Gost autor| IT

Примена слободног софтвера у образовању

uros_vozdovac RSS / 09.02.2016. u 22:26

Gost autor: Udruženje profesora informatike 

 Дана 30. јануара 2016. године са почетком у 10 сати одржана је једнодневна акредитована конференција ''Примена слободног софтвера у образовању'' коју организију Удружење професора информатике Србије, из Новог Сада уз подршку Центра за промоцију науке из Београда.

Друга ,по реду, Конференција је одржана у просторијама Факултет за mенаџмент у Сремским Карловцима. У раду конференције су учествовали 102 наставника из основних и средњих школа, универзитетски професори, представници Министарства просвете, науке у технолошког развоја каои гости из иностранства путем видео линка.

Употреба слободног софтвера у школама у Србији није случајна. Удружење професора информатике, Линуx центар и друга удружења помажу педагошку артикулацију употребе слободног софтвера у школама. Част и задовољјство нам је што је Центар за промоцију науке ЦПН препознао напоре нашег удружења и финансијски подржао пројекат ''Упознајмо свет науке уз слободан софтвер'' у оквиру јавног позива за популаризацију и промоцију науке у 2015 години.

Слободан софтвер није само технолошки феномен. Он је резултат коеволуције човековог деловања, мишљења, развоја његовог мозга, његове способности комуницирања и размене знања. Велико интересовање за софтвер на које наилазе наставн

ици није случајно. Такво динамично интересовање је још један доказ да је човек симболичко комуникацијско биће које ствара симболичке системе, језике, системе за размену и слободу информација, података, знања.

Факултети, средње и основне школе, програмери, родитељи, радознали ентузијасти савремених технологија стално испитују, траже, пореде, критикују, успевају, не успевају да у неком програму открију оно што мисле да је потребно за реализацију образовних активности.

Учесници конференције су представили своја истраживања, борбе, методолошке успехе и неуспехе, недоумице, кобиновање разних софтверских пакета слободног и неслободног софтвера да би уочили разлике, олакшавајуће и отежавајуће околности и да би поставили питања себи, колегама, програмерима штаје потребно учинити да би софтвер имао своју технолошку, педагошку и друштвену функцију у настави.

На основу јавног позива за објављивање радова програмском одбору су пристигла 42 рада из целе Србије. Комисија је изабрала 29 рада који су објављени у зборнику радова конференције. Зборник радова је приказ радова које су наставници представили на конференцији. Они су у својим излагањима изразили успехе, методолошка побољшања, суочавања са разним слободним и неслободним софтверима на које наилазе у институционалној пракси, међународним пројектима у жељи да заједно дискутују, анализирају, уче једни од других како употребити слободан софтвер у настави и како проценити технолошка решења и концепције и њихову применљивост у образовном процесу. Разговори и дебате које су покренули су важни као и радови.

Неки радови се баве историјским, правним, научним концепцијама и контекстима унутар којих су се појављивали услови за развој и посебне облике примене слободног софтвера. Учесници конференције су представили своја истраживања Методологија примене слободног софтвера на универзитету, у средњој школи, основној школски је облик узајамне инспирације и подстицаја,а не као израз институционалне одвојености.

Радови, излагања, дискусије,палнови и закључци до којих смо дошли заједно су охрабрујући корак да ће слободан софтвер имати већу примену у школама за разлику од Универзитета у Републици Србији где је на појединим катедрама овај софтвер доминантан.



Atačmenti

Tagovi



Komentari (170)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

uros_vozdovac uros_vozdovac 17:05 11.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

predatortz
Ja to gledam sa praktičnije strane. Klince treba obučavati za ono što će u praksi daleko češće sretati. A to je, sviđalo se to nama ili ne, Microsoft.

To je petlja, na žalost. Onda kada neko neakd poželi da instalira linux kaže - jbg već imam obučene ljude za MS rešenja i u budućnosti ću ih imati jer mi ih prosveta isporučuje uverena da ja želim takve.
uros_vozdovac uros_vozdovac 17:07 11.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

rade.radumilo
Velika većina će biti klasični korisnici, na niskom nivou.


Alati se ne menjaju tako brzo, da stvar bude zabavnija. Mislim dodaju se nove funkcionalnosti, ali sam alat ostaje suštinski isti. Kad pogledaš, ti alati postoje već decenijama. Neki od njih i za više platformi.
MS Office postoji u verziji za OS-X i Windows, i ma šta open source ekipa pričala, OpenOffice i LibrOffice ne mogu da se mere sa istim. Dobro korištenje Word-a, Excel-a, PowerPoint-a i Outlook-a je elementarna IT pismenost. Neverovatno koliko iskusnih IT ljudi znam koji u Word-u stranicu odvajaju tako što raspale po "enteru", a headings nikada ne koriste.
Zatim Adobe i Corel alati. Oni koji će se baviti grafikom, dizajnom i fotografijom treba da se dobro obuče u njihovom korišćenju, ali bi svi trebali imati osnovna znanja, makar da im fotke sa rođendana ne izgledaju kao "pogibija crnaca u tunelu." Postoji PhotoShop express, postoji Gimp ima još ponekog alata na tu temu.
Mašincima, građevincima i ostalima su AutoCAD, ArchiCAD, Catia itd. obavezni koliko i sve ostalo. Klinci još uvek skapavaju nad hamerima, pausima i rapidografima. To treba da nauče, ali to je odavno trebalo da bude u manjem fondu časova, a korišćenje CAD alata dominantno.
Svi bi trebalo u školi da nauče da koriste i MatLab i primenjuju ga u fizici, hemiji itd.


Rade za šta tačno ne mogu da se mere? MS Office i Libre/Open? Za napisati dokument otštampati/poslati mejlom/skenirati? Što je ogromna većina poslova? Ma daj...
uros_vozdovac uros_vozdovac 17:08 11.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Lionsgate
Ja to gledam sa praktičnije strane. Klince treba obučavati za ono što će u praksi daleko češće sretati. A to je, sviđalo se to nama ili ne, Microsoft.


Ko što rekoh, Microsoft daje gomilu stvari za dž. i samo imaš zabranu da to koristiš u komercijalne svrhe. Takođe, za studentariju i slično, licence za neke stvari su jeftine i za naše uslove.


To i jeste sustina, treba biti praktican. Ako je za dzaba i babi je milo...
kao sto cika Predarorz kaze, ovo se odnosi na siroke radne mase.


Hmm, kažu da dileri u početku dop dele džabe :) Pa se onda navučeš i voila...

uros_vozdovac uros_vozdovac 17:10 11.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

rade.radumilo
Ja to gledam sa praktičnije strane. Klince treba obučavati za ono što će u praksi daleko češće sretati. A to je, sviđalo se to nama ili ne, Microsoft.


Ne sasvim. Kada je razvoj "kancelarijskih" aplikacija u pitanju, Microsoft je tu neprikosnoven. Međutim, na Web-u i naravno mobilnim platformama, oni su na margini. Kada su baze podataka u pitanju, Oracle i MySQL dominiraju globalnim tržištem, ali ni MS SQL server ne zaostaje puno.
Menja se u vremenu. Jedan period bude dominantan MS, pa onda neko drugi, pa opet oni. Zato je bitno da klinci nauče fundamentalne stvari iz IT-a. Aktuelne tehnologije treba da uče, ali ako nauče fundamentalne stvari neće imati problem da se šaltaju sa platforme na platformu.


Osnovne networkinga ne bi bilo uopšte loše. Recimo na račun silnih PPTX prezentacija. Svakako ćeš prezentaciju sam da naklepaš nekako, ali za osnovne mrežnog povezivanja, ipak ne bi bilo loše da se deca nauče.
blogovatelj blogovatelj 18:54 11.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Ja to gledam sa praktičnije strane. Klince treba obučavati za ono što će u praksi daleko češće sretati.


U Kanadi sa tim krenu još od nižih razreda osnovne. Prvo Majkrosoft, pa potom i Jabučicu. Linuks ne rade.
Kad izađu iz srednje imaju po 300 otkucaja u minuti, jer je i brzina bitna, ne samo znanje.
narcis narcis 19:41 11.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

blogovatelj
Ja to gledam sa praktičnije strane. Klince treba obučavati za ono što će u praksi daleko češće sretati.


U Kanadi sa tim krenu još od nižih razreda osnovne. Prvo Majkrosoft, pa

potom i Jabučicu. Linuks ne rade.

Kad izađu iz srednje imaju po 300 otkucaja u minuti, jer je i brzina

bitna, ne samo znanje.


i kako sad objašnjavaš ovo : od 100 super kompjutera 98 su na linuxu, od

100% servera više od pola su na linuxu, NASA i ostale organizacije gde

su potrebni tajnosti sigurnost su na linuxu, filmska industrija takođe,

jedino široka potrošnja je masovno na windowsu, znači tamo gde

pouzdanost nije baš najvažnija.

jabučari nisu nigde , tačnije valjda samo jedan superkomp , ostalo nigde

i ništa jedino uzimaju porez na glupost širokopotrošača.

meni ko laiku nije jasno, kako linux uzima meru svud gde je

profesionalnost i pouzdanost prvo pa onda ostalo, kako to da ni MS ni

crvljiva jabuka tu ne mogu ni da prismrde a toliko ih forsirate?

Lionsgate Lionsgate 19:46 11.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Koga interesuje networking naucice sam ili ce kasnije u firmi po zaposlenju imati osobu zaduzenu za to. 80tih i 90tih kad su racunari usli u inzenjerske discipline svi su bili strucnjaci za sve, svi su bili strucni i za hardver, softver, razvlacili network kablove, spajali modeme. Danas je iluzorno tako raditi, ljudi se specijalizuju, imam kolege koji su vrhunski u CADu, programiraju u autoLispu a da nemaju pojma kako izgleda racunar iznutra ili kako napraviti home network a opet mislim da bi oni sve to savladali za par dana samo da ih interesuje.

tetris tetris 20:23 11.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

kako linux uzima meru svud gde je profesionalnost i pouzdanost prvo pa onda ostalo

hm, ovo je prilčno diskutabilna tvrdnja. Hiljade (verovatno stotine hiljada) ljudi koji rade u CAD programima se ne bi složili sa tobom da im profesionalnost i pouzdanost nije na prvom mestu. Dodaj na to grafičke dizajnere koji su često fanovi jabuke.
narcis narcis 21:37 11.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

tetris
kako linux uzima meru svud gde je profesionalnost i pouzdanost prvo pa onda ostalo

hm, ovo je prilčno diskutabilna tvrdnja. Hiljade (verovatno stotine hiljada) ljudi koji rade u CAD programima se ne bi složili sa tobom da im profesionalnost i pouzdanost nije na prvom mestu. Dodaj na to grafičke dizajnere koji su često fanovi jabuke.

CAD, fotošop i corel su jedina tri programa koja ne funkcionišu u linuxu, ali pogledaj mimo toga, dizni i onaj drugi studio za crtane su na linuxu, kako to, nasa, bela kuća i stotine drugih organizacija su na linuxu, super kompjuteri isto, serveri isto. ja nemam linkove ali uroš sigurno ima pa da okači da vidiš koja velika i prevelika imena u svetu su na linuxu.
to sa cadom i grafičkim programima više dođe ko izuzetak koji potvrđuje pravilo.
i da onaj linux koji se vrti u nasi i sličnim nije besplatan ič, već se plaća.
tetris tetris 23:24 11.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

to je sve ok, ali nije ozbiljno tvrditi da je profesionalnost i pouzdanost isključivo vezana za linux. Cele, veoma lukrativne, industrije su isključivo bazirane na CAD alatima kao na primer građevinarstvo (arhitektura, instalacije...), nafta (cevovodi, postrojenja...), namenska, avio, manje više sve što uključuje neko projektovanje.
uros_vozdovac uros_vozdovac 23:42 11.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

tetris
to je sve ok, ali nije ozbiljno tvrditi da je profesionalnost i pouzdanost isključivo vezana za linux. Cele, veoma lukrativne, industrije su isključivo bazirane na CAD alatima kao na primer građevinarstvo (arhitektura, instalacije...), nafta (cevovodi, postrojenja...), namenska, avio, manje više sve što uključuje neko projektovanje.

naravno da je neozbiljno, takođe je neozbiljno za linux tvrditi da je platforma za igranje i dokone.
Valja se čuvati takvih paušalnih ocena.
tetris tetris 23:55 11.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

To ja nisam ni pomislio, a kamoli rekao.
Lionsgate Lionsgate 08:05 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

naravno da je neozbiljno, takođe je neozbiljno za linux tvrditi da je platforma za igranje i dokone.
Valja se čuvati takvih paušalnih ocena.


Neozbiljno je tvrditi da neko ko je ozbiljan sedi po blogovima i propagira veru linuxa, mozes i na ovaj nacin da gledas na celu pricu.

I jedno pitanje, blog poceo o zastupjenosti linuxa u skolama Srbije, kako je onda zavrsio na superkompjuterima i NASI? U Srbiji koliko znam ne postoji nijedan superkompjuter a ni nesto slicno NASI nikad nece postojati, bavimo se obicnim ljudima, decom. Zato je mnogo logicnije ugledati se na zemlje koje imaju daleko bolje obrazovne sisteme nego mi, kao sto je Kanada, UK, nordijske zemlje, pretabati njihova iskustva i prilagoditi ih Srbiji. Zasto otkrivati toplu vodu ako je tamo negde vec odavno koriste.

EDIT.
Uvek podjes od toga sta je dominantno u svetu, linux deli ispod 2% i dodjes d zakljucka da nije bas pametno trpati nasu decu u grupu koja se smatra nesto boljom od statisticke greske.

CAD, fotošop i corel su jedina tri programa koja ne funkcionišu u linuxu, ali pogledaj mimo toga, dizni i onaj drugi studio za crtane su na linuxu, kako to, nasa, bela kuća i stotine drugih organizacija su na linuxu, super kompjuteri isto, serveri isto


Autodesk ne prozivodi samo autoCAD, Adobe PhotoShop, tu je gomila drugog profesionalnog softvera istih i drugih proizvodjaca bez kojih industrija vise ne bi radila. Bavim se ovim poslom preko 25 godina i nikad nikoga, ni u Srbiji ni napolju nisam upoznao ko koristi nesto drugo sem Win i Mac OS. Pricam naravno o obicnim ljudima, a po statistikama, nas je 98%.
uros_vozdovac uros_vozdovac 08:17 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Lionsgate
naravno da je neozbiljno, takođe je neozbiljno za linux tvrditi da je platforma za igranje i dokone.
Valja se čuvati takvih paušalnih ocena.


Neozbiljno je tvrditi da neko ko je ozbiljan sedi po blogovima i propagira veru linuxa, mozes i na ovaj nacin da gledas na celu pricu.

I jedno pitanje, blog poceo o zastupjenosti linuxa u skolama Srbije, kako je onda zavrsio na superkompjuterima i NASI? U Srbiji koliko znam ne postoji nijedan superkompjuter a ni nesto slicno NASI nikad nece postojati, bavimo se obicnim ljudima, decom. Zato je mnogo logicnije ugledati se na zemlje koje imaju daleko bolje obrazovne sisteme nego mi, kao sto je Kanada, UK, nordijske zemlje, pretabati njihova iskustva i prilagoditi ih Srbiji. Zasto otkrivati toplu vodu ako je tamo negde vec odavno koriste.


Ah pa ta priča uvek završi na superkompjuterima, NASA, i blabla. I uvek na Linuxima iako FLOSS softver nije samo to. Ima ga i za MS platformu.

Znam, ali hajde, da ne kvarimo veselje :)
filip.maric filip.maric 09:08 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

uros_vozdovac
I uvek na Linuxima iako FLOSS softver nije samo to. Ima ga i za MS platformu.

Upravo tako. Uvek se svi zakače za pitanje OS, koje nije toliko bitno. Mnogo je važnije pitanje, na primer, da li u nastavi koristiti Octave ili Matlab.

Da li je Matlab bolji softver? Jeste i to, čini mi se, osetno.

Da li učenik ili student u Srbiji može da priušti legalnu kopiju Matlab-a? Uglavnom ne (čak i da može, uglavnom će ga piratisati).

Da li Octave može da zadovolji sve potrebe nastave u srednjim školama, pa čak i na fakultetima? Iz svog iskustva kažem da može, bez ikakvih problema.

Da li će onaj ko je u školi naučio da koristi Octave lako kasnije na poslu moći da nauči da koristi Matlab? Da, veoma lako.

Da li onda u nastavi treba koristiti Matlab ili Octave?
Octave, bez ikakve dileme.

Veoma slična analiza se može napraviti i u mnogim drugim slučajevima (Photoshop/Gimp, MS Office/LibreOffice i slično) - jedino što se menja je cena (na primer, MS Office nije tako skup kao Matlab i može se lakše legalno priuštiti) i odnos kvaliteta (nekad slobodne alternative ne zaostaju previše u odnosu na komercijalne alatke).
rade.radumilo rade.radumilo 09:25 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Rade za šta tačno ne mogu da se mere? MS Office i Libre/Open? Za napisati dokument otštampati/poslati mejlom/skenirati? Što je ogromna većina poslova? Ma daj...


Aj da ne ulazimo u detalje, ali si u pravu za ono što se, eventualno, u školi uči o korišćenju tih alata. Problem je što to klinci mogu da nauče i sami, u kući, na bilo kom paketu Office i bilo kojoj verziji. Samo, to je znanje bilo dovoljno pre 10-15 godina.
Na žalost, nema ko decu da nauči da koriste MS Office integrisan sa Exchange i SharePoint serverima i OneDrive, a od skoro i Docs.com. Nema ko da ih nauči da koriste i GoogleDocs. Treba da nauče da koriste MS OneNote ili EverNote u grupnom radu. Da koriste Scheduling Assistant da zakažu sastanak sa kolegama.
rade.radumilo rade.radumilo 09:32 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

nasa, bela kuća i stotine drugih organizacija su na linuxu, super kompjuteri isto


ESA koristi open source. To im je u propoziciji. Međutim, jedan od glavnih alata za planiranje misija kod njih je .NET plug-in za MS Excel, koji se povezuje sa nekim serverom, a od Excel-a napravi moćnu aplikaciju za njihove potrebe.
Kada sam ih pitao da li su pokušali da naprave isti taj plugin za OpenOffice ili LibreOffice da ih povežu sa serverom, obzirom na politiku open source, rekli su mi da svi njihovi ljudi koriste isključivo Excel i da su morali da nabave licence za Office, iz jednostavnog razloga što nijedan drugi alat ne može da se meri sa MS Excel-om.
Takođe, svi koriste Windows upravo zbog AutoCAD-a, ali mnogo više Catia-e.
filip.maric filip.maric 09:33 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

rade.radumilo

Aj da ne ulazimo u detalje, ali si u pravu za ono što se, eventualno, u školi uči o korišćenju tih alata. Problem je što to klinci mogu da nauče i sami, u kući, na bilo kom paketu Office i bilo kojoj verziji. Samo, to je znanje bilo dovoljno pre 10-15 godina.
Na žalost, nema ko decu da nauči da koriste MS Office integrisan sa Exchange i SharePoint serverima i OneDrive, a od skoro i Docs.com. Nema ko da ih nauči da koriste i GoogleDocs. Treba da nauče da koriste MS OneNote ili EverNote u grupnom radu. Da koriste Scheduling Assistant da zakažu sastanak sa kolegama.


Hajde da ne živimo u oblacima. Kompjuterski nepismeno 84% studenata
rade.radumilo rade.radumilo 09:47 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Hajde da ne živimo u oblacima. Kompjuterski nepismeno 84% studenata


Lele.
predatortz predatortz 09:50 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

rade.radumilo
Hajde da ne živimo u oblacima. Kompjuterski nepismeno 84% studenata


Lele.


Ma, jebem li ga...
Kad NVO Zaštita potrošača vrednuje studente FON-a, ne zvučim kao naročito kredibilan podatak.
Lionsgate Lionsgate 10:00 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Hajde da ne živimo u oblacima. Kompjuterski nepismeno 84% studenata


Diplomirani studenti arhitekture i gradjevine recimo izlaze sa BU solidno obrazovani u koriscenju autocada, u zadnjoj deceniji radio sam sa 10-tak njih i nemam primedbi na njihovu "pismenost". Na FON-u, pogotovo ETF-u takodje nema "nepismenih", mogu da drze predavanja linuxasima
filip.maric filip.maric 10:01 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

predatortz

Ma, jebem li ga...
Kad NVO Zaštita potrošača vrednuje studente FON-a, ne zvučim kao naročito kredibilan podatak.

Jasno je da ovo nije neko metodološki kvalitetno odrađeno istraživanje, ali se bojim da slika nije daleko od istine. Nagledao sam se silnih maturskih, ali i master radova kucanih u Word-u u kojima je sadržaj po pravilu pravljen ručno, pa čak i u kojima su naslovi poravnavani kucanjem razmaka. Sve su to učenici koji su u svojim srednjim školama skoro pola godine imali nastavnu temu "Tekst-procesori". Problem je u tome što je status informatike u srednjim školama blizak nekadašnjem statusu domaćinstva i što se po pravilu očekuje da iz tog predmeta imaju svi visoke ocene. Drugo je pitanje da li upotrebu tekst-procesora treba ograničiti samo na nastavu informatike i da li joj je zapravo mesto u nastavi informatike, ali trenutno je tako.
predatortz predatortz 10:10 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Problem je u tome što je status informatike u srednjim školama blizak nekadašnjem statusu domaćinstva i što se po pravilu očekuje da iz tog predmeta imaju svi visoke ocene. Drugo je pitanje da li upotrebu tekst-procesora treba ograničiti samo na nastavu informatike i da li joj je zapravo mesto u nastavi informatike, ali trenutno je tako.


Ja tvrdim da klinci danas uopšte ne izučavaju informatiku. Ovo učenje određenih programskih pakata ne bih uopšte zvao informatikom. Možda primena računara, informatika nikako...
tetris tetris 10:11 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

iako FLOSS softver nije samo to

Koliko je bitan akcenat na 'OS' u FLOSS-u. Ponekad mogu da se nađu sjajni alati koji su free ali nisu open-source. Jedan primer, koji bi mogao da koristi našim studentima je program za citiranje i skladištenje publikacija. Prilično popularni i skupi su EndNote i RefWorks mada verujem da studenti mogu da ih dobiju ili besplatno ili sa velikim popustom. Potencijalni prolem je da kad prestanu biti studenti moraju da kupe licencu . Besplatna alternativa, ali proprietary je Mendeley, a FLOSS alternativa je Zotero.

Ako bi se u startu odlučili za beslatan alat onda se sve svede na odabir između Mendeley i Zotero. Kolika je svest prosečnog korisnika o open-source-u. Ja verujem vaoma mala i da većina stavi znak jednakosti između free i open-source.
rade.radumilo rade.radumilo 10:19 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Ja tvrdim da klinci danas uopšte ne izučavaju informatiku. Ovo učenje određenih programskih pakata ne bih uopšte zvao informatikom. Možda primena računara, informatika nikako...


Korišćenje alata bi trebalo ubaciti u nastavu predmeta kojima ti alati služe. Verujem da će nastavnici Srpskog Jezika nadići dreku, ali korišćenje tekst procesora i formatiranje dokumenata bi trebalo da se, barem od 3. osnovne provlači kroz časove Srpskog, sve do 4. godine srednje.

Nagledao sam se silnih maturskih, ali i master radova kucanih u Word-u u kojima je sadržaj po pravilu pravljen ručno, pa čak i u kojima su naslovi poravnavani kucanjem razmaka.


Da znaš koliko programera, QE i sistem administratora radi to isto...
Lionsgate Lionsgate 10:25 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Ilustracija kako se brzo napreduje u koriscenju racunara i alatki je moja bivsa firma, beogradsko javno preduzece. 2007-me, tad jos nisam radio kod njih, su nabavljeni racunari za sve zaposlene, obavljene su obuke za upotrebu OS-a i apacheovog OpenOffice-a, bilo je otpora jer neki ljudi pred penziju su prilazili racunaru samo uz batinu. Ok, oni koji su se uz muku obucili radu na OpenOffice-u doduse ni danas ne mogu da skapiraju koriscenje MS Office-a ali hajde... no, samo 3 godine kasnije celokupna firma je presla na poslovanje preko Oracle-a, baza, izvestaji, aktivnosti itd. Kakav je to skok bio, dojucerasnji "chobani" (tako su sami sebe zvali u oblasti IT) su odjednom postali ozbiljni sljakeri i sve im se svodi na uzrecicu: "Cek, da pogledam na oraklu".
Lionsgate Lionsgate 10:31 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Korišćenje alata bi trebalo ubaciti u nastavu predmeta kojima ti alati služe. Verujem da će nastavnici Srpskog Jezika nadići dreku, ali korišćenje tekst procesora i formatiranje dokumenata bi trebalo da se, barem od 3. osnovne provlači kroz časove Srpskog, sve do 4. godine srednje.


A na koju foru? Koliko znam samo su opstine Vracar i Rakovica podelile za dzaba racunare svojim skolarcima. I one samo zbog %...
Da ne kazem da danas jos dosta dece kuci, ne da nema pristup internetu nego nema ni racunar.
narcis narcis 10:32 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

tetris
to je sve ok, ali nije ozbiljno tvrditi da je profesionalnost i pouzdanost isključivo vezana za linux. Cele, veoma lukrativne, industrije su isključivo bazirane na CAD alatima kao na primer građevinarstvo (arhitektura, instalacije...), nafta (cevovodi, postrojenja...), namenska, avio, manje više sve što uključuje neko projektovanje.

ja to nisam tvrdio već si ti učitao, ja sam postavio pitanje kako to da pored toga što se gore navodi da svi znaju, uče samo MS i jabuku , znači svi rade pod winom a kad tamo ono najbolje u svetu radi pod linuxom, samo sam pitao jer se iz predhodnih razgovora stiče utisak da svi rade samo pod winom i apletom a niko na linuxu i onda odakle linux na ovakvim mestima.
nema odgovora , samo učitavanja i izbegavanja odgovora zašto je linux tamo negde zastupljeniji u tim važnim institucijama. neznanje ili zatvaranje očiju.
tetris tetris 10:43 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

kako linux uzima meru svud gde je

profesionalnost i pouzdanost prvo pa onda ostalo, kako to da ni MS ni

crvljiva jabuka tu ne mogu ni da prismrde a toliko ih forsirate?


Ovo su tvoje reči (akcenat na svud gde) i sa njima se ne mogu složiti armije zaposlenih u sektorima koje sam spomenuo. Profesionalnost i pouzdanost u projektovanju, na primer, nuklearne elektrane sigurno nije zadnja rupa na svirali a linux tu nikome ne uzima meru.
rade.radumilo rade.radumilo 10:58 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

uče samo MS i jabuku , znači svi rade pod winom a kad tamo ono najbolje u svetu radi pod linuxom, samo sam pitao jer se iz predhodnih razgovora stiče utisak da svi rade samo pod winom i apletom a niko na linuxu i onda odakle linux na ovakvim mestima.
nema odgovora


Linux se koristi u određene namene i u određenim delatnostima. Međutim, obzirom da je 98% laptop i desktop mašina, globalno, na Windows-u prvenstveno, a zatim na OS-X i da jedni i drugi skoro stoprocentno koriste MS Office, onda je razložno poći od toga da će deca po završenom obrazovanju, na svom radnom mestu koristiti Windows ili OS-X i MS Office.
predatortz predatortz 11:01 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

rade.radumilo
uče samo MS i jabuku , znači svi rade pod winom a kad tamo ono najbolje u svetu radi pod linuxom, samo sam pitao jer se iz predhodnih razgovora stiče utisak da svi rade samo pod winom i apletom a niko na linuxu i onda odakle linux na ovakvim mestima.
nema odgovora


Linux se koristi u određene namene i u određenim delatnostima. Međutim, obzirom da je 98% laptop i desktop mašina, globalno, na Windows-u prvenstveno, a zatim na OS-X i da jedni i drugi skoro stoprocentno koriste MS Office, onda je razložno poći od toga da će deca po završenom obrazovanju, na svom radnom mestu koristiti Windows ili OS-X i MS Office.


Hajde da postavimo stvar ovako:

Svi mi, poslovno, posećujemo firme i ustanove. Koji procenat računara kod vaših saradnika koristi nešto što nije Windows? U mom slučaju, taj procenat je zanemarljiv.
rade.radumilo rade.radumilo 11:09 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

kako linux uzima meru svud gde je

profesionalnost i pouzdanost prvo


Stvarno? A zašto se onda celokupna NASDAQ berza vrti na MS platformi? Poslednji put kada sam čitao o tome, "ispod haube" je bio MS SQL Server 2005. Sada je sigurno noviji, ali cela berza i svi servisi se vrte na MS platformi. Nešto mi se čini da bi tu bilo kakav glič bio jako skup.
NASA i ostali koriste Linux između ostalog zato što su to budžetske organizacije, a MS platforma tih razmera bi koštala oho-ho.

Eno ti u CERN-u, 60% desktop/laptop mašina su Mac, 20% windows i 20% Linux.
uros_vozdovac uros_vozdovac 11:10 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

predatortz
rade.radumilo


Linux se koristi u određene namene i u određenim delatnostima. Međutim, obzirom da je 98% laptop i desktop mašina, globalno, na Windows-u prvenstveno, a zatim na OS-X i da jedni i drugi skoro stoprocentno koriste MS Office, onda je razložno poći od toga da će deca po završenom obrazovanju, na svom radnom mestu koristiti Windows ili OS-X i MS Office.


Hajde da postavimo stvar ovako:

Svi mi, poslovno, posećujemo firme i ustanove. Koji procenat računara kod vaših saradnika koristi nešto što nije Windows? U mom slučaju, taj procenat je zanemarljiv.

Ko je stariji kokoš ili jaje?

Ukoliko tebi obrazovni sistem isporučuje Microsoft korisnike, najnormalnija stvar je na svetu da imaš većinu rešenja na Microsoft platformama.

I onda kada pitaš zašto se uče samo na MS dobiješ odgovor - pa zato jer će raditi na MS platformama. A rade zato jer im isporučuju korsinke na MS.

Razumeš petlju?

Naš obrazovni sistem, država, javni servisi sve je na MS. FLOSS rešenja, ma ni u tragovima se ne vide osim časnih izuzetaka, ovo što Filip Marić radi, ovi nastavnici sa bloga, ETF...

Strateški gledano iz gornje petlje nema vađenja, tako će biti do kraja ove zemlje. Ono za šta se ekipa i ja zalažemo je da se poveća vidljivost FLOSS softvera jer on ima par prednosti nad vlasničkim koje su nesporne, nadam se. Svaki napor u tom pravcu podržaćemo i zajednica i ja.

Ono na šta ima da vrištimo kao opareni su primeri javnih servisa koji nisu interoperabilni, da vidim majci MS fanboy-a, a da ima trunčicu etike da brani neinteroperabilna rešenja.
predatortz predatortz 11:13 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

rade.radumilo
kako linux uzima meru svud gde je

profesionalnost i pouzdanost prvo


Stvarno? A zašto se onda celokupna NASDAQ berza vrti na MS platformi? Poslednji put kada sam čitao o tome, "ispod haube" je bio MS SQL Server 2005. Sada je sigurno noviji, ali cela berza i svi servisi se vrte na MS platformi. Nešto mi se čini da bi tu bilo kakav glič bio jako skup.
NASA i ostali koriste Linux između ostalog zato što su to budžetske organizacije, a MS platforma tih razmera bi koštala oho-ho.

Eno ti u CERN-u, 60% desktop/laptop mašina su Mac, 20% windows i 20% Linux.


Otišli ste od teme.
Govorimo o našim klincima, odnosno o njihovom osposobljabvanju za rad u ovom jadu što se zove srpska privreda. Neznatan promil njih će raditi za NASA, CERN, berze ili na super kompjuterima. Većina će na radnom mestu zateći PC star 10 godina, sa 7-icom ako budu imali sreće...
uros_vozdovac uros_vozdovac 11:17 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

predatortz
rade.radumilo
kako linux uzima meru svud gde je

profesionalnost i pouzdanost prvo


Stvarno? A zašto se onda celokupna NASDAQ berza vrti na MS platformi? Poslednji put kada sam čitao o tome, "ispod haube" je bio MS SQL Server 2005. Sada je sigurno noviji, ali cela berza i svi servisi se vrte na MS platformi. Nešto mi se čini da bi tu bilo kakav glič bio jako skup.
NASA i ostali koriste Linux između ostalog zato što su to budžetske organizacije, a MS platforma tih razmera bi koštala oho-ho.

Eno ti u CERN-u, 60% desktop/laptop mašina su Mac, 20% windows i 20% Linux.


Otišli ste od teme.
Govorimo o našim klincima, odnosno o njihovom osposobljabvanju za rad u ovom jadu što se zove srpska privreda. Neznatan promil njih će raditi za NASA, CERN, berze ili na super kompjuterima. Većina će na radnom mestu zateći PC star 10 godina, sa 7-icom ako budu imali sreće...


ja imam neke podatke iz 2012. godine, pri ruci, za svežije moraću da dođem kući.

Otprilike zvuči ovako - 60% velikih sistema koristi neko od FLOSS rešenja u poslovanju, oko 20% malih i srednjih preduzeća. Kod budžetskih korisnika FLOSS softver se vidi u tragovima.

Zaključak je:

Veliki sistemi imaju IT odeljenja koja mogu da implementiraju nešto (u skladu sa potrebama) i da uštede i kastomizuju.

Mali sistemi nemaju taj luksuz, ako se vlasnik sam doseti ok, ako ne - MS

Budžetske korisnike baš briga, njihova rešenja ionako oni ne plaćaju, dobijaju sve za dž. To što to ipak košta ovo društva koga briga, da se samo budžetlije ne akaju.
Lionsgate Lionsgate 11:22 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Mene linuxasi podsecaju na gay&lesbian zajednicu, digne larmu o svojoj brojnosti (neko i nekad je odokativno rekao da ih ima odredjeni %) a kad im neko predoci da ih je na kanadskom popisu iz 2005 bilo oko 2% pricu prebace na ugnjetavanje i nepravedan svet. Tako zli MS i jos losiji Apple ugnjetavaju nasu decu...

Necete nikoga ubediti da je u krivu zato sto koristi MS ili Apple, ljudi biraju ono sto im poboljasava zivot, racunari su tu da ljudima olaksaju posao i zivot a ne obrnuto. Doduse ljubitelji Apple-a vole da se njihova jabuka na uredjaju vidi sa druge strane ulice a korisnici Linuxa obozavaju da isticu svoj ekskluzivitet.
uros_vozdovac uros_vozdovac 11:28 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Lionsgate
Mene linuxasi podsecaju na gay&lesbian zajednicu, digne larmu o svojoj brojnosti (neko i nekad je odokativno rekao da ih ima odredjeni %) a kad im neko predoci da ih je na kanadskom popisu iz 2005 bilo oko 2% pricu prebace na ugnjetavanje i nepravedan svet. Tako zli MS i jos losiji Apple ugnjetavaju nasu decu...

Necete nikoga ubediti da je u krivu zato sto koristi MS ili Apple, ljudi biraju ono sto im poboljasava zivot, racunari su tu da ljudima olaksaju posao i zivot a ne obrnuto. Doduse ljubitelji Apple-a vole da se njihova jabuka na uredjaju vidi sa druge strane ulice a korisnici Linuxa obozavaju da isticu svoj ekskluzivitet.


Nije da nema istine u tome, ima još sličnosti - recimo gore navedena interoperabilnost. Kada vrištimo na temu - zašto me država primorava da poresku prijavu šaljem sa MS Office?

Imaj samo u vidu da je ipak, kada podvučemo crtu Microsoft samo jedna komercijalna kompanija koja prodaje svoj proizvod. Kao, na primer - Zastava iz Kragujevca. Isporučiti jednoj kompaniji sve privilegije državnom prinudom je smešno, kao kad bi država štitila svim mogućim administrativnim zavrzlamama Zastavu iz Kragujevca.
narcis narcis 11:35 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

NASA i ostali koriste Linux između ostalog zato što su to budžetske organizacije, a MS platforma tih razmera bi koštala oho-ho.

ovi linuxi koji se vrte po rtim mašinama nisu besplatni,Red Hat koji je unajvećoj meri zastupljen nije besplatan, on ima besplatnu varijantu za kućne korisnike ali za institucije nije besplatan.
uros_vozdovac uros_vozdovac 11:39 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

narcis
NASA i ostali koriste Linux između ostalog zato što su to budžetske organizacije, a MS platforma tih razmera bi koštala oho-ho.

ovi linuxi koji se vrte po rtim mašinama nisu besplatni,Red Hat koji je unajvećoj meri zastupljen nije besplatan, on ima besplatnu varijantu za kućne korisnike ali za institucije nije besplatan.


NASA je na Debianu a on je free
Lionsgate Lionsgate 11:52 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Nije da nema istine u tome, ima još sličnosti - recimo gore navedena interoperabilnost. Kada vrištimo na temu - zašto me država primorava da poresku prijavu šaljem sa MS Office?


Zato sto je drzavna uprava u Srbiji na MS-u? To je prica o kompatibilnosti sa vecinom, u ovom slucaju sa 98% ( u Srbiji je zanemarljiv korisnika Mac-a).

Urose, i sve drzave u blizem i daljem okruzenju su na toj istoj platformi, Srbija niti je bolja niti losija po tom pitanju.
predatortz predatortz 11:55 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Kada vrištimo na temu - zašto me država primorava da poresku prijavu šaljem sa MS Office?


Ja sam anarhista, meni nije jasno zašto me država uopšte primorava da podnosim poresku prijavu!
Lionsgate Lionsgate 12:02 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

U kom formatu je poreska prijava u Srbiji? Ozbiljno, nemam pojma. Kanadska poreska sluzba ( Canada Revenue agency) ima svoju ekstenziju *.cra , recimo.
predatortz predatortz 12:05 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

U kom formatu je poreska prijava u Srbiji?


xml
narcis narcis 12:07 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Lionsgate
Nije da nema istine u tome, ima još sličnosti - recimo gore navedena interoperabilnost. Kada vrištimo na temu - zašto me država primorava da poresku prijavu šaljem sa MS Office?


Zato sto je drzavna uprava u Srbiji na MS-u? To je prica o kompatibilnosti sa vecinom, u ovom slucaju sa 98% ( u Srbiji je zanemarljiv korisnika Mac-a).

Urose, i sve drzave u blizem i daljem okruzenju su na toj istoj platformi, Srbija niti je bolja niti losija po tom pitanju.

to je tačno, uošte i u svetu je velika zastupljenost MS, ali u svetu je to plaćen MS a kod nas je takakv kakav je, pitanje je samo zašto siromašna zemlja kao mi uporno insistira da koristi vlasnički softver koji mora da plati umesto da uzme ono što ima besplatno. drugo u svetu možeš da plaćaš sa bilo koje platforme, moje iskustvo sa holandijom je takvo, kod nas nisam siguran.
narcis narcis 12:13 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

NASA je na Debianu a on je free

kojmoj ste se ufatili za tu nasu, naveo sam neka imena samo kao uopšteni primer, sad ti imaš bolje podatke o tome ko gde i kolio koristi linux ali zbog želej da ovo ne ode u trolnećeš da postaviš one stranice koje pokazuju ko sve od veliih koristi linux, i da su pixar i dizni na linuxu, bar su bili kad sam zadnji put gledao. opet ponavljam nasa, bela kuća, kongres mornarica i svašta nešto pa linux.
ja razumem zašto programeri forsiraju MS, isplati im se više, znači kinta ne pouzdanost.
uros_vozdovac uros_vozdovac 12:17 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Lionsgate
Nije da nema istine u tome, ima još sličnosti - recimo gore navedena interoperabilnost. Kada vrištimo na temu - zašto me država primorava da poresku prijavu šaljem sa MS Office?


Zato sto je drzavna uprava u Srbiji na MS-u? To je prica o kompatibilnosti sa vecinom, u ovom slucaju sa 98% ( u Srbiji je zanemarljiv korisnika Mac-a).

Urose, i sve drzave u blizem i daljem okruzenju su na toj istoj platformi, Srbija niti je bolja niti losija po tom pitanju.

U okruženju čak ne stojimo baš sjajno, recimo komšije iz Hrvatske su značajno ispred. Kod njih otovo da nema više neinteroperabilnih sistema u javnom vlasništvu
rade.radumilo rade.radumilo 12:29 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

ja razumem zašto programeri forsiraju MS, isplati im se više, znači kinta ne pouzdanost.


Svako ko je vodio bilo kakav projekat razvoja softvera, na više od jedne paltforme, će ti reći da za razvoj aplikacije na Linux-u ti treba 3 puta više čovek sati nego na MS platformi. Microsoft razmazi svoje programere. Svako ko je radio na obe platforme jako dobro zna razliku u nivou maltretiranja.
Nisam u sistem administraciji, ali od kolega koji su u toj priči sam dobio slične podatke, po raznim firmama.
To uostalom anulira "besplatnost" open source rešenja. Na kraju open source platforma ispadne mnogo skuplja.
A što se pouzdanosti tiče, Open Source živi od stare slave. MS platforma je poslednjih 10-ak godina čvrsta k'o stena.
uros_vozdovac uros_vozdovac 12:36 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

rade.radumilo

To uostalom anulira "besplatnost" open source rešenja. Na kraju open source platforma ispadne mnogo skuplja.
A što se pouzdanosti tiče, Open Source živi od stare slave. MS platforma je poslednjih 10-ak godina čvrsta k'o stena.


Hajd meni učini, molim te, pa se kloni paušalnih ocena.
narcis narcis 13:00 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

To uostalom anulira "besplatnost" open source rešenja. Na kraju open source platforma ispadne mnogo skuplja.

Mandriva slučaj, onako na brzinu. razbili se od love, po legendi išli dvaputa godišnje na "maldive i ostala belosvecka mesta" opet dve edicije jedna besplatna za kućne i platežna za profi. legenda kaže da su poludeli od love i razbili koku koja im je nosila zlatna jaja, jedini razlog uništenja je bila ljudska gramzljivost.
pa od kog su bre oni uzimali toliku lovu , pa od čega žive onolki developeri linuxa, kad im pročitaš biografije ono ispadne da su svi neka velika muda u svetu IT a prave lošu platformu,
e jebiga malo vi tanka priča, a idalje nema odgovora zašto oni veliki koriste linux a ne win, dal je kongres lud u glavu pa koristi slabiju platformu.
rade.radumilo rade.radumilo 13:06 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

Hajd meni učini, molim te, pa se kloni paušalnih ocena.


Samo dajem ocene na osnovu troškova različitih projekata.
rade.radumilo rade.radumilo 13:11 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

e jebiga malo vi tanka priča, a idalje nema odgovora zašto oni veliki koriste linux a ne win, dal je kongres lud u glavu pa koristi slabiju platformu.


Niko nije rekao da je Linux slabija platforma. Samo što se konstantno potencira da je ne znam ni ja koliko bolji od Windows ili OS-X.
uros_vozdovac uros_vozdovac 13:12 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

rade.radumilo
Hajd meni učini, molim te, pa se kloni paušalnih ocena.


Samo dajem ocene na osnovu troškova različitih projekata.


Ma ok to je sigurno tvoje iskustvo, ne sumnjam, ali ima i drugačijih iskustava i drugačijih ishoda.
Ne postoji univerzalno :)

FLOSS svet ima uspešnih projekata i onjih manje uspešnih.
rade.radumilo rade.radumilo 13:36 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

.
Ma ok to je sigurno tvoje iskustvo, ne sumnjam, ali ima i drugačijih iskustava i drugačijih ishoda.
Ne postoji univerzalno :)


Ima stvari gde ništa osim Linux-a ne vredi ni razmatrati. Prosto je tako, kao što Holiwood ekipa iza kamere fercera isključivo na Mac-ovima i onim njihovim Air ekranima od 4K+ USD, jer tu ništa drugo i nema smisla.

FLOSS svet ima uspešnih projekata i onjih manje uspešnih.


Najuspešniji projekat FLOSS sveta je što su naterali ekipu iz Redmonda da neke stvari daju za dž. i da open source-uju.
trala.la trala.la 14:14 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

rade.radumilo
Nisam u sistem administraciji, ali od kolega koji su u toj priči sam dobio slične podatke, po raznim firmama.


Ja jesam, najviše Linux, pomalo Windows (u poslednje vreme dosta manje). Za Linux imaš nekoliko configuration management sistema pomoću kojih jedan čovek može da instalira, upgraduje, konfiguriše hiljade računara. Npr. ansible, chef, puppet itd. Ubr, bar neki od njih petljaju i sa Windowsom, često uz podršku MS-a.

To opet ne govori šta je bolje u nekom konkretnom okruženju. U prosečnoj srpskoj firmi često je lakše koristiti Windows, jer je to zaokružen sistem za kancelarijsko okruženje (naravno, ne isključujućem druge primene), postoji neki fundus znanja za primenu u takvom okruženju, prosečan korisnik je rob navika, otpor promenama, zatim su tu aplikacije koje dominiraju u određenom okruženju i nose ceo sistem, poput Officea, itd. U takvom nekakvom okruženju, možda bih i ja izabrao MS?

Nevezano za gornji citat, u tehnološki naprednoj firmi stvari mogu da stoje dosta drugačije, naročito sa povećanom upotrebom mobilnih/on-line/cloud based rešenja. Npr. (ne bavim se time) zar se big data tehnologije ne razvijaju uglavnom za Linux/cloud? Koliko sam čuo, Photoshop ne možeš više da kupiš za desktop, već postoji samo pretplata za online aplikaciju (cloud rešenje). Ne verujem da prosečnog korisnika zanima koja je platforma u pitanju. I prilično sam siguran da takav Photosohp sada radi i na Linux desktopu.

Jasno je da su trenutne potrebe srpskog poslovnog okruženja prilično bedne, ali nemojmo da se ograničavamo bez potrebe. U praksi, dilema nije XOR (ili-ili), već koje je optimalno rešenje, sa otvorenim očima uprtim u budućnost, jer će se poslovne potrebe u budućnosti verovatno još brže menjati nego sada. Ako tako posmatraš stvari, da li bi ograničio sebe na MS platformu?

Drugim rečima, jedan od glavnih ciljeva informatičkog obrazovanja bi trebalo da je usmeravanje ka otvorenim standardima, multiplatforskim rešenjima, univerzalnim znanjima itd. Što ne isključuje rad sa MS based alatima kada to ima smisla. Ali je svakako bitno sticati iskustvo i sa alatima koji to nisu.
rade.radumilo rade.radumilo 14:51 12.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

prosečan korisnik je rob navika, otpor promenama


Ja bih pre rekao da prosečan korisnik, od nas IT gikova traži da prestanemo da ga maltretiramo i malo više estetike pride.
Dejan Ristanović je to lepo formulisao u jednoj svojoj prastaroj knjizi (s kraja osamdesetih):
- U početku, mog bavljenja računarima, na pitanje prijatelja i poznanika: A čemu služe računari? odgovarao sa: Da bi se programirali! i time izazivao njihov trenutni gubitak interesa za tu temu.
Bil, Stiv, Cukeberg i drugi su to shvatili i okrenuli se običnom korisniku, onim 95% populacije ove planete, za koje je sve ovo samo jedna velika gnjavaža sa kojom baš i nisu načisto da li im treba ili ne, a i mnogo je brate komplikovano.
Zašto je, iz godine u godinu, prodaja laptop i desktop jedinica u padu, a prodaja smartfonova u porastu? Zato što većini ljudi, oni prvi zapravo i nisu potrebni, a oni drugi jesu.

narcis narcis 10:10 13.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

očigledno ili nisi čitao blog od početka ili namerno prećutkuješ da sam , gore u komentarima napisao da

linux nema adekvatan odgovor na CAD, fotošop i corel, to javno priznajem nema potrebe da me iko proziva zbog toga.

ja govorim o stabilnosti i otpornosti sistema na padove i penetraciu.džabe tebi dobro napisan program ako

te OS zajebava jer ne komunicira dobro sa hardverom pa škripi i štuca, džabe ti dobar program ako ti se os

napuni virusima u roku od odma čim priđeš mreži, džabe ti sve ako ti se u os instaliraju programi koje ne

želiš i neznaš da su tu dok ne odeš u add/remove sektor i padneš na dupe kad vidiš ko se sve instalirao u

onih par minuta dok si bio na mreži.

za sistem u koji može svako da prodre i instalira šta hoće i kad hoće nikako ne može da se kaže da je

dobar i pozdan, e na takvom nepouzdanom sistemu se grade profi programi.ako si sad razumeo o čemu pričam.
znik znik 06:50 14.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

uros_vozdovac

Rade za šta tačno ne mogu da se mere? MS Office i Libre/Open? Za napisati dokument otštampati/poslati mejlom/skenirati? Što je ogromna većina poslova? Ma daj...


Najvažniji program MS Office paketa je Excel, tokom prethodnih decenija je upotrebljavan za puno ozbiljnije stvari od onih za koje je izvorno napisan. Access se takođe nalazi na svim mogućim i nemogućim mestima. Neko je nekada počeo da pravi bazu u Accessu, od tada je prošlo 20 godina, a niko nikada nije napravio budžet za taj posao. Sada treba to da prebacite u nešto ozbiljnije, a to ozbiljnije zahteva rad koji košta.

Postoji drugi problem. Office paketi su odavno iznad tog napisati/štampati/poslati mejlom. Dokument će biti pohranjen na SharePoint serveru, sa check in/out procesom, verzijama i specifičnim pravima pristupa. Ne šalje se dokument, nego link, a šalje se iz SharePointa, a ne iz lokalnog mejl programa. Dokumenti se sinhronizuju sa vašim računarom, tako da uvek imate poslednju verziju. Možete da dobijete notifikaciju kada se dokument promeni. Ukoliko je potrebno, dokument možete poslati i tokom čet konverzacije, a ta konverzacija će biti sačuvana u vašem Outlooku.

Mislim da je ovo nešto na šta Libre/Open nema brz, jednostavan i jeftin odgovor. Sve se može, ali traži vremena i para. Možda te napredne funkcije MS Office sada koristi 3% korisnika, ali njih 3% diktira zahteve.

Postoji još jedna stvar. Microsoft Office 365 je jako jeftin. Prosečan "information worker" u Americi potroši 2-3 puta više više na kafu u kancelariji nego na pretplatu na softver.
uros_vozdovac uros_vozdovac 13:48 14.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

ma sve gore navedeno pokriva Own Cloud i LibreOffice
znik znik 18:49 14.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

ma sve gore navedeno pokriva Own Cloud i LibreOffice

Zar OwnCloud ne zahteva server na koji treba da ga instalirate?
trala.la trala.la 22:26 14.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

znik
ma sve gore navedeno pokriva Own Cloud i LibreOffice

Zar OwnCloud ne zahteva server na koji treba da ga instalirate?


Ne, imaš hosted varijante, a slično je i za LibreOffice, uostalom. Mada ja ne bih baš poredio OwnCloud i SP.
znik znik 23:52 14.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

OwnCloud

Koja bi bila Libre alternativa za Office 365 pakete?
uros_vozdovac uros_vozdovac 01:14 15.02.2016

Re: Jos jedno pitanje

znik
OwnCloud

Koja bi bila Libre alternativa za Office 365 pakete?

Ili ThinkOffice što je Java, ili
OX koji mi se jako dopada
uros_vozdovac uros_vozdovac 13:23 12.02.2016

javna izjava, takoreći

disclaimer:

Sve prijave i na ovom blogu, kao i na bilo kom mom do sada - ignorišem. Ukoliko isam u stanju da se obračunam sa argumentima u postu da ga brišem neću.

Nek me pobedi argumentima, cenzurom ja pobediti neću. Takođe nije u duhu pokreta da se komentari brišu.

(posvećeno prijavama koje mi stižu u moderatorski panel)

predatortz predatortz 13:36 12.02.2016

Re: javna izjava, takoreći

(posvećeno prijavama koje mi stižu u moderatorski panel)


Ua drukare!
Lionsgate Lionsgate 13:52 12.02.2016

Re: javna izjava, takoreći

Bar neka korist od ovog bloga - saznali smo tko je moderator.
narcis narcis 13:59 12.02.2016

Re: javna izjava, takoreći

predatortz
(posvećeno prijavama koje mi stižu u moderatorski panel)


Ua drukare!

a šta je ovde ko reko da je potrebno da se druka, meni ovo ličilo a i sad liči na običan lenji razgovorbez ikakvih varnica<_<
uros_vozdovac uros_vozdovac 14:00 12.02.2016

Re: javna izjava, takoreći

Lionsgate
Bar neka korist od ovog bloga - saznali smo tko je moderator.


svaki autor ima moderatorski panel :)
rade.radumilo rade.radumilo 13:50 12.02.2016

Računari i umetnost

rade.radumilo rade.radumilo 16:39 12.02.2016

Your free software website, for dummies


LINK

There is a certain art to buidling a website for your open source project.Before you create your own, make sure you know and follow the rules. You’ll thank me later.

It’s simple, really. It’s all about the first impression.

In particular, your site’s first page must communicate the following points:


•It must mention the fact that your software is open source or free, or whatever bastardly combination of the two, even before explaining what your software does. Extra points if you mention exactly which license you use, and if you help educate the masses about how speech and beer are in fact, different worldly entities. Studies show that if your users do not understand exactly whether binary linking is allowed with your software, they will not use it.
•If the name of your software is an acronym, you must explain what the acronym stands for, with even more confusing terms.
•You must note which programming language your software is coded in, because that’s the first thing that any potential user will care about.
•You must note how your program is modularized, and anyone can add modules and customize it to actually do what it was supposed to just do in the first place.
•You must mention that your software is localized. Because, crappy software is somehow better when it speaks your language.
•You must immediately jump into a “recent announcements” section, which has items that only the 3 developers on your project would possibly understand or derive any value from. Extra points if you have an embedded commit log.
•You must mention that your software runs on at least 5 irrelevant platforms.
•A personal favor, please note whether your application is multithreaded. I only download multithreaded software.
•Refer to your application as a framework. Since all good great applications are framework. Firefox is a browsing framework. Gimp is a image processing framework. iTunes is a music listening framework. See?
•Don’t ever call it an installer. Call it a binary distribution. Better yet, make sure the only way to install is through github. Make sure your github page offers no clues on what to do once you’re there.

There. Now you’re equipped to go create a site can compete with the best of ‘em. You’re welcome.
filip.maric filip.maric 21:44 12.02.2016

Re: Your free software website, for dummies

Your free software website, for dummies


Linux hater's blog

Koliko dokon/ostrašćen/infantilan treba da budeš da bi posvetio deo svog vremena pisanju bloga posvećenog mržnji prema jezgru nekog operativnog sistema?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana