Društvo| Gost autor| Istorija

Godine mira i godine rata

Vojislav Stojković RSS / 03.02.2016. u 10:35

Гост: амика – Миливој Анђелковић, књижевник 

Још су стари Латини имали пословицу која каже: „Не сме се чинити зло да би отуда произашло добро“. Речено је и: „Зао је и онај који је само за себе добар“ – као и злослутно: „Ако другоме копаш јаму, копај је по своме узрасту".  Међутим, историја је препуна баш таквих примера „добра“ где се у име једне идеје, народа, амбиција или освете чине страшни злочини.

 

            И поред тога у историји су постојали неки малобројни периоди, владари и државе који се могу назвати праведним и хуманим или су се бар организовали у том правцу.

            Кир Велики (Персија) 576 - 529. п. н. е. је објавио и примењивао прву повељу о људским правима коју су УН превеле 1971. године на све светске језике. Прописао је религиозну толеранцију, укидање ропства, слободу избора професије. На новосвојеним територијама водио је политику дарежљивости уместо репресија  и подржавао локалне религије...  

            Римски цар Хадријан, трећи у низу "петорице добрих царева“ извршио је значајне реформе у Римском царству и утврдио границе.  Био је велики поштовалац грчке културе и покровитељ уметности, писао је стихове, вајао и сликао; био је против територијалне експанзије... Међутим Западно Римско Царство касније је постало поприште ропства и крвавих забава – прво је изгубило моралност па потом и царство, не толико од непријатеља колико од унутрашњих недостатака. 

            Византија - источно Римско Царство је преживело пропаст и сачували ученост и неке људске вредности. Постојала је ЈЕДАНАЕСТ ВЕКОВА и била мост између антике и модерног света. Сачувала је обе уједињујуће снаге Римске империје: римски закон и државно уређење, као и наслеђену античку литературу и хеленску културу и њима додала нову, још снажнију силу поретка – хришћанство (Филип Шерард) и предала их у наслеђе европским народима кад су ови сазрели за њихово примање (Георгије Острогорски). Под изразом „византијски комонвелт” подразумева се јединствена заједница средњовековних народа који су се, упркос разликама у друштвеном и политичком животу, духовно и културолошки развијали под непосредним утицајем заједничке културне традиције и  цивилизације Византијског царства.

            Остали примери просперитета као што су Холандски златни век (17. век) и Британско Викторијанско доба (19. век) засновани су на трговини робом и робовима (у Амстердаму је у «златном добу» било чак 10.000 бродова за превоз робова), односно освајању Индије и других колонија.

            Међутим, баш током та три века већи део света је доживео изузетан раст просперитета. Десетинама векова просечан људски век је био око 30 година, од тада до данас је порастао на око 80 година у развијенијим деловима света. Раније је умирало свако четврто дете, данас свако двестото. Мање је гладних, искорењене су многе болести, уведена канализација, текућа вода, струја...

            Али злочини се настављају, чак се чини да «напредују» истим темпом којим се човечанство развија. 

            Свету не прети опасност од људи који чине зло него од оних који то допуштају. Крајња злоба, патологија или идеолошко убеђење нису нужни како би помогли појединцу да почини бескрајно зло, утврдила је Хана Арент. Дела  екстремног зла учинили су појединци који добровољно учествује у активностима криминалног режима, а себе сматрају ослобођеним било какве одговорности за своје поступке, због хијерархијског система и због важећих прописа. Тамо где је режим злочиначки, демонски карактер је непотребан - потребни су само послушност и покоравање закону.

            Злочиначки режим је, значи, тамо где хијерархија и закони не кажњавају  извршење злочина.

            И ту почињу политичке и медијске борбе за интерпретацију – које су то  другачије хијерархија и закони. Ако не врше злочине, оне их политички и медијски  произведу и подстакну. Жеља за доминацијом и света крава профита (која не сме да слаби већ само да се гоји) то свесрдно прихватају и укључују економију и војску, производећи нове злочине са оправдањем да спречавају управо то – злочине.           

            Зашто је то тако?

            «Апсолутно праведан свет никада неће постојати» - пише Карл Попер. «Неједнакост се може укинути само насиљем, што значи губитак слободе».

            «Захтев за потпуном једнакошћу у подели добара је рецепт за несрећу свих» - пише Лешек Колаковски. «Међутим, једнакост у људском достојанству и једнака права и обавезе су захтеви који нас бране од варварства... Различити облици насиља увек ће постојати... Ратови ће се продужавати... због приступа води, обрадивом земљишту или због простора... Људске потребе и похлепа немају граница».                                                                                                                                                        

            Карл Јунг у својој последњој, тестаментарној књизи, намењеној широј публици „Човек и његови симболи“ пише да човеков ум показује кобну склоност да измишља све савршенија средства за самоубиство. Нисмо научили да обуздавамо властиту нарав, пише Јунг и „ полако, али, по свој прилици неизбежно, изазивамо пропаст“. Психолошки смо неспособни да направимо неопходне политичке договоре, већ се свађамо и боримо за превласт, закључује Јунг.

            Постоји и биолошко тумачење да нагон за опстанак и продужење врсте надвладава културну покорицу која се миленијумима стварала. Генетски смо  програмирани, од једноставних микроорганизама и биљака па све до сисара и човека. Херберт Спенсер је створио израз “опстанак најприлагођенијих“   (Принципи биологије - 1864), после читања Чарлса Дарвина (Порекло врста - које  подразумева природну селекцију). Најкраће: што је моја моћ, сила и власт већа и шира, ја сам безбеднији, а данас томе треба додати: безбеднији сам ако сатрем противнике и постанем још богатији.           

            Карл Јунг додаје још једну могућност:

            „Заборавили смо да се упитамо шта наша несвесна психа (која нам шаље сигнале и опомене) мисли о нама“ – пише на крају поменуте књиге.           

            Црвени крста Новог Зеланда у тексту о напорима да се рат прогласи незаконитим пише да је:

„Током 3400 година писане историје овај свет је само 250 година провео у миру.“ Који су то периоди и године мира, нисам успео да нађем. 

Врхунац мировне дипломатије  је био Бријан-Келогов (или Келогов) пакт од 27. августа 1928. године јер се њиме одриче од рата као оруђа националне политике. Назив је добио по француском министру иностраних послова Аристиду Бријану и америчком државном секретару Френку Келогу који су потписали пакт.

Америка се у припремама пакта нашла пред уједињеним фронтом англо-француске дипломатије. Да би избегла пропаст пројекта америчка влада је решила да попусти. Пројекат је измењен према најважнијим захтевима Француске и Енглеске који су се састојали у томе да су дозвољени ратови у интересу одбране државе. 

Дана 28. јуна 1928. године влада САД разаслала је текст уговора о одрицању од рата свима учесницима Локарнског споразума и британским доминионима. Ускоро су га прихватиле све државе које су биле позване да буду учеснице у пакту: Немачка 12. јула, Француска 14. јула, Италија 15. јула, Пољска 17. јула, Белгија 18. јула, Велика Британија 18. јула, Јапан 20. јула, Чехословачка 20. јула. Церемонија потписивања Бријан-Келоговог пакта одржана је 27. августа 1928. године у Паризу уз учешће представника Белгије, Велике Британије, Италије, Јапана, Немачке, Пољске, Француске и Чехословачке. 

У првом члану пописнице пакта изјављивале су да: Осуђују прибегавање рату ради решења међународних спорова и да га се одричу као оруђа међународне политике у својим међународним односима.

Други члан је гласио да се приликом уређивања или решавања свих сукоба који се између страна уговореница могу појавити морају увек примењивати само мирољубива средства.

Трећи је прописивао да је пакту могу приступити и друге државе. Саопштења о том приступању издаваће влада САД.

Дана 26. септембра 1928. године скупштина Друштва народа је изгласала Генерални акт о арбитражи за мирно решавање сукоба. Тај уговор је предвиђао судски и арбитражни поступак за разматрање и уређење сукоба међу учесницима Келоговог пакта. 

А онда се догодио Други светски рат а од 1945. године било је више од 400 оружаних сукоба широм света... 

„Дозвољени ратови у интересу одбране државе“ претворени су у ратове за очување и одбрану националних интереса који, за поједине велике силе, обухватају цео свет, полове Земље и стратосферу око ње. 

Изгледа да је у праву Карл Јунг када пише да човеков ум показује кобну склоност да измишља све савршенија средства за самоубиство. Нисмо научили да обуздавамо властиту нарав, пише Јунг и „ полако, али, по свој прилици неизбежно, изазивамо пропаст“, јер „психолошки смо неспособни да направимо неопходне политичке договоре. Лешек Колаковски томе додаје: „ а људске потребе и похлепа немају граница».

Остаје питање који су то периоди и године мира?

Можда из њих можемо извући неке поуке и демантовати лоше прогнозе за будућност...                                                                                                                     

 

 



Komentari (82)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

rade.radumilo rade.radumilo 12:03 03.02.2016

Spora izmena uverenja


Stvar je u tome što mi posmatramo rat sa našeg stanovišta, kao kriminalnu i zločinačku aktivnost. Do pre stotinjak godina rat je bio "časna rabota," smrtna kazna je bila uobičajena, a za prekršaje za koje se danas dosuđuje novčana kazna, do pre nekoliko vekova se mogao izgubiti ud ili biti podvrgnut mučenju.
Ljudska rasa postoji, u sadašnjem obliku, oko 50-ak hiljada godina a u civilizaciji živi otprilike 10% tog vremena.



Količina nasilja među ljudima, u opadanju je kroz celu istoriju eskponencijalnom progresijom. Ono o čemu se mora voditi računa, to je da je izveštavanje o nasilju u porastu sa pojavom savremenih metoda komunikacije.
amika amika 16:13 03.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

Do pre stotinjak godina rat je bio "časna rabota,"


Тако кажу, али је чињеница да су страдали само непосредно сукобљени, војници којима је то често било занимање. Који је сад однос жртава војника и цивила, професионалних ратника и осталих?

Količina nasilja među ljudima, u opadanju je kroz celu istoriju


... али је број жртава неупоредиво већи приликом сваког инцидента.
rade.radumilo rade.radumilo 16:34 03.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

Тако кажу, али је чињеница да су страдали само непосредно сукобљени, војници којима је то често било занимање


Netečno. Ubijanje zarobljenika, žena i dece, odvođenje u roblje, spaljivanje nastambi je bilo daleko zastupljenije u prošlosti. Tek u poslednjih nekoliko stotina godina to prestaje da bude društveno prihvaćeno, a tek u poslednjih stotinjak godina prestaje da bude društveno prihvatljivo u odnosu na pripadnike drugih rasa.

... али је број жртава неупоредиво већи приликом сваког инцидента.


Ne, očito niste pogledali prezentovane podatke. Da su se ratovi u 20-om veku vodili na isti način kao i sukobi pre nove ere, ukupan broj žrtava bi bio oko 2 (dve) milijarde.

amika amika 16:58 03.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

Netečno. Ubijanje zarobljenika, žena i dece, odvođenje u roblje, spaljivanje nastambi je bilo daleko zastupljenije u prošlosti.


Тачно је а сада се то исто догађа притиском на дугме. И оба облика су страшна и неусклађена са развојем било ког друштва.
rade.radumilo rade.radumilo 20:24 03.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

Тачно је а сада се то исто догађа притиском на дугме. И оба облика су страшна и неусклађена са развојем било ког друштва.


Svakako, samo što je to sada društveno neprihvatljivo i potrebno je "opravdati" takav čin na ovaj ili onaj način, dok je u prošlosti bilo sasvim prihvatljivo:


ČETVRTA KNJIGA MOjSIJEVA, GL. 31

...
17. Zato sada pobijte svu djecu mušku, i sve žene pobijte, koje su poznale čovjeka.
18. A djevojke, koje ne poznaše čovjeka, ostavite u životu.
...

narcis narcis 20:37 03.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

od
društveno neprihvatljivo

do
sasvim prihvatljivo:

krije se put razumevanja rata, nerazumevnje ovog puta se najbolje vidi u

čuvenoj rečenici - a indijanci, št su uradili jadnim indijancima. i tu se

sa iole racinalnog razgovora o ratu prelazi na iracionalnu priču koja ne vodi ničemu
amika amika 21:11 03.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

krije se put razumevanja rata,


Психолошки смо неспособни да направимо неопходне политичке договоре, већ се свађамо и боримо за превласт, закључује Јунг.
amika amika 21:16 03.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

samo što je to sada društveno neprihvatljivo i potrebno je "opravdati" takav čin na ovaj ili onaj način, dok je u prošlosti bilo sasvim prihvatljivo:


Жеља за доминацијом и света крава профита (која не сме да слаби већ само да се гоји) то свесрдно прихватају и укључују медије, економију и војску - и ето рата
rade.radumilo rade.radumilo 23:03 03.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

št su uradili jadnim indijancima


I ne samo Indijancima i ne samo u Americi i ne samo u tom periodu u istoriji. Uglavnom pričamo o Indijancima, jer je na tu temu snimljeno najviše filmova u Holivudu.
Međutim, isto se događalo prilikom širenja Rusije istočno od Urala, širenja Arapa kroz Severnu Afriku, Holanđana kroz Južnu Afriku, Engleza kroz Australiju. Dešavanja u antičko i preistorijsko doba su tek priča za sebe.
Preporučujem knjigu:

Jared Diamond:
Guns, Germs, and Steel

Iliti zašto su neki narodi stigli do nuklearne energije u vreme kada su neki drugi još uvek živeli u lovačko-skupljačkim zajednicama i kako su oni prvi pokorili one druge i nametnuli im svoju civilizaciju, a i kako na nekim mestima niakda nisu uspeli da se nametnu i na tim mestima i dan danas žive lovačko-skupljačka plemena.
nsarski nsarski 23:28 03.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

Uglavnom pričamo o Indijancima, jer je na tu temu snimljeno najviše filmova u Holivudu.


А гледе Индијанаца



EDIT: Za R.R.: izvini sto sam ovako uleteo i, posebno, ne pomisljaj da pokusavam da zapocnem dijalog s tobom. Samo sam hteo da postavim ovu sliku, pa je slagvort sa Indijancima nekako sam dosao.
Have a nice day :)
anonymous anonymous 23:48 03.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

Ljudska rasa postoji, u sadašnjem obliku, oko 50-ak hiljada godina a u civilizaciji živi otprilike 10% tog vremena.


"Civilizacija" je krajnje sporan i višeznačan pojam.Treba mu odrediti značenje da bi se o njemu moglo diskutovati.

Ako ga shvatate onako kako mislim da to činite, onda je zaključak pogrešan.
Ono vreme od 10 % i oni ljudi iz tog vremena , veći su varvari od svih prethodnih.

Količina nasilja među ljudima, u opadanju je kroz celu istoriju eskponencijalnom progresijom.


Isti i u vezi " nasilja " Ne opada, samo je sofisticiranije, pojavljuje se u drugim oblicima, i manje je vidljivo .

Razjasniti pojam....
narcis narcis 23:50 03.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

upravo sam to i reko primerom, drago mi je da si razumeo. mad ja često na

sebe navlačim mržnju kad kažem da indijanci nisu imali šansu zbog toga što

su bili praktično u kamenom dobu kad smomi došli i da je to očekivan sled

događaja pri susretu svih zajednica sa različitim stepenom razvitka.

naročito je teška uvreda kad kažem MI, mi evropljani smo otišli i pobili

indijance pa onda postali amerikanci.

i naravno sve ono što si reko za ostale.

ne može se neki problem iz istorije objašnjavati moralnim stavovima

današnjice.

imam ja još "bisera" po pitanju rata ali neću da rušim blog koji je

posvećen mirotvorstvu svojim razumevanjem i prihvatanjem rata kao sudbe klete.
rade.radumilo rade.radumilo 00:30 04.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

Isti i u vezi " nasilja " Ne opada, samo je sofisticiranije, pojavljuje se u drugim oblicima, i manje je vidljivo .

Razjasniti pojam....


Opada. Podaci su vrlo jasni. Verovatnoća da čovek umre nasilnom smrću, ili pretrpi oružano nasilje, opada kroz istoriju.
U preistorijskim vremenima, na osnovu arheoloških podataka i posmatranja preostalih lovačko-skupljačkih zajednica, verovatnoća da čovek umre nasilnom smrću je bila preko 60% a verovatnoća da pretrpi oružano nasilje je iznosila 100%.
Stopa opadanja je eksponencijalna. U poslednjih hiljadu godina, proesčna stopa je opala sa 100 ubistava na 100 000 stanovnika godišnje, na približno 1 ubistvo na 100 000 stanovnika godišnje. u XXI veku. Ovo je svetski prosek i uključuje i kriminal i sve ratove u poslednjem milenijumu.
Naravno da raspodela nije ravnomerna i kriva nije apsolutno pravilna, ali to su podaci.

Umesto da mlatimo praznu slamu, iznoseći mišljenja ovog ili onog učenog mislioca, izdumana na balkonu neke Viktorijanske vile uz viski i cigaru, bolje bi bilo da se pozabavimo time da objasnimo stvarne podatke. Ako otkrijemo šta je sve uticalo na smanjivanje nasilja kroz istoriju, onda ćemo možda uspeti i da upotpunosti iskorenimo nasilje u onim delovima planete u kojima je još uvek na nivou od pre 1000 godina.
anonymous anonymous 00:45 04.02.2016

Re: Spora izmena uverenja


rade.radumilo
00:30 04.02.2016 / *novo
Re: Spora izmena uverenja
Isti i u vezi " nasilja " Ne opada, samo je sofisticiranije, pojavljuje se u drugim oblicima, i manje je vidljivo .

Razjasniti pojam....


Opada. Podaci su vrlo jasni. Verovatnoća da čovek umre nasilnom smrću, ili pretrpi oružano nasilje, opada kroz istoriju.



Tako sam i mislio.

Nisi shvatio-iako sam dao naznaku...

..baviš se prepotopskim pojmom nasilja...

....samo fizičkim ....
rade.radumilo rade.radumilo 00:46 04.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

mad ja često na

sebe navlačim mržnju kad kažem da indijanci nisu imali šansu zbog toga što

su bili praktično u kamenom dobu kad smomi došli i da je to očekivan sled

događaja pri susretu svih zajednica sa različitim stepenom razvitka.


Malo drugačijim tokom je to teklo. Prvi kontakti istraživača sa domorocima na Američkom kontinentu, izložili su domoroce bolestima koje su istraživači, imuni na njih, nosili sa sobom. Arheološki podaci pokazuju, a svako novo istraživanje samo dodaje dokaze, da su plemena i narodi koji su živeli na tlu Amerike, desetkovani u periodu između prvog kontakta i dolaska prvih većih grupa kolonista. U svega par decenija u XVI veku, velike boginje i druge bolesti su svele populaciju domorodaca na delić one koja je postojala pre Kolumba.
Slično je bilo i na drugim kontinentima, a isto tako je i obrnut slučaj doveo do toga da Evroazijski narodi nikada nisu uspeli kolonizovati tropska područja, niti potisnuli domorodačka plemena iz njih. Tek uz savremene medicinske metode, Evroazijati uspevaju da borave duži period u ekvatorijalnim područjima ali i to uz velike probleme, dok usevi i domaće životinje koje donose sa sobom, ne uspevaju da opstanu. Dobar primer je Afrika. Arapi sa severa su uspeli stići do Sahela, pre nego su ih zaustavile tropske bolesti i neprilagođenost njihovih useva i domaćih životinja tropskoj klimi i bolestima. Na jugu, Evropljani su uspeli kolonizovati Južnu Afriku do tropskog pojasa gde su zaustavljeni. Slična situacija je u Amazoniji i na Novoj Gvineji, čiji istočni deo su uspeli kolonizovati Indonežani, bolje prilagođeni tropskim uslovima od Evropljana.
rade.radumilo rade.radumilo 00:48 04.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

.baviš se prepotopskim pojmom nasilja...

....samo fizičkim ....


Za taj možeš imati podatke kroz istoriju i praistoriju. Lako vidljivo u arheološkim nalazima.
anonymous anonymous 00:53 04.02.2016

Re: Spora izmena uverenja


....da upotpunosti iskorenimo nasilje u onim delovima planete u kojima je još uvek na nivou od pre 1000 godina.
....

Krajnje problematična ....jakobinsko - prosvetiteljska...

....emancipacijska teza .....



...Kako... ???

Izvozom demokratije......zaprašivanjem DDT ijem.....vakcinama...

...... genetskom modifikacijom embriona - LINK
anonymous anonymous 00:56 04.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

rade.radumilo
.baviš se prepotopskim pojmom nasilja...

....samo fizičkim ....


Za taj možeš imati podatke kroz istoriju i praistoriju. Lako vidljivo u arheološkim nalazima.


Opet se ne razumemo....

Tvoj pojam nasilja je problematičan.Zastareo .....

kosta.babic kosta.babic 01:00 04.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

Opada. Podaci su vrlo jasni. Verovatnoća da čovek umre nasilnom smrću, ili pretrpi oružano nasilje, opada kroz istoriju.


Možda samo u nekim delovima sveta
narcis narcis 01:13 04.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

taj podatak se obično izbegava u razgovorima i pamćenju, sva težnja se

prebacuje na okrutnost amera, što nije da nije, čitao sam knjigu pod

nazivom- sahranite mi srce kod ranjenog kolena (valjda je tačan naziv) gde

se govori o toku preuzimanja amerike ali iz indijanskog ugla. opisane su

sve nepravde nanete im. i to je sve što širu javnost interesuje, dobro još

i crno roblje.

uostalom evo anonimus pokušava da nas ubedi da mi nismo civilizacija

već one horde kamenjara i pećinara, koji su onako usput istrebili

mamute, al to nije... iako mi živimo u najhumanijem dobu od svih

predhodnih, to je jeres da se kaže pošto je u tendu samokažnjavanje zbog

"svih zala koje smo učinili" dabi stvorili društvo koje je vrlo malo

(ovo vrlo malo čitati samo kao slikovit prikaz a ne egzaktni podatak)

zavisno od sila prirode, naravno da su neke još uvek suviše snažne ali

nead je i grom bio nesavladiva sila do pronalaska gromobrana, malo

ironije niije na odmet.

preispitivanje je uvek dobro osim kad ima za cilj unižavanje dostignutog

stepena civilizacije što je trend.

i da ja tvrdim da ljudska civilizacija nema čega da se stidi jer ona

nije imala od koga da uči.

i da ratovi na ličnom i lokalnom nivou razumevanja su užasna tekovina,

ali ti isti ratovi koji na ličnom i lokalnom nivou donose samo užas i

smrt su na globalnom nivou uzdigli civilizaciju . samo to je nekima

neprihvatljiva istina, odbijaju da je prihvate gorku pilulu.
anonymous anonymous 01:21 04.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

i da ratovi na ličnom i lokalnom nivou razumevanja su užasna tekovina,

ali ti isti ratovi koji na ličnom i lokalnom nivou donose samo užas i

smrt su na globalnom nivou uzdigli civilizaciju . samo to je nekima

neprihvatljiva istina, odbijaju da je prihvate gorku pilulu.


Neke si knjige čitao....

Na ličnom planu , da te upitam .

Da li bi pristao na ličnu žrtvu u ime napretka civilizacije i budućih generacija...???

kad odgovoriš na ovo pitanje shvatićeš, nadam se , koliko ti je citirana teza pogrešna.

narcis narcis 01:24 04.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

iskreno, ti nisi neko sa kim hoću da vodim dijalog . neću ni da obrazlažem razlog. zbogom
amika amika 07:33 04.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

ne može se neki problem iz istorije objašnjavati moralnim stavovima

današnjice.


Не може се објашњавати, али се може процењивати, да се не понови.
vcucko vcucko 08:18 04.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

narcis
taj podatak se obično izbegava u razgovorima i pamćenju, sva težnja se

prebacuje na okrutnost amera, što nije da nije, čitao sam knjigu pod

nazivom- sahranite mi srce kod ranjenog kolena (valjda je tačan naziv) gde

se govori o toku preuzimanja amerike ali iz indijanskog ugla. opisane su

sve nepravde nanete im. i to je sve što širu javnost interesuje, dobro još

i crno roblje.


i da ratovi na ličnom i lokalnom nivou razumevanja su užasna tekovina,

ali ti isti ratovi koji na ličnom i lokalnom nivou donose samo užas i

smrt su na globalnom nivou uzdigli civilizaciju . samo to je nekima

neprihvatljiva istina, odbijaju da je prihvate gorku pilulu.

Nije najveći moralni problem Wounded Knee i slični masakri; to se čak u nekom prirodnom poretku stvari može podvesti pod tamnu stranu ljudskosti (u afektu?). Većina je pomorena boginjama i ostalim morijama tog ranga, putem zaražene ćebadi, planski i sistematično. U distribuciji ćebića zakonom velikih brojeva moralo je da učestvuje mnogo ljudi(?), uključiv nekakve pastore, armije spasa ili kako su se već zvale tadašnje organizacije iz te branše. Koje se danas (i njihovi potomci) besomučnim medijskim pritiskom i, u krajnjoj liniji, snagom oružja, nameću svetu kao osnov i moralna vertikala.

Ovo drugo o velikim delima i žrtvama stoji i uvek je stajalo. Primer iz novijeg doba: Panamski kanal. Fantastičan projekat koji je spojio dva okeana kroz najnezdravije okruženje na planeti. Sa obe strane masovne grobnice više desetina hiljada ljudi koji su ga gradili (malarija, žuta groznica, bem li ga). Nisu bili "citizens" - prihvatljivo.
narcis narcis 08:45 04.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

sve to ima u knjizi koju sam spomenuo.ono što ja hoću da kažem , a vama

izgleda stalno beži iz fokusa je to da nikad nije donešena odluka da se

taj narod istrebi već se to dešavalo mimo svakog nadzora i želej,

kampanjski po trenutnoj potrebi za trenutnom teritorijom. ne kao hitler i

njegov rajh.

treće mi ovde pričamo samo o završnici naseljavanja te teritorije, bez

ikakvog uvida u dešavanja sa početka tog naseljavanja. tada kad su

starosedeoci koliko toliko bili jednaki tehnologiji ratovanja, kad su

naseljenici takođe bili masakrirani od strane domorodaca. o tome do nas

ovde je stiglo mnogo manje podataka, jasno ipak je to veliki raspon

vremena i slaba tehnička podrška od događaja u 19. veku koje

većinomobrađuje gore pomenuta knjiga.
narcis narcis 08:52 04.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

amika
ne može se neki problem iz istorije objašnjavati moralnim stavovima

današnjice.


Не може се објашњавати, али се може процењивати, да се не понови.

loše sam se izrazio, ne mog u se osuđivati i donisiti konačni sudovi o

delima koja danas nisu po ukusu trenutnih moralnih normi, ali to je

izgleda suviše komplikovano za današnji um koji kao i svi prethodni misli

da je aavršen i najpošteniji.
rade.radumilo rade.radumilo 10:06 04.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

Možda samo u nekim delovima sveta


Podaci su globalni. Rekoh već, teritorijalna raspodela je daleko od uniformne ali su podaci globalni.
rade.radumilo rade.radumilo 10:08 04.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

Opet se ne razumemo....

Tvoj pojam nasilja je problematičan.Zastareo .....


Potpuno te razumem, ali ajde da rešimo prvo taj problem. Toljaga, koplje, puška ili UAV, još uvek se bahćemo time.
rade.radumilo rade.radumilo 10:18 04.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

Krajnje problematična ....jakobinsko - prosvetiteljska...

....emancipacijska teza .....



...Kako... ???

Izvozom demokratije......zaprašivanjem DDT ijem.....vakcinama...


Nisam se lepo izrazio. Nasilje, kao takvo nikada ne može da se iskoreni. Patologija će uvek postojati. Međutim, može se iskoreniti upotreba nasilja, kao sredstva za rešavanje društvenih problema.
Nisam rekao da znam odgovor na to pitanje. Niti ga iko, zapravo, zna. Podaci govore da neki faktori, kako vreme protiče utiču na smanjenje količine nasilja na globalnom nivou. Potrebno je dalje detaljno izučavanje podataka. Upravo nam regionalna odstupanja od proseka mogu dati detaljnije informacije.
Jedna od korelacija koja je uočena, jeste da je kriminalno nasilje u porastu u urbanim sredinama koje beleže nagli rast, dok u urbanim sredinama u kojima je rast dosegao vrhunac ili je veoma usporen, nasilje je u padu bez obzira na broj stanovnika.

emsiemsi emsiemsi 15:10 04.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

nsarski
Uglavnom pričamo o Indijancima, jer je na tu temu snimljeno najviše filmova u Holivudu.


А гледе Индијанаца



EDIT: Za R.R.: izvini sto sam ovako uleteo i, posebno, ne pomisljaj da pokusavam da zapocnem dijalog s tobom. Samo sam hteo da postavim ovu sliku, pa je slagvort sa Indijancima nekako sam dosao.
Have a nice day :)

Џон Вејн - ђубре расистичко.
Гамад.
jkt2010 jkt2010 09:25 05.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

rade.radumilo
na Novoj Gvineji, čiji istočni deo su uspeli kolonizovati Indonežani, bolje prilagođeni tropskim uslovima od Evropljana.

A ovo si potrefio ko da izučavaš geografiju na onom blogu o bicikliranju.
rade.radumilo rade.radumilo 11:08 05.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

jkt2010
rade.radumilona Novoj Gvineji, čiji istočni deo su uspeli kolonizovati Indonežani, bolje prilagođeni tropskim uslovima od Evropljana.A ovo si potrefio ko da izučavaš geografiju na onom blogu o bicikliranju.


Lapsus, zapadni.
Milan Karagaća Milan Karagaća 18:19 06.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

rade.radumilo
Тачно је а сада се то исто догађа притиском на дугме. И оба облика су страшна и неусклађена са развојем било ког друштва.


Svakako, samo što je to sada društveno neprihvatljivo i potrebno je "opravdati" takav čin na ovaj ili onaj način, dok je u prošlosti bilo sasvim prihvatljivo:


ČETVRTA KNJIGA MOjSIJEVA, GL. 31

...
17. Zato sada pobijte svu djecu mušku, i sve žene pobijte, koje su poznale čovjeka.
18. A djevojke, koje ne poznaše čovjeka, ostavite u životu.
...


religija je uvek bila nadahnuće ratnicima, izvor mržnje među narodima i zaklon za zločine i zločince.Pa zar i ratovi kod nas 90-ih nisu imali versku i nacionalnu mržnju kao izvor zla i zločina.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 11:37 08.02.2016

Re: Spora izmena uverenja

Milan Karagaća
rade.radumilo
Тачно је а сада се то исто догађа притиском на дугме. И оба облика су страшна и неусклађена са развојем било ког друштва.


Svakako, samo što je to sada društveno neprihvatljivo i potrebno je "opravdati" takav čin na ovaj ili onaj način, dok je u prošlosti bilo sasvim prihvatljivo:


ČETVRTA KNJIGA MOjSIJEVA, GL. 31

...
17. Zato sada pobijte svu djecu mušku, i sve žene pobijte, koje su poznale čovjeka.
18. A djevojke, koje ne poznaše čovjeka, ostavite u životu.
...


religija je uvek bila nadahnuće ratnicima, izvor mržnje među narodima i zaklon za zločine i zločince.Pa zar i ratovi kod nas 90-ih nisu imali versku i nacionalnu mržnju kao izvor zla i zločina.


Brate Rade, ja, kada bi se Karagaca u necemu slozio sa mnom, bih se ekspresno javio najblizoj svestenickoj sluzbi (denomination no matter), da se svesno podvrgnem egzorcizmu.
narcis narcis 13:37 03.02.2016

godine

ovako, ja sam davne 70ineke ili početkom 80. čitao da su tad izračunali da je

od hrista o sad( tad) bilo samo 13 godina mira u celom svetu. ali objasnili su

i kako su došli do te brojke.

daklem, oni su lepo a po istoriskim podacima utvrdili kad se koji rat završio

akad počeo, u celom svetu, i ono malo vremena između dva rata izračunavali,

nači, odokativno, tog i tog dana, meseca, godine stao rat između ??? i XXX u

celom ostatku sveta niko nije ratovao sledećih 36 sati, dan ipo, ondak kinezi

zaratili sa XXX... i tako dok nisu skupili 13 godine.

verovatno su i sad na taj način izračunali podatak koj iznosiš.

amika amika 16:19 03.02.2016

Re: godine

verovatno su i sad na taj način izračunali podatak koj iznosiš.


Не знам методологију, вероватно си у праву, али је и то много: 3400 према 250.

Довољно је и оно - од 1945. године било је више од 400 оружаних сукоба широм света...

То је лакше проверити, али и да је било 100 при толиком развоју цивилизације, и то је превише.
milisav68 milisav68 16:46 03.02.2016

Re: godine

amika
То је лакше проверити, али и да је било 100 при толиком развоју цивилизације, и то је превише.


st.jepan st.jepan 14:22 03.02.2016

Dobronamerno off topic pitanje:

Čemu, uz ime i prezime autora, ono "književnik"?

Najverovatnije nije nadimak, jer inače, između prezimena i imena ne bi bilo zapete, a prvo slovo nadimka bilo bi verzalno. Sem toga, nadimak "Književnik" mogao bi ponekom zazvučati podsmešljivo, pa stoga ne bi bilo pametno isticati ga.

Najverovatnije se dakle radi o naznaci profesije, koja bi (naznaka profesije) možda imala smisla kad bi na primer postojao i neki Milivoj Anđelković, poznati muzičar.

Ovako, međutim, vuće mi na (nepotrebnu) nesigurnost, ili na potcenjivački odnos prema sopstvenom statusu.

A možda sam (biva) omašio, možda se tu radi nekim sasvim drugačijim razlozima.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 15:40 03.02.2016

Re: Dobronamerno off topic pitanje:

Mea culpa, eventualno, ali ja obično kada predstavljam svog gosta poznanicima i prijateljima, pored imena obično kažem i neku bitnu karakteristiku njegovog profila koja najviše govori o onome čime se bavi.
Naravno, Novaka Đokovića, da slučajno gostuje na ovom blogu, ne bih predstavljao kao tenisera ili Vargasa Ljosu kao književnika - bilo bi dovoljno samo ime.
st.jepan st.jepan 15:45 03.02.2016

Re: Dobronamerno off topic pitanje:

OK, razumem.
Mislim, ipak, da je to "književnik" u predstavljanju nepotrebno.
amika amika 16:30 03.02.2016

Re: Dobronamerno off topic pitanje:

Mislim, ipak, da je to "književnik" u predstavljanju nepotrebno.


Није неопходно, слажем се, али то јесте оно што мој цењени домаћин назива "bitnu karakteristiku njegovog profila koja najviše govori o onome čime se bavi".

Најзад, овде сам објавио и неколико прича, па је то и нека врста алибија да се бавимо и ауторском фикцијом, која није прича због саме приче већ, надам се, и због "вишка значења".
amika amika 16:54 03.02.2016

Будућност нам се руга...

Лешек Колаковски нас уводи у опасну антиутопију где биолошки разлози опстанка постају разлози ратова у будућности, оно што је до сада било предмет научне фантастике: "Различити облици насиља увек ће постојати... Ратови ће се продужавати... због приступа води, обрадивом земљишту или због простора... Људске потребе и похлепа немају граница».

То исто тврди и образлаже на 250 страна и Жак Атали у "Краткој историји будућности" (Архипелаг, 2010) са мотоом "...Будућност нам се издалека руга" лорда Бајрона.

А то није будућност коју било ко од нас жели
kosta.babic kosta.babic 00:24 04.02.2016

Godine mira i godine rata

Sve si ti Amika proanalizirao,citirao i predočio nam.Jedino ne pročitah tvoje mišljenje.Nisam naišao na objašnjenje kako to da i pored svih ratova civilizacija još uvek napreduje?U svakom slučaju hvala ti na svim podacima koje si u analizi izneo,za mnoge od njih nisam ni čuo.Vrlo interesantan tekst,ali bez autorskog zaključka.
amika amika 08:00 04.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

Vrlo interesantan tekst,ali bez autorskog zaključka.


Постављена су питања али на њих нема правих одговора осим парцијалних статистика и личних уверења.
Изречена су многа занимљива и тачна објашњења, али такав развој цивилизације и толики ратови, то не иде једно са другим.

- Остаје питање који су то периоди и године мира?
Можда из њих можемо извући неке поуке и демантовати лоше прогнозе за будућност...

јер "Будућност нам се издалека руга" и то оним на шта можемо утицати: кроз ратове, климу, смањење воде за пиће, насилне идеологије и религије.
vera.nolan2 vera.nolan2 11:54 04.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

који су то периоди и године мира?
... поуке и демантовати лоше прогнозе за будућност...

mir je iluzija; mir je samo - odsustvo rata ... pripreme za uvek " nova " prestruktuiranja, nagomilanim kvantitetom do novog kvaliteta "sistema" - svim (ne)dozvoljenim sredstvima i održavanje hijerarhije moći, imanentne ljudskoj prirodi i vrsti ...

... demografski priraštaj stanovništva ( u siromašnim i plemensko - religijskim društvima posebno, eksponencijalna produkcija bede i migracijskih pritisaka ... ) time i nemoć održivosti civilizacijski dostignutog nivoa " sistema ", za tek, oko milijardu ljudi,... šta je tek sa " ograničenim " resursima, monopolski, " tržišno " nužno, kontrolisanim ...

...neopoziva globalizacija i prividna samo - slobodna tržišna ekonomija, dovešće ( i već je ) do nesagledivih oblika patnje i raznovrsnog nasilja, te i suštinski, novog oblika totalitarizma sa lažnom suštinski, prividom slobode i tzv demokratskog odlučivanja ... transformacija tradicionalnih država u planetarnu ... , uvek fino " pljčkaškog " vlasništva, resursa pre svega i kontrolu, ama baš " svega " i stavljanja u ruke transnacionalnim korporacijama i elitama kapitala ... ne daje nadu miru u doglednoj budućnosti ...

i uostalom, empatija i ljubav prema bljižnjem, individualne su i retke pojave, malog dometa, a tek kada su, još i stalno ugroženi interesi - moćnih ... rekla bih da je ljudski resurs od svih "prirodnih" i životnih resursa, najjeftiniji i upotrebno, najraspoloživiji ...
rade.radumilo rade.radumilo 12:08 04.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

... demografski priraštaj stanovništva ( u siromašnim i plemensko - religijskim društvima posebno, eksponencijalna produkcija bede i migracijskih pritisaka ... ) time i nemoć održivosti civilizacijski dostignutog nivoa " sistema ", za tek, oko milijardu ljudi,... šta je tek sa " ograničenim " resursima, monopolski, " tržišno " nužno, kontrolisanim ...


amika amika 12:26 04.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

Вера, то јесте тако и делује застрашујуће овако сажето у четири ставке.

А то значи да је Јунг у праву кад каже
Нисмо научили да обуздавамо властиту нарав и "полако, али, по свој прилици неизбежно, изазивамо пропаст“. Психолошки смо неспособни да направимо неопходне политичке договоре, већ се свађамо и боримо за превласт.

Јер борба за превласт, економску, политичку војну, отвара просторе за развој, али и ствара услове за уништење сваког ко није у победником клану. А шта је то ако не оно Спенсерово “опстанак најприлагођенијих“. Ту од хуманости нема ни х.



rade.radumilo rade.radumilo 12:46 04.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

Вера, то јесте тако и делује застрашујуће овако сажето у четири ставке.


Okosnica rada Hansa Roslinga (LINK) je u tome što pokušava da objasni da većina ljudi u razvijenom svetu ima potpuno pogrešnu predstavu o ostatku sveta. Pri tome, što su obrazovaniji to im je mišljenje u većem nesaglasju sa podacima i činjenicama.
Predubeđenja, zastarele predrasude i pretpostavke dovode do toga da i većina aktivista, koji se zalažu za poboljšanje uslova života za celokupno čovečanstvo, pokušavaju da reše probleme koji nemaju nikakve veze sa problemima koje treba rešavati.
amika amika 16:58 04.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

pokušavaju da reše probleme koji nemaju nikakve veze sa problemima koje treba rešavati.


Ако мислиш на мене, грешиш. Ја само постављам питања на теме које већина избегава док им не закуцају на врата.
anonymous anonymous 18:01 04.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

Predubeđenja, zastarele predrasude i pretpostavke dovode do toga da i većina aktivista, koji se zalažu za poboljšanje uslova života za celokupno čovečanstvo, pokušavaju da reše probleme koji nemaju nikakve veze sa problemima koje treba rešavati.


..... saglasan sa ovim....

....Odgovornost za zlo i nasilje srazmerna je količini znanja,moći i oru
žja....

amika amika 18:18 04.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

Odgovornost za zlo i nasilje srazmerna je količini znanja,moći i oru
žja....


... мислиш на примењено знање. Право знање обухвата и будућност.
rade.radumilo rade.radumilo 21:27 04.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

Ако мислиш на мене, грешиш. Ја само постављам питања на теме које већина избегава док им не закуцају на врата.


Slažem se s pitanjima, ali ne i ponuđenim odgovorima. Ne bih sebe nazvao potpunim optimistom, ali mislim da potencijal za rešavanje problema postoji. Ukoliko se, ljudi koji teže da poboljšaju svet, fokusiraju na prave probleme i iznađu rešenja za njih, mislim da ćemo napredovati i predati potomstvu za nijansu bolji svet, od ovog sada i naravno novu paletu problema da ih rešavaju.
vera.nolan2 vera.nolan2 09:17 05.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

делује застрашујуће овако сажето у четири ставке.

ah, zastrašujuće !? ...tja, sva istorija je gomila krvavih stranica užasa;
zašto bi očekivali da i sledećih, ( hajde samo dve hiljade godina bilo je malo za ostvarenje svih snova čovečanstva) bude bolje i mirnije i nadvlada ideja Kantovog " večnog mira "
i " kosmopolitskog prava " ?
( i mislim da je to jedini put i način, ujedinjenje u Svetsku državu i veoma upitan po mnogo osnova ... - a do tada ...)
... samo od ulaska u 21. vek, pogledajte planetarnu geopolitičku kartu i dešavanja; ima li osnova za mir i nadu ?
Ne, nema ...!!!
vera.nolan2 vera.nolan2 09:33 05.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

...
... i da, Jung !
jedan od najvećih umova prethodnog veka; to je posebna priča;
umesto zatomljavanja mozgova religijama i upotrebnim ideologijama, dok svaki pojedinac i samo čovečanstvo ne prođe put " individuacije " i samoosvešćenja i spoznaje ljudske prirode i psihe, stanje stvari se neće promeniti ... bojim se da tom umnom naporu veći deo čovečanstva nije naklonjen i da će samo neka nova kataklizma i katarza dovesti do mogućeg ( samo)osvešćivanja ...
...
amika amika 11:01 05.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

Ukoliko se, ljudi koji teže da poboljšaju svet, fokusiraju na prave probleme i


Први проблем су ратови, али они су и највећи бизнис и пљачка, и мамац за инвестиције у нове проналаске који уводе у нови рат. Круг који је тешко прекинути.
amika amika 11:05 05.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

ujedinjenje u Svetsku državu


Да је уједињење, то би могло да буде добро. Али у плану су економска и територијална освајања, потччињавања, експлоатација другог, јер кад могу да експлоатишем своје, зашто не бих могао друге, туђе...
rade.radumilo rade.radumilo 11:33 05.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

Први проблем су ратови, али они су и највећи бизнис и пљачка, и мамац за инвестиције у нове проналаске који уводе у нови рат. Круг који је тешко прекинути.


Ratovi su simptomi nerešenih problema. Ako pogledate društva koja su rešila većinu od tih problema, to su upravo društva koja nisu ratovala, odnosno napala druga, već vek ili više.
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 11:56 05.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

rade.radumilo
Први проблем су ратови, али они су и највећи бизнис и пљачка, и мамац за инвестиције у нове проналаске који уводе у нови рат. Круг који је тешко прекинути.


Ratovi su simptomi nerešenih problema. Ako pogledate društva koja su rešila većinu od tih problema, to su upravo društva koja nisu ratovala, odnosno napala druga, već vek ili više.


Uz pohvale Milivoju za tekst i trud oko podataka,nadovezala bih se.

Tvoj komentar Radumilo,procitah i setih se Svajcarske,cudi me da je nigde niste spominjali.

Postoje razne teorije zavere zasto oni nisu ratovali,banke i slicno ili sta vec dalje..ali ima,meni bar nesto zanimljivo.

Naziv Confoederatio Helvetica,opstepoznato CH,napisan je na latinskom,jer nije smeo da se favorizuje nijedan od tamo koriscenih jezika.
To otvara mnoga dalja pitanja..
Ako izbrisemo svoj jezik,naciju,radi kompromisa,kako onda da postojimo?Ako se kruto drzimo svojih granica,obicaja,vere,sukoba ce biti kad tad.

Prolaze vekovi svojim putem i omedjavaju nama poznato i priznato vreme a mi na ovoj planeti borimo se za svoje parce zemlje i slobodnog neba.

Mozda bi jedino bili bez rata na Zemlji kada bi nas napala neka druga civilizacija iz udaljenog dela kosmosa.
jkt2010 jkt2010 11:59 05.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

rade.radumilo

Hans Rosling video

Ova ti je dobra. Ovo bi svi Srbi trebali da gledaju po par puta, kao podsetnik da im je vec sada dobro.
jkt2010 jkt2010 12:04 05.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

rade.radumilo
Вера, то јесте тако и делује застрашујуће овако сажето у четири ставке.


Okosnica rada Hansa Roslinga (LINK) je u tome što pokušava da objasni da većina ljudi u razvijenom svetu ima potpuno pogrešnu predstavu o ostatku sveta. Pri tome, što su obrazovaniji to im je mišljenje u većem nesaglasju sa podacima i činjenicama.
Predubeđenja, zastarele predrasude i pretpostavke dovode do toga da i većina aktivista, koji se zalažu za poboljšanje uslova života za celokupno čovečanstvo, pokušavaju da reše probleme koji nemaju nikakve veze sa problemima koje treba rešavati.

Rade, briljiraš! Vidiš da možeš, samo treba da zaboraviš da provučeš informaciju kroz Titovu ideologiju i sve se uklopi - svet je lep.
amika amika 14:24 05.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

Ako izbrisemo svoj jezik,naciju,radi kompromisa,kako onda da postojimo?Ako se kruto drzimo svojih granica,obicaja,vere,sukoba ce biti kad tad.


У време Ренесансе сваки образован човек је знао свој језик и латински,грчки. Вероватно је то решење срспки и један од светских језика.

Сећам се приче да је после Другог светско рата први конгрес византолога одржан на латинском језику јер је то био једини језик који су сви знали...
rade.radumilo rade.radumilo 15:19 05.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

Ako izbrisemo svoj jezik,naciju,radi kompromisa,kako onda da postojimo?


Postojimo kao ljudska bića, a to je jedino i stvarno postojanje. Nacija, vera, jezik? Sekundarni konstrukti, koje na žalost neki stavljaju ispred života, porodice i svega onoga što nas čini ljudima.

Ako se kruto drzimo svojih granica,obicaja,vere,sukoba ce biti kad tad.


Naravno da će kad tad biti sukoba. Sve to pobrojano predstavlja fikcije. Po tome se ljudska bića razlikuju od svih ostalih živih organizama na planeti. Po sposobnosti da verujemo u fikcije, odnosno nematerijalne konstrukte naših sopstvenih umova. Problem je što svaki um ponaosob, različito interpretira ove fikcije. Grupe ljudi koje dovoljno približno interpretiraju određenu fikciju sačinjavaju zajednicu, ali i tu već postoje razlike u tumačenju. Druge zajednice još više divergiraju u tumačenju fikcija nekih drugih zajednica. Pre ili kasnije, dolazi do sukoba oko toga.
Verovanje u fikcije nam je neophodno za opstanak. Ljudi su jedine životinje koje su u stanju da sarađuju fleksibilno, poput drugih sisara koji žive u zajednicama, ali da to čine u ogromnim brojevima poput društvenih insekata. Nijedna druga vrsta nije to u stanju.



EDIT: Novac je, ubedljivo, najbolje osmišljena od svih fikcija na kojoj počiva ljudsko društvo. U nju veruju sva društva koja su kompleksnija od lovačko-skupljačkih plemena. Šta više, nijedan rat se nikada nije vodio oko interpretacije te fikcije, već oko raspodele.
rade.radumilo rade.radumilo 15:22 05.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

У време Ренесансе сваки образован човек је знао свој језик и латински,грчки. Вероватно је то решење срспки и један од светских језика.

Сећам се приче да је после Другог светско рата први конгрес византолога одржан на латинском језику јер је то био једини језик који су сви знали...


U korporativnom svetu se podrazumeva znanje Engleskog jezika. Pod znanjem stranog jezika, podrazumeva se znanje Nemačkog, Francuskog itd.
jednarecfonmoi jednarecfonmoi 16:47 05.02.2016

Jedan jezik

rade.radumilo
У време Ренесансе сваки образован човек је знао свој језик и латински,грчки. Вероватно је то решење срспки и један од светских језика.

Сећам се приче да је после Другог светско рата први конгрес византолога одржан на латинском језику јер је то био једини језик који су сви знали...


U korporativnom svetu se podrazumeva znanje Engleskog jezika. Pod znanjem stranog jezika, podrazumeva se znanje Nemačkog, Francuskog itd.


Mozda bi bilo,kao neka vrsta utopije,da svi govorimo jedan jezik.
I bilo bi sigurno hiljade prepreka kroz vekove izbegnuto.
Ipak,kako bi onda zvucale italijanske kancone, izjava ljubavi na spanskom, prica o lepoti zene na francuskom, neka prica o solunskom frontu na srpskom,latinske izreke...
Jedan jezik bi nam ipak odneo mnogo toga koliko god imao svrhu.
emsiemsi emsiemsi 07:47 06.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

rade.radumilo

...
Postojimo kao ljudska bića, a to je jedino i stvarno postojanje. Nacija, vera, jezik? Sekundarni konstrukti, koje na žalost neki stavljaju ispred života, porodice i svega onoga što nas čini ljudima.

Ауууу, брате слатки !
Колико ти треба да закључиш да ниси у праву 100%, да нас ти секундарни конструкти, управо, чине људима !?
Комунизам се код тебе баш запатио.
emsiemsi emsiemsi 07:49 06.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

vera.nolan2
...
... i da, Jung !
jedan od najvećih umova prethodnog veka; to je posebna priča;
umesto zatomljavanja mozgova religijama i upotrebnim ideologijama, dok svaki pojedinac i samo čovečanstvo ne prođe put " individuacije " i samoosvešćenja i spoznaje ljudske prirode i psihe, stanje stvari se neće promeniti ... bojim se da tom umnom naporu veći deo čovečanstva nije naklonjen i da će samo neka nova kataklizma i katarza dovesti do mogućeg ( samo)osvešćivanja ...
...

И шта кажеш --- само комунизам ће да спасе цивилизацију од "будалетина религиозних".
narcis narcis 07:56 06.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

Комунизам се код тебе баш запатио.

И шта кажеш --- само комунизам ће да спасе цивилизацију од "будалетина религиозних".

treba li bolji dokaz da je rat naša suština
rade.radumilo rade.radumilo 12:28 06.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

Колико ти треба да закључиш да ниси у праву 100%, да нас ти секундарни конструкти, управо, чине људима !?


Kada bi malo ubacio mozak u treću brzinu, ne mora više, video bih da sam upravo o tome i pričao. Zahvaljujući spospobnosti da prihvatimo fiktivne konstrukte, možemo da formiramo velike zajednice fleksibilnog uređenja.
Na primer, čovek je u stanju da potpuno nepoznatom pojedincu odnese parče papira ili metala i da od njega dobije određenu količinu namirnica neophodnih za život. Šimpanze su u stanju da trguju, ali instinktivno isključivo kroz direktnu razmenu. Čak su u stanju da koriste i tokene za razmenu, ukoliko ih navikneš na to da jedan token vredi određeni broj banana, pomorandži itd. Trgovina se spontano razvija kod njih, ali samo i isključivo u okviru čopora.
Samo je problem sa vama fašistima, što su vam ti sekundarni konstrukti važniji od ljudskih života.
rade.radumilo rade.radumilo 12:31 06.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

И шта кажеш --- само комунизам ће да спасе цивилизацију од "будалетина религиозних".


Da li će biti komunizam ili nešto drugo, iskreno se nadam da će jednom za svagda biti iskorenjeno to zlo koje se zove religija.
emsiemsi emsiemsi 17:08 06.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

rade.radumilo
Колико ти треба да закључиш да ниси у праву 100%, да нас ти секундарни конструкти, управо, чине људима !?


Kada bi malo ubacio mozak u treću brzinu, ne mora više, video bih da sam upravo o tome i pričao. Zahvaljujući spospobnosti da prihvatimo fiktivne konstrukte, možemo da formiramo velike zajednice fleksibilnog uređenja.
Na primer, čovek je u stanju da potpuno nepoznatom pojedincu odnese parče papira ili metala i da od njega dobije određenu količinu namirnica neophodnih za život. Šimpanze su u stanju da trguju, ali instinktivno isključivo kroz direktnu razmenu. Čak su u stanju da koriste i tokene za razmenu, ukoliko ih navikneš na to da jedan token vredi određeni broj banana, pomorandži itd. Trgovina se spontano razvija kod njih, ali samo i isključivo u okviru čopora.
Samo je problem sa vama fašistima, što su vam ti sekundarni konstrukti važniji od ljudskih života.

Фашиста ти тата --- то под један (и успут).
Коњино једна линеарна и примитивна ... да не кажем - банална.
Ти си користио синтагму секундарни конструкти, а ја сам се надовезао рекавши да они чине човека, у противном би и даље били чимпанзе (као и ти).
Успут --- јбг. промакло.
rade.radumilo rade.radumilo 00:29 07.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

Фашиста ти тата --- то под један (и успут).
Коњино једна линеарна и примитивна ... да не кажем - банална.


Ma ne, ti si jedan progresivan i liberalan lik, zagovornik tolerancije i poštovanja različitosti. Svaki tvoj komentar, prosto odiše internacionalizmom, tezama koje zagovaraju ravnopravnost ljudi bez obzira na njihovo etničko poreklo, seksualno opredeljenje, ateizam ili versko opredeljenje.
emsiemsi emsiemsi 08:04 07.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

rade.radumilo
Фашиста ти тата --- то под један (и успут).
Коњино једна линеарна и примитивна ... да не кажем - банална.


Ma ne, ti si jedan progresivan i liberalan lik, zagovornik tolerancije i poštovanja različitosti. Svaki tvoj komentar, prosto odiše internacionalizmom, tezama koje zagovaraju ravnopravnost ljudi bez obzira na njihovo etničko poreklo, seksualno opredeljenje, ateizam ili versko opredeljenje.

Такве као ти сам слушао доста --- који су предбацивали мени да љубав ка своме имлицира мржњу ка другоме. Знам ја да није лако волети свога, јер таква љубав обавезује.
Многи од вас (ти и такви као ти) су испољавали невероватну љубав ка онима који су хиљадама километара далеко (укључујући пингвине и поларне лисице) и гадећи се оних који нису били тако широки и волели најпре оне који су из њих - а за поларне лисице колико преостане.
vera.nolan2 vera.nolan2 12:18 07.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

И шта кажеш --- само комунизам ће да спасе цивилизацију ...

Ma, čuješ ti emsi,
prvo, nikada ne upotrebljavam ružne reči i arg. ad hominem, potrudi se, nemoj ni ti ...

a kako se stalno kačiš i na moje, inače retke komentare i nemam vremena za rasprave (usput, igram ulogu Samarićanke, uslovni sam ateista i usred divne nam, jake i bogate nam Crkve i svešteničkih tajkuna, ogrezlih u dobroti prema "bližnjem svom" i rodstvu i srpstvu, spasavam jednu očajnuu majku i sina, tražim joj posao, bilo šta, da čisti i pere prozore, bar i pomažem da se ne ubije u očaju nemoći zbog "nula egzistencijalnih primanja"... komšije joj, sve dokazane u svakom ritualno, samo formalnom - hrišćanskom prazniku, a sve bivši komunisti ..., okreću leđa i prave se ludi, a ja je samo poznajem u prolazu ...)

...da razjasnimo, e, briga me kako će da se zove d.p. sistem, komunistički ili kapitalistički ili nešto treće
( a to biti neće od zla ljudskoga - u nama i oko nas ..., posebno zatvorenih sistema, uma ... i kolektivnih identiteta...) pisala sam već o tome; neka bude po ljudskom liku i meri, da niko, bar - ne gladuje !!!

...jedno je religiozno osećanje, a potpuno drugo institucija religije, uostalom čitaj istoriju religije ...
a, potpuno sam sigurna, sumnje nemam, Hrist bi se odrekao hrišćanstva
( pročitaj, evo, samo, " Velikog inkvizitora" )..., Muhamed islama ...

... i kakve veze ima Jung sa komunizmom ?
emsiemsi emsiemsi 19:21 07.02.2016

Re: Godine mira i godine rata

vera.nolan2
И шта кажеш --- само комунизам ће да спасе цивилизацију ...

Ma, čuješ ti emsi,
prvo, nikada ne upotrebljavam ružne reči i arg. ad hominem, potrudi se, nemoj ni ti ...

a kako se stalno kačiš i na moje, inače retke komentare i nemam vremena za rasprave (usput, igram ulogu Samarićanke, uslovni sam ateista i usred divne nam, jake i bogate nam Crkve i svešteničkih tajkuna, ogrezlih u dobroti prema "bližnjem svom" i rodstvu i srpstvu, spasavam jednu očajnuu majku i sina, tražim joj posao, bilo šta, da čisti i pere prozore, bar i pomažem da se ne ubije u očaju nemoći zbog "nula egzistencijalnih primanja"... komšije joj, sve dokazane u svakom ritualno, samo formalnom - hrišćanskom prazniku, a sve bivši komunisti ..., okreću leđa i prave se ludi, a ja je samo poznajem u prolazu ...)

...da razjasnimo, e, briga me kako će da se zove d.p. sistem, komunistički ili kapitalistički ili nešto treće
( a to biti neće od zla ljudskoga - u nama i oko nas ..., posebno zatvorenih sistema, uma ... i kolektivnih identiteta...) pisala sam već o tome; neka bude po ljudskom liku i meri, da niko, bar - ne gladuje !!!

...jedno je religiozno osećanje, a potpuno drugo institucija religije, uostalom čitaj istoriju religije ...
a, potpuno sam sigurna, sumnje nemam, Hrist bi se odrekao hrišćanstva
( pročitaj, evo, samo, " Velikog inkvizitora" )..., Muhamed islama ...

... i kakve veze ima Jung sa komunizmom ?

Шта се љутиш ?
Успут --- што да не коментаришем то што ти пишеш ? Није то (баш) најглушље на овом блогу.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 14:02 04.02.2016

богме, Цар Јадран

Римски цар Хадријан, трећи у низу "петорице добрих царева“ извршио је значајне реформе у Римском царству и утврдио границе. Био је велики поштовалац грчке културе и покровитељ уметности, писао је стихове, вајао и сликао; био је против територијалне експанзије... Међутим Западно Римско Царство касније је постало поприште ропства и крвавих забава – прво је изгубило моралност па потом и царство, не толико од непријатеља колико од унутрашњих недостатака.


Нас (Провинцију Јудеју) је укантао тако да нам је требало 1700 година да се врнемо.
amika amika 17:01 04.02.2016

Re: богме, Цар Јадран

Провинцију Јудеју) је укантао тако да нам је требало 1700 година да се врнемо.


Википедија каже другачије:

41. године, цар Клаудије је опет привремено вратио Јудеји слободу, именујући за краља Ирода Агрипу I. Када је овај умро 44. Јудеја је поново прешла под римску власт. Највеће искушење Јудеја је преживела током Првог римско-јеврејског рата, у време владавине Веспазијана (римски царод 69. до 79. године.) и Тита, када је територија и становништво било у великој мери уништено..

Хадријан, рођен 76. године н. е., ступио на престо 117. године, умро 138. године),
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 19:22 04.02.2016

Re: богме, Цар Јадран

Baš zgodna prilika da podsetim na divni roman Margerit Jursenar "Hadrijanovi memoari":

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 21:08 04.02.2016

Re: богме, Цар Јадран

amika
Провинцију Јудеју) је укантао тако да нам је требало 1700 година да се врнемо.


Википедија каже другачије:

41. године, цар Клаудије је опет привремено вратио Јудеји слободу, именујући за краља Ирода Агрипу I. Када је овај умро 44. Јудеја је поново прешла под римску власт. Највеће искушење Јудеја је преживела током Првог римско-јеврејског рата, у време владавине Веспазијана (римски царод 69. до 79. године.) и Тита, када је територија и становништво било у великој мери уништено..

Хадријан, рођен 76. године н. е., ступио на престо 117. године, умро 138. године),


Бар Кохвина побуна, са месијанском заблудом Раби Акиве. наша (српска) Википедија је прилично траљаво урађена. у првом рату 66-73. је страдао Јерусалим претежно, око 40 хиљада жртава. у другом сукобу, оквирно 122-135, упркос почетним успесима Јудејаца, Хадријан је растурио Јудеју, дословно је избрисавши с мапе света, променивши је име у Сирија-Палестина а назив главног града, Јерусалим у Елија Капитолина, према себи, забранивши монотеизам у Јерусалиму (и протестантски јудеохришћански, темплум Венери уместо светилишта на Голготи - Цркву Христову у Јерусалиму тада чине углавном само Израелци; и православни јудејски, темплум Јупитеру на руинама старог иродијанског и давидијанског Храма). са око пола милиона жртава, директно у рату, и још око милион, последично, од глади и болести, од укупне популације од 4.5 милиона у земљи тада, Јевреји неће бити за дуги низ векова већина у Јерусалиму, све до позног XIX-oг столећа.
amika amika 21:56 04.02.2016

Re: богме, Цар Јадран

Хвала на објашњењу. Страшна историја и судбина целог народа.

Вредело би да ово, и сличне податке, убаците у Википедију, многи је користе, а Вики и историјска истина ће вам бити захвални.
vera.nolan2 vera.nolan2 11:42 05.02.2016

Re: Grad MIRA ...

ово, и сличне податке, убаците у Википедију,

Po dolasku iz Jerusalima, uočila sam da na mnogim sajtovima ... i turističkih agencija, potkrada se stalna greška i zabuna oko dve džamije



Na mestu gde se danas nalazi džamija Al Aksa ( "najdalja džamija" bukvalni prevod sa arapskog ) nekada je bio Jerusalimski hram, prvi, srušen od Vavilonaca, drugi od Rimljana sa zabranom ulaska Jevreja u grad. Uz ostatak zapadnog zida ( Zida plača), na mestu Solomonovog hrama, a muslimanskim osvajanjem od hrišćanske Vizantije, podignuta je džamija Al Aksa ( u vreme Templara bila poznata kao Palatium Salomonis)



Ova prelepa džamija je Kupola na steni, Omarova džamija ili Zlatna kupola i često se pogrešno predstavlja kao Al Aksa

Ime grada je hebrejskog porekla, heb. ירושלים jerušalajm "GRAD MIRA",
Arapi ga zovu Al-Kuds, arap. القُدس al-Kuds = "Sveti" imenom koje je malo poznato van arapskog sveta.

... a može se pričati i priča kako je jedna osvajačka sila i snagom novonastale religije i jednim fatalnim snom "proroka", poslanika, napravila problem za, bar hiljadu godina ...
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 10:36 08.02.2016

Re: богме, Цар Јадран

amika
Хвала на објашњењу. Страшна историја и судбина целог народа.

Вредело би да ово, и сличне податке, убаците у Википедију, многи је користе, а Вики и историјска истина ће вам бити захвални.


Хоћу некад, када одем у јерусалимске пензосе, хвала. Уплатио сам пензиони када навршим 6 банки, па ћу онда писуцкати и преводити. Рачунам да ћу да напибирчим и коју банку за Српску кахвану, па ко поживи тамо до позних 2030-их, моћи ће код мене, у чардак у срцу града, на чашицу добре капљице и књижевних разовора, као што предање говори да је с механама случај био, на нашем слободарском Дорћолу, у старо доба.
amika amika 16:41 08.02.2016

Re: богме, Цар Јадран

чардак у срцу града, на чашицу добре капљице и књижевних разовора,


... и са стално укљученим Интернетом за адресу блог Б92...

Желим вам да вам се жеље остваре.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana