Društvo| Gradjanske inicijative| Tehnologija

Od Tokija do Milvokija

vucko RSS / 22.03.2008. u 00:54


Kuda dalje?

kosovka%20devojka.jpgČini se da vreme srednjevekovnih mitova u Srbiji polako prolazi, osim za one sa zaista jakom imaginacijom.

Izduvali smo sa „teritorijama“. Čak i najtvrđim nacionalistima je ostalo uglavnom da planiraju da „ojačaju“, pa da se vrate „tamo“ (Kosovo, Kawlovac, Kawlobag, Viwovitica) za 50-100 godina – nadajući se, valjda, dobrom zdravlju – ili računajući da će njihova deca da budu dovoljno luda da se tako nečim bave...

Kad se podvuče crta... puno čaša je polomljeno. Privreda upropašćena, penzijski fondovi rasuti, državni sistemi poput školstva i zdravstva nisko pali, a veliki broj ljudi, posebno stručnih i kvalitetnih, otišli iz zemlje.

Pitanje koje se postavlja posle svega ovoga je – kako raditi na popravljanju štete koja je načinjena, a istovremeno preusmeriti fokus patriotizma i integrativnosti na aktivnosti koje nisu u tako strašnoj koliziji sa (sada) susednim zemljama, narodima sa kojima živimo na istom prostoru – i na kraju krajeva, dobrim delom sveta.

Znači, kako da, „polazeći od državne tradicije srpskog naroda i ravnopravnosti svih gradjana i etničkih zajednica u Srbiji“, stvorimo novu mehaniku integracije, koja se ne meri u kvadratnim kilometrima suverene državne teritorije i mitovima o Milošu Obiliću i devet Jugovića, koji se preseljavaju u Carstvo Nebesko – nego brojem aktivnih članova zajednice, njihovim kvalitetima u kontekstu vremena u kome živimo i njihovoj međusobnoj saradnji, baziranoj na zajedničkom interesu i dobrovoljnosti.

Virtuelna Srbija

Jedan mogući pravac ovakve aktivnosti je i aktiviranje i „virtuelna repatrijacija“ dijaspore. Iako se veliki broj ljudi, koji su se odselili, uspešno ekonomski i kulturno integrisao u zemlje-domaćine, tako da je njihov „fizički“ povratak malo verovatan, oni su i dalje građani Srbije (iako su možda stekli i državljanstvo zemlje-domaćina) i poseduju i dalje porodične, ekonomske (imovina) i kulturne (jezik, kultura) veze sa maticom.

Takođe, tu su i oni koji su veoma davno otišli, ili deca ili čak unuci iseljenika, koji možda imaju veoma „tanke“ veze sa maticom, ali bi možda bili zainteresovani da ih pojačaju.

salmon-run.jpgStvaranje infrastrukture za virtuelnu reintegraciju dijaspore je i ulaganje u budućnost. Bila vremena loša, bila vremena dobra – ljudi će odlaziti, posebno kvalitetni. Odlaze i iz zemalja kao što su Nemačka, Velika Britanija itd, pa kako ne bi iz Srbije. Zadržavanje takvih u Srbiji, čak i samo „virtuelno“ svakako ne može biti ništa nego korist za državu.

Nekada je odlazak i naseljavanje u inostranstvu velikim delom značilo gubitak kontakta sa matičnom državom. Što se tiče kulture, jezika i zabave, tu su se stvari znatno izmenile u poslednjim decenijama, pojavom satelitske televizije i Interneta. Sada se družimo ovako, na blogovima i forumima; ko voli, gleda Pink i RTS; razgovaramo pomoću skype, itd.

Što se tiče formalnih stvari, osim dolaska u zemlju, kad se mora, naše ambasade i konzulati pružaju određen broj administrativnih usluga. Ipak, mogućnost te, malo više „formalne“, komunikacije sa maticom, tj. sa državnim službama –ipak je vrlo skromna. Čak i te osnovne konzularne procedure umeju da budu prilično komplikovane i neprilagođene vremenu u kome živimo – na primer, da bi se pasoš produžio u inostranstvu, potrebno je doneti u ambasadu uverenje o državljanstvu (ne starije od 6 meseci!).

Pomalo paradoksalno, državni organ (ambasada) u inostranstvu traži od građanina, koji je takođe u inostranstvu, da obezbedi dokument koji ta ista država izdaje, ali u zemlji (u mom slučaju to, na primer, radi mesna kancelarija Gonje kod Sjenice, mesna zajednica u kojoj se rodio moj otac). Prijava novorođene dece takođe nije trivijalna. U ambasadi se još kako-tako završi procedura, iako, recimo, u Danskoj nije dovoljno doneti normalnu dansku krštenicu, nego je bilo neophodno tražiti neku specijalnu potvrdu iz njihovog ministarstva vera, koje je zaduženo za vođenje matičnih knjiga. Ali onda poslata dokumentacija ume da se zaturi usput – ja sam lično iskusio ovo, kao i komšija Ćira iz Niša, kada smo prijavljivali decu iz Danske. A ovo su još i standardne usluge ambasada!beograd1_2.jpg

Pitanje je šta raditi ako treba platiti nešto nekoj državnoj službi (porez na imovinu ili prihode u zemlji), overiti ovlašćenje, sklopiti ugovor, otvoriti račun u banci, trgovati hartijama od vrednosti (tj. ulagati u Srbiji) – većinu stvari je vrlo teško ili čak nemoguće uraditi bez dolaska u zemlju. Biračko pravo, trenutno interesantno zbog parlamentarnih izbora, za nekoga poput mene, koji treba da leti sat vremena (ili da se vozi vozom po 5 sati na svaku stranu), još je i dostižno (uz stotinak funti troškova) – ali šta je sa onima koji su na sredini severnoameričkog kontinenta, u US ili Kanadi, a morali bi da odu na neku od obala u ambasadu/konzulat, da glasaju?

Sve ovo prirodno udaljava ljude od Srbije, koji onda pokušavaju da imaju što manje veza sa maticom, jer im to oduzima puno vremena i dosta i košta, a od Srbije „vide“ samo namrgođenu službenicu konzulata, koja radi od 9 do 12 sa strankama (pa ko živi podalje, krene dan pre...). Ok, to sve podseća na kuću i budi uspomene, ali...

U tom smislu se nameću razna pitanja:

Da li je moguće iskoristiti nove tehnologije da se veza iseljenika sa maticom održi, a čak možda i neke stare obnove?

Šta je cena ovako nečega, a šta je očekivani efekat?

Ko je uopšte u dijaspori i koliko njih bi i pod kojim uslovima, učestvovalo u ovoj virtuelnoj „seobi“?

Kako ovo uraditi tako da se na „zabavu“ (pogledati strukturu budžeta ministarstva za dijasporu na blogu o budžetu kod Gordane Čomić) relativno dobrostojećih građana Srbije u dijaspori ne troši poreski novac, u proseku osetno siromašnijih, stanovnika Srbije?

I have a dream

Ovo je dobar trenutak da preskočimo sredinu i počnemo od kraja. Recimo – godina 2020.

p31.gifGrađani Srbije već preko deset godina poseduju lične karte sa čipom, čija je prva verzija, izdata sredinom 2010. godine, izrađena na bazi aktivnosti ministarstava za unutrašnje poslove i telekomunikacije i informatičko društvo, koristeći belgijska i estonska iskustva iz druge polovine prošle dekade. Ova forma lične karte omogućava bezbednu elektronsku identifikaciju i autentifikaciju, kako pri upotrebi servisa državnih organa, tako i za predstavljanje u elektronskom bankarstvu (uključujući i otvaranje računa i sklapanje ugovora sa bankom), osiguranju i trgovini. Rasprostranjena upotreba je i u kontekstu potpisivanja raznih vrsta ugovora, posebno uz upotrebu državne službe za registraciju ugovora u elektronskoj formi, koja radi u okviru Ministarstva pravosuđa. Sve veći broj građana koristi ovu identifikaciju i pri ostvarivanju svog glasačkog prava, posebno oni koji su privremeno ili trajno naseljeni u inostranstvu.

Naši građani u inostranstvu su organizovani u virtuelne opštine, specifičnu formu jedinica lokalne samouprave, uvedenu Ustavom Srbije iz 2011. godine i odgovarajućim zakonom o lokalnoj samoupravi.

Virtuelne opštine su organizovane po teritorijalnom principu, na teritoriji drugih država, tipično pokrivajući jednu ili više susednih manjih država, ili delove velikih država, u kojima ima dosta građana Srbije. Organi lokalne samouprave biraju se na svake četiri godine, na tajnom glasanju (elektronskim putem), ali se sve značajnije odluke donose neposrednim glasanjem (švajcarski model). Sve pozicije koje podležu reizboru su isključivo na volonterskoj bazi, a minimum administrativnih i stručnih pozicija se određuje na bazi predloga odgovarajućih tela lokalne samouprave, neposrednim glasanjem.

Građani virtuelnih opština imaju mogućnost da daju predloge koji se tiču rada lokalne samouprave. Predlozi se, u smislu peticije/narodne inicijative, organizuju po kategorijama i stavljaju na javno glasanje. Da bi se predlog stavio na glasanje, mora da prođe kroz ocenu ustavnosti/zakonitosti od strane odgovarajuće stručne službe Ministarstva pravosuđa. Pre toga je u fazi „podnošenja“, u kojoj se može prijaviti veći broj „podnosilaca“ predloga, koji dele troškove ocene ustavnosti/zakonitosti. Predlozi se onda stavljaju na raspolaganje građanima na glasanje. U slučaju da predlog dobije podršku više od 50% glasača virtuelne opštine, smatra se usvojenim. Predlozi koji podrazumevaju investiciju/troškove se uključuju u planiranje budžeta za narodnu godinu.

Virtuelne opštine imaju veoma fleksibilan budžet, pošto većinu poslova „realne“ opštine obavljaju organi države-domaćina, u čiji budžet građani Srbije i onako kontribuiraju plaćanjem poreza. Manji deo budžeta opštine se popunjava simboličnom godišnjom uplatom poreza, u iznosu od 0.5% godišnjih prihoda građanina. Ova sredstva se pretežno koriste za pokrivanje troškova neophodne infrastrukture i administrativnih usluga (od kojih više od 50% daju odgovarajuće stručne službe u zemlji). Ostatak budžetskih prihoda se skuplja ili na bazi administrativnih usluga koje se plaćaju po upotrebi, ili na bazi dobrovoljnih priloga, sponzorstva, zadužbinarstva i drugih dobrovoljnih oblika davanja – od kojih je znatan broj tipično namenski, što građanin određuje u trenutku uplate.

Značajan procenat dobrovoljnog dela uplate se koristi za organizaciju kulturno-umetničkih priredbi, obeležavanje datuma vezanih za istoriju i tradiciju Srbije i druge neprofitne delatnosti. Istovremeno, opštinska informaciona infrastruktura je na raspolaganju ponuđačima komercijalnih sadržaja iz Srbije i drugih virtuelnih opština, u smislu oglasnog prostora i ispitivanja interesovanja za ponudu, u skladu sa odgovarajućim opštinskim propisima.

Radne grupe za kulturnu saradnju u okviru lokalne samouprave aktivno deluju na povećanju obima i kvaliteta ponude sadržaja iz Srbije i drugih virtuelnih opština, kako komercijalnih, tako i nekomercijalnih.

Radne grupe za poslovnu i stručnu saradnju rade na unapređenju poslovnih veza članova opštine prema Srbiji i drugim virtuelnim opštinama. Takođe, stimuliše se i stručna saradnja, kroz stručne diskusione grupe, prikupljanje i prenos ponuda koje se odnose na stručno usavršavanje i specijalizaciju, otvorenih pozicija za postdiplomske i doktorske studije na lokalnim univerzitetima, itd.

Nazad u 2008.

Puno se priča ovih dana o istoriji, o kolevkama srpskog naroda, o naprednoj srednjovekovnoj državi, princu-prosvetitelju Savi, silnim oklopnicima bez mane i straha, ljudima velikim u svom vremenu. O tome najviše pričaju, čini mi se, oni koji su najmanje u svom sopstvenom vremenu i koji ne vide na šta, u tom sadašnjem vremenu, oni drugima liče.

Outside%20innovation%20collaboration.jpgOvaj blog je zamišljen kao provokacija, izazov za razmišljanje i razgovor onima koji bi želeli bolje da vide sopstvenu sliku Srbije u svetu koji dolazi – svetu punom migracija, otvorenih granica za one koji donose vrednost sredini u koju dolaze, informatički povezanom, ne samo u kontekstu elektronskih medija i neformalne komunikacije, nego i u smislu dematerijalizacije dokumenata, potpisa i identifikacije.

Mnogo od ovih tema je prilično kontroverzno – počevši od elektronskih identifikacionih dokumenata (ne samo zbog biblijskih tumačenja, nego i zbog potencijalnih problema sa privatnošću i bezbednošću), preko samog stanja dijaspore i njenog interesa za učešće u životu matice, pa do izazova poput organizovanja i finansiranja onoga što je u tekstu nazvano „virtuelna opština“, kao i potrebnih zakonskih promena koje bi ovako nešto omogućile.

Molim vas da shvatite ovaj tekst kao provokaciju :)



Komentari (70)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

vucko vucko 00:56 22.03.2008

Preambula

Polazeći od državne tradicije srpskog naroda i ravnopravnosti svih gradjana i etničkih zajednica u Srbiji,

polazeći i od činjenice da je veliki broj građana Srbije i etničkih Srba razasut po svetu, želeći da, iako ekonomski i kulturno integrisan u države svog boravka, održi svoje kontakte sa republikom Srbijom, ostvari svoja građanska prava i neguje svoju kulturu i jezik, gradjani Srbije donose

USTAV REPUBLIKE SRBIJE
tripraseta tripraseta 12:15 22.03.2008

Re: Preambula

Sta je ovo Vucko? Savremni Tomas Mor!?
tripraseta tripraseta 12:29 22.03.2008

Re: Preambula

vucko
Polazeći od državne tradicije srpskog naroda i ravnopravnosti svih gradjana i etničkih zajednica u Srbiji,

polazeći i od činjenice da je veliki broj građana Srbije i etničkih Srba razasut po svetu, želeći da, iako ekonomski i kulturno integrisan u države svog boravka, održi svoje kontakte sa republikom Srbijom, ostvari svoja građanska prava i neguje svoju kulturu i jezik, gradjani Srbije donose

USTAV REPUBLIKE SRBIJE


Razlike , bolan, drasticne:

Polazeći od državne tradicije srpskog naroda i ravnopravnosti svih gradjana i etničkih zajednica u Srbiji,
polazeći i od toga da je Pokrajina Kosovo i Metohija sastavni deo teritorije Srbije, da ima položaj suštinske autonomije u okviru
suverene države Srbije i da iz takvog položaja Pokrajine Kosovo i Metohija slede ustavne obaveze svih državnih organa da
zastupaju i štite državne interese Srbije na Kosovu i Metohiji u svim unutrašnjim i spoljnim političkim odnosima,
gradjani Srbije donose
USTAV REPUBLIKE SRBIJE

Bojan Zdravic Bojan Zdravic 01:07 22.03.2008

Steta

vucko
"Pitanje koje se postavlja posle svega ovoga je – kako raditi na popravljanju štete koja je načinjena,"

Kao prvo, neophodno je da DS pobedi na izborima i formira vladu. To je preduslov da bi se uopste moglo raditi na ispravljanju gresaka. Pobede li nacionalisti, steta ce biti mnogo veca i tesko ce je biti ispraviti - u dogledno vreme
vucko vucko 01:11 22.03.2008

Ko o čemu...

Bojane, znaš ti onaj vic (da izvinu moderatori) kad doktor pokazuje razne fleke od mastila pacijentu, a pacijent svaku pogleda i kaže (na šta ga slika podseća): "pi*ka"? :)
Bojan Zdravic Bojan Zdravic 01:16 22.03.2008

Re: Ko o čemu...


Pacijent bas ima bujnu mastu:))
vnk vnk 01:36 22.03.2008

Re: Steta

Kao prvo, neophodno je da DS pobedi na izborima i formira vladu.


Mislis kao jedina politicka opcija u Srbiji koja zna sta treba uraditi, sto nam evo vec 5 godina na svakom koraku pokazuju i ostvaruju znacajan napredak u transformaciji Srbije u modernu drzavu koja vise ne zna sta je klaustrofobija, korupcija, laz i kriminal?
Bojan Zdravic Bojan Zdravic 01:43 22.03.2008

Re: Steta

Mislis kao jedina politicka opcija u Srbiji koja zna sta treba uraditi,

Mislim da je pravi momenat da se Srbija otkaci Kostunice, kao glavnog kocnicara - a to je velika stvar.
svakom koraku pokazuju i ostvaruju znacajan napredak u transformaciji Srbije u modernu drzavu koja vise ne zna sta je klaustrofobija, korupcija, laz i kriminal

slazem se
vnk vnk 01:48 22.03.2008

Re: Steta

Slazes se sa ovom konstatacijom ili sa sarkazmom?
Bojan Zdravic Bojan Zdravic 01:49 22.03.2008

Re: Steta

sa oba:)
vnk vnk 02:24 22.03.2008

Re: Steta

Tipicno, zar ne? Kao sto ni DS ne zna sta hoce (ili zna ali nece da kaze), tako se i ti slazes sa dva konradiktorna stava.

Ili sam ja mozda tupav, pa ne shvatam sta to znaci?
vucko vucko 02:28 22.03.2008

Gledaj širu sliku

Znate, svaki dan sam se viđao sa Zoranom i više puta o raznim praktičnim stvarima uvek smo vrlo kratko razgovarali, nas dvojica smo se uvek brzo razumeli, i kada se nismo razumeli uvek je bilo brzo, i nekad se njemu požalim. Dođem, pa nešto ne mogu ni ja više da izdržim, pa se njemu požalim, a onda on meni kaže: 'Moraš da gledaš širu sliku'. To mi je uvek govorio, ta rečenica mi je ostala... Kaže, 'gledaj širu sliku, moramo da modernizujemo Srbiju, pusti detalj'.
Bojan Zdravic Bojan Zdravic 02:44 22.03.2008

Re: Steta

vnk
picno, zar ne? Kao sto ni DS ne zna sta hoce (ili zna ali nece da kaze), tako se i ti slazes sa dva konradiktorna stava.

vucko (odnosno Djindjic:)))
'Moraš da gledaš širu sliku'. To mi je uvek govorio, ta rečenica mi je ostala... Kaže, 'gledaj širu sliku, moramo da modernizujemo Srbiju, pusti detalj'.

nisu kontrdiktorna, vec je stvar kompleksna.

Gledaj sad, ja nisam ni za DS ni za LDP, DS-u dajem neku prelaznu dvojku, a za LDP keca. Ali razmisljam, ako pobede nacionalistiode sve dodjavola. Ako pobedi DS idemo daleko brze napred i nece biti rata 100%.

Ali gledaj sad najvaznije:
ako stranke oko DS-a osvoje 46% (sto je vrlo moguce), a LDP ne predje cenzus i osvoji 4%. Priblizno pola od tih 4% ce dobiti DS, sto znaci da ce DS imati 48% i nece moci da formira vladu, vec ce vladu formirati SRS-DSS-SPS.

Ali ukoliko LDP predje cenzus i dobije 5%, onda je 46% + 5% = 51%
Eto, zato ja navijam da LDP predje cenzus. Ja sam uvek za ono, sto je u interesu Srbije. Zato cak i DS na neki nacin, ne znam koji, treba da pomogne LDP-u da predje cenzus, sa tim sto nikako ne sme da udje u koaliciju sa LDP-om, jer bi nacionalisti onda ceo DS blok nazvali izdajnickim. Tu sansu im ne treba dati svakako.

Politika je umece i vestina:)))
vucko vucko 02:47 22.03.2008

9 bunara u okolini

Ovaaj... a možemo li, za potrebe ove priče, da pretpostavimo da će biti 46%+7%, pa da ne trolujemo više temu bloga?
vnk vnk 03:02 22.03.2008

Re: 9 bunara u okolini

Iako bi se meni vise svidelo 30%+23%, mozemo, pod uslovom da platforma virtuelne Srbije bude zasnovana na otvorenim tehnologijama - sigurnije je, a boga mi i jeftinije. )
vucko vucko 03:05 22.03.2008

To! Daj još :)

pod uslovom da platforma virtuelne Srbije bude zasnovana na otvorenim tehnologijama - sigurnije je, a boga mi i jeftinije.

Super - a šta ima u vezi podrške za smart kartice, elektronsko glasanje, i tako to? Daj neki link...
vnk vnk 03:23 22.03.2008

Re: To! Daj još :)

Odoh sad na utakmicu pa moram da se izlogujem, ali evo obecavam opsirniji post, ukljucujuci i linkove, veceras kad se vratim i sve lepo procitam.
vucko vucko 03:30 22.03.2008

Re: To! Daj još :)

Zahvaljujem i radujem se obećanom tekstu i linkovima.
Bojan Zdravic Bojan Zdravic 04:11 22.03.2008

Re: 9 bunara u okolini

vnk
Iako bi se meni vise svidelo 30%+23%, mozemo, pod uslovom da platforma virtuelne Srbije bude zasnovana na otvorenim tehnologijama - sigurnije je, a boga mi i jeftinije. )

Iz tvojih usta u Bozije usi, samo da se predje 51% - pa kakav god odnos bio
Vračarac Vračarac 10:20 22.03.2008

Re: Steta

Mislis kao jedina politicka opcija u Srbiji koja zna sta treba uraditi, sto nam evo vec 5 godina na svakom koraku pokazuju i ostvaruju znacajan napredak u transformaciji Srbije u modernu drzavu koja vise ne zna sta je klaustrofobija, korupcija, laz i kriminal?
Apsolutno tačno. ali, na žalost DS je ipak jedina politička opcija koja eventualno može da uradi nešto po tom pitanju.
ceda_urosevic ceda_urosevic 01:07 22.03.2008

Europa

vucko vucko 01:13 22.03.2008

Re: Europa

Ovaj... Evropa, da, kontinent na kome je Srbija... pogađam smisao? :)
ceda_urosevic ceda_urosevic 01:18 22.03.2008

Re: Europa

Ma nema smisla, lepa slika. :)
marta l marta l 05:08 22.03.2008

Re: Europa

Ticijanova otmica Evrope

otmicar?

nsarski nsarski 03:19 22.03.2008

Dijaspora

je malo komplikovanija od ove lepe price, Chupacabra.
Prvo, mislim da je iluzorno pokusavati da se dijaspora "vrati" jer to nema mnogo smisla. Nismo mi jedini koji imaju mnogo svojih ljudi van zemlje. Ako pitas Grka na primer koliko ih ima, on ce ti reci da ima oko 10 miliona Grka u zemlji i oko 10 miliona Grka u inostranstvu. I oni se ne trude da te ljude "vrate", jer to je, rekao bih, nemoguce. Ljudi su otisli iz raznih razloga, neki mali deo ce se mozda vratiti, neki ce mozda nesto ulagati, neki nece.
Naravno, ovim ne pretendujem da pricam u ime cele dijaspore - ima tu mnogo razlicitih sudbina, i razlicitih motiva, svako ima svoju pricu. I sve su na svom mestu.
Najzad, ne moze cilj Srbije da bude da dijasporu vrati. To bi bilo isto kao kad bi neko hteo da vrati Divca, recimo, da ponovo igra kosarku kod nas. On je napravio svoj uspeh, i svoj zivot, i svoju karijeru ovde (usa) - sta on moze da doprinese Srbiji kako kosarkas? On mozda moze da bude neki savetnik, ili nesto slicno, ali Srbija ce da ima kosarku svetskog ranga kad spremi nove, mlade igrace koji ce taj rang postici. Mislim da to isto vazi i u svim drugim oblastima (nauci, umetnosti, tehnologiji, itd.)
Najbolje sto Srbija moze da uradi je da raseljena lica animira pomalo, da je ljudi ne zaborave. Nazalost.
Istina je da smo postali globalno selo i da svako, gdegod ziveo, moze da prati (preko interneta i drugacije) sve detalje zivota u Srbiji. Ali, to samo po sebi nije dovoljno. Uostalom, za sta bi trebalo da bude "dovoljno".? Primera dadi, ima mnogo ljudi unutar Srbije koji su iz manjih mesta otisli u veca da zive i rade. Recimo, neko je iz Sjenice dosao u Bg., ima posao, porodicu, sve - ne ocekujes da bi taj trebao da se vrati u Sjenicu. Slicno i sa dijasporom.
U svakom slucaju, tako meni izgleda situacija. Drugi ce, jamacno, imati drugacije vidjenje.
vucko vucko 03:28 22.03.2008

Re: Dijaspora

Ovaj... ko je pominjao stvarno (fizičko) vraćanje?

Ja pričam o "lightweight" državnoj organizaciji, koja ima za svrhu neki nivo kulturne i (u mnogo manjem obimu) ekonomske integracije ljudi, koji ostaju tamo gde jesu.

Sa jedne strane, stvara se infrastruktura da jednostavno dobijaju administrativne usluge države (u duhu vremena). Sa druge strane, da iseljenici imaju mnogo fokusiranije informisanje što se tiče kulturnih i ekonomskih sadržaja i mogućnost transparentne organizacije zajedničkih aktivnosti (kulturnih, ekonomskih, humanitarnih). Plus stvaranje organa "uprave" na dobrovoljnom principu - što bi rekao Piter Draker: "šta možemo da naučimo od neprofitnih organizacija".

Jesam baš toliko promašio u opisu? :((
nsarski nsarski 03:34 22.03.2008

Re: Dijaspora

Jesam baš toliko promašio u opisu? :((

U stvari, i nisi. Vi u Evropi ste mnogo blizi, i najzad, jednom ce svi biti deo jedne administracije. Ja pricam sa malo izvitoprenom perspektivom odavde. Ali, generalno, to "ukljucivanje" iseljenika je problem koji imaju mnoge zemlje. Kako su oni to resili?

Uzgred, evo ti jedan tekst Carlsa Simica o Kosovu. Eto, jos jedan iz dijaspore koji je u drugom svetu napravio karijeru (on je drzavni laureat za poeziju ove godine).
vucko vucko 03:42 22.03.2008

Re: Dijaspora

Kako su oni to resili?

Pa evo pogledaj ovaj link gore u komentaru br. 2 sa Švajcarskog E-glasanja, na primer - kaže da je jedan od razloga te vrste glasanja i preko 500K Švajcaraca van zemlje (oko 10%) kojima treba obezbediti da mogu da ostvaruju svoja građanska prava.

Grci, inače, mislim da su dosta integrisani preko crkve. Ovde u Britaniji je makar tako.

Znam da i SPC ima dosta razgranatu organizaciju (naravno, znam za raskol koji je postojao nekada sa SPC u US itd). Znam da je, recimo, crkva skupljala ovde u UK priloge za pomoć narodu na Kosovu. Ali meni je malo perverzno da nekakve takve humanitarne akcije vodi crkva, tako što uzima keš lovu i onda to nekako dolazi do korisnika, bez da imaš ikakvu ideju o stvarnim tokovima novca itd.

Zar nije perverzno da je crkva organizovanija i efikasnija nego država, kad se radi o odnosima sa dijasporom?
nsarski nsarski 03:49 22.03.2008

Re: Dijaspora

Zar nije perverzno da je crkva organizovanija i efikasnija nego država, kad se radi o odnosima sa dijasporom?

U principu jeste, ali u nasim okolnostima i nije. U svakom vecem mestu u usa postoji srpska crkva - ima je i na Havajima. I oni su tu vec preko 100 godina (ova kod mene je u ulici koja se zove Srbian Drive). Nasih konzulata na prste da izbrojis. Bolje i duze su organizovani - dok su Titovi panduri ubijali izbeglice po inostranstvu, ovi su ih okupljali koliko god su nakaradno umeli. To isto vazi i za Hrvate i Makedonce.
vucko vucko 03:55 22.03.2008

Re: Dijaspora


U principu jeste, ali u nasim okolnostima i nije. U svakom vecem mestu u usa postoji srpska crkva - ima je i na Havajima. I oni su tu vec preko 100 godina (ova kod mene je u ulici koja se zove Srbian Drive). Nasih konzulata na prste da izbrojis. Bolje i duze su organizovani - dok su Titovi panduri ubijali izbeglice po inostranstvu, ovi su ih okupljali koliko god su nakaradno umeli. To isto vazi i za Hrvate i Makedonce.

Pa lepo, nek se onda gospo'n popa kandiduje za predsednika virtuelne opštine

Koliko ti izgleda realno ovaj finansijski deo? Da li i tu imamo redundansu sa crkvom? :)

P.S.: Fino je ovo napisao mr. Simić - odoh da stavim preporuku na komentar :)
nsarski nsarski 04:04 22.03.2008

Re: Dijaspora

Pa lepo, nek se onda gospo'n popa kandiduje za predsednika virtuelne opštine

Moze, ali ti nemas pojma koji su to dripci (ne svi, naravno):))

P.S. Upravo gledam mec Jankovic/Ivanovic - ne znam za koga da navijam!:(((
vucko vucko 04:12 22.03.2008

Pi vreme

P.S. Upravo gledam mec Jankovic/Ivanovic - ne znam za koga da navijam!:(((

Za onu koja vodi, naravno :)

Odoh ja malo da dremnem, evo moje omiljeno PI vreme ovde (3:14), sutra se ne radi, ali treba ipak spavati redovno....
Bojan Zdravic Bojan Zdravic 04:16 22.03.2008

Re: Dijaspora

P.S. Upravo gledam mec Jankovic/Ivanovic - ne znam za koga da navijam!:(((

nemoj da trolujes coveku blog
vucko vucko 10:33 22.03.2008

Nova roba za novo tržište

nemoj da trolujes coveku blog

Izvini Bojane - ali ovo, iako je, da tako kažem, politički blog, nije deo izborne kampanje za 11. maj.

Ima već nekolicina drugih blogova koji se bave temom parlamentarnih izbora, pa bih zaista molio da se "podelimo" - parlamentarni izbori tamo, a ovde e-Government u kontekstu migracija stručne radne snage, virtuelna repatrijacija dijaspore i patriotski "paradigm shift".

Takođe, ovo nije ni blog "Evropa nema alternativu". Podrazumevam da je verovatno najznačajnija politička stvar za prosperitet Srbije - integracija u EU. Ali i dok smo u procesu integrisanja (koji traje) i kada postanemo deo EU, to će nam samo otvoriti puteve. Pitanje je koliko ćemo tim putevima umeti da hodamo.

Bićemo na otvorenom tržištu - šta ćemo sve "prodavati"? Da li će i državljanstvo (u Evropu ujedinjene) Srbije biti atraktivna roba? Da li će biti interesantno za decu iseljenika? Za bračne partnere sa drugačijim poreklom? Za potomke naše "stare" dijaspore u Nemačkoj, Austriji i po Severnoj Americi, koji državljanstvo Srbije nisu nikad stekli? Možda čak i za Srbe u okolnim zemljama - Hrvatskoj, Bosni, Kosovu, Makedoniji?

To je pitanje ovog bloga.
gordanac gordanac 11:40 22.03.2008

ola. čubaka! :)

...jes` provokativno, nema zbora! :)
Da li je moguće iskoristiti nove tehnologije da se veza iseljenika sa maticom održi, a čak možda i neke stare obnove?

Šta je cena ovako nečega, a šta je očekivani efekat?

Ko je uopšte u dijaspori i koliko njih bi i pod kojim uslovima, učestvovalo u ovoj virtuelnoj „seobi“?

Ako hoćeš odgovor, "moraš gledaš širu sliku" jer se on nalazi delom u donetim, delom u planiranim strategijama vlade, a delom u budućoj primeni "e-government" (za šta još mnogo "mudrih glava" ovde nepoverljivo vrti glavom, ponosni na svoje neznanje, bez obzira što je ceo projekat završen i predstavljen pre nekoliko dana).
Cela ideja ima smisla ako od nje ljudi ovde i tamo imaju koristi i ako promenjen način upravljanja javnim poslovima "omiliš" svima onima koji u tome treba da učestvuju. Novac je tu najmanji problem.
Koliko god da je ljudi, u bilo kom periodu, napustilo zemlju (pošto o broju nema ni jasne ni tačne evidencije, može samo da se nagađa i "upotrebljava ili zloupotrebljava" taj broj) svi bi vrlo brzo saznali, osetili, pričali, komentarisali promene koje bi se dogodile nakon promenjen komunikacije sa predstavništvima njihove zemlje prema njima.
I - to će se dogoditi. Pitao bi verovatno - a što već nije? I dobro je da se takvim pitanjima vrši pritisak da primena strategija počne najranije moguće, ali činjenice su da Srbija u celini reformiše sve svoje sektore zvanično, po pravilima EU integracija, nepunih 5 godina, nezvanično 7. Činjenica je da smo sve do crnogorskog referenduma imali DKP, a da Srbija nije (inače nikada nije, sve do maja 2007) imala ministarstvo spoljnjih poslova bez kojeg ne može zapravo da radi ni bilo koje ministarstvo za dijasporu, i činjenica je da je legislativa (strategija, zakon o spoljnjim poslovima....) u povoju.
Dakle, umesto svih tvojih pitanja (da li moguće, hoće li, ima li smisla) treba postaviti samo pitanje "kada će to biti?". Da bi se podelila svest o roku, moraju se znati činjenice i realnost, jer ako ih prezreš kao jedan od faktora rokova potrebnih za promene možeš samo da "uživaš u opisima lošeg, goreg i najgoreg" (što je inače u Srbiji jedna od omiljenih disciplina :)). Moj odgovor bi bio - kasnije nego što bi se meni dopalo, a mnogo ranije nego što bi se većini dopalo. Pre 2012, svakako.
Mnogo od ovih tema je prilično kontroverzno – počevši od elektronskih identifikacionih dokumenata (ne samo zbog biblijskih tumačenja, nego i zbog potencijalnih problema sa privatnošću i bezbednošću), preko samog stanja dijaspore i njenog interesa za učešće u životu matice, pa do izazova poput organizovanja i finansiranja onoga što je u tekstu nazvano „virtuelna opština“, kao i potrebnih zakonskih promena koje bi ovako nešto omogućile.

Mi smo već imali tu "kontroverzu" sa novim zakonom o ličnim kartama, a biće je i sa biometrijskim podacima u novom zakonu o putnim ispravama, ali - mislim da se to ne može izbeći. Nismo još doneli Zakon o zaštiti podataka (u proceduri je, ali su raspisani izbori, pa nema sednica skupštine).
U godinama koje dolaze svi ćemo biti svedoci "institucionalnog" otpora bilo kojoj vrsti promena, jedan deo će biti strateške prirode, a drugi, veći i brojniji sastavljen od ljudi koji tvrdoglavo ostaju pri ponosu na sopstveno neznanje. Smanjivanje negativnih efekata ovih otpora će biti glavni posao "institucionalnih promotera" promena od kojih jedna veoma liči na ovu tvoju "blog provokaciju" :)).
Bilo kada i iz bilo kojih razloga da su napustili zemlju, SVI imaju jednaka prava na poruku od države čije državljanstvo imaju da je država spremna i sposobna da im, za njihove sopstvene poreske novce - pruži odgovarajuću uslugu, bez obzira da li je u pitanju biračko pravo, imovinska prava, dokumentacija, ....bilo šta.
Ako hoćeš da nas upoređuješ sa drugim državama koje imaju veliki broj građana svuda po svetu, imaj na pameti da mi sa njima delimo prostor (geografiju :)), ali ne delimo - vreme. Pa, tako ako hoćeš o e-glasanju u Litvaniji na primer, vidi da se to desilo 16 godina nakon početka reformi u toj zemlji, ako hoćeš o grčkim DKP, pogledaj kako su izgledala 7 godina nakon vojne uprave, ako hoćeš o mađarskim strategijama vidi da su se počele primenjivati 12 godina nakon početka reformi u zemlji,.....itd.
Vreme je fizički faktor društvenih procesa. Dobar pristup za procene o kvalitetu promena je onda - gradijent brzine, a ne opisi stanja. Dobra vest je da Srbija ima isti ili brži tempo od najuspešnijih, kad porediš promene po vremenskoj skali, a najbolja što to ima mnooooogo više veze sa stanovništvom , nego sa političarima ili upravljačima promena.
Ljudi ne menjaju mesto boravka bez jako dobrog razloga i retko (ili skoro nikad) ga menjaju tako što idu "s boljeg na gore" (ne govorim o prisilnim preseljenjima, naravno), već po pravilu - traže (i srećom po njih) nalaze bolje mesto za svoj život nego što ga imaju (ili su ga imali) u matičnoj državi. Šta ih motiviše da se vraćaju? Isti motiv. Vide da ovde jeste ili može biti bolje nego tamo gde su. Ako vide. U međuvremenu - zavise od brzine promena na bolje ovde baš u sektoru koje država prema njima ima kao obavezu jer su njeni državljani. I nervira ih prilično isti broj tema koje nerviraju ljude koji su ostali da žive ovde. Pri tome dele samo jedan identitet - odseljeni, iseljeni, otišli da bi pokušali da žive od svojih sposobnosti. Ne dele nijedan drugi identitet, ni politički ni verski, ni nacionalni, ni bilo kakav drugi.I s tim identitetom država pravi strategije promena, ni sa jednim drugim.
Mnogo priča o dijaspori ovde su čiste tlapnje, ali to je uvek posledica volje za neznanjem i prezirom prema činjenicama, tu se ništa ne može.

p.s. Ja imam izreku za sebe: "postoje četiri vrste ljudi - mrtvi, živi, oni koji plove morima i moji raseljeni drugovi". Hoće li se vratiti i kada? Ne znam, ali znam da ako im treba dokument za sebe ili dete, ako im treba informacija, ako žele da glasaju, ako žele bilo šta - da treba osposobiti DKP i ceo sektor da im na moderan, efikasan način te potrebe opslužuje.To nije njihov posao, već - naš.
Takes time. Feel free to push! :))
Imam nade da ćeš mi za manje od dve godine pisati post "ej, ovi naši ovde počeli da rade drugačije!", a ja ću se uzdržati da ti kažem "I told you so!" :))
Imam i nade da ćeš, u malo daljoj budućnosti kazati "dolazimo malo kući da radimo!" :) Ili, još bolje, da će ti biti - svejedno. EU je EU, zar ne (неспа)? :)

vucko vucko 12:22 22.03.2008

Preaching to the converted

Ako hoćeš odgovor, "moraš gledaš širu sliku" jer se on nalazi delom u donetim, delom u planiranim strategijama vlade, a delom u budućoj primeni "e-government" (za šta još mnogo "mudrih glava" ovde nepoverljivo vrti glavom, ponosni na svoje neznanje, bez obzira što je ceo projekat završen i predstavljen pre nekoliko dana).

Video sam vest, raspitao sam se i onoj WEGO konferenciji (pogledaj listu referenci). Na kraju krajeva, vidiš ko je, u mojoj slici 2020, uveo 2010. nove lične karte? :)

Znam inače ponešto o aplikacijama na smartkarticama (najviše u vezi bankarskih kartica) i bezbednosti (kriptografskim protokolima itd) - inače je jedan od razloga za ovu priču i to što sam pre jedno mesec dana uradio analizu/procenu posla za povezivanje našeg sistema (aplikacije za sportsko klađenje moje firme) sa belgijskim eID-om. Ne znam šta je planirano na čipu srpske lične karte, tj. šta je planirano od aplikacija (jako mi je simpatičan estonski model "no application", kako to neko okarakterisa na nekom linux forumu), ali tu, čini mi se, ima dosta dezinformacija u javnosti i voleo bih da saznam šta je planirano (ako je plan utvrđen). Da li možeš da navabiš nekoga od onih koji rade na tom poslu ovde na blog?
Ljudi ne menjaju mesto boravka bez jako dobrog razloga i retko (ili skoro nikad) ga menjaju tako što idu "s boljeg na gore" (ne govorim o prisilnim preseljenjima, naravno), već po pravilu - traže (i srećom po njih) nalaze bolje mesto za svoj život nego što ga imaju (ili su ga imali) u matičnoj državi. Šta ih motiviše da se vraćaju? Isti motiv. Vide da ovde jeste ili može biti bolje nego tamo gde su. Ako vide. U međuvremenu - zavise od brzine promena na bolje ovde baš u sektoru koje država prema njima ima kao obavezu jer su njeni državljani. I nervira ih prilično isti broj tema koje nerviraju ljude koji su ostali da žive ovde. Pri tome dele samo jedan identitet - odseljeni, iseljeni, otišli da bi pokušali da žive od svojih sposobnosti. Ne dele nijedan drugi identitet, ni politički ni verski, ni nacionalni, ni bilo kakav drugi.I s tim identitetom država pravi strategije promena, ni sa jednim drugim.

Čuj, mene ne moraš da ubeđuješ, što reče Bosanac u vicu - "šta ćit'o, 'odo!" - nego je ova moja priča zahvat i u malo drugačiju dimenziju - virtualizacija građanstva/državljanstva - roaming profile - omnia mea mecum porto. Šta je naša percepcija pripadnosti? Od čega sve zavisi? Koliko je moguće mesto boravka relativizovati? Tehnologija je tu samo facilitator. Ako se sećaš one prezentacije koju je (čini mi se) Bizi okačio ovde - živimo u eksponencijalnim vremenima...

Imam nade da ćeš mi za manje od dve godine pisati post "ej, ovi naši ovde počeli da rade drugačije!", a ja ću se uzdržati da ti kažem "I told you so!" :))
Imam i nade da ćeš, u malo daljoj budućnosti kazati "dolazimo malo kući da radimo!" :) Ili, još bolje, da će ti biti - svejedno. EU je EU, zar ne (неспа)? :)

You are talking to me? But there is none behind me!

Naši već rade drugačije. Uvek je bilo nekoga ko radi drugačije, samo što su takvi jedno vreme morali da odu negde drugde da bi radili drugačije. Ja sam samo hteo da "razbijem čaroliju" (break the spell) fekalija koje stižu iz svih medija i da dam jedno moguće viđenje onoga prema čemu idemo. Voleo bih kada bismo od ovoga mogli da napravimo češću praksu ovde na blogu.

I nema šta da mi dovodiš promotere da mi promovišu ovakve stvari. Dovedi nekoga da pričamo dokle su u tome - pošto ima nas koji znamo ponešto o temi (što tehnički, što organizaciono) a radoznali smo - pa da se družimo u nečem konstruktivnijem nego što je rasprava čija će sprava biti veća na izborima, da izvineš i ti i moderatori.
tripraseta tripraseta 12:23 22.03.2008

Re: ola. čubaka! :)

gordanac

I - to će se dogoditi

Da ne bude kao sa zdravstvenim knjizicama
"uživaš u opisima lošeg, goreg i najgoreg" (što je inače u Srbiji jedna od omiljenih disciplina :))

Evo ja sam dobila NOVU zdravstvenu knjizicu. Novina, u odnosu na staru je sto ima hologram i bar code, a starina, je sto sad, kade se ljudi pojave sa novim knjizicama, prvo moraju da se prijave u neku sobu prepunu papira , kartona i sl. gde nas lepo, po starom dobrom obicaju, upisuju RUCNO u neke sveske, papire, kartone… !? I to svakog po 10-ak minuta.
Nismo još doneli Zakon o zaštiti podataka
Verovatno zato oni jos uvek zavode rucno
gordanac gordanac 12:32 22.03.2008

Re: Preaching to the converted :))

....čubaka, znam ja da ti znaš, ali treba da znaju i drugi, to je bila ideja :))
Da li možeš da navabiš nekoga od onih koji rade na tom poslu ovde na blog?

Mislim da mogu.
živimo u eksponencijalnim vremenima..

I know that, you know that, Bizi knows....imam još oko par hiljada ja da ubedim i - to je to! Do tada su pred-eksponencijalna vremena :))
I nema šta da mi dovodiš promotere da mi promovišu ovakve stvari.

Nesporazum.
Nisam mislila na dovođenje tebi - već na rad ovde. Nejasno sam napisala, priznajem, a radi se o tome da za sve ovde moraš da radiš "multitasking" - i "make a case" i "napravi većinu" i "tehničko-legislativno-administrativno-politički-institucionalni" poslovi.. Istovremeno.
Probaću kasnije da napišem mali "case study" da otklonim nejasnoće.
You are talking to me? But there is none behind me!

:))))
Ti su najbolji.Neprocenjivi.
tripraseta tripraseta 12:41 22.03.2008

ne mogu da odolim

Свети aрхијерејски сабор СПЦ тражи стављање ван снаге Закона о личној карти

Посматрачи се слажу да је највећи утицај имала Српска православна црква. Током заседања Светог архијерејског сабора почетком октобра, црква је донела одлуку у којој делегира Светом Синоду – свом извршном телу – да «интервенише код надлежних органа да се недавно у Народној скупштини изгласан Закон о личној карти не спроведе у дело».

Српска православна црква ишла је стопама сличних протеста током 2000-2002. године унутар Грчке и Руске православне цркве, када су њихове владе покушале да уведу обавезне електронске личне карте и пореске бројеве. Многи верујући изразили су противљење замисли да се на њиховим личним картама угради предмет – «смарт чип» - који би био повезан са подацима којима они не би имали слободан приступ. Такође је изражена забринутост могућношћу да ће њихови лични подаци бити централизовани у електронском облику и доступни неименованим трећим лицима.

Срби су додатно били иритирани када су се тврдње Министарства унутрашњих послова, по којима су «такве личне карте већ у широкој употреби у Европској Унији», показале неистинитим. Већина земаља Западне Европе има или опционе биометријске личне карте или личне карте на необавезујућој бази, а мало њих има централизоване базе личних података.

Такође, информатичари су разљућени још једном тврдњом Министарства унутрашњих послова – да ће биометријске личне карте олакшати увођење услуга електронске владе.

«За услуге електронске владе лична карта вам уопште није ни потребна,» тврди Оливер Суботић, информатичар и теолог, који је написао две књиге на тему етике ИТ технологије и биометрије. «Приступ услугама електронске владе посредством личне карте представља непотребно нарушавање приватности. Многе земље Европске Уније имају развијене услуге електронске владе а да нису ни издале електронске личне карте.»

На крају, српско јавно мњење, још увек подозриво према НАТО у времену након његове кампање бомбардовања током 1999. године, било је отворено према аргументима да су нове личне карте – за које је један део система купљен од Мотороле – потенцијално средство шпијунирања националне базе личних података.

«Моторола већ деценијама рада за Пентагон,» каже Слађан Мијаљевић, председник невладине организације «Истина». «Како ми знамо да нису инсталирани «бекдор» тројански вируси, путем којих би лични подаци наше нације постали отворена књига?»

Ова популарна кампања је можда прва која се успешно супротставила централној власти након збацивања бившег југословенског и српског председника Слободана Милошевића током уличних демонстрација у октобру 2000. године.

Неки посматрачи кажу да, услед недаћа условљених «транзицијом» од социјалистичке ка капиталистичкој привреди, са пратећом високом стопом незапослености и економском неизвесношћу, кампања против биометријских чипова може да буде показатељ неких нових ветрова на српској политичкој сцени.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 19:58 22.03.2008

Odlična ideja!

Ovo je odličan post i ideja. Svaka čast Vučku. Mislim da bi ideju trebalo dalje razradjivati i dodati idejnom projektu e-Srbije. Nadam se da ovo čita neko ko će moći da pogura stvar na odgovarajućim mestima.

Prisustvovao sam, pre nekoliko meseci, skupu gde je predstavnik Estonije, koji je bio jedan od vodećih ljudi na projektu njihove elektronske vlade, pokazao uživo nekoliko pogodnosti koje pruža realizacija eGovernment inicijative. Primera radi, pokazao je kako se može izvaditi novi pasoš, dobiti neki drugi dokument ili potvrda, glasati, prijaviti porez. Takođe je pokazao da gradjanin Estonije ima uvid u to ko je sve od predstavnika države pregledao njegove lične podatke, kada i kojim povodom. Ispričao je i koji su zakoni i drugi propisi potrebni, kako se štiti privatnost podataka. Ovim država svake godine štedi velike pare iz budžeta.

Estonci su daleko ispred nas po ovom pitanju. Mislim da kod nas postoji stručni i naučni potencijal da se ovakve ideje ostvare. Korist bi imali država, njeni građani bilo da žive u Srbiji ili u dijaspori.

Posebno mi se dopada ideja o povezivanju dijaspore i mogućnosti koje se time pružaju i za ljude koji žive van Srbije i za državu. U ovoj našoj sumornoj situaciji ovo pruža novu priliku.

Inače pošto lično poznajem Vučka, znam da je vrlo kompetentan i da zna o čemu priča. On je i sam deo naše dijaspore, ima veliko znanje i iskustvo u projektovanju i razvoju složenih softverskih rešenja i problemima bezbednosti, privatnosti i zaštite podataka.

Pokušaću da se ovih dana javim sa malo opširnijim komentarom i da doprinesem razvoju ideje.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 20:05 22.03.2008

Re: Odlična ideja!

Pomenuh Estonce, pa evo i jedan link.

A evo nešto i sa sajta Ministarstva za telekominikacije i informatičko društvo Ministarstva za telekominikacije i informatičko društvo.
vucko vucko 20:07 22.03.2008

Re: Odlična ideja!

Inače pošto lično poznajem Vučka, znam da je vrlo kompetentan i da zna o čemu priča. On je i sam deo naše dijaspore, ima veliko znanje i iskustvo u projektovanju i razvoju složenih softverskih rešenja i problemima bezbednosti, privatnosti i zaštite podataka.

Sad, u najboljem stilu "ti mene serdaru, ja tebe vojvodo", da preporučim Dragana, npr. njegov blog o bezbednosti.

Nadam se da ovo nije protiv pravila bloga b92, pošto se radi o nekomercijalnoj stvari, a ima vrlo interesantnih i autorskih tekstova i komentara vesti i događaja.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 23:38 22.03.2008

Murtenica, Atenica,...

1. Dobra prica tj. vuk je urliknuo da se sve ovce na vlasti smrznu. Ma, šalim se, nema opasnosti za njih dok je nama većih južnih problema.
2. Nedavno moje dete izgubi zdravstvenu knjizicu. Ne umemo da popunimo formular koji mi traze da dobije dete novu knjizicu. Ni ja ni pravnik koji sve zna. Zamisljam elektronski obrazac za cije popunjavanje mi treba Visoka skola administracije i finansija. I jos se gospođa na salteru cudi kako ne umemo. A uslov je da prvo uplatim 10,12 dinara u nekoj banci. Dva puta sam pitao da se ne sale: da nije 10,13 dinara; da nije 10,12 EURA. Ne, tacno 10,12 dinara. Za one koji nisu dugo u Srbiji to je osmina EURA. Platio sam naknadu 30 dinara, ukupno 40,12.
3. Moj kolega treba hitno da izvadi novi pasoš jer nema bar dve slobodne strane u njemu za Šengensku vizu. Imao je pre poslednjeg puta u BiH (preko Hrvatske) 6 slobodnih stranica a sad samo jedna ostala. (Pitanje: da li neko zna zašto granične policije udaraju pečate u pasošu gde stignu? I bez reda?) Inače pasoš mu važi do 2013. Da bi izvadio novi pasoš treba mu uverenje o državljanstvu iz MZ Murtenica. On logično pita u MUP-u (ili OUP-u): šta će mu to kad mu pasoš važi do 2013.? Neka mu daju samo nastavak/novu knjižicu starog pasoša. Ne, sa starim može da putuje do 2013. a za novi mora da skokne do Murtenice. Ako niste znali mnogim ljudima u Srbiji (a znam i neke od njih koji su već dugo u inostranstvu) je državljanstvo po Mesnim zajednicama. Zfgodno kad živiš Murtenici. A ako si par hiljada km dalje imaš problem. Moraš On line da skokneš, pa ako predsednik MZ nije pored kazana za rakiju - imaš šanse.

Zaključak: Vučko & Co da se debelo plate ako uspeju da reše neke od sličnih problema i da učine da se malo primaknemo situaciji da ONI rade za nas a ne da smo mi tu zbog njih. Preporuka.
vucko vucko 00:39 23.03.2008

Da, ali u taksenim markama

A uslov je da prvo uplatim 10,12 dinara u nekoj banci. Dva puta sam pitao da se ne sale: da nije 10,13 dinara; da nije 10,12 EURA. Ne, tacno 10,12 dinara. Za one koji nisu dugo u Srbiji to je osmina EURA. Platio sam naknadu 30 dinara, ukupno 40,12.

Možda taj broj ima neko numerološko značenje? Baš me zanima kako se formiraju te tarife za administrativne usluge.

Sreća što nisu tražili taksene marke u vrednosti 10.12 dinara (da li to još postoji, uopšte - mislim - taksene marke?)

Re: Da, ali u taksenim markama

Provericu za Uskrs. Imam ambiciozan plan da zamenim LK i vozacku dozvolu u roku od 7 dana, od kojih je nekoliko neradnih.
vucko vucko 00:52 23.03.2008

Foto finiš

Provericu za Uskrs. Imam ambiciozan plan da zamenim LK i vozacku dozvolu u roku od 7 dana, od kojih je nekoliko neradnih.

Navijamo za tebe i za administraciju.

Lična karta nije tako velika drama... osim ako ti nije istekla više od nekoliko meseci, ako se dobro sećam (ja sam menjao oko nove godine, ali na vreme, pre isteka tog magičnog perioda)

magija

Kad smo vec kod magije, mislim da ta cifra XY,12 din ima neki visi smisao, i.e. kad se pomnozi nekim brojem dobija se duzina granice Srbije sa ili bez Kosova.

Takodje, postoji i magija zapustenih i do skora nezanimljivih drustvenih organizacija koje shvataju da izdavanje nekih isprava donosi parice pa hvataju korak, sve trceci. Pre nekoliko godina, kada je trebalo da dobijem licencu za rad sa pacijentima od GMC, oni su mi trazili potvrdu da nisam disciplinski gonjena pred nekim profesionalnim udruzenjem iz zemlje koje dolazim. Ispostavilo se da se potvrda izdaje u Srpskom lekarskom drustvu. Svojevremeno sam isla na neke prezentacije, ali nikad nisam bila zvanicno clan Drustva. Nazvala sam Drustvance, da proverim sta je porebno za potvrdu,a sluzbenica rece: "Nema problema, samo donesite 1200 din i sliku, izdacemo vam potvrdu da jeste ili niste clan drusta, sta god treba." Osetila sam se neprijano nenaviknuta na takvu predusretljivost. Prilikom sledeceg dolaska u Domovinu negde oko Nove godine, otisla sam u Drustvo u drustvu zivotnog saputnika. Zatekli smo sluzbenicu kako izuvena stoji na stolu i kiti jelku. Ljubazno se obula, izdala clansku knjizicu i odtipkala potvrdu za 5 min. NIje pravila pitanje oko provere identiteta i kvalifikacija. Kad smo izasli, kaze mi saputnik, inace arhitekt po zanimanju: "Sto nisam i ja poneo sliku? Mogao sam i ja da postanem clan Srpskog lekarskog dustva!"
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 09:06 23.03.2008

Re: Da, ali u taksenim markama

Sreća što nisu tražili taksene marke u vrednosti 10.12 dinara (da li to još postoji, uopšte - mislim - taksene marke?)

Taksene marke vise ne postoje. Ali,
sad razmisljam da su taksene marke bile bolje resenje od sadasnjeg odlaska u banku. Kad ti na salteru kazu uplatite taksu, smuci ti se zivot od pogleda na red pred obližnjim bankarskim salterom. (I dalje nemam dobro misljenje o novim bankama i njihovim pljačkaškim metodama i obaveznom čekanju ako treba da se uradi iole složenija transakcija od uplate). Ranije, nekada, sam imao taksene marke kod sebe, i kad mi gospođa/drugarica kaže 100 dinara - ja pljunem i zalepim na obrazac - ne idem ni na koji drugi salter. Ili samo kupim nedostajuću količinu na kisku. Sve u real time-u.
Dakle, mi sve umemo da izokrenemo.
Naravno, ima i dobrih primera. U Beogradu i nekim gradovima, na mnogim opstinama mozes da porucis preko Neta neka uverenja i da ti ih donesu na kuću li skoknes do opstine. Ali zasto moras da ides u cuvenu Ljermontovu(Ljermontovljevu) ulicu nije mi jasno. Ta m je ulica traumatična.
vucko vucko 11:39 23.03.2008

Administrativne takse - mobilnim telefonom

Taksene marke vise ne postoje. Ali,
sad razmisljam da su taksene marke bile bolje resenje od sadasnjeg odlaska u banku.

He... gde je problem, tu okolo negde je i rešenje :)

Reče mi Dragan (gorepotpisani Pleskonjić) da je izgleda Srbija među prvima u svetu uvela plaćanje parkinga preko mobilnog telefona i da se to sada izvozi po svetu.

Pitam se da li bi ministarstvo finansija moglo da napravi m-banking aplikaciju za uplatu tih sitnih taksi (do, recimo, 1000 dinara)?

Primetite osobine:
- Plaćanje postaje san
- Operacija je automatizovana, što znači da teško može da bude skuplja nego ručna uplata na šalteru
- Čak i oni koji imaju pre-paid telefone mogu da uplate kredit na svakom ćošku
- MF bi imalo finansijska potraživanja samo od 3 velike firme, znači:
** Nema nikakvog kreditnog rizika
** Način sravnjenja knjiga se brzo može dogovoriti, čak i da je različit za tri provajdera, a neće biti
- Mobilni operatori se već bave ovim i znaju kako da upravljaju kreditnim limitom kod post-paid korisnika

Treba samo osmisliti praktičan način za bezbednu dostavu potvrda o uplati šalterskim službenicima. Ako postoji neki umrežen sistem u koji su uključeni već šateri opština itd, super. Ako ne, mislim da bi biznis model mogao da pokrije i ručne terminale (ili čak standardne PDA ili mobilne telefone sa boljim ekranom, tipa N95 ili tako nešto) koji preko GPRS, pod SSL (sa klijentskim sertifikatom) čitaju listu uplata za njihovo šaltersko mesto.

Uplatilac bi onda SMS-om prijavljivao svoj JMBG, šifru uplatnog mesta, šifru namene i iznos koji hoće da uplati, porukom svom provajderu na broj za uplate administrativnih taksi. Dobijao bi nazad poruku sa informacijom da li je plaćanje potvrđeno ili odbijeno. Ako je potvrđeno, dobio bi i referencu uplate, koju bi šalterski radnik mogao da vidi na svom terminalu, uz JMBG, iznos i namenu uplate.

Mobilni provajder bi, za potvrđene uplate, skidao novac sa stanja/kredita pretplatnika i slao poruku web servisu ministarstva finansija (VPN, sertifikati, digitalni potpisi, just name it), koji bi vodio knjige uplata i imao obezbeđene stranice (HTTPS, serverski od MF + klijentski sertifikat šaltera) za pregled uplata od strane šalterskih službi.

Čini mi se da bi napraviti ovu aplikaciju bilo prilično jeftino (pošto je relativno jednostavna) i čak da bi se mogla napraviti i uvest u upotrebu dosta brzo, verovatno ispod godinu dana "s kraja na kraj" (jednom kad se odradi javna nabavka rešenja, ako MF nema svoju ekipu koja ovo može da naštanca).
tripraseta tripraseta 12:05 23.03.2008

Re: Administrativne takse - mobilnim telef

Uplatilac bi onda SMS-om prijavljivao svoj JMBG, šifru uplatnog mesta, šifru namene i iznos koji hoće da uplati, porukom svom provajderu na broj za uplate administrativnih taksi. Dobijao bi nazad poruku sa informacijom da li je plaćanje potvrđeno ili odbijeno. Ako je potvrđeno, dobio bi i referencu uplate, koju bi šalterski radnik mogao da vidi na svom terminalu, uz JMBG, iznos i namenu uplate.

Vucko, ovo ti nije losa ideja, samo ovaj citirani deo mi deluje komplikovano. Bilo bi bolje da se neki podaci ponude, sem naravno JMBG
vucko vucko 12:17 23.03.2008

Rupa u bezbednosti

JMBG je čist višak, inače, zato što je bezbednosna rupa. Šalje se bezbednosno osetljiv lični podatak kroz javnu mrežu. Za identifikaciju je dovoljna i jedinstvena referenca, koju dobiješ u potvrdi - pokažeš/pročitaš samo SMS poruku referentu. Brže mi jutros rade prsti nego mozak :(

Znači: šalje se poruka na broj za javne uplate, koja sadrži:

1. 8-cifreni broj mesta i svrhe uplate, u formi MMMMMSSK, gde je MMMMM 5-cifreni broj uplatnog mesta, SS šifra namene, a K kontrolna cifra. Ovaj broj se prepisuje sa uputstva za uplatu, tj. oglasne table
2. iznos uplate

Primer poruke:

Broj telefona: 1234,
tekst: 10123015 1012,
Smisao: uplatno mesto broj 10123, šifra uplate 01 (uplata za ličnu kartu), modularna kontrola 5, iznos 10.12 dinara.

Možda bismo mogli od ovoga da napravimo novi blog :)
tripraseta tripraseta 12:48 23.03.2008

Re: Rupa u bezbednosti

vucko

Možda bismo mogli od ovoga da napravimo novi blog :)

mogao bi
pozz
vucko vucko 12:51 23.03.2008

Još prostije

Još jedan dodatak: pošto je u SMS poruci jednostavnije pisati slova nego brojeve, šifra uplate može da bude slovna (svejedno mala ili velika slova), pa onda broj uplatnog mesta može biti 3 slova, šifra uplate verovatno mora ostati dva (osim ako je 26 svrha uplate dovoljno), i jedno kontrolno slovo (ali se sve zajedno unosi sa mnogo manje bockanja).

Iznos može biti predefinisan za šifru namene (makar za neke šifre), čuvao bi se u bazi kod mobilnog provajdera (MF šalje promene kad se tarife promene, što i nije tako često, za ovo ne mora protokol, može i na papiru). Kontrolna cifra na broju obezbeđuje da se ne unese greškom pogrešna šifra i da više ili manje para. Iznos bi se dobijao u povratnoj poruci, ako je predefinisan.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 12:55 23.03.2008

Plaćanje SMS-om

Možda ovako: šalter ima svoj mobilni telefonski broj ili GPRS modem koji primi od mobilnog operatera alfanumerički kod izvršene uplate. Isti taj alfanumerički kod primi i onaj ko plaća taksu (tj. popularno zvani molilac :)). Onda onaj ko plaća taksu, pošalje (ili pokaže) taj kod šalterskom službeniku kao dokaz uplate. Uporede ga i to je to.

Mislim da nekako slično, na bazi potvrdnog koda uplate, rade neke on-line aplikacije za rezervacije koječega, uključujući i avionske karte i slično. Naravno, gornji format poruke može možda da sadrži i identifikaciju šaltera, da se stvar ubrza, obzirom da su SMS poruke malo nepouzdane u pogledu mogućeg kašnjenja.

To da šalter ima GPRS modem nije problem. Dotična sprava je postavljena na svaku fiskalnu kasu u zemlji Srbiji uključujući i najmanju prodavnicu na svakom ćošku (i po tome smo među prvima u svetu). Verujem da nije problem da se postavi i na šaltere.

Naravno, ne treba JMBG, to je već osetljiv lični podatak. Doduše činjenica je da ga traže i gde treba i gde ne treba.
vucko vucko 13:01 23.03.2008

Re: Rupa u bezbednosti

Namerno sam izbegao da šalter dobija tekst poruku, pošto ta strana ne znam koliko je bezbedna. Nisu to neke jake pare, ali opet više volim HTTPS/SSL, nekako sam navikao. Na strani između mobilnog telefona i provajdera čini mi se da je autentikacija jača, pošto je u okviru mreže.

Takođe, centralno knjigovodstvo i rekonsilijacija transakcija i zbirnih uplata je stvar koju nema razloga da ne radi jedno mesto, tj. MF, a onda ono može i da obaveštava.

Inače smo se ukrstili - pogledaj moju prethodnu poruku.
tripraseta tripraseta 13:20 23.03.2008

Re: Plaćanje SMS-om

Dragan Pleskonjic


To da šalter ima GPRS modem nije problem. Dotična sprava je postavljena na svaku fiskalnu kasu u zemlji Srbiji uključujući i najmanju prodavnicu na svakom ćošku (i po tome smo među prvima u svetu). Verujem da nije problem da se postavi i na može i na šaltere.


Pa ti gprs, po kojima smo prvi u svetu, su postavljeni u prodavnice da bi neko uzeo pare. Znam da zvuci ofucano, ali ovo je bas tako. To zaista , niko ne kontrolise, i uopste, ni cemu ne sluzi. Verovatno je polovina do sada vec pokvarena.
Htedoh reci, "drzava" je nekome na GPRS uterala pare u dzep. Tesko da se sebi , na isti nacin da istera pare
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 13:31 23.03.2008

Re: Rupa u glavi-rupa u džepu

Takođe, centralno knjigovodstvo i rekonsilijacija transakcija i zbirnih uplata je stvar koju nema razloga da ne radi jedno mesto, tj. MF, a onda ono može i da obaveštava.


Ej, vas tri-četiri/pet prasića.
Gde živite? Ne sanjajte.
Ministarstvo finansija i MUP imaju najlošije IS (GODINAMA sam njihov "korisnik" a trebalo bi da budu najbolji. Ne sanjajte da će to u tom dvouglu da se pomeri bilo šta. Ministarstvo zdravlja se godinama (nezavisno od toga kojoj partiji pripada, isto je bilo i za vreme SM) blamira sa novim, integralnim, fantastičnim planovima a ne umeju da naprave ni obrazac knjižice ( i ove nove su sramota i u pozadini nema ničega), ne umeju da iskoriste dobijene pare od EBRD i sl. za formiranje i implementaciju jedinstvene Baze osiguranika, lekova, lekara, korisnika,...

A plaćanje parkinga u Bgd SMS-om je zaista odlično. Mislim da ga je i Inđija uvela. Stvar je i finansijski i organizaciono jednostavnija nego porezi, naknade, takse, i bilo je jakog motiva kod Grada da se reši nezimislivo loš sistem parkiranja u Beogradu. Kad bi vama dali odrešene ruke i novac (morate biti članovi neke partije, naravno) siguran sam da bi vi stvar rešili.
vucko vucko 13:43 23.03.2008

Samo nas gledaj :)

Reasonable people adapt themselves to the world. Unreasonable people attempt to adapt the world to themselves. All progress, therefore, depends on unreasonable people.
-- George Bernard Shaw

Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 14:18 23.03.2008

Dream?

Mi možda sanjamo, a sanjati je pozitivno - zašto da ne? Da nije bilo snova i mašte, ko zna gde bi čovečanstvo bilo.

Bitno je naći ključ jer...

"It is very simple. But if you don't know what the key is it's virtually indecipherable." — Talking to Strange Men, Ruth Rendell

A ključ može biti: država ima svoj jasan interes u ovom predlogu. Zašto: pa zato što ovaj predlog unapređuje državnu upravu, olakšava gradjanima život i to onima koji su u Srbiji, kao i onima koji su u dijaspori. Takođe, predlog donosi državi prihod plus određenu uštedu u poslovanju - indirektno opet prihod.

Verujem da može i od Evrope da se uzme neka donacija da se ovo realizuje.
tripraseta tripraseta 14:34 23.03.2008

Re: Rupa u glavi-rupa u džepu

KRALJMAJMUNA
morate biti članovi neke partije, naravno

Pa, ko ti kaze da nismo!
BTW, ne znam zasto se meni obracas? Nisu prasici autor(i) ideje, vec Vuk. A vuk lici na prasice jednako koliko i majmun
vucko vucko 17:56 23.03.2008

Re: Rupa u glavi-rupa u džepu


Pa, ko ti kaze da nismo!
BTW, ne znam zasto se meni obracas? Nisu prasici autor(i) ideje, vec Vuk. A vuk lici na prasice jednako koliko i majmun

Vaše veličanstvo, moja tri drugara su malo ratoborna danas, nadam se da ćete biti kraljevski velikodušni, pa oprostiti
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 18:37 23.03.2008

Interesantan interes

vucko

Pa, ko ti kaze da nismo!
BTW, ne znam zasto se meni obracas? Nisu prasici autor(i) ideje, vec Vuk. A vuk lici na prasice jednako koliko i majmun

Vaše veličanstvo, moja tri drugara su malo ratoborna danas, nadam se da ćete biti kraljevski velikodušni, pa oprostiti


Naravno, oprastam. Bila je sala sa prasicima, ja navijam za ideju. Ali znam igrace od kojih stvar zavisi. A to sa partijom je bila jos jedna neuspela sala. A to da drzava ima jasan ineters - to cete malo da se izvinete i da izvinite. Nasa drzava nema jasan interes. Gradjani imaju. A nasa drzava nema interes da unapredi upravu i da olaksa zivot gradjanima. Prasici, ovo je i majmunu jasno.
vucko vucko 18:44 23.03.2008

Ko siroma? Daj pet karata!

Verujem da može i od Evrope da se uzme neka donacija da se ovo realizuje.

Veoma cenim Dragana i razumem šta hoće da kaže ovim, ali se ne slažem sa pristupom.

Mislim da treba da razvijamo poslovni mentalitet, a ne, da tako kažem, grebatorski. Što pre i što više to uradimo, to ćemo biti više dobrodošli u tu istu Evropu.

Dok se sami ponašamo kao neko kome je potreban staratelj, dotle će se i drugi prema nama tako ponašati.
Palilula Palilula 03:48 23.03.2008

Pasos

Sta se desi kad nas pasos istekne, a vi zivite u inostranstvu?

1. Putujete u domovinu sa stranim pasosem.

2. Kad dodete, imate 24 sata, zato sto ste stranac, da se prijavite u policiju. Morate da dodete sa osobom koja je vas domacin. U koliko imate svoj stan, tojest vi ste svoj domacin, pod hitno nadite nekoga da igra ulogu domacina.

3. Izvadite potvrdu o drzavljanstvu.

4. Podnesete sva dokumenta za novi pasos. Neljubazna sluzbenica vam kaze da ce pasos biti gotov za mesec dana. Vi putujete za dve nedelje. Odlazite kod sefa odeljenja da ga molite za uslugu.

Uvek me izluduju opravdanja o odlasku u policiju, tipa:stranci obicno odsedaju u hotelu i hotel to za njih zavrsava. Ja ni jdnom hotelu na svetu ne bih dala svoj pasos.

Sta se desi ako u nasoj ambasadi hocete da se prijavite za drzavne akcije?
Traze vam licnu kartu. Vi zivite u inostranstvu, odakle vam licna karta. To nije vazeci dokument u inostranstvu.
Dušan Maljković Dušan Maljković 14:36 23.03.2008

Preporučih...

Vučka za ministra informatičkog društva... A može i za kapitalne investicije...
vucko vucko 17:54 23.03.2008

Ministar(ka)

Vučka za ministra informatičkog društva... A može i za kapitalne investicije...

To mesto (telekomunikacije i informatičko društvo) je već popunjeno kvalitetnim kadrom, rekao bih. Moja koleginica iz generacije, Aleksandra Smiljanić.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 18:38 23.03.2008

Re: Ministar(ka)

vucko
Vučka za ministra informatičkog društva... A može i za kapitalne investicije...

To mesto (telekomunikacije i informatičko društvo) je već popunjeno kvalitetnim kadrom, rekao bih. Moja koleginica iz generacije, Aleksandra Smiljanić.

Vucko, tesku si izjavu dao. Cuvaj se.
vucko vucko 18:51 23.03.2008

Re: Ministar(ka)

Vucko, tesku si izjavu dao. Cuvaj se.

Da iskoristim biblijsku metaforu: nek prvi baci kamen ko je doktorirao na Prinstonu :)
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 19:50 23.03.2008

Re: Ministar(ka)

vucko
Vucko, tesku si izjavu dao. Cuvaj se.

Da iskoristim biblijsku metaforu: nek prvi baci kamen ko je doktorirao na Prinstonu :)

Ma ja sam strucnjak i za Bibliju i Srbiju, ta dva oka u glavi. Nema Aleksandra sanse pored krokodila.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana