi ( a svaki fičm je propaganda neke ideje) predstavljaju kao simbol zaštite nevinih ljudi od pokolja.

Nalazim da ima neke ovlašne veze sa citiranim Ribozomljevim komentarom.

*Ribozomljevim, jel se tako kaže?
tyson tyson 22:33 03.01.2016

<-- (.) -->

Изгледа, наша идеја о еволуцији као процесу „сазревања" неког друштва потпуно је неоснована? Тако је, каже Талеб: друштва суштински не еволуирају консензусима, гласањима, већинским изборима, панел дикусијама и научним конференцијама, већ је и тек неколико упорних појединаца довољно да у друштву начини промену. Потребно је да с њима делује правило асиметричне снаге избора (minority rule), уз предуслове довољне раширености или утицаја тих појединаца и опште прихватљивости промене. Такође, та тврдокорна мањина уме да буде контролор неког друштва, не допуштајући да оно прихвата погубне норме.

Da, ali reklo bi se da to ne važi samo za nešto što smatramo za evoluciju, napredak. Isto tako "nekoliko upornih pojedinaca" je dovoljno da usmere društvo u bilo kom pravcu (namerno neću reći u nazad, jer ko smo mi da sudimo). Štaviše, čini mi se da smo svakodnevno svedoci tome, na mnogim poljima ljudskog delovanja. Danas, kada informacije putuju velikom brzinom a tehnike vladanja njihovim tokom i kvalitetom podignute na zavdan nivo, uticaj malih ali odlučnih grupa je još lakše ostvariti nego ranije. So help us God!





Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:45 03.01.2016

Re: <-- (.) -->


Da, ali reklo bi se da to ne važi samo za nešto što smatramo za evoluciju, napredak. Isto tako "nekoliko upornih pojedinaca" je dovoljno da usmere društvo u bilo kom pravcu (namerno neću reći u nazad, jer ko smo mi da sudimo)

Да, може и да се иде назад. Отуда моја прича о Вегерту и Ландмесеру. Они су то могли да спрече.

Ја сам већ досадан, али поновићу -- све друштвене идеолошке системе (демократије, религије, тоталитуре, Звезвду, Партизан, четнике, усташе, дарвиновце, поповце...) сагледавам из позиције колику слободу дају појединцу. У Индији, рецимо, рођен си да переш свој веш на реци Ганг, и једеш на улици, и спаваш на обали, и идеолошки систем те учи да тако треба: то ти је додељена судбина. У следећем кругу реинкарнација можда прођеш боље. А можда и не. У исламу си већ као жена зајебан: немаш иста права као мушкарац. У оним радикалнијим верзијама ислама, бићеш сјебан и као неверник. Твоје слободе и права се ускраћују. Да ли то раде хитлеровска Немачка са аријевском тезом или ислам или хинду, мени све то исто: унижаваш слободу и достојанство човека. Мало му је што ионако јесте приморан да учествује у лутрији рођења, која ће му дати плаве или смеђе очи, већу или мању памет, лоше бубреге или слабо срце, него му ти на то још натовариш ограничења идеолошког система.

Доца и ја слично причамо, чини ми се.
Мада је Доца јачи, само да се зна!
jkt2010 jkt2010 04:43 04.01.2016

Re: <-- (.) -->

Predrag Brajovic
У Индији, рецимо, рођен си да переш свој веш на реци Ганг, и једеш на улици, и спаваш на обали, и идеолошки систем те учи да тако треба: то ти је додељена судбина.
Za prvu pomoć u razumevanju, na kaste pre treba gledati kao na strukovna udruženja sa naslednim pravom, nego kao na kosmičku nepravdu.

Jeste da samo po jedna pod-kasta iz kaste "nedodirljivih" skuplja đubre; pere veš u Gangu; kolje životinje za meso; itd itd. Ali sa druge strane, niko van njihove kaste ne može da im se meša u "tržište" bez njihovog odobrenja.

Zato ambicija skupljača đubreta nije da bude najbolji ... štagaznam... šahista ili hirurg, nego da bude najbolji u okviru svoje kaste. On se sa sebi ravnima takmiči. Zato ga napr ne tangira mnogo što pomenuti hirurg iz "više" kaste ima veću lovu, kuću, lepšu odeću, ženu...

A inače, u kastinskom sistemu se veoma pazi na međusobne obaveze onih "gore" prema onima "dole" i obratno, kao i prema sebi jednakima...

Sve je to mnogo komplikovanije nego što nama Evropljanima izgleda na prvu loptu, a verovatno im zato sa iskorenjivanjem kasta baš nešto i ne ide. A i nije neki pristup da se sve na svetu meri prema nama samima jer smo eto mi najpametniji i sve smo rešili najbolje na svetu ikada.

Ljudska civilizacija postoji bar 10000 godina a ove novotarije najčešće ni 50. Ajd da ostavimo stvari da se razvijaju na miru, ko ga zna, možda nam u budućnosti bude neophodno da malo kopiramo ponešto od ovih "zaostalih".
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:21 04.01.2016

Re: <-- (.) -->

Ljudska civilizacija postoji bar 10000 godina a ove novotarije najčešće ni 50. Ajd da ostavimo stvari da se razvijaju na miru, ko ga zna, možda nam u budućnosti bude neophodno da malo kopiramo ponešto od ovih "zaostalih".

Skin In The Game
Тебе није касно да се прикључиш некој од каста.
Шта ће ти ова глупа западноевропска или чија већ слобода?
И шта ћеш ти тамо где сада живиш?
jkt2010 jkt2010 13:17 04.01.2016

Re: <-- (.) -->

Predrag Brajovic
Ljudska civilizacija postoji bar 10000 godina a ove novotarije najčešće ni 50. Ajd da ostavimo stvari da se razvijaju na miru, ko ga zna, možda nam u budućnosti bude neophodno da malo kopiramo ponešto od ovih "zaostalih".

Skin In The Game
Тебе није касно да се прикључиш некој од каста.
Шта ће ти ова глупа западноевропска или чија већ слобода?
И шта ћеш ти тамо где сада живиш?


Pa majstore, tamo gde ja živim kaste su još uvek žive i zdrave hvala na pitanju, mada "nisu predviđene" zakonima. Zato i pričam, imam šansu da gledam taj poredak uživo.

A što se sloboda tiče, iskreno, ovde ih imam više. Eto napr, da pušim, mogao bih da zapalim gde hoću a ne samo pored kante za đubre, ko Kanađani. I mogu da prođem na crveno ako nema nikog, a ne da ko idiot stojim na praznoj ulici i blenem u sijalicu. Na primer...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 13:26 04.01.2016

Re: <-- (.) -->

Pa majstore, tamo gde ja živim kaste su još uvek žive i zdrave hvala na pitanju, mada "nisu predviđene" zakonima. Zato i pričam, imam šansu da gledam taj poredak uživo.

Ti si van kasta, ti nemaš skin in the game, pa zato tako pričaš.
jkt2010 jkt2010 13:46 04.01.2016

Re: <-- (.) -->

Predrag Brajovic
Pa majstore, tamo gde ja živim kaste su još uvek žive i zdrave hvala na pitanju, mada "nisu predviđene" zakonima. Zato i pričam, imam šansu da gledam taj poredak uživo.

Ti si van kasta, ti nemaš skin in the game, pa zato tako pričaš.

Ti ne znaš šta pričaš pa zato tako pričaš.

Preciznije, toliko sve gledaš evrocentrično da su ti i "evropske vrednosti" vrh vrhova; Ostale ocenjuješ prema tome koliko su blizu tog ideala. To što tamo nekog zabole patak za evropske fantazmagorije, Evropljane neće omesti u ocenjivanju tj poređenju sa samim sobom.

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 15:38 04.01.2016

Re: <-- (.) -->

Ti ne znaš šta pričaš pa zato tako pričaš.

Preciznije, toliko sve gledaš evrocentrično da su ti i "evropske vrednosti" vrh vrhova; Ostale ocenjuješ prema tome koliko su blizu tog ideala. To što tamo nekog zabole patak za evropske fantazmagorije, Evropljane neće omesti u ocenjivanju tj poređenju sa samim sobom.

Ovo su, izvini, devojačke floskule.
To je kulturno-civilizacijski relativizam.
On, naprosto, nema utemeljenje u stvarnosti. Inače bismo se svi iseljavali u Saudi Arabiju. Mislim -- ako nismo žena ili šiiti. I tamo je ljudima lepo... Jer ne znaju za bolje.

Mislim da ima jevrejska izreka: Crvu u renu taj ren je ceo svet.
blogovatelj blogovatelj 19:32 04.01.2016

Re: <-- (.) -->

A što se sloboda tiče, iskreno, ovde ih imam više. Eto napr, da pušim, mogao bih da zapalim gde hoću a ne samo pored kante za đubre, ko Kanađani.


Ne živi svako u slobodnoj zemlji kao ti.
Pogledaj gde živiš.



Mislim da se na blogu nije pojavio veći moron od ovog JKT individuuma.
jkt2010 jkt2010 23:31 04.01.2016

Re: <-- (.) -->

blogovatelj
A što se sloboda tiče, iskreno, ovde ih imam više. Eto napr, da pušim, mogao bih da zapalim gde hoću a ne samo pored kante za đubre, ko Kanađani.


Ne živi svako u slobodnoj zemlji kao ti.
Pogledaj gde živiš.

Jesi li je našao? Sliku da jedan klinac od 250 miliona stanovnika puši? Kao što rekoh gore, mi Evropljani izmislimo nešto juče a onda danas brže-bolje da se čudimo ostatku sveta kako je glup & zatucan...

Evo, na istom google_search gde je i onaj tvoj mali brown kid:



Ovo je iz Kalgari heralda:



Međutim, ono što bi trebao da gledaš, ako već hoćeš da mi zavučeš nešto u bulju a da nije tvoj nos, to su WHO statistike. Pa izvoli:

The highest cancer rate was found in France with 385 men per 100,000 being diagnosed in 2012.
The age-standardised rate was at least 350 per 100,000 in eight countries (France, Australia, Norway, Belgium, Martinque, Slovenia, Hungary and Denmark).
The countries in the top ten come from Europe, Oceania and the Americas.
Rank Country Age-Standardised Rate per 100,000 (World)
1 France (metropolitan) 385.3
2 Australia 373.9
3 Norway 368.7
4 Belgium 364.8
5 France, Martinique 358.4
6 Slovenia 358.2
7 Hungary 356.1
8 Denmark 354.3
9 United States of America 347.0
10 Czech Republic 345.9
11 Ireland 343.3
12 Korea, Republic of 340.0
13 Slovakia 338.2
14 Switzerland 337.9
15 New Caledonia 330.7
16 The Netherlands 327.8
17 Latvia 325.0
18 Germany 323.7
19 Estonia 321.9
20 Canada 320.8
21 New Zealand 320.1
22 Croatia 319.9
23 Israel 318.0
24 Italy 312.9
25 Spain 312.8
26 Lithuania 311.8
27 Luxembourg 309.1
28 Portugal 306.3
29 Armenia 305.6
30 Iceland 299.5
31 Serbia 299.2
32 Uruguay 297.5
33 Sweden 296.8
34 Austria 295.2
35 Finland 290.1
36 French Polynesia 287.4
37 United Kingdom 284.0
38 Kazakhstan 282.2
39 Barbados 277.2
40 Belarus 275.5
41 Trinidad and Tobago 273.5
42 Romania 271.0
43 Poland 269.2
44 Malta 267.7
45 FYR Macedonia 265.5
46 Montenegro 262.7
47 France, Guadeloupe 260.9
48 Bulgaria 260.5
49 Japan 260.4
50 Turkey 257.8

Kao što vidiš, ako si bežao od raka, bolje bi ti bilo da si migrirao u Tursku (50.mesto), manje bi ti bile šanse da dobiješ taj rak nego u Kanadi (20.mesto). Indonezija? Nije u tih top 50, šta god da ti misliš.

Mislim da se na blogu nije pojavio veći moron od ovog JKT individuuma.

Moguće je da si u pravu. Međutim to ne treba da te brine, a treba da te zabrine što ćeš neke stvari koje je ovaj moron provalio pre 50. rođendana, ti da shvatiš kad budeš vukao bocu sa kiseonikom po staračkom domu, ako ikada.

Tojest, kad bude kasno. Ali bože moj, your life, your funeral.
jkt2010 jkt2010 23:54 04.01.2016

Re: <-- (.) -->

Predrag Brajovic
Ti ne znaš šta pričaš pa zato tako pričaš.

Preciznije, toliko sve gledaš evrocentrično da su ti i "evropske vrednosti" vrh vrhova; Ostale ocenjuješ prema tome koliko su blizu tog ideala. To što tamo nekog zabole patak za evropske fantazmagorije, Evropljane neće omesti u ocenjivanju tj poređenju sa samim sobom.

Ovo su, izvini, devojačke floskule.
To je kulturno-civilizacijski relativizam.
On, naprosto, nema utemeljenje u stvarnosti. Inače bismo se svi iseljavali u Saudi Arabiju.

Pa iseljava se i tamo, i u ceo Zaliv, pa čak i iz Evrope (ja znam trojicu Srba koji su godinama tamo radili). A kad presedam u Abu Dabiju ili tamo negde u tom regionu, 2/3 putnika su migrant workers iz Azije. Statistike možeš i sam da guglaš, ali migranata ima kolko hoćeš. Isto tako i u Rusiju. I u Kazahstan. I u Mongoliju. To što će tebe ta činjenica da iznenadi, jer svi znamo da svi hrle u Evropu, i to zbog evropskih vrednosti, to je još jedan dokaz koliko si Evrocentričan.

Evo ti ilustracija: pre 100 godina kad su Holanđani došli na Bali (i masakrirali stanovništvo) Balinežanke nisu pokrivale grudi. Onda su ih Evropljani naterali da se pokriju jer jebiga, evropske vrednosti.

Sto godina kasnije, Balinežanke su pokrivene a Evropljanke se baškare gole po plažama. Jer sad su gole grudi evropska vrednost. Pa Brajoviću, da su Evropljani malo manje uvek u svemu u pravu, još tvoja prababa je mogla da ide toples po selu, a ne da baca grudnjak tek tamo negde '70-tih.
tetris tetris 00:01 05.01.2016

Re: <-- (.) -->

bolje bi ti bilo da si migrirao u Tursku (50.mesto), manje bi ti bile šanse da dobiješ taj rak nego u Kanadi (20.mesto). Indonezija? Nije u tih top 50, šta god da ti misliš.

Nije baš najispravnije napraviti korelaciju baziranu samo na učestalosti smrti od raka ako nije povezana bar sa predviđenim prosečnim životnim vekom (Francuska, Kanada: 82 god; Srbija, Turska 75 god; Indonezija 71 god). Dobar broj cancera se razvija u kasnijem životnom dobu pa ako umreš od nekog drugog uzroka pre toga ispadaš iz statistike
jkt2010 jkt2010 01:21 05.01.2016

Re: <-- (.) -->

tetris
bolje bi ti bilo da si migrirao u Tursku (50.mesto), manje bi ti bile šanse da dobiješ taj rak nego u Kanadi (20.mesto). Indonezija? Nije u tih top 50, šta god da ti misliš.

Nije baš najispravnije napraviti korelaciju baziranu samo na učestalosti smrti od raka ako nije povezana bar sa predviđenim prosečnim životnim vekom (Francuska, Kanada: 82 god; Srbija, Turska 75 god; Indonezija 71 god). Dobar broj cancera se razvija u kasnijem životnom dobu pa ako umreš od nekog drugog uzroka pre toga ispadaš iz statistike

Ma koga to uopšte interesuje, mene sigurno ne. Ne misli valjda iko da sam izabrao da živim u Indoneziji zbog superiorne komunalne infrastrukture? Svašta...

Možda ove kojima je potrebno da vide statistike da bi shvatili da im je dobro. "Jao vidi Kanada... a ja sam Kanađanin..." A njemu upisano u natalne karte da najbolje godine života ima da rmbači u fabrici automobila i tako dok napuni 75 godina. Al šta ga bole tuki, posle toga ima još 10 godina da ispunjava svoje snove, a veštačke kukove i katetere pokriva osiguranje....

Kao da si se '70-tih zaposlio u Genex-u kao portir, pa si glavni - jer radiš u Genexu. Na to mi liče.
blogovatelj blogovatelj 02:26 05.01.2016

Re: <-- (.) -->

The highest cancer rate was found in France with 385 men per 100,000 being diagnosed in 2012.


Ovo je, dragi blogeri, klasican primer glupana. HCM i ja sve vreme pricamo o raku pluca, a onda bolid nadje rezultate za sve moguce rakove i prica svoju idiotsku pricu.
Ponovicu ti, poslednji put. Statistika je nauka, ali moras da imas dobar uzorak, tzv reperezentativni uzorak.
Dakle, pusenje. Dakle, dim ide u pluca. Dakle, rak pluca, ne rak kostiju, ne rak koze, dojke. Ne. Rak pluca, razumes?
Tvoj uzorak nije dobar. Ja ne umem jasnije.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 02:28 05.01.2016

Re: <-- (.) -->

Sto godina kasnije, Balinežanke su pokrivene a Evropljanke se baškare gole po plažama. Jer sad su gole grudi evropska vrednost. Pa Brajoviću, da su Evropljani malo manje uvek u svemu u pravu, još tvoja prababa je mogla da ide toples po selu, a ne da baca grudnjak tek tamo negde '70-tih.

Ја сам говорио о кључним поставкама, ти о брусхалтерима. То је, додуше лепа, замена теза.
jkt2010 jkt2010 03:06 05.01.2016

Re: <-- (.) -->

blogovatelj

Ponovicu ti, poslednji put. Statistika je nauka, ali moras da imas dobar uzorak, tzv reperezentativni uzorak.

Aha. Te si zato ti našao klip na Jućubu sa klincem koji puši, pa odatle isisavaš te raznolike statistike kako je tebi bolje nego meni?

Recider mi, koliko dana godišnje možeš da se švrćkaš u japankama?
jkt2010 jkt2010 03:15 05.01.2016

Re: <-- (.) -->

Predrag Brajovic
Sto godina kasnije, Balinežanke su pokrivene a Evropljanke se baškare gole po plažama. Jer sad su gole grudi evropska vrednost. Pa Brajoviću, da su Evropljani malo manje uvek u svemu u pravu, još tvoja prababa je mogla da ide toples po selu, a ne da baca grudnjak tek tamo negde '70-tih.

Ја сам говорио о кључним поставкама, ти о брусхалтерима. То је, додуше лепа, замена теза.

Ključna postavka ti je da svi hrle u Evropu jer je tamo dobro?

Po toj postavci u Kanadi ništa ne valja: zemlja veća od Kine a samo 30-tak miliona stanovnika. Da je bolja imala bi bar milijardu stanovnika. Znači, Kina je bolja 30 puta?

Slično važi i za Australiju - ceo fakin kontinent, a svega njih 20-tak miliona tamo. Znači, u Indoneziji je bolje 10 puta?

Samo da potsetim da Azija ima 4.7 milijardi stanovnika...To migranata što stiže na zapad su promili... a i u tim promilima su dobri procenti ljudi koji dolaze sa lovom koju prosečni zapadni radnik u fabrici automobila neće videti za ceo život...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 03:38 05.01.2016

Re: <-- (.) -->

Ključna postavka ti je da svi hrle u Evropu jer je tamo dobro?

Gde sam ja to napisao?
Meni je dosadno tvoje izvrtanje teza. Bio sam precizan.

Da ponovim: postoje religije/ideologije/politički sistemi koji arbitrarno uskraćuju slobodu ili njen deo nekom pojedincu već samim njegovim rođenjem. To znači da ti je sudbina zapečaćena ako si rođen kao pripadnik niže kaste/žena/nemusliman. Naravno, i drugi sistemi imaju svoje manjkavosti, no ovi proskribovani na sve te uobičajene manjkavosti dodaju i neke svoje inherentne.

Nena tu šta mnogo da se priča, ili jeste ovako kako ja kažem ili nije. Dalje je blebetanje.
jkt2010 jkt2010 04:52 05.01.2016

Re: <-- (.) -->

Predrag Brajovic
Ključna postavka ti je da svi hrle u Evropu jer je tamo dobro?

Gde sam ja to napisao?

To je kulturno-civilizacijski relativizam. On, naprosto, nema utemeljenje u stvarnosti. Inače bismo se svi iseljavali u Saudi Arabiju.

Pa si evo i ovde ponovio:
Da ponovim: postoje religije/ideologije/politički sistemi koji arbitrarno uskraćuju slobodu ili njen deo nekom pojedincu već samim njegovim rođenjem. To znači da ti je sudbina zapečaćena ako si rođen kao pripadnik niže kaste/žena/nemusliman.

To što si ti sebi uvrteo u glavu da kaste ili tretman žena u islamu sami po sebi zlo, to je tvoje centalnoeurposko ubeđenje. Što bi ti rekao - jer za drugačije ni ne znaš.

Evo rekoh ti, ovde su kaste, a ti sad da dođeš i da gledaš, ne bi potrefio ko je iz koje kaste, mogu u 100,000 rupija da se kladim...

Nego je sve kod nas super, a ko nije ko mi taj je nazadan.

A to kako je u stvari kod nas Evropljana: ajde napravi rekapitulaciju poslednjih 100 godina... ma super smo, samo jes' bila mala gomilica lokalnih regionalnih ratova tu po Evropi, svega 2 svetska, nacizam, fašizam, komunizam, pa smo malo jebali kevu po svetu ovima zaostalima (mada i dan-danas to radimo)... i tako.

E ali smo dali ženama pravo da glasaju i da ne nose grudnjak i to je sve izbalansiralo. Sada možemo sa punim pravom da držimo lekcije ostatku sveta od 6 milijadi ljudi....

Nena tu šta mnogo da se priča, ili jeste ovako kako ja kažem ili nije. Dalje je blebetanje.

Evo ga, pravi Evropljanin...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:33 05.01.2016

Re: <-- (.) -->

Nego je sve kod nas super, a ko nije ko mi taj je nazadan.

:)
Gde sam ja to napisao?
I sad je tebe treba da prihvatim zaozbiljno? Lepo ti je ovo, tebe i druge zabavlja. Meni je tek dosadno. Ako ćeš tako da raspravljaš sa mnom, slobodno me zaobiđi.
To što si ti sebi uvrteo u glavu da kaste ili tretman žena u islamu sami po sebi zlo

Da, jeste zlo. Sistem u kom 50% stanovništva načelno u startu ima manja prava jeste loš sistem. Naravno, islam nije monolitan ni po ovom pitanju, ali mu je trend takav: žena je potčinjena muškarcu i spram njega obespravljena.

Sad bi ja, tvojom logikom, trebalo da pišem kako se to tebi, izgleda, dopada, a, opet, meni je to tek dosadno, to dečje podjebavanje.
jkt2010 jkt2010 09:39 05.01.2016

Re: <-- (.) -->

Predrag Brajovic
Nego je sve kod nas super, a ko nije ko mi taj je nazadan.

:)
Gde sam ja to napisao?


Opet ti isto?!? Evo ovde si napisao:
Da, jeste zlo. Sistem u kom 50% stanovništva načelno u startu ima manja prava jeste loš sistem.

Dakle, za razliku od kod nas gde je ravnopravnost, tamo to ne valja ništa. A u stvari i kod nas 50% populacije kolko do juče takođe bilo "obespravljeno". Pa smo mi to juče sredili da bi danas mogli da delimo lekcije ovima koji (još) nisu.

A šta smo mi čekali hiljadama godina, do juče, zna li se? I jel to bilo OK do juče al sada više jok?

I jel tvoj (pra)deda obespravljivao tvoju (pra)babu, jes je pitao?

Naravno, islam nije monolitan ni po ovom pitanju, ali mu je trend takav: žena je potčinjena muškarcu i spram njega obespravljena.
A ti ovo iz prve ruke ili si letovao u haremu?

Sad bi ja, tvojom logikom, trebalo da pišem kako se to tebi, izgleda, dopada, a, opet, meni je to tek dosadno, to dečje podjebavanje.
Ja samo ne bih voleo da lavovi odlučuju o pegama i štraftama jer nekako sam siguran da im se ni jedno ni drugo ne sviđa. Ko ni tebi ovi različiti. Nisam ja ti pa da pričam Irancima i Japancima kako da se organizuju na jedini ispravan (moj, naravno) način.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:44 05.01.2016

Re: <-- (.) -->

A ti ovo iz prve ruke ili si letovao u haremu?

:)
Знаш, ти овако са својом децом можеш да причаш.
Тако да сам те -- бановао :)
blogovatelj blogovatelj 21:01 05.01.2016

Re: <-- (.) -->

Recider mi, koliko dana godišnje možeš da se švrćkaš u japankama?


Recider mi, koliko meseci godišnje te jedu komarci? imaš neki vulkan u komšiluku?
Ovaj čovek je džiber i skorojević par ekselans. Majmune, ja ne dolazim na blog da se takmičim, dolazim da pričam sa normalnim svetom. Ti u takve ne spadaš.
Jel sad treba da se takmičim sa tobom ko ima veću dijagonalu televizora i čiji auto ima više konjskih snaga? Kakav idiotski ponos imaš jer si se dobro udao, neverovatno.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:10 05.01.2016

Re: <-- (.) -->

Ма, JKT има тај неки став -- ја сам краљ, цар, а таква количина вулгарности и негативне енергије изађе из њега, да ја сумњам да он живи у Рају, пре да га жена зеза па дође овде да искали фрустрацију.

Узгред, наравно да га нисам бановао, да не буде забуне. Ја чак и не бришем коментаре, ни оне бесрамне, ако се они односе на мене.
emsiemsi emsiemsi 06:10 06.01.2016

Re: <-- (.) -->

Predrag Brajovic
Ма, JKT има тај неки став -- ја сам краљ, цар, а таква количина вулгарности и негативне енергије изађе из њега, да ја посумњам да он живи у Рају, пре да га жена зеза па дође овде да искали фрустрацију.

Узгред, наравно да га нисам бановао, да не буде забуне. Ја чак и не бришем коментаре, ни оне бесрамне, ако се они односе на мене.

Не слажем се са овом твојом оценом !
Ниси у праву --- ЈКТ доследно заступа своје ставове.
Не можемо сви да будемо исти.
amika amika 23:15 03.01.2016

Конфор масе

Врло занимљив текст.

„тек неколико упорних појединаца довољно да у друштву начини промену“

„нико не зна да утврди колико је тачно требало да вас има“ ...

.... да би се нешто покренуло, променило или достигло критичну масу.

Изгледа да је услов за промену да се не поремети конфор масе јер тада то не схвата као промену и неће да се „смара“ са тим.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 00:26 04.01.2016

Re: Конфор масе

Изгледа да је услов за промену да се не поремети конфор масе јер тада то не схвата као промену и неће да се „смара“ са тим.

Под комфором масе подразумева се, из текста, да новоустановљњна норма јесте општеприхавтљива, да је ништа не "ветоизира".
Filip Mladenović Filip Mladenović 04:01 04.01.2016

Dve manjine i pasivna većina!

U romanu "Udri bandu" autor Miroslav Popović, kroz potresnu priču o logoru na Golom otoku, otkriva matricu društvenih procesa:

"...Vodnici su, na poziv nemoćnih poslušnika, ulazili u sobe, sami batinali i zatim odvodili buntovne na detaljniju obradu... Oni su davali prevagu zlikovačkoj manjini i tako odučili onu drugu manjinu, nepokornu, od suprotstavljanja. A uvek pasivna većina sačekala je ishod bitke i priklonila se dobitniku."
deset_slukom deset_slukom 06:35 04.01.2016

Sistem

Чак и онда када је 95% становништва у њему спремно да им се приклони, незнатна мањина својом упорношћу и утицајем спречаваће њихову легитимизацију. Ово су особености нелинеарних, сложених система, што наше људско друштво јесте. У њима утицај једног дела није нужно једнак његовом положају или величини, нити је садејство више таквих делова-чиниоца једнако њиховом простом збиру. У једном трену напредује се до тачке преокрета, и систем закорачи у нове вредности и норме.


Biće da je Hitlerova Nemačka bila prilično linearan sistem, pa su Vegert i Landmeser bili daleko brojčano nedovoljni, čak i u svom brodogradilištu. Sve i da su bili većina, diktature ne padaju tako lako.

Bio je to sistem u kom se znalo ko odlučuje, ko šta treba da radi i ko ima da začepi.

Osim toga, veliki sistemi su, po prirodi stvari, tromi. Da je Hica ostvario ono što je naumio, možda bi se u Nemačkoj, posle njegove smrti (negde sedamdesetih), počela javljati ideja da dozvole ponekom Jevreju da pređe preko Lamanša, ili Slovenima da rade i negde drugde, osim u rudnicima.

Elem, stvari idu lakše kada ih vlast pogura (upotreba batine u školama) ili kada ima indiferentan stav (način ishrane). Za ostalo ima da se radi, dugo i uporno.

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:19 04.01.2016

Re: Sistem

Просто ми је невероватно да се у својим коментарима читаоци махом бавим "конкретним" мојим ставовима, а не механизимом до којег ми је стало. Не, ја се не залажем за non GMO нити се не залажем. Нисам ни за ни против пушења. Баш ме брига, у овом тексту, и за гејство и против њега.

Скоро да сам шокиран неразумевањем, маме ми
deset_slukom deset_slukom 08:43 04.01.2016

Re: Sistem

Predrag Brajovic

Скоро да сам шокиран неразумевањем, маме ми


Ni ti nisi razumeo mene.

Moja poenta je u tome da ljudsko društvo, najčešće, nije baš previše nelinearno i složeno kao što ti, bez rezerve, konstatuješ. Otuda može da se desi da se tipping point uopšte ne desi, ili se desi onda kada upravljačima to odgovara.

Mogu i ja tebi da prebacim da si se bavio "konkretnim" stvarima, iako su ti primeri služili samo kao ilustracija.
zemljanin zemljanin 08:56 04.01.2016

Re: Sistem

Predrag Brajovic
Просто ми је невероватно да се у својим коментарима читаоци махом бавим "конкретним" мојим ставовима, а не механизимом до којег ми је стало. Не, ја се не залажем за non GMO нити се не залажем. Нисам и за ни против пушења. Баш ме брига, у овом тексту, и за гејство и против њега.

Скоро да сам шокиран неразумевањем, маме ми

ma znaš kako to krene, neko pokrene priču i onda se svi zalepe ... evo da se vratimo na temu
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:19 04.01.2016

Re: Sistem

Moja poenta je u tome da ljudsko društvo, najčešće, nije baš previše nelinearno i složeno kao što ti, bez rezerve, konstatuješ.

Милим да је ово нетачно.
Гледајући појединачне делове друштва, појединце, ти би мало шта могао да закључиш о њему а да то да комплетну слику.
Замисли само да гледаш чобане на Голији. У једном линераном систему, чобани на Голији ваљано ће одражавати тај систем и његову структуру.
Па, хоће ли?
deset_slukom deset_slukom 12:05 04.01.2016

Re: Sistem

Predrag Brajovic

Гледајући појединачне делове друштва, појединце, ти би мало шта могао да закључиш о њему а да то да комплетну слику.
Замисли само да гледаш чобане на Голији. У једном линераном систему, чобани на Голији ваљано ће одражавати тај систем и његову структуру.
Па, хоће ли?


Prvo, da ne idemo u krajnost. Nijedno društvo nije linearan sistem.

Da se vratimo na sliku usamljenog junoše okruženog pomahnitalim, zombiranim kolegama. Po računici iznetoj u blogu njihova dva glasa (računajući i kolegu) mogu da imaju, eventualno, veću težinu nego što je njihovo brojčano učešće u masi koja ih okružuje. U nekom normalnom društvu, gde su ljudi sposobni da razmisle svojom glavom i izvode trezvene zaključke, gde mogu normalno da komuniciraju međusobno, gde su mediji slobodni, gde nema vrlo konkretne opasnosti od razmišljanja, gde nema ubitačne propagande, to sigurno jeste tako.

Ovde, njihova dva glasa su vredela - ništa. Ništa drugačije stanje nije bilo ni među čobanima na Švarcvaldu.

Eto - i naš vođa je rekao da isto ceni profesora na fakultetu i čobana na Goliji. Ima li tu neke linearnosti?


antioksidant antioksidant 08:56 04.01.2016

илустрација упорности...

... која доноси промене

Snezana Radojicic Snezana Radojicic 09:41 04.01.2016

Moram da primetim

Tekst je odličan.


Predrag Brajovic

Ја сам показао како механизам функционише. Могао само узети за пример, рецимо, органску храну. Или норму, даље, купања. Пази, и то је мањинска норма. Људима није баш до купања, већини. Још даље, норму да се жена и деца не туку. Пази, и то је мањинска норма. Наши стари и наша традиција жену су сматрали за власништво мушкарца, а децу бићима које се, као и животиње, васпитавају и батинама. У Вука Караџића доба норма је била да се деца по школама туку.



Meni je taj obrazac poznat iz ličnog primera nametanja svojeg izbora svetu uprkos izboru većine, što se od omalovažavajućeg odbacivanja u početku, pretvorilo u obrazac srećnog življenja koji mnogi pokušavaju/žele/uspeli su da primene u svom životu, nevezano od očekivanja sredine i nametnutih, a tim pojedincima neprihvatljivih modela.

Inače, "Ljudi" su mi zaličili na početak odlične priče ili romana. Pomalo mi je žao što je otišlo u pravcu studije
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:54 04.01.2016

Re: Moram da primetim

Snezana Radojicic
Tekst je odličan. Meni je taj obrazac poznat iz ličnog primera nametanja svojeg izbora svetu uprkos izboru većine, što se od omalovažavajućeg odbacivanja u početku, pretvorilo u obrazac srećnog življenja koji mnogi pokušavaju/žele/uspeli su da primene u ličnom životu.

Inače, "Ljudi" su mi zaličili na početak odlične priče ili romana. Pomalo mi je žao što je otišlo u pravcu studije

Баш ти хвала на лепим речима.

Да, знам да би читаоцима било лакше и лепше да је је текст остао на правцу само Људи, но... читао сам Талеба, размишљао колико је у праву а колико није, и случајно угледао Ландмесерову/Вегерт слику, и схватио -- то је то. Иначе, на Викију и другде не зна се за Вегерта. А он је -- ако ћемо се држати чињеница -- на слици. Како знам? Па, по коси и грађи. Рецимо, Вегерт има тзв. "цвет", правац косе који одговара човеку са слике. Ландмесер не.

А истражујући, био сам се разнежио како је Вегертов син написао лепу и нежну интернет белешку, не намећући свог оца као разрешење слике.

Свашта ми је још било пало на памет. И пропаст Југославије, рецимо, схватио сам из ове приче на једном другом нивоу. Наиме, некако верујем да би она опстала да је број тзв. Југословена достигао неки tipping point, и солидну распростањеност, као оне non GMO ћерке -- мора да их свуда помало има, да завладају светом. Но, то се никад није десило. Зашто?

Етничке заједнице у СФРЈ имали су различите кохезионе норме. Неке су биле јаке, неке слабије. Да би се направио Југословен, нека од етничких заједница морала је да изгуби свог члана. Словенци и Хрвати, рецимо, имали су јаку кохезиону етничку норму -- "тврдоглавци", и од њих се правило ралативно мало Југословена. Срби су имали најслабију етничку кохезиону-припадничку норму, и они су најпре снабдевали СФРЈ Југословенима. Дакле, постојаоје прелаз Срба у Југословене, али не и Словенаца и Хрвата у Југословене.
docsumann docsumann 10:00 04.01.2016

Re: Moram da primetim

Inače, "Ljudi" su mi zaličili na početak odlične priče ili romana. Pomalo mi je žao što je otišlo u pravcu studije


meni nije.
mislim da je knjiga genijalna.
pogotovo što me sama završnica knjige totalno raspametila količinom podudarnosti sa nekim mojim razmišljanjima koja već duže vrijeme zastupam i na blogu
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:04 04.01.2016

Re: Moram da primetim

mislim da je knjiga genijalna.

Мислиш на Sapiens.
Снежана је мислила на први део мог текста.
Snezana Radojicic Snezana Radojicic 10:05 04.01.2016

Re: Moram da primetim

docsumann
Inače, "Ljudi" su mi zaličili na početak odlične priče ili romana. Pomalo mi je žao što je otišlo u pravcu studije


meni nije.
mislim da je knjiga genijalna.
pogotovo što me sama završnica knjige totalno raspametila količinom podudarnosti sa nekim mojim razmišljanjima koja već duže vrijeme zastupam i na blogu



Ma tekst je odličan (samu knjigu nisam čitala), nego sam ja nostalgična prema Brajoviću kao piscu lepe književnosti.
docsumann docsumann 10:09 04.01.2016

Re: Moram da primetim

Predrag Brajovic
mislim da je knjiga genijalna.

Мислиш на Sapiens.
Снежана је мислила на први део мог текста.


zajeb je samo moj
vera.nolan2 vera.nolan2 13:43 04.01.2016

Re: Moram da primetim

, и случајно угледао Ландмесерову/Вегерт слику, и схватио -- то је то.

Ne vredi ulaziti u polemiku ako nemaš vremana, a blog ima tematski potencijal da svako, samo ćaskanje i razmena kratkih mišljenja, nužno vodi u površnost.
Za početak,...
1936. Nemačka je još imala želju da se svetskoj javnosti predstavi u najboljem svetlu i na kratko prestane sa antijevrejskim, već proklamovanim stavom
( Olimpijske igre, ...) ... kada je " smelost i provokacija " još bila moguća;

rekla bih da se ovo možda može podvesti pod situaciono i karakterološko ponašanje.

Ne znamo kako bi se Landmeser ponašao da je voleo Nemicu (ne umanjujući ni malo, ličnu motivacionu snagu ljubavi i žaljenja zbog neminovnog sleda događaja) i dalju sudbinu Vegerta suprotstavljenog može biti, u kasnijim godinama nacističkom " božanskom redu " spram njegovog ...

Na jednom apostatinom blogu, Pismo koje je Svetolik M. Dragačevac, sreski načelnik iz Paraćina u penziji, poslao Adolfu Hitleru (25.03.1941.)
je bio ( skoro dominantno stav) samo bezuman čin jedne nepromišljene osobe, koja se usudila da iz duboke zabiti i anonimnosti napadne Adolfa Hitlera! ...bahato i nadmeno slavlje po kafanama, ne čin herojstva i prkosa ...
...pri tom i čin Jozefa Šulca je " dokazan falsifikat " ...

... masa se uvek povinuje političkoj sili, to valjda nije sporno, a "grupe za pritisak" u relativno stabilnim društvima uvek mogu postići napredak, ako ne ugrožavaju sistem i vladajuću hijerarhiju moći ...

...Taleb ima i priču o ćurki, pre i posle Dana zahvalnosti ...
antioksidant antioksidant 13:53 04.01.2016

Re: Moram da primetim

...Taleb ima i priču o ćurki, pre i posle Dana zahvalnosti ...

:) Па поента приче је да за ћурку не постоји после Дана захвалности
vera.nolan2 vera.nolan2 14:10 04.01.2016

Re: Moram da primetim

Па поента приче је да за ћурку не постоји после Дана захвалности

...baš to !
Avet kruži planetom - avet korporativnog neoliberalizma ...sve će standardizovati i nametnuti, milom ili silom ... i ishranu i produktivnost i način života; ostaće iluzorna civilizacijska pokorica građanskih prividnih sloboda ...
Radnici, proizvođači nisu više politički subjekt, samo su kontrolisani "ljudski resurs" kao i svi ostali ...
nismo čak ni ćurke za potrebe ekonomskih vladara, njih bar ishrane pre " mesnog ob(r)eda" ...
do zadnjeg barela nafte i zadnje kapi pijaće vode, živote će nam oblikovati oni koji vode političku igru, a povremeni privid sloboda, to tek toliko da se lovina ne doseti ...
antioksidant antioksidant 14:12 04.01.2016

Re: Moram da primetim

sve će standardizovati i nametnuti, milom ili silom ...

Ух.
Ништа се не намеће колико се пристаје на понуђено јер у "кратком" временском хоризонту делује примамљиво. "Хлеба и игара", на томе се све заснива. Гладни нисмо (не превише) а игре су свуда око нас. Наравно, велика моћ нам није одузета - моћ да не пристанемо али... кошта, одрицање кошта.
vera.nolan2 vera.nolan2 14:59 04.01.2016

Re: Moram da primetim

Гладни нисмо (не превише) а игре су свуда око нас. Наравно, велика моћ нам није одузета - моћ да не пристанемо али...

... koliko ljudi gladuje, a tek dece, trenutno u svetu !? pa i kod nas;
...koliko obespravljenih i ugroženih, ratom i siromaštvom ... majki, žena i dece, porodica ...

Taman osvojimo neke slobode, dolaze nove kreativne iznude ...
Na početku trećeg milenijuma strašna, užasavajuća seča glava, otimačina ljudi, 200 devojčica ..., prodaja organa i ostale trgovačke dovitljivosti ... (civilizovani ljudi - ne ustaju ! eventualno debatuju, u dokolici, ko je ima ...)

Evo, na banalnom primeru zabrane pušenja, V. Ivančić "dokazuje" kuda to vodi u svojoj imanentnoj i konsekventnoj suštini ... ne bih ovo treniranje oblikovanja iznuđenog ponašanja zanemarila ...

..." ideal istoga onog tjelesno besprijekornog zapadnog čovjeka što ga je, malo prije Hollywooda, dizajnirao nacionalsocijalizam. Čuveni slogan njemačkog NSDAP-a iz tridesetih godina prošloga stoljeća – „Zdravlje je dužnost!“ – nikada nije bio aktualniji." ( spram farmaceutske mafije, ...i ostalih pošasti savremenog sveta,...pušenje je među većim problemima sveta !)
..."Tirani u svojoj raskalašenosti ne računaju na potmuli fanatizam žrtve. Nakon dugotrajne izloženosti nasilju čak i trovanje nikotinom, umjesto čistog zadovoljstva, dobiva viši smisao. Pušač na visini povijesnog zadatka bit će spreman žrtvovati tijelo da ne bi klonuo duhom...."
antioksidant antioksidant 15:11 04.01.2016

Re: Moram da primetim

... koliko ljudi gladuje, a tek dece, trenutno u svetu !? pa i kod nas;

Много, али све мање. Процентуално можда и најмање икад. (Што не значи да не треба тај проценат смањивати али поента је у томе да је концепт комуникације патриција и плебејаца у суштини непромењен).
Што се тиче забране пушења - све се своди на новац.Јефтиније је да се мање пуши јер су мањи медицински трошкови. Уколико би финансирање здравства било у потпуности приватно претпостављам да нико више не би постављао питање слободе пушења.
А Иванчићев текст је критика било каквог колективизма. То је једноставно простор у коме појединцу нема места да се искаже у потпуности. Увек постоји један део "идентитета" који је предат колективу (нацији, држави, навијачкој скупини...)
emsiemsi emsiemsi 15:19 04.01.2016

Re: Moram da primetim

vera.nolan2
Па поента приче је да за ћурку не постоји после Дана захвалности

...baš to !
Avet kruži planetom - avet korporativnog neoliberalizma ...sve će standardizovati i nametnuti, milom ili silom ... i ishranu i produktivnost i način života; ostaće iluzorna civilizacijska pokorica građanskih prividnih sloboda ...
Radnici, proizvođači nisu više politički subjekt, samo su kontrolisani "ljudski resurs" kao i svi ostali ...
nismo čak ni ćurke za potrebe ekonomskih vladara, njih bar ishrane pre " mesnog ob(r)eda" ...
do zadnjeg barela nafte i zadnje kapi pijaće vode, živote će nam oblikovati oni koji vode političku igru, a povremeni privid sloboda, to tek toliko da se lovina ne doseti ...

Па шта онда да радимо --- да вратимо социјалистичко самоуправљање (у братској заједници равноправних народа и народности и бла, бла, бла, ...)?
Шта је алтернатива ?
hoochie coochie man hoochie coochie man 16:14 04.01.2016

Re: Moram da primetim

Шта је алтернатива ?


Nepristajanje.
Začuđujuća je lakoća kojom se ljudi odriču slobode i pristaju da im neko drugi nameće svoja pravila.

Postoje ideje da se pušenje zabrani i u sipstvenim kolima i u sopstvenoj kući, i siguran sam da ima onih koji ni tu ne vide problem.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:44 04.01.2016

Re: Moram da primetim

Na jednom apostatinom blogu, Pismo koje je Svetolik M. Dragačevac, sreski načelnik iz Paraćina u penziji, poslao Adolfu Hitleru (25.03.1941.)
je bio ( skoro dominantno stav) samo bezuman čin jedne nepromišljene osobe, koja se usudila da iz duboke zabiti i anonimnosti napadne Adolfa Hitlera! ...bahato i nadmeno slavlje po kafanama, ne čin herojstva i prkosa ...
...pri tom i čin Jozefa Šulca je " dokazan falsifikat " ...

Да, ово сам ја написао, и не знајући да Талеб пише Skin in the Game књигу ;-) Мера је -- да ли у оно што радиш јеси уложио неки властити ризик, "властиту кожу". То уме да буде добра морална мера ствари. Светолика ништа није коштало да се јуначи, јер је Хитлер у то време био далеко. Ландмесеру/Вегерту Хитлер је био пред очима, њихови животи су заложени за њихов гест. Ландмесер је, тако, после затворских година (дакле, страдао је због свог става) на крају завршио у неком казненом батаљону, и тамо је негде на хрватској обали убијен. Вегерт је све време био под притиском јер је одбијао да хитлеровски поздравља и, ако се добро сећам, није више долазио на митинге недељом. Бранио га је његов шеф. И одбранио.

Дакле, то је као с банкарима и берзанским трејдерима: лако им је да свирају ону ствар играјући се туђим новцем и судбинама. Сети се недавне кризе, измишљених електронских пара, индукованих сукоба... и све то јер они који све те ствари покрећу немају своју кожу у том процепу, не могу да настрадају због властитог делања.

То је нека лепа мера људи: њихов живот као доказ њихових ставова.

Узгред, Талеб је тешки... хм... хоћу рећи: прек и тежак човек. Помало силеџија. Опет, ја га нисам чуо да говори, икад, о избегличкој кризи. Једног му се дана наврзао неки тип по том питању. Баш је смарао. Напокон, Талеб му је рекао: Знаш, ја немам потребе да о томе говорим, у мојој родној кући у Сирији примио сам 12 избеглица који сада код мене о мом трошку живе. И заиста -- он нема потребе да о томе даље говори. Заложио је себе у нешто у шта иначе верује.
a_olmos a_olmos 22:09 04.01.2016

Re: Moram da primetim

Што се тиче забране пушења - све се своди на новац.Јефтиније је да се мање пуши јер су мањи медицински трошкови.


Ok. A, recimo, je li dokazano da masna hrana loše utiče na srce? Pa ajde onda da zabranimo čvarke i slaninu, i tako smanjimo medicinske troškove. I zašto tu da se zaustavimo? Kafa, alkohol, slatkiši... Ajde lepo sve što je nezdravo i podiže troškove lečenja da zabranimo i propišemo šta ko kada i koliko ima da jede. Plus obavezno bavljenje sportom, isto da se odredi koliko, ali ne ekstremni sportovi, oni da se zabrane jer je veća šansa da se neko povredi, pa se povećavaju medicinski troškovi. I tako dalje.
marco_de.manccini marco_de.manccini 22:34 04.01.2016

Re: Moram da primetim

Ajde lepo sve što je nezdravo i podiže troškove lečenja da zabranimo

А да приметимо, ипак, да пушење није забрањено, већ само постоји ограничење где се може пушити.

Таква ограничења постоје у многим ситуацијама око којих, због навике, немамо никакве дилеме. На пример, вожња аутомобила није забрањена, али вожња аутомобила по тротоару јесте, јер "није здрава" за пешаке.

Е, сад, ако дође неко па каже "шта има ви мени да ограничавате слободу, ја волим да возим по тротоару, коме смета нека се склони, каква је ово демократија, терор мањине, трућ-трућ,..." гледали би га бело.
a_olmos a_olmos 22:53 04.01.2016

Re: Moram da primetim


Teza komentara koji sam citirala je da su pušači veći trošak za zdravstveni sistem. Dakle, ne da pušenje nije zdravo za druge, već za same pušače. Tako da analogija sa trotoarom ne stoji. A sa slaninom stoji. Ovi što imaju holesterol isto više koštaju državu za lečenje. Zabrana ili ograničenje su samo nijanse, možemo slaninu i da ograničimo.
drzura drzura 23:45 04.01.2016

Re: Moram da primetim

... koliko ljudi gladuje, a tek dece, trenutno u svetu !?


nedavno smo napokon dostigli magičnu cifru od milijardu gladnih na svijetu
marco_de.manccini marco_de.manccini 02:33 05.01.2016

Re: Moram da primetim

Teza komentara koji sam citirala je da su pušači veći trošak za zdravstveni sistem. Dakle, ne da pušenje nije zdravo za druge, već za same pušače. Tako da analogija sa trotoarom ne stoji. A sa slaninom stoji. Ovi što imaju holesterol isto više koštaju državu za lečenje. Zabrana ili ograničenje su samo nijanse, možemo slaninu i da ograničimo.

Ја ћу само да поновим, пушење није забрањено, а није ни сланина. Пушење је ограничено на местима где угрожава здравље других, а сланина није ограничена, а неће ни бити, без обзира на трошкове за здравствени систем, па нема потребе за прекомерном бригом око тога.

* * *

Zabrana ili ograničenje su samo nijanse


P.S. Zabrana ili ograničenje nisu samo nijanse, automobil možete voziti po ulici, a ne na trotoaru -- sasvim razumno ograničenje oko kojeg se niko ne uzbuđuje i ne proglašava ga krajem svih ljudskih sloboda.
antioksidant antioksidant 08:12 05.01.2016

Re: Moram da primetim

a_olmos
Што се тиче забране пушења - све се своди на новац.Јефтиније је да се мање пуши јер су мањи медицински трошкови.


Ok. A, recimo, je li dokazano da masna hrana loše utiče na srce? Pa ajde onda da zabranimo čvarke i slaninu, i tako smanjimo medicinske troškove. I zašto tu da se zaustavimo? Kafa, alkohol, slatkiši... Ajde lepo sve što je nezdravo i podiže troškove lečenja da zabranimo i propišemo šta ko kada i koliko ima da jede. Plus obavezno bavljenje sportom, isto da se odredi koliko, ali ne ekstremni sportovi, oni da se zabrane jer je veća šansa da se neko povredi, pa se povećavaju medicinski troškovi. I tako dalje.

Олмосе,
Пре него се залетиш: нигде не заговарам забрану пушења. Коментаришем узрок таквог размишљања. А што се тиче нездраве хране (мада ти мешаш чварке и слаткише у исту категоију што само указује на основно неразумевање теме) управо због раста медицинских трошкова има предлога да се брза храна додатно опорезује и тиме учини мање доступном (дуван и алкохол су већ дуже време у сличном режиму - распитај се о порезима и акцизама).
А спусти тон, ако пушиш запали и цигарету, нема потребе за агресијом.
И тако даље.
vera.nolan2 vera.nolan2 08:28 05.01.2016

Re: Moram da primetim

Па шта онда да радимо --- да вратимо социјалистичко самоуправљање (у братској заједници равноправних народа и народности и бла, бла, бла, ...)?
Шта је алтернатива ?

emsi, politička filosofija ima ozbiljne koncepte Trećeg puta ...i Solženjicin ga je zastupao ... Svaki Put može biti i rušilački i stvaralački, parlamentaran i totalitaran, elitistički i masovan,... onakav kakve su i varijante i leve i desne ideje... socijalizam ili kapitalizam ( " dva puta koja vode ka istom ambisu " ...nedostaje volja da "sistem" dobije ljudski lik...
Opaka ljudska priroda neće dozvoliti da izgubi pozicije moći ... u budućnosti rešenje vidim u ukidanju ili kontroli državne i stranačke birokratije, u jačanju civilnog društva ...

antioksidant antioksidant 08:41 05.01.2016

Re: Moram da primetim

u budućnosti rešenje vidim u ukidanju ili kontroli državne i stranačke birokratije, u jačanju civilnog društva ...

Цркве су неки вид цивилног друштва (Агапе и те муње, религија је само кохезивно средство, твоје решење је уклопљено у неку врсту "солидарности" претпостављам (доста непрецизно)) али мана је само што људска увезивања без бирократије имају ограничен домет (дохват). Велике групе људи је немогуће координисати, пратити у једном смеру без бирократског апарата који у суштини дехуманизује.
Мада, ново време, нове технологије и разреше овај проблем? (друшвене мреже, трпезе љубави).
И да - неки трећи пут свакако. Зидови на овима су превелики.
vera.nolan2 vera.nolan2 08:52 05.01.2016

Re: Moram da primetim

А да приметимо, ипак, да пушење није забрањено, већ само постоји ограничење где се може пушити.

U Srbiji će ove godine biti uvedena potpuna zabrana pušenja na javnim mestima, uključujući sve ugostiteljske objekte,...
U NY i gde god sam bila, nije dozvoljeno ni u baštama ispred restorana; samo na ulici ( imaju lepe ulične stojeće piksle) mal' se nisam vratila posle tri dana. Tamo ili rade ili džogiraju, kult zdravog života ...
Ćerka mi je jedva dozvolila uz otvoren prozor i u stanu, ali ako dim ode gore u nečiji stan, može da nas prijavi...
Zakon o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu; kakvo licemerje; a šta je sa izduvnim gasovima prevoznih sredstava, smogom od fosilnih goriva, otrovima hemijske industrije ...ako ćemo zdravo, želim prvo da budem oslobođena od neobrazovanih, nekultivisanih (ah, šta ih se namnožilo ! ) i ... da ne upotrebim goru reč, političara koji mi zagađuju, prvo dušu, pa sve ostalo ...
svarog svarog 09:20 05.01.2016

Re: Moram da primetim

nedostaje volja da "sistem" dobije ljudski lik...
Opaka ljudska priroda neće dozvoliti da izgubi pozicije moći



Hvata me strah od tog trećeg puta, da opet neko puškama ne spašava svet i oslobađa narod od imovine
vera.nolan2 vera.nolan2 09:47 05.01.2016

Re: Moram da primetim

Skin in the Game
..
Postoje ljudi koji su spremni da stave svoju kožu u igru za ideale ... kao i da profitiraju ako uspeju ...

Radi se o masi; većina ljudi se priklanja moći i vlasti po inerciji borbe za preživljavanje; skute ljube i najnižem rukovodiocu ili predstavniku opštinske vlasti. Mučno je to gledati, posebno u maloj sredini; nekada, većina je bila u jednoj partiji, potom se većina prikloni pobednicima, a sada ovima na vlasti ...
Instikt za preživljavanje daje krila bahatim moćnicima ...

O hrabrosti pojedinaca ima dosta i psiholoških studija. Neko je hrabar zbog jakog ega i inata, poneko od ludosti i neznanja, neko iz nemoći i jedinog izbora ...a svetli su i retki primeri ličnog izbora, svesne žrtve, ...profesor i direktor koji je stao uz svoje kragujevačke đake, divni profesor koji nije svirao diple, već predavao etiku ...
U savremeno doba, problem je što je intelektualna elita udenuta u instituciju lobiranja, plaćenika ... danas se sve plaća i kupuje ...intelektualac ili je u igri ili je marginalizovan, više mislim da nema prostora ni za ozbiljne disidente ...
(usput, slažem se za Svetolika, bila je to bezbedna distanca)
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:55 05.01.2016

Re: Moram da primetim

(usput, slažem se za Svetolika, bila je to bezbedna distanca)

Па, Светолик је трагикомична фигура, пајац над чијом се судбином на крају човек растужи. Мени је њега жао. Али, на том apostatinom блогу важније ми је било да покажем колико apostata не разуме историјске процесе, што је он својим писањем потврдио и у још пар каснијих наврата. Apostata је писао о Светолику као херојској фигури. То је као да неко оне кафанске јунаке који певају Српска се труба с Косова чује истиче као пример херојства и патриотизма.

Но, ево га тај блог, ако неког баш интересује: Ecce homo
emsiemsi emsiemsi 11:54 05.01.2016

Re: Moram da primetim

vera.nolan2
Па шта онда да радимо --- да вратимо социјалистичко самоуправљање (у братској заједници равноправних народа и народности и бла, бла, бла, ...)?
Шта је алтернатива ?

emsi, politička filosofija ima ozbiljne koncepte Trećeg puta ...i Solženjicin ga je zastupao ... Svaki Put može biti i rušilački i stvaralački, parlamentaran i totalitaran, elitistički i masovan,... onakav kakve su i varijante i leve i desne ideje... socijalizam ili kapitalizam ( " dva puta koja vode ka istom ambisu " ...nedostaje volja da "sistem" dobije ljudski lik...
Opaka ljudska priroda neće dozvoliti da izgubi pozicije moći ... u budućnosti rešenje vidim u ukidanju ili kontroli državne i stranačke birokratije, u jačanju civilnog društva ...


Ја се (само) надам да мој народ неће бити у првом таласу тог "трећег пута".
Нека то одраде други, па ћемо ми да видимо потом.
marco_de.manccini marco_de.manccini 13:17 05.01.2016

Re: Moram da primetim

a šta je sa izduvnim gasovima prevoznih sredstava, smogom od fosilnih goriva, otrovima hemijske industrije

Nisam siguran da razumem pitanje, jer su izduvni gasovi i industrijski otpad takođe regulisani.
vera.nolan2 vera.nolan2 14:11 05.01.2016

Re: Moram da primetim

marco_de.manccini
a šta je sa izduvnim gasovima prevoznih sredstava, smogom od fosilnih goriva, otrovima hemijske industrije

Nisam siguran da razumem pitanje, jer su izduvni gasovi i industrijski otpad takođe regulisani.

Regulisano, sve na papiru, u realnosti, sve je dovraga ...
Pančevo, Šabačke crvene ulice, ružičasti asfalt , smog u gradu daleko iznad dozvoljenog, juče izveštaj iz mog grada ... i sve tako redom, tušta i tma...
a_olmos a_olmos 14:52 05.01.2016

Re: Moram da primetim


управо због раста медицинских трошкова има предлога да се брза храна додатно опорезује и тиме учини мање доступном


Pa o tome ja i pričam – dokle ide pravo države da mi brani stvari za moje dobro?
marco_de.manccini marco_de.manccini 15:11 05.01.2016

Re: Moram da primetim

Pa o tome ja i pričam – dokle ide pravo države da mi brani stvari za moje dobro?

Ne brani ti. Samo oporezuje neke stvari po višoj stopi. Ovo se već odavno događa, u većini država na svetu, s cigaretama, alkoholom, benzinom, ... i uopšte nije za tvoje dobro, ne znam zašto se insistira na takvoj formulaciji.
antioksidant antioksidant 15:11 05.01.2016

Re: Moram da primetim

a_olmos

управо због раста медицинских трошкова има предлога да се брза храна додатно опорезује и тиме учини мање доступном


Pa o tome ja i pričam – dokle ide pravo države da mi brani stvari za moje dobro?

Опет, нико ти, ми, нам не брани, само ће неке ствари учинити скупљим јер је њихова конзумација скупља по друштво (смањена продуктивност, већи медицински трошкови). Има ту неке (чисто економске) логике. Да су могуће злоупотребе - јесу (на пример ако забраниш продају алкохола у продавницама јер ћеш смањити његову продају може доћи и до повећања продаје у локалима), да ли је могуће да неко на себе преузме улогу "васпитача" света - јесте. Једина одбрана од тога је изгледа да се буде упорнија и гласнија (можда безобразнија?) мањина. И наравно - причати о новцу: уз дуван се випе пије, кафићи су пунији, више се излаз по ресторанима, убира се више пореза, сланина је неопходни зачин свакој салати, даје укус животу и јуди који једу сланину су склонији да више троше, што значи више пдв-а...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 15:47 05.01.2016

Re: Moram da primetim

сланина је неопходни зачин свакој салати, даје укус животу и јуди који једу сланину су склонији да више троше, што значи више пдв-а...

А и келнери који су дебили имају у просеку веће пазаре :)
antioksidant antioksidant 15:58 05.01.2016

Re: Moram da primetim

за дебеле знам
али само ако су насмејани
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:02 05.01.2016

Re: Moram da primetim

antioksidant
за дебеле знам
али само ако су насмејани

:)))))))
Pazi šta sam napisao.
Treba mi odmor.
To nije bila kucajuća greška.
marco_de.manccini marco_de.manccini 16:06 05.01.2016

Re: Moram da primetim

И наравно - причати о новцу: уз дуван се випе пије, кафићи су пунији, више се излаз по ресторанима

Мислим да су сва три тврђења, на дужи рок, нетачна.

Ја се сећам времена кад се по међуградским аутобусим пушило (да, знам, метузалем). Не верујем да је јадно стање међуградског превоза резултат укидања пушења у аутобусима.

И, да, не видим да се ико више буни што је пушење у аутобусима укинуто (аргументима типа "стварно, а зашто не би постојали и аутобуси у којима је дозвољено, па ко хоће овако, ко хоће онако, ..." ).

Време. То је све што је потребно.
hoochie coochie man hoochie coochie man 16:52 05.01.2016

Re: Moram da primetim

дуван и алкохол су већ дуже време у сличном режиму - распитај се о порезима и акцизама


Nisu u sličnom režimu.
Alkohol nije zabranjeno konzumirati skoro nigde, konzumiranje alkohola može, i često se to dešava, imati negativne posledice i po okruženje onoga ko ga konzumira, ne samo po njega samog.
Konzumiranje alkohola sigurnije vodi u bolest, dakle državu u trošak, nego duvan. On takođe stvara zavisnost, i još dosta toga se može nabrojati, ali državi to ne smeta.

I ne treba da joj smeta, naravno, ali ne treba ni duvan da joj smeta.
I što je najgore, nije država ta koja je sama po svojoj pameti tako odlučila, nego je podlegla nekoj tamo njujorškoj manjini (onoj Brajinoj) koja je iz nekih razloga odlučila da menja svet po svom ćefu.
Dovoljno su uporni i dovoljno moćni da isteruju taj svoj hir.

Čudi me samo spremnost ogromnog dela čovečanstva da im pokorno stavi pod čizmu, i još da smatra kako su oni, zaboga, samosvesni.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:00 05.01.2016

Re: Moram da primetim

Čudi me samo spremnost ogromnog dela čovečanstva da im pokorno stavi pod čizmu

Minority rule: ова одлука већини је прихватљива. Њима ни из џепа ни у џеп. Такође, тврдоглавци су правилно распоређени по читавој територији, и политичкој и географској. Тврдголавци су победили.

EU просек је неких 28% пушача, немојте ме држати за реч, присећам се. Срби су на 35%.
hoochie coochie man hoochie coochie man 17:36 05.01.2016

Re: Moram da primetim

Тврдголавци су победили.


Da li je ta pobeda konačna i definitivna?
Dešava li se da se stvari preokrenu?
Može li pobeđena većina, koja je posle poraza postala manjina, sad biti ta tvrdokorna, uporna manjina koja će stvar preokrenuti?

Uslov da je njihov izbor može biti prihvatljiv za ostale je zadovoljen, iskustvo nesoprno svedoči da je sasvim moguće tako funkcionisati.

Šta sprečava pušače da sad oni budu ta tvrdokorna mnjina?




Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:51 05.01.2016

Re: Moram da primetim

Šta sprečava pušače da sad oni budu ta tvrdokorna mnjina?

Нису довољно мотивисани као она претходна мањина?
Нису једнако квалитетни као претходна мањина?
Не верују довољно у своју борбу?

;-)
hoochie coochie man hoochie coochie man 17:57 05.01.2016

Re: Moram da primetim

Нису довољно мотивисани као она претходна мањина?
Нису једнако квалитетни као претходна мањина?
Не верују довољно у свој борбу?


Ništa od toga nije tačno, dakle moguće je, ništa nas ne sprečava.
Kad se svemu tome dodaju motivi slobode, prava na izbor, i zdravog rauzma, slabi su izgledi ovima trenutno modrnim.
Samo dosledno i bez kompromisa.

No pasaran, što bi rekla Beba :)
niccolo niccolo 17:59 05.01.2016

Re: Moram da primetim

Не верују довољно у своју борбу?

Ima ona epizoda Simpsonovih kad Liza oslobodi jednog delfina, a on onda povede rat delfina protiv ljudi. Na kraju pobede delfini i dok ljudi plutaju u vodi Homer kaže - mora se priznati da su više želeli pobedu...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:21 05.01.2016

Re: Moram da primetim

Ima ona epizoda Simpsonovih kad Liza oslobodi jednog delfina, a on onda povede rat delfina protiv ljudi. Na kraju pobede delfini i dok ljudi plutaju u vodi Homer kaže - mora se priznati da su više želeli pobedu...

:))))))))))))))
Генијално!
Мислиш да пушачи треба да се угледају на делфине?
niccolo niccolo 19:03 05.01.2016

Re: Moram da primetim

Мислиш да пушачи треба да се угледају на делфине?

Ipak je to crtani film. Ja predlažem da borbu za svoju stvar počnu tako što će da uskraćuju seks svojim partnerima. Kažu da su Grkinje onomad na taj način uspele da zaustve neki rat.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:39 05.01.2016

Re: Moram da primetim

Kažu da su Grkinje onomad na taj način uspele da zaustve neki rat.

Ех...
То је било у епохи пре Варуфакиса.
Сада гаће саме спадају, по читавој Европи.
antioksidant antioksidant 08:48 06.01.2016

Re: Moram da primetim

Nisu u sličnom režimu.Alkohol nije zabranjeno konzumirati skoro nigde, konzumiranje alkohola može, i često se to dešava, imati negativne posledice i po okruženje onoga ko ga konzumira, ne samo po njega samog.


јесу.
јер написано је
А што се тиче нездраве хране (мада ти мешаш чварке и слаткише у исту категоију што само указује на основно неразумевање теме) управо због раста медицинских трошкова има предлога да се брза храна додатно опорезује и тиме учини мање доступном (дуван и алкохол су већ дуже време у сличном режиму - распитај се о порезима и акцизама).

тј режим који је сличан (алкохол и дуван с једне стране а у будућности сланина и шећер) је додатно опорезивање чиме је недоступније (скупље). ово што пишеш је разлика између алкохола и дувана и све стоје (оим твојих процена о спрености огромног дела човечанства - то можда исто стоји али више ми делује као твоја процена па можда је и тачно можда и грешиш, овако само делује беспотребно осуђујуће).
antioksidant antioksidant 08:52 06.01.2016

Re: Moram da primetim

И наравно - причати о новцу: уз дуван се випе пије, кафићи су пунији, више се излаз по ресторанима


Мислим да су сва три тврђења, на дужи рок, нетачна.

могуће, због навике, мада мислим да си изабрао погрешан пример (вожњу јавним превозом јер она није подстицана задовољством (задовољство може бити део ње али ретко је главни разлог да неко крене у ту авантуру) као исласци, иће, пиће и дуванисање који су и међусобно испреплетани). колико су тачно чврсте везе између пићаи дувана не знам, могу само да процењујем (код мене корелације нема)
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:58 06.01.2016

Re: Moram da primetim

Caffeinated coffee and tea intake and its relationship to cigarette smoking: an analysis of the Second National Health and Nutrition Examination Survey (NHANES II).
Klesges RC1, Ray JW, Klesges LM.
Author information

Abstract

Recent studies have shown that smokers' intake of caffeine is higher than nonsmokers. This investigation evaluated the relationships between smoking status and self-reported caffeine intake from both coffee and tea. Subjects were adults who participated in the Second National Health and Nutrition Examination Survey (NHANES II). Results indicated that subjects who ingested caffeine from tea were more likely to be female, less educated, younger, non-Caucasian, and lighter drinkers. In contrast, those who ingested caffeine from coffee were more likely to be older, Caucasian, heavier drinkers, and have higher incomes. Smokers were not more likely to drink caffeinated tea. In contrast, smokers were much more likely to drink caffeinated coffee, and a dose-response relationship between caffeine from coffee and smoking intake was observed. These results clarify the relationship between smoking and caffeine intake. Implications for intervention efforts are discusse
blogovatelj blogovatelj 19:39 06.01.2016

Re: Moram da primetim

Recent studies have shown that smokers' intake of caffeine is higher than nonsmokers.


Od kad sam prestao da pušim, konzumiranje alkohola sam drastično smanjio.
emsiemsi emsiemsi 19:56 06.01.2016

Re: Moram da primetim

blogovatelj
Recent studies have shown that smokers' intake of caffeine is higher than nonsmokers.


Od kad sam prestao da pušim, konzumiranje alkohola sam drastično smanjio.

Не преостане ти онда ништа друго него да дуваш !
Kuleas Kuleas 13:32 07.01.2016

Re: Moram da primetim

Тачно.Браво.
tadejus tadejus 09:43 04.01.2016

ne valja ti primjer

тврдокорни мањински избори, уз услов њихове прихватљивости за већину, јесу изузетно значајан механизам друштва


te prekrštene ruke nisu bile prihvatljive za tamo prisutnu većinu.. moguće ni za apsolutnu većinu u tadašnjoj Njemačkoj..
pa ako bismo povukli paralelu (slutim da ti je to bila namjera) sa današnjim problemima u Srbiji.. ključno je pitanje šta je to što je zaista prihvatljivo za većinu..
i šta onda pojedinci upornošću mogu da toj većini nametnu
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:02 04.01.2016

Re: ne valja ti primjer

te prekrštene ruke nisu bile prihvatljive za tamo prisutnu većinu.

Видиш да јесу.

Ландмесер/Вегерт није био ухапшен због свог геста. За њега се знало, све време се понашао исто. У бродоградилишту Вегерт је био изузетно поштован како сјајан предрадник. Ландмесер је настрадао не због прекрштених руку, него због везе са Јеврејком, још су, касније, њих двоје заједно покушали да побегну из Немачке, па их ухапсили.

Сад ми паде на памет норма старих Римљана: мораш да прихватиш наше богове. Није проблем да ставимо и твог негде, по страни, али мораш да прихватиш наше богове. И онда ти се појаве тврдоглавци хришћани: Не може! Сеци, пеци, убиј -- али не дамо вам да нам наметнете ваше богове.

Јебига, кошта, али да резултата :)
tadejus tadejus 10:16 04.01.2016

Re: ne valja ti primjer

Predrag Brajovic
te prekrštene ruke nisu bile prihvatljive za tamo prisutnu većinu.


Видиш да јесу.Ландмесер/Вегерт није био ухапшен због свог геста. За њега се знало, све време се понашао исто. У бродоградилишту Вегерт је био изузетно поштован како сјајан предрадник. Ландмесер је настрадао не због прекрштених руку, него због везе са Јеврејком, још су, касније, њих двоје заједно покушали да побегну из Немачке, па их ухапсили..


otkad si ti bukvalista..
čuj nastradao je ne zbog ruku nego zbog žene Jevrejke.. pa čega su simbol te ruke bile? niskog krvnog pritiska? (ko ne zna, ljudima sa niskim pritiskom dizanje ruku ne prija)
niccolo niccolo 11:47 04.01.2016

Re: ne valja ti primjer

И онда ти се појаве тврдоглавци хришћани: Не може! Сеци, пеци, убиј -- али не дамо вам да нам наметнете ваше богове

Da...barem tako hrišćani tvrde da je bilo...
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 13:29 04.01.2016

Re: ne valja ti primjer

Da...barem tako hrišćani tvrde da je bilo...

Да, то каже и Талеб, иначе хришћанин из Либана, и то 13 векова уназад.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana