Društvo| Gradjanske inicijative| Tehnologija

Uplata administrativih taksi mobilnim telefonom

vucko RSS / 23.03.2008. u 21:22

You see things as they are and ask: 'Why?'
I dream things as they never were and ask: 'Why not? '

-- George Bernard Shaw

Na mom prethodnom blogu o virtuelnoj reintegraciji dijaspore, "Od Tokija do Milvokija", koje inače priča o virtuelnim opštinama, ličnim kartama sa čipom i sličnim mogućim "velikim" projektima, Dragan Pleskonjić, "tripraseta", "KRALJMAJMUNA" i ja smo započeli da iteriramo ideju jednog relativno niskobudžetskog rešenja za pojednostavljenje uplate administrativnih taksi na šalterima državnih službi. Radi se o rešenju iz klase "M-commerce", tj. plaćanja upotrebom mobilnih telefona.

hronika1_2.jpgZnači, umesto da čekate u redovima u bankama, popunjavate uplatnice i donosite overene primerke, ideja je da dođete na šalter, pronađete šifru takse koju treba platiti (na oglasnoj tabli kod šaltera) i pošaljete jednu SMS poruku sa šifrom takse, na broj koji bi verovatno zavisio od mobilnog operatora.

Mobilni operator bi vam onda zadužio "račun" (ako ste prepaid, morali biste da imate dovoljno kredita) i platio uslugu u vaše ime, prenoseći u on-line modu poruku o plaćanju ministarstvu finansija. Ovu poruku bi šalterski radnik mogao da vidi, te da na bazi toga izvrši plaćenu uslugu. Ako je plaćanje uspešno, mobilni operator bi vam vratio poruku sa referentnim brojem uplate (koji treba da pročitate/pokažete šalterskom radniku) i iznosom koji je plaćen.

Ovaj blog ima za cilj da prenese ideju (u malo zanatski sređenijem obliku) i da pozove sve one koji su zainteresovani da daju svoj prilog, da svojim komentarima pomognu u unapređenju i preciziranju rešenja. Ideja je da kroz diskusiju dođemo do rešenje koje je jednostavno, bezbedno i efikasno i da damo ideju koliko bi implementacija jednog takvog rešenja mogla da košta državu u raznim aspektima troškova (računarska oprema, mrežna oprema, sistemski softver, aplikativni softver, implementacija – pilot i full rollout, itd).

Ovo bi, sa jedne strane, bio "input" nadležnima u državnim organima (i besplatna stručna konsultacija, da se razumemo, ali ja sam raspoložen za "community work", ako on ima očiglednu korist za zajednicu, a uzgred je i ispunjavajući i zabavan), a sa druge strane, svojom javnošću, mogao bi biti jedna forma "pritiska" na te iste državne organe, ako dobije dovoljnu podršku.

Pretpostavka je da bi mobilni operatori ovo videli kao dobar komercijalan posao, tako da ne verujem da njihove troškove treba previše elaborirati. Oštećeni bi donekle bili oni kojima se dobar deo ovog posla oduzima – šalteri banaka i pošta (ne ekskluzivnošću, nego upravo racionalnošću i produktivnošću) – ali čini mi se da je ovo, sve u svemu, društveno korisan poduhvat.

PREDLOG REŠENJA

Osnovni tok infomacija je prikazan na dijagramu.

2355588314_b01885ac89.jpg?v=0

Uplatilac ima bilo koji mobilni telefon na mreži koja ima ugovor sa ministarstvom finansija i dovoljno kredita (ili je u pitanju post-paid ugovor i dovoljno "kreditnog limita").

Šalter je opremljen jednim ili više (za svako šaltersko mesto) "smart" telefona (pristup Internetu i dovoljno veliki ekran), koji mogu preko GPRS i Interneta pristupiti zaštićenoj web stranici Ministarstva finansija, na kojoj se, u opadajućem redosledu vremena uplate, vide uplate takse za tu lokaciju.

Ministarstvo finansija stvara namensku virtualnu privatnu mrežu sa mobilnim operatorima koji pokažu interes za ovaj projekat (za očekivati je da bi sva tri bila vrlo zainteresovana) i nudi web servis kojim se, u online režimu, registruju uplate. Stvarno plaćanje se vrši dnevno ili nedeljno, jednim nalogom, a mobilni operator dostavlja elektronski (može čak i emailom) listu transakcija koje su ušle u platni nalog.

Ja ću u ovom tekstu, osim jako grube skice, preskočiti detalje softverskih "tehnologija" i potrebne mrežne opreme. Za to računam da ima mnogo boljih od mene ovde na blogu. Fokusiraću se na "poslovne protokole" A, B i C sa dijagrama. Dizajn ovih poslovnih protokola je ono što značajno utiče na bezbednost, efikasnost i jednostavnost.

 

Protokol A: Zahtev za uplatu i potvrda uplate

SMS poruka se šalje na specijalni broj mobilnog operatera za ovu svrhu (uplate administrativnih taksi). Mobilni operater autentifikuje pretplatnički broj mehanizmima ugrađenim u SIM karticu.

Poruka se tipično sastoji samo iz 7-cifrene šifre uplate, pošto vrsta takse određuje i iznos. Za neke vrste taksi, uz šifru se unosi i iznos uplate.

Šifra uplate ima sledeću strukturu: MMMMTTK, gde je MMMM slovna šifra uplatnog mesta (case insensitive, što daje do maksimalno 26*26*26*26=457976 uplatnih mesta), TT je tip administrativne takse (26*26=676 tipova takse) a K je modularna kontrola.

Mobilni operator procesira poruku tako što proveri ispravnost šifre takse, pronađe iznos takse (ako nije unet kao deo poruke) i proveri da li korisnik ima dovoljno kredita da obavi transakciju. Ako ima, rezerviše iz kredita iznos plaćanja i uz pomoć protokola B prijavi plaćanje i od odgovarajućeg servisa ministarstva finansija dobije referentni broj uplate.

Referentni broj uplate i tekst uplate se šalju pretplatniku u obliku SMS poruke.

Primer razmene poruka:

Uplatilac šalje na broj 1234 SMS poruku: aacxaaz (aacx – uplatno mesto SO Voždovac, aa – uplata takse za ličnu kartu, z – modularna kontrola).

U roku od nekoliko sekundi dobija nazad SMS poruku: Referenca 170459 - sifra uplate AACXAAZ, uplata 10,12 dinara administrativne takse uspesno izvrsena.

Protokol B: Registracija uplate

Sistem mobilnog operatora šalje sistemu ministarstva finansija poruku sa sledećim elementima: (ReferencaOperatora, BrojTelefona, ŠifraTakse, IznosUplate), plus identifikacioni, autentikacioni i zaštitni elementi, nebitni za ovaj nivo detalja.

Ministarstvo finansija odgovara porukom sa elementima (MrežnaReferencaMF, ReferencaOperatora, ŠifraStatusaTransakcije, ŠifraTakse, Iznos, ReferencaMFZaUplatioca), plus identifikacioni, autentikacioni i zaštitni elementi, nebitni za ovaj nivo detalja. Polje ReferencaMFZaUplatioca se šalje samo u slučaju da je šifra statusa transakcije "uspešna registracija".

Razlika između mrežne reference i reference za uplatioca je što je mrežna referenca jedinstvena "zauvek" i potencijano ima dosta veliki broj znakova (duža je), a referenca za uplatioca može da se ponavlja npr. dnevno ili nedeljno i može da se sastoji od sekvence na nivou uplatnog mesta za tekući dan (npr. 4-5 cifara) i 2-3 zaštitne cifre sračunate kriptografskom metodom, koje otežavaju pogađanje sekvence od strane zlonamernog "uplatioca".

Svrha broja mobilnog telefona je opciona dodatna autentikacija uplatioca, koja se može izvršiti prostim telefonskim pozivom. U svrhu povećanja bezbednosti, MF uništava ovaj podatak iz svoje evidencije posle predefinisanog broja dana od realizovane usluge.

Protokol C: Lista uplata

Ovo je prost skup web stranica, prilagođenih karakteristikama terminala (tj. smart phone / PDA uređaja), koje prikazuju izvršene uplate.

Stranica pokazuje listu uplata, gde svaki red sadrži referencu za uplatioca, šifru usluge i taster/link za stranicu sa detaljima. U detaljnom pregledu vidi se referenca, šifra uplate, iznos uplate, vreme uplate, broj telefona uplatioca i taster "usluga izvršena".

Da bi se omogućila korekcija pogrešnog označavanja usluge kao izvršene, postoji stranica sa listom poslednjih 20 transakcija kojima je postavljena oznaka izvršene usluge i tasterima/linkovima kojima se može vratiti stanje transakcije u "čeka na izvršenje". Osnovna lista prikazuje samo transakcije kod kojih usluga nije izvršena, ali je sa iste stranice moguće pristupiti i stranici za korekciju.

Bezbednost ovih stranica se, idealno, postiže klijentskim sertifikatom ugrađenim u terminal. Ako ovo, zbog osobina terminala (tj. smart telefona) nije moguće, može se koristiti i one-time-password token, ili neki mehanizam sličnog nivoa zaštite.

Umesto zaključka

Evo nekoliko osobina ovog rešenja, kako ih ja vidim:
- Jednostavno i komforno plaćanje, kao alternativa uplati na šalteru, koja, naravno, ostaje kao mogućnost
- Operacija je automatizovana, što znači da teško može da bude skuplja nego ručna uplata na šalteru
- Čak i oni koji imaju pre-paid telefone mogu da uplate kredit na svakom ćošku
- MF bi imalo finansijska potraživanja samo od 3 velike firme, tj:
-- Nema praktično nikakvog kreditnog rizika
-- Način sravnjenja knjiga se brzo može dogovoriti, čak i da je različit za tri provajdera, a neće biti
- Mobilni operatori se već bave ovim i znaju kako da upravljaju kreditnim rizikom kod post-paid korisnika

Zadovoljstvo mi je da vas pozovem da se pridružite oblikovanju ove ideje, tj. ovog rešenja. Čak i ako ništa ne bude od realizacije ovoga (a mislim da će šanse za to biti onoliko manje, koliko budemo "realniji" i ubedljiviji), mislim da će biti interesantno družiti se i analizirati i dorađivati ideju, iz raznih mogućih uglova, kao što su:
* Tehnički
- Funkcionalne karakteristike
- Bezbednost
- Moguća struktura projekta
- Cena/troškovi raznih segmenata projekta
* Poslovni
- Aspekti korisnosti
- Načini plasiranja ove ideje i izazovi koji se tiču plasmana
- Mogući projektni rizici

DODATAK (Br. 1)

Evo malog dodatka o tome kako bi se uplate mogle vršiti preko e-commerce aplikacije, preko Interneta, karticama.

Znači, protokol C ostaje na snazi. Protokol B takođe ostaje na snazi, ali se kao još jedan "uplatilac" pojavljuje e-commerce aplikacija ministarstva finansija (interno arhitekturalno rasprezanje). E-commerce aplikacija onda prosto spreže plaćanje karticom (npr. ono što nudi banka Intesa, ili čak "upakovanu" verziju koju nudi Pexim, koja trivijalizuje integraciju i minimizuje zahteve za bezbednošću e-commerce aplikacije, za neku dodatnu proviziju) sa registracijom uplate kroz već gore opisan sistem registracije uplate taksi.

Na slici ispod, aplikacija za registraciju i aplikativni server e-commerce aplikacije dele aplikativni "box", a aplikacija koju koriste šalterski referenti i e-commerce front-end dele web servere. Naravno, ovo se može izvesti i na odvojenom hardveru (iako nisam siguran da je, strogo gledano, neophodno, ako je da se uštedi na narodnim parama).

2357763224_6986c15d46.jpg?v=0

Primetite da u ovom slučaju uplatilac može da prepiše referencu uplate sa ekrana, ali e-commerce servis može i da mu je pošalje na mobilni telefon (troškovi su oko 2-3 dinara po poruci kad se kupuje na veliko).

Takođe, šifru takse biste pronašli tako što izaberete iz liste uplatno mesto i vrstu administrativne takse (nadam se da je očigledno da ne biste morali dva puta na šalter :))



Komentari (76)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

vucko vucko 21:25 23.03.2008

Udri!

Ili da se izrazim ovako što se tiče bezbednosti:

Otvorena je sezona lova na rupe u bezbednosti. Crni šeširi, "mikrofon je vaš" :)
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 22:05 23.03.2008

Napred, vukovi

Ko god uradi nesto korisno za ovu drzavu i za ovaj pogresno usmeravani izludjeni narod zasluzuje pohvalu.
Ko ima prolaz u MF da pomogne _ neka se javi.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 22:25 23.03.2008

Cena "taksenog" SMS-a?

Bilo bi dobro da neko kaže koliko mobilni operateri naplaćuju svoju uslugu za ovakve stvari.
vucko vucko 22:26 23.03.2008

Kapitalizam je iz raja izašao

Bilo bi dobro da neko kaže koliko mobilni operateri naplaćuju svoju uslugu za ovakve stvari.

Računam da će ponuditi 5% jeftinije od šalterske transakcije :)
gordanac gordanac 22:33 23.03.2008

:)

...Kapitalizam je iz raja izašao...

...sad bi ti komunisti dodali "zato se to mesto rajem zove"
...konzervativci bi rekli "zato što su tamo bili preveliki porezi"
...liberali bi dodali "zato da se raj i na zemlji napravi"
...a socijaldemokrate bi rekli "zato da na zemlju donese socijalnu pravdu" :))))

Bravo za ceo tekst, odlično ste razradili ideju.
Sutra ćemo ti i ja zaposliti Aleksandru :)

Računam da će ponuditi 5% jeftinije od šalterske transakcije :)

...možda bi moglo i više... :))
vucko vucko 22:38 23.03.2008

Cena je psihološka kategorija

...možda bi moglo i više... :))

Bolja usluga naravno da može da ima višu cenu.

Ali ko kaže da je ovo poslednji način uplate taksi? Tek smo počeli :))
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 22:48 23.03.2008

Hakeri i rupe

Šta je ovo Vučko, hakeri i krekeri još ćute, a treba da nalaze sigurnosne rupe. Ili ne rade nedeljom naveče, olenjili se i oni malo? Ili možda čekaju da ovo uđe u funkciju, pa da onda udare. :)
gandra gandra 23:40 23.03.2008

razmisliti o

Prosto receno odusevljen sam predlogom!!!!!!!

A sad da vidimo gde bi bila korist nekog "nesavesnog gradjanjina" u celoj prici pa da tu trazimo rupe?

Moram dosta dobro da prostudiram predlog da bih video eventualne greske.
Javljam ako nesto uocim.
vucko vucko 23:43 23.03.2008

Re: razmisliti o

Prosto receno odusevljen sam predlogom!!!!!!!

A sad da vidimo gde bi bila korist nekog "nesavesnog gradjanjina" u celoj prici pa da tu trazimo rupe?

Moram dosta dobro da prostudiram predlog da bih video eventualne greske.
Javljam ako nesto uocim.

You are very, very welcome :)
dragan7557 dragan7557 13:33 24.03.2008

Re: razmisliti o

Javljam ako nesto uocim.


Evo, ja sam uočio da su takse:

bezobzirno pljačkanje građana nezavisno od načina plačanja,
da ih treba odmah ukinuti,
da ni Turci nisu naplaćivali takse,
da predstavljaju preskupu prodaju bezvrednih papira od stane pohlepne države,
itd.

Protiv taksi je moguća borba građanskom neposlušnošću kao mirnom obliku borbe protiv birokratije
dragan7557
24 mart 2008
vucko vucko 17:04 24.03.2008

Ehm...

...interesantan pristup, moram da priznam. Podseća na onu pričicu "taman sam naučio konja da gladuje, a on crk'o".

tripraseta tripraseta 23:43 23.03.2008

promena kursa

Jao vucko, sto si jedna vrednica. E, vala bas da promenis malo atmosferu ovog bloga. Jbt. smorise sa poltikom. Sto je najgore, evo vec godinu-dve, sve isto ( isti ljudi, iste teme, iste replike)
Pozz
tripraseta tripraseta 23:56 23.03.2008

društveno korisan poduhvat.

vucko
Pretpostavka je da bi mobilni operatori ovo videli kao dobar komercijalan posao, tako da ne verujem da njihove troškove treba previše elaborirati. Oštećeni bi donekle bili oni kojima se dobar deo ovog posla oduzima – šalteri banaka i pošta (ne ekskluzivnošću, nego upravo racionalnošću i produktivnošću) – ali čini mi se da je ovo, sve u svemu, društveno korisan poduhvat.

Ma, niko ovde nebi gubio. Ljudi, kojima je vreme dragoceno bi placali ovako, a penzioneri i oni nevicni modernim sredstvima na salteru.
Odlicna ideja, odlicna prezentacija.
Btw, sada sam se setila da je pre par godina vec postojala slicna ideja. Trebalo je da se komunalije, struja i sl. placaju preko istih aparata preko kojih se sada uplacuje dopuna za mob. Ne znam zasto to nije proslo!?
gandra gandra 23:57 23.03.2008

Protokol A

Mobilni operator procesira poruku tako što proveri ispravnost šifre takse, [i]pronađe iznos takse (ako nije unet kao deo poruke) i proveri da li korisnik ima dovoljno kredita da obavi transakciju. Ako ima, rezerviše iz kredita iznos plaćanja i uz pomoć protokola B prijavi plaćanje i od odgovarajućeg servisa ministarstva finansija dobije referentni broj uplate.[/i]

Misljenja sam da ne treba u poruci pisati izos takse, samo bi unosilo zabunu( o greskama da ne govorimo), lakse je na tabli vidljivo oznaciti koja taksa koliko kosta a da se preko sifre koja je jedinstvena za svaku taksu tacno zna koliki je iznos koji se obracunava.
vucko vucko 00:04 24.03.2008

Re: Protokol A


Misljenja sam da ne treba u poruci pisati izos takse, samo bi unosilo zabunu( o greskama da ne govorimo), lakse je na tabli vidljivo oznaciti koja taksa koliko kosta a da se preko sifre koja je jedinstvena za svaku taksu tacno zna koliki je iznos koji se obracunava.

Uh sorry to već piše iznad - samo za one usluge gde iznos nije fiksan se unosi iznos - inače se koristi šifra koja još ima i modularnu kontrolu, pa su i greške u tipkanju odbijene.
gandra gandra 00:07 24.03.2008

Re: Protokol A

vucko

Misljenja sam da ne treba u poruci pisati izos takse, samo bi unosilo
zabunu( o greskama da ne govorimo), lakse je na tabli vidljivo oznaciti
koja taksa koliko kosta a da se preko sifre koja je jedinstvena za
svaku taksu tacno zna koliki je iznos koji se obracunava.

Uh sorry to već piše iznad - samo za one usluge gde iznos nije fiksan
se unosi iznos - inače se koristi šifra koja još ima i modularnu
kontrolu, pa su i greške u tipkanju odbijene.


ok, greska. Ne primetih
vucko vucko 00:09 24.03.2008

Re: Protokol A

ok, greska. Ne primetih

Jbg - mogao sam i ja da budem malo sistematičniji u pisanju i vizuelno pregledniji, ali sam hteo što pre da izbacim blog :)
gandra gandra 00:16 24.03.2008

pitanje

Mozda sam opet predvideo odgovor no

Treba razraditi da li je vazno slovne oznake kucati velikim ili malim slovima. Moj mob.operater i banka zahtevaju kada vrsim proveru stanja na racunu u poruci striktno da napisem velikim slovima: STA pa broj racuna. Slicno je i sa nekim drugim uslugama.
vucko vucko 00:19 24.03.2008

Re: pitanje

gandra
Mozda sam opet predvideo odgovor no

Treba razraditi da li je vazno slovne oznake kucati velikim ili malim slovima. Moj mob.operater i banka zahtevaju kada vrsim proveru stanja na racunu u poruci striktno da napisem velikim slovima: STA pa broj racuna. Slicno je i sa nekim drugim uslugama.

Potrudi se malo, bre :)

Šifra uplate ima sledeću strukturu: MMMMTTK, gde je MMMM slovna šifra uplatnog mesta (case insensitive, što daje do maksimalno 26*26*26*26=457976 uplatnih mesta), TT je tip administrativne takse (26*26=676 tipova takse) a K je modularna kontrola.
gandra gandra 00:25 24.03.2008

Re: pitanje

Priznajem umor cini svoje. Namera mi je bila najbolja a ne da se zezam. Malo vise sam se nalozio ali ocigledno trebam da odremam pa da onda analiziram.
Inace je vasa zamisao odlicna
Do sutra - pozdrav
vucko vucko 00:27 24.03.2008

Re: pitanje

gandra
Priznajem umor cini svoje. Namera mi je bila najbolja a ne da se zezam. Malo vise sam se nalozio ali ocigledno trebam da odremam pa da onda analiziram.
Inace je vasa zamisao odlicna
Do sutra - pozdrav

Hvala tebi najlepše na trudu - malo sam se zezao, ali mi se sutra osveti tako što nađeš pravi bug :)

Prijatno!
Milan Novković Milan Novković 00:53 24.03.2008

Go 4 it

Vučko, da ne ulazim u sitne tehničke detalje, samo jedan kometar:

- Ja sam ubeđen (pošto sam na godišnjem nisam stigao blogove i komentare najurednije da pročitam, pa možda ponavljam neke stvari) da je workflow malo teže izvodljiv operativno (dosta odgovornosti na mobilnim operatorima i ministarstvu finansija), a uz, još, slabašnu transakcionalnost SMS medijuma.

Ja mislim da bi zato bolje prošao transakcioni server-centar kao još jedan actor koji bi sve coordinisao, a bio i srce operacija i podrške. (naravno, i na tvom dijagramu to mogu biti ili mob operator ili ministarstvo).

Ja sam radio jedan posao tamo (prvi, jedini, i od nedavno, nažalost, bar do daljnjeg, i poslednji) tehnološki sličan, samo uz upotrebu GPRS-a.

Najprijatnije iznenađenje su bili MTS. Možda zato što sam od njih očekivao najstrožije ponašanje. Vanredno brzi i profesionalni sa svojim delom posla, veruju na reč i ne zanovetaju oko sitnica, imaju razumevanja. Uvek responsive, pozitivno, kad su nove ideje u pitanju. Skoro sigurno će te saslušati. Iako ih ja ne poznajem previše, sećam se da smo se dotakli i nekih drugih ideja i oni su odmah dali podršku. A nismo se ljudski ni poznavali.

E sad, tamo gde sam se ja razočarao, ali ja sam bio žutokljunac kad sam napustio Srbiju, a ti si prošao školu pa imaš dobre šanse da dalje dobaciš, su razni drugi ljudi.

U početku sam poznavao samo jednog čoveka, koji me je i pozvao da im pomognem. I koji je ostao pošten, vredan i odgovoran do kraja. Ali nije street-wise, nikad bio.

A od ostalih sam upoznao i vanredno dobre ljude, ali i beskrajno pokvarene koji rade na štetu samih sebe i svega s čim dođu u dodir. Pazi, teško je protiv čoveka, a pogotovo više njih, koji je spreman da se žrtvuje za sveopšte zvo!! Neverovatan koncept.

Ti ne moraš da crtaš block dijagrame. I komenare što ti mi damo, čak i ako su dobri, ti znaš da umeš i sam da odradiš kad dobiješ priliku i stvarno zalegneš na posao. To bi ti bio n-ti, lakši transakcioni sistem male do srednje kompleksnosti.

I sam si rekao da je ovo razvijanje ideje i "vršenje pritiska". I opet ja nisam prava osoba da ti kažem da nećeš daleko dogurati bez ozbiljne pozadinske podrške i ljudi spretnih u raznim nevidljivim disciplinama.

Ne mislim na ništa prljavo ili nezakonito, nego na ljude koji umeju da se nose sa tuđom i agresivnom iracionalnošću.

Evo, ako se sad vratim na pošetak komentara, i dalje sam ubeđen da što ti je jednostavnija semantika i operativa koju tražiš od ostalih učesnika to su ti veće šanse. Znači transakcioni centar.

Security and trust su poseban izazov, fataj Dragana dok je "vruć", ja sam mahao predsednikom e-Foruma, dobro ga znamo, dobili zajednicki FP7 projekat, pa opet ništa.

Od iracionalnog taktičkog pozicioniranja tamo teško je proći, meni je lakše dobiti profitabilan e-Gov ovde u UK, nego nešto što bih radio besplatno tamo. Ipak, ni ja nisam street wise tamo, nekako se i pecam na slične ljude, ti si okoreli kontraktor i nedaj se :)
vucko vucko 01:13 24.03.2008

Re: Go 4 it

E, čovek, nismo se baš 100% razumeli...

znači ja ne planiram da radim implementaciju ovoga i da ulazim u tu preduzetničku šemu. Imam već iskustva u tome, kao što znaš, to nije problem, ali komercijalno je ovo za mene boranija - vidiš sigurno da je ovo relativno mali projekat, što se tiče samog softvera, a ja nemam infrastrukturu u Srbiji da budem integrator. Ne vidim nikakav razlog da zbog toga napuštam tekući posao (a njega, hvala Bogu, ima koliko hoćeš). To će da se da kao javna nabavka, pa nek pobedi najbolji ponuđač, nek zarade neki klici kintu.

Inače, razlog što nisam išao na pravu mobilnu aplikaciju, nego prosti SMS, je da ama baš svaki mobilni telefon može ovo da uradi. Ericsson 628, ako treba. Mislim da je reliability SMS poruka sasvim dobar da prenese 7 slova na jednu stranu, i vrati jednu rečenicu nazad. Ali svakako je prostor otvoren za sve koji mogu ovo da opovrgnu, posebno dobrim statistikama.

Hvala svakako na savetima. Mislim da su dobri i važni, posebno za naše mlađe kolege, koji ovo čitaju.
vucko vucko 01:20 24.03.2008

628

Ok, možda sam malo preterao, možda ne može baš 628 :)))
metanoia metanoia 09:54 24.03.2008

Preporuka za ideju

Uvodjenje elektronske administracije je nesto sto je neizostavno i sto nesumnjivo mora da zameni ovu birokratsku papazjaniju koju smo nasledili iz komunizma. Medjutim nisu samo administrativne takse problem, tu je i citava problematika dobijanja potvrda o prebivalistu, izvoda iz maticne knjige rodjenih. Kod nas u Novom Sadu postoji specifican problem ukoliko zelis da prijavis prebivaliste, pasos, vozacku dozvolu ili bilo koji dokument za koji moras da ides u gradski SUP u kome cekas za ista od 06.00 ujutro do 15.00 popodne. Svi ovi problemi mogli bi se resiti pomocu web tehnologija, dobar primer za to je Estonija a lokalni primer predstavlja opstina Inđija.

Sa druge strane velik problem takodje predstavlja GSP i nepotrebne guzve i zastoji koji se stvaraju prilikom provere markica (Beograd) ili (kupovine karte Novi Sad) jer se vec duze vreme ceka na uvodjenje elektronskih kartica...
vucko vucko 11:07 24.03.2008

Hvala

Zahvaljujem na preporuci.

I imam molbu za sve koji imaju želju da preporuče i da ukažu na druge probleme: molim vas, ako vam se ideja sviđa i želite da date preporuku, pritisnite taster na preporuku, nemojte dodavati komentare koji samo daju preporuku - kako biste omogućili kolegama iz struke da lakše pročitaju komentare i pronađu da li ono što žele da komentarišu već nije obrađeno.

Takođe, za srodne teme - predlažem da napravimo grupu blogera zainteresovanih za eGovernment i generalno uvođenje novih tehnologija - i da onda imamo fokusirane blogove koji se time bave. Voleo bih ako bismo mogli da stvorimo atmosferu "Why not", a ne atmosferu "Why", na takvim temama - nadam se da je razlog očigledan.
dracena dracena 11:05 24.03.2008

e-gov

Sve je to lepo, Vučko. Postoji mnogo gradova i zemalja u svetu koji su potpuno dovršili svoj e-gov i od toga imaju ogromne koristi u vidu bolje, brže, efikasnije i drastično jevtinije usluge, smanjenja troškova i praktično iskorenjivanja korupcije (koja pada na ispod 1,5% u odnosu na prethodno stanje - primer Brazila). Plaćanje je svima njima bio najmanji problem. I inače su rešenja jako prosta. Nema tu velike mudrosti.

Grad Beograd se još od 2000. godine bavi pitanjem e-governmenta. Sve što izlažeš, stručnjaci i ljudi u vlasti ovde odavno znaju, neko više, neko manje. To sigurno znam, ako ni zbog čega drugog, ono zato što sam i sama još pre mnogo godina sa jednom koleginicom izradila jedan rad koji sadrži kompletno, do detalja zaokruženo rešenje (Internet nastup + intranet, tj. zatvoreni administrativni deo za komunikaciju izmedju opština i službi) i poslala ga gradonačelniku sa sve prezentacijom.

Evo i malog dokaza:
Naslovna strana našeg rada-prezentacije


Uostalom, čak i kad ne bi znali, to im ne bi bio problem, jer postoje mesta kojim se mogu obratiti za pomoć u zemlji (npr. FON, ETF itd.), a naročito u svetu. Postoje i specijalizovane kompanije koje se bave isključivo ovakvim poslovima.

Ali problem kod nas nije nedostatak vizija, ideja ili želja, pa čak ni znanja, nego u postojećem lancu odlučivanja koji je nepodesan za e-government. Promene u sistemu ovlašćenja i odgovornosti, kao i načinu donošenja odluka moraju biti korenite, a to nije moguće bez menjanja mnogih zakona, a onda se tu umeša parlament, pa onda politika, stranke... i tu se stvari zablokiraju do besmisla.

Ipak, čini mi se da se u poslednje vreme nešto krupnije pokrenulo, bar na nivou grada Beograda. To naravno, nije dovoljno, jer da bi koristi došle do punog izražaja, morala bi da bude obuhvaćena čitava republika, što je sa sadašnjim zakonom gotovo neizvodljivo. Ali bar su pronašli način da i sa ovakvim zakonima izadju iz slepe ulice, makar na lokalnom nivou.
vucko vucko 11:39 24.03.2008

Da li veruješ?

Sonja, hvala za informacije u komentaru. Nema hvala za duh komentara

Postoje naravno firme koje se bave ovakvim stvarima. Ja sam glavni projektant za e-Commerce u jednoj Britanskoj, koja je fokusirana na sportsko klađenje i igre na sreću. Mogu ovo gore što sam napisao da rešim na deset načina. Dodaću danas, nadam se, proširenje za uplatu takse karticama sa Interneta, koje se uklapa u gornje rešenje, a može odmah da se implementira u Srbiji (samo što ono verovatno nema ni 10% kapaciteta od ovog sa mobilnim telefonima).

Razumem tvoju frustraciju sporim društvenim sistemom. Ali bili su jednom veliki dinosaurusi i mali sisari - znaš kako se priča završava. Ovaj blog je eksperiment koji nije jednodimenzionalan. Sa jedne strane, to je stručna zabava za mene i moje kolege iz struke, kao i iz srodnih struka (project manageri, pravnici, ekonomisti). Sa druge strane, to je eksperiment upotrebe bloga za "red tape cut" - preskakanje velikog broja stepenica formalne komunikacije, kroz besplatne usluge konsultacije.

Što se tiče zakonitosti ovog predloga, to je još jedna tema za priložnike - posebno u kontekstu zakona o platnom prometu. Ali mislim da se takva stvar može zaobići dobrim ugovorom između MF i mobilnih operatera, bez promene zakona.

Znači, kao generalni odgovor na tvoj komentar: da li veruješ da u radiju žive mali ljudi? :)
dracena dracena 12:15 24.03.2008

Re: Da li veruješ?

Pusti ti male ljude. A da li ti veruješ da o svemu odlučuju nekakvi, svejedno da li mali ili veliki ljudi?

Očigledno se uopšte, ali uopšte, nismo razumeli, što je i razumljivo, jer svako razmišlja i piše u svojoj sferi ineteresovanja.

'Ajde da probamo ovako:
Šta misliš zašto se u ovoj oblasti teško ide napred, pa se čak ne zaključuju ni dobri ili bolji ugovori?
Zato što odluke najčešće donose političari ili direktori koji nemaju dovoljno stručnih znanja, tj. informacije o mogućnostima novih IK tehnologija. Ponekad, mada retko, oni ovakve odluke prenose na IKT stručnjake, ali u tom slučaju u odlukama izostane šira slika i stavka korist za zajednicu. Osim toga, rukovodilac snosi odgovornost za odluku koju nije sam doneo, pa do besvesti odugovlači sa potpisivanjem takve odluke. Tako u praksi imamo situaciju da uvek svakom u lancu odlučivanja nedostaju ove ili one informacije/znanje za donošenje odluka. Za ovakvu situaciju ima više rešenja, ali mi se čini da bi njihovo izlaganje bilo trolovanje, pa ću ovde stati.

Što se tona tiče, mislim da je on sasvim ok: Glasajte za DS ako hoćete da se poslovi u ovoj oblasti obave brzo i bez velikih potresa i nepotrebnih lutanja i troškova, jer je to jedina politička grupacija koja se ovom temom ozbiljno bavi još od 2000.
vucko vucko 12:24 24.03.2008

Krelac ili pevac, biće dobra večera

Što se tona tiče, mislim da je on sasvim ok: Glasajte za DS ako hoćete da se poslovi u ovoj oblasti obave brzo i bez velikih potresa i nepotrebnih lutanja i troškova, jer je to jedina politička grupacija koja se ovom temom ozbiljno bavi još od 2000.

E vidiš ovaj blog se glasanjem ne bavi, niti izbornom kampanjom. Bavi se onima koji bi želeli da pomognu da se ovakve stvari reše, iz koje god stranke. DS i G17+ su bili u poziciji time da se bave, verovatno i zato što su bili sa takvom strukturom kadra i zato što su bili u vlasti. Ali mislim da ni oni do 11. maja nemaju baš odrešene ruke. A onda dolazi nova vlada, a i kad ta vlada dođe, isto ćemo želeti da ne čekamo u redovima.

Znači: molim te, nemoj pretvarati ovaj blog u predizbornu pljuvačinu. Molim sve da se koncentrišu na temu, da ovo ne bi bio prvi blog gde budem zainteresovan da brišem i banujem. Izvinjavam se na brutalnosti, ali zaista želim da zaštitim ovu inicijativu od onoga što čitaoci mogu dobiti u enormnim količinama na drugim blogovima ovde.
dracena dracena 12:32 24.03.2008

Re: Krelac ili pevac, biće dobra večera

Kao što već negde rekoh: Atila je bio velik, zato što je umeo da oprosti. I ja se trudim, mada je ponekad stvarno teško. :))))
vucko vucko 12:36 24.03.2008

Re: Krelac ili pevac, biće dobra večera

Kao što već negde rekoh: Atila je bio velik, zato što je umeo da oprosti.

Ok, nadam se da si oprostila - a ja se pitam gde su ti informatičari i pravnici, juče je gandra lepo počeo, ali se nešto ućutao :)
Milan Novković Milan Novković 15:03 24.03.2008

Re: Krelac ili pevac, biće dobra večera

a ja se pitam gde su ti informatičari i pravnici

Vučko, ali, bar ja mislim, problem ima naglašeniju političku nego informativnu ili pravnu dimenziju. Kao što mu i ime e-Gov donekle kaže.

Čak se i ti u dijagramima dotičeš Ministarstva Fianansija. U Srbiji se sa novim vladama menjaju i direktori firmi, a kamo li krem civil servicea, ako uopšte postoji.

Ja sam video tamo raznih m-Commerce planova i protokola, neke i sam pisao, od gradskog saobrcaja, poštanskih pošiljki, taxija, kartica, benzinskih pumpi, maih računa po kioscima itd. Solidni planovi, neke komponente u UAT-u, podrška mobilnih operatera pa tako i ministarstva ako zatreba, i na kraju to nije prošlo.

Još jako davno je Ivan Marović pisao blog o jeftinim kompjuterima koje bi svako dete moglo i moralo da ima. To, i ovo o čemu ti pišeš kritično zavisi od ozbiljnog pritiska i podrške iz samog političkog vrha. Kad bi partije ozbiljno shvatale ovaj blog baš bi ovakvi blogovi trebali.

Ne možeš solidnu e-Gov ideju da provučeš nigde mimo vlade, iako u UK lokalne, pa i ovde u UK je deo "kriminalnog" to podrivanje Civili Servicea zarad političkih ciljeva.
vucko vucko 18:00 24.03.2008

Daj malo konkretno

Kad bi partije ozbiljno shvatale ovaj blog baš bi ovakvi blogovi trebali.

Ovaj... kako partije da ga ozbiljno shvate ako ga ti ne shvataš ozbiljno?

Ja čekam tebe, ti čekaš partije, partije čekaju izbore, vreme prolazi, a Estonci rade. Mi se posle poredimo sa njima i pokazujemo prstom jedni na druge i jedni smo drugima bljak.

Ovaj problem ima toliko tehničkih i infrastrukturnih dimenzija o kojima može da se priča, a mi smo se uhvatili za naše "noćne more". Ne možemo da se sastavimo ni ovde na blogu da iz zabave iteriramo ovo rešenje, sve razmišljajući o tome kako na svetu postoje zli i korumpirani ljudi. Sorry, ne razumem tu logiku.

Zašto bi onda bilo ko i pokušavao da tako nešto radi, ako nemamo hrabrosti ni da pomislimo da to može da se desi i da damo realističnu ideju kako bi to zaista moglo da radi?

Evo ti par konkretnih tema:

1. Koliko (procentualno ili u iznosu) provizije naplaćuju top-up provajderi? Koliki je "skriveni" trošak u kreditu na računu kod mobilnog operatora, ako taj "kredit" treba preliti u ovom slučaju ministarstvu finansija?

2. Koliko bi bilo potrebno smart telefona da se pokriju opštinski šalteri na teritoriji Srbije? Koliko šaltera uopšte ima? Ako se uvodi fazno, koje šaltere prvo pokriti? Primer modela, i očekivana cena koja može da se dobije na veliko.

3. Kakva bi infrastruktura na HQ strani bila (MF) potrebna da podrži taj broj terminala u dnevnom radu, ako se baziramo na HTTP 'pull'. Primeri arhitekture koji bi omogućili skalabilnost i efikasnost investicije na HQ strani. Okvirna cena HQ sistema.

4. Koliki bi bili dnevni/mesečni troškovi GPRS Interneta po jednom smart-telefonu na šalteru? Koliki bi bargain mogao da se napravi sa mobilnim operatorima za ovo? Koliko bi MF koštao internet saobraćaj nastao na ovaj način? Koliko bi ih koštalo održavanje HQ sistema?

5. Koliko se očekuje transakcija dnevno (po terminalu, za celu Srbiju)?

6. Koliko bi trajao rollout? Koji bi bio dobar uzorak lokacija za pilot projekat? Koliko bi koštao rollout? Koliko bi ljudi bilo potrebno za rollout?

7. Kako bi bila organizovana operacija i podrška za ovaj sistem? Koliko bi ljudi bilo neophodno na strani MF? Koja kadrovska struktura?

Da li imaš odgovor ili makar deo odgovora na (neka od ovih) pitanja? Šta ti treba od podataka da bi mogao da odgovoriš, pa da vidimo da li to neko zna?
tripraseta tripraseta 01:49 25.03.2008

Re: e-gov

Ma kakav Atila!!! Dracena, ti si zahebala samog Leonarda. Prava renesansna zena . Ili kako ono ti rece: barok, odnosno rokoko, odnosno secesija. Pa evo, da ja dodam i renesansu. Sta je 6-7 vekova za takvu znalicu? Saznali smo da se razumes u umetnost, psihologiju, istoriju, politiku ( i ko zna sta vec, nisam pratila na casu, sorry) i evo sad vidimo i u e-government ( sa posebnim osvrtom na intranet). Eeeee, sramote! Ni gradska vlada te ne shvata ozbiljno!
Sve što izlažeš, stručnjaci i ljudi u vlasti ovde odavno znaju, neko više, neko manje. To sigurno znam, ako ni zbog čega drugog, ono zato što sam i sama još pre mnogo godina sa jednom koleginicom izradila jedan rad koji sadrži kompletno, do detalja zaokruženo rešenje (Internet nastup + intranet, tj. zatvoreni administrativni deo za komunikaciju izmedju opština i službi) i poslala ga gradonačelniku sa sve prezentacijom.

Vala si im otvorila oci!
vucko vucko 02:00 25.03.2008

Niko ne sme da vas bije - osim mene :P

Može tuča na nekom drugom blogu, sorry, ili privatnim porukama?
tripraseta tripraseta 02:07 25.03.2008

Re: Niko ne sme da vas bije - osim mene :P

vucko
Može tuča na nekom drugom blogu, sorry, ili privatnim porukama?

Ne moze, ovo je jos jedino mesto bez tuce. Za sada
Milan Novković Milan Novković 02:14 25.03.2008

Re: Daj malo konkretno

Ovaj... kako partije da ga ozbiljno shvate ako ga ti ne shvataš ozbiljno?

Pa ja ga shvatam ozbiljno i kažem da mu treba dati maksimalnu šansu. Kod nas nema maksimalne šanse na ovakvom poslu bez političke podrške sa vrha.

Bez političke podrške ga ne shvatam preozbiljno iako i dalje mislim da je bolje pričati o ovakvim projektima nego ne preičati.

Zato ovo nije prilika gde trebaš da počneš sa brisanjem komentara, ako do sada nisi. To je moje mišljenje.

Ovaj problem ima toliko tehničkih i infrastrukturnih dimenzija o kojima može da se priča, a mi smo se uhvatili za naše "noćne more". Ne možemo da se sastavimo ni ovde na blogu da iz zabave iteriramo ovo rešenje, sve razmišljajući o tome kako na svetu postoje zli i korumpirani ljudi. Sorry, ne razumem tu logiku.


Logika je jednostavna:
- Možemo iz zabave da iteriramo tehničku i infrastrukturalnu dimenziju ovog rešenja. Al ja te znam i znam da ti to nije na pameti. Ti misliš da zabava može da izraste u nešto ozbiljnije, zato i uvodiš Estonce.
- Za zle ljude se nismo razumeli. Ja kažem, neka ih, pojuri samo malo podršku sa političkog vrha, i ako ne "kradeš" tom vrhu lovu ili glasače imaš ozbiljnu šansu da je dobiješ.
- Možda ćeš praviti kompromise ali na kraju je najvažniej da ti e-Gov ideja prođe. Tako si dokazao puding.

Što se tiče hrabrosti, tu si totalno omašio :) Imamo je kolko hoćeš, ja mislim da je ovo tehničko infrastrukturalni posao od nekoliko nedelja :)

Evo komentara:

- Ja mislim da je SMS loš. Dovoljno loš da na kraju bude kuplji od GPRS-a,a uz silno zezanje.
Transakciono je ne slab, nego ne zna šta je transakcionalnost. kakve su implikacije nikakve transakcione podrške tebi ne treba pričati. Npr, zamisli da se dopune rade SMS-om, radili su, bilo plakanja na sve strane, ja ne znam detalje ali logika je jasna i ide ovako.
Ti si jedan od 4 miliona pretplatnika. Dođeš da ti dopune mobilni u danu kad se napravi 400,000 dopuna. U normalna vremena SMS je ok. Ali pred nekom trafikom stanu kola, varničenje, djubre po frekvencijama, signal možda ionako kilav, poruke jesu prošle-nisu prošle. Neko vreme niko ne zna šta je sa porukom. I to su izolovani slučajevi.
Onda jednom u 6 nedelja neko nešto radi na mreži, Simens ili operator, na sat dva sve se zatalasa. SMS najniži prioritet, da bi voice bio najviši, GPRS u sredini. E sad, 12 miliona dopuna mesecno, jedna tvoja, sanse da ces primetiti probleme su male. Ali ce mnogo hiljada korisnika da digne dreku, retaileri nece bas da znaju sta da rade, mob operatorima se dize kosa na glavi kad im pošaljes par support poziva dnevno.

Zato ja mislim da je bolej imati transakcioni centar, sa call centrom itd. Instinkt mi kaye da operatori ne yele da ih bilo ko zivka, o ministarstvu ne znam ništa i nemam mišljenje, ako treba da nagađam situacija je sliča, ili lošija.

Što en znači da sam priblišno u pravu, operatori imaju konkurenciju i možda ovo ume da im bude cool biznis.

Tvoja pitanja:

1. Ne znam. Recimo da je na dopunama za TC i tehnički S&M potrebno 12-18 meseci da budeš break-even, i 18-24 da si u cumulativnom P&L smislu na nuli. Možda i duže pošto u Srbiji umeju da se foliraju sa pouzdanošću,a data centri su skuplji nego na zapadu. Znači nije naivno, treba onaj ko se upušta u ovo, ako ej komercijalna firma, da razmišlja strategijski i ima jake živce. A u atmosferi gde niko ne trči da sa tobom potpiše dugoročan ugovor.
1.1. Ovo gore su sve moja naklapanja, ekstrapolirana iz ograničenog iskustva, gde dopune nemaju mnogo veze sa ovim o čemu ti pričas.
2. Ne znam, nema veze sa dopunama. Na dopunama 15 - 20 hiljada mesta. Nisam skontao, ili nisam pažljivo čitao pa već zaboraio zašto je resenje polovično? Tj kad si već čačnuo ICT čemu šalteri, što ne odeš na kiosk i sve obaviš?
3. 50 - 100K Evra, u zavisnosti na to koliko su učesnici tolerantni na kratke ispade - cluster od 3 IIS servera, par admin, par communicatora, par admin, pad Oracle instanci, par firewalls, par boljih switcheva itd (pošto nagađam, iako je educated guess, da ne idem u detalje) nekoliko radnih stanica za admin, third party plus "sitnice".
4. Ne znam. Al ovo bukvalno može da se nazove operator i dobije gornja granica. Može da se dobije popust, sve se meri po protoku informacija.
5. Nemam pojma. Ako ih ima koliko i dopuna onda do pola miliona dnevno. Iako je ovo star podatak pa tako angađanje.
6/7 Kratko, ovo je trivijalna app. Ako se drziš SMS-a još trivijalnija, dok ti ne grunu u call centar :) Na sreću, cenim da i call centar usluga sad u Srbiji može da se kupi. Slušao na konferenciji o kartičarstvu u Sava Centru, čak i sam nešto improvizovao, al sam sve zaboravio. TC (i smeo bih da se kladim da možeš da zaboraviš da to čuči u MF, gut feeling)i S&M tog TC-a je sve standardno i lako, može da se održava sa nekoliko hiljada evra mesečno. Ali, to će sasvim sigurno biti malecki deo, u poreženju sa podrškom korisnika na svim nivoima. Treba ti pola zaposlenog jedino što mora da zna i app i sys support i Oracle i mreže. Znači više ljudi koji na ovoj app izuzetno malo rade, samo moraju da budu u okolini ako zatreba.

Znači, imam neka sitna mišljenja, delimična, proizvoljna i poluozbiljna, iz zabave, što ti kažeš :)

Ja ti savetujem da proširiš zabavu tako što ćeš Dracenu i one što podržavaju druge partije pitati šta će to njihove partije uraditi po "šalterskom" pitanju ako se za njih glasa :)

Mislim, cool je zabava, al meni odmah nekako trgnu hormoni kad se pomene akcija, teško pobeći od emocija. Al umeju sve brže i da se povuku :)

Roll out, ajmo, imamo ga za 10 dana što se TC-ja tiče, čak ume da izađe na kraj sa raznim mobop i Siemensovim bubicama. Čak ćeš pasti u nesvest, tu se još uvek povlače fragmeni tvog pisanija :), iako jako malo. Gle, meni je više vreme za penziju i bezprofitni rad, ja bih ovo sutra dao besplatno i gurao godinu dana dok se tamo neki stalni tim ne uigra i preuzme. Al, već sam ti rekao, pre ću ovde dobiti milionski e-Gov posao nego što ću tamo nešto plasirati besplatno. Razbiće me kum, pre dve nedelje sam mu rekao da sam tamo sa ICT-jem završio, al guraj, ja sam paljevina i pratiću te :)

Ok, ima zbilje, ima zezanja, sve su ovo plitke reči od mene, nadam se da se ne ljutiš, udri dalje.




vucko vucko 02:20 25.03.2008

Re: Daj malo konkretno

That's the spirit!

A sad baci pogled na moju računicu dole na dnu :)
vucko vucko 12:02 24.03.2008

Novosti: pogledajte dodatak

Ko nije primetio: osnovni tekst je promenjen, ubačen je "dodatak br. 1" - uplata administrativne takse karticama, preko Interneta. Opet se koristi samo ono što u Srbiji već postoji.
gandra gandra 22:51 24.03.2008

pazljivo procitah ovog puta

Za razliku od juce, danas sam svez. Dao sam kontrolni deci pa nisam nista radio :)
Procitao sam 5 puta veeeoma pazljivo. Sitnicar u meni nije proradio, odnosno ne uocih gresku.
Kao sto vec napisah dosadjivao sam se dok su klinci resavali zadatke ( IF, SUMIF - ih bas muci), vreme sam ubijao razmisljajuci na sledeci nacin: da sam lik koji hoce da "izradi" sistem i dobije nesto mufte, svakojake situacije prelomih u glavi i NISTA.
Mozda treba objasniti situacije npr: ja hocu istu taksu da uplatim za mene i mog burazera sa mog telefona, saljem jednu pa drugu poruku - dobijam povratnu poruku jednu pa drugu, kako ce se dalje odvijati sitacija ( uzimamo npr izvod iz maticne knjige) da li ce biti tada nekih problema?
Moram da napomenem da je zamisao genijalna i vise nego izvodljiva i da sam hteo da dam svoj doprinos unapredjenju.
vucko vucko 10:02 25.03.2008

Re: pazljivo procitah ovog puta

Moram da napomenem da je zamisao genijalna i vise nego izvodljiva i da sam hteo da dam svoj doprinos unapredjenju.

Hvala na trudu. Nadam se da je bilo zabavno makar koliko i meni.

Milan, Time Bandit, MilutinM i ja smo malo elaborirali i druge tehničke i poslovne aspekte priče, nadam se da je i to bilo interesantno.
MilutinM MilutinM 23:14 24.03.2008

Elektronska vlada

Po najavi odlazeće ministarke telekomunikacija i informatičkog društva Aleksandre Smiljanić, Srbija bi mogla da već naredne godine dobije elektronsku vladu. Iskreno se nadam da je tako nešto moguće i da će se desiti. Time bi rešili mnoge probleme, ne samo uplatu taksi (Metanoia pomenu u komentaru "dobijanja potvrda o prebivalistu, izvoda iz maticne knjige rodjenih", a ima još mnogo toga).
Time Bandit Time Bandit 23:56 24.03.2008

Postavka malo klima

, jer nigde u okruzenjima ( ili bar onim zapadnim koje ja znam) Posta ne preuzima ulogu posrednika u bilo kojim e-komerc scenarijima. Ima izuzetaka (pojedine banke) koje to rade za drzavne institucije, ali uglavnom www (i vrlo seriozno - aplikacijama van njihovog bankarskog okruzenja, za sta ima razloga - izvestaji i odit)
U SRB to bi evenutualno moglo da radi sa Ministarstvom Finansija direktno kao jedan od kanala za placanje administrativne takse (trenutni Postanski "rucni" nacin ce ionako ostati jos nekoliko godina).

Uostalom sve gore receno pokazuje pogresan pristup - Polazi se od gotovog tehnickog resenja koje bi se implementiralo na konkretan slucaj - placanje administrativnih taksi. Ono sto fali je analiza trenutne situacije (obim, ucestanost, teh okruzenje, zelje i mogucnosti Ministarstva, potencijalna usteda, itd.) - jednom recju razlozi za postojanje takvog projekta i na kraju kako bi izgledala ( u svim elementima pokriven) implementirana solucija.
vucko vucko 00:28 25.03.2008

Klima-postavka :)

Uh... pa tačno je da metodologija nije onakva kakvu bi koristila služba razvoja u nekom ministarstvu, da. Pretpostavljam da bi tamo stvar krenula tako što se osmisli kako da se prvo uvede voda, struja i telefon u sve mesne kancelarije (tj. računarska mreža državnih organa i te fore). Ovo je banditski (hehe) pristup koji kaže - a zašto ne običan smart-telefon/PDA i HTTPS preko GPRS, a mreža državnih organa kad dođe, tim bolje...

Ja se baš ne bih usudio da odmah celu stvar okarakterišem kao "pogrešnu", da se razumemo. Jer ovo nije pristup iz ugla ministarstva, nego, da tako kažem, ideja koja je ispucana po dijagonali u teren. Ne dolaze sva rešenja na velika vrata - često se desi da prođu i kroz mala.

Znači razvoj ideje je otprilike bio ovakav:
- vucko: "dobro je što nije tih 10.12 dinara u taksenim markama"
- KRALJMAJMUNA: "Bilo mi je lakše sa taksenim markama, ali toga nema više"
- vucko: "čuo sam da se uplata parkinga mobilnim telefonom pokazala kao vrlo praktična - da vidimo kako bi to izgledalo"

(onda par iteracija rafiniranja kodnog sistema i sadržaja poruka)

Ovo nije savršeno rešenje, da se razumemo. Ni mobilni operatori nisu baš banka, takođe, iako "vode račun". Ali je rešenje uplate na bazi kredita kod mobilnog operatora jako primamljivo, jer je "pokrivenost" građana mobilnim telefonima sada izuzetno velika.

Opcija plaćanja karticama preko Interneta (koja je takođe gore pomenuta) verovatno ne bi bila ni 10% mogućeg obima transakcija mobilnim telefonima, zbog broja građana koji koriste Internet, posebno za te svrhe i činjenice da se stvar ne dešava na samom šalteru, nego mora da se pripremi.

Plaćanje karticama uz pomoć trgovačkih terminala bi bilo interesantnije, ali je znatno manje elegantno nego ovaj gore protokol, plus bi zahtevao asistiranje od strane šalterskog službenika i osetno produžio osnovnu uslugu. Ne znam da li su sada dostupni trgovački terminali koji idu preko GSM/GPRS ili se i dalje uglavnom koriste oni koji idu na fiksne linije.

Inače, ovaj pristup nije baš za sve vrste taksi - praktičan je uglavnom za male iznose, ispod 1000 dinara, računam, osim ako se telefon namenski ne dopuni (tipični iznosi: 150 din i 270 din).

Trenutno kopam malo neke podatke o opštinama i mesnim kancelarijama, pokušaću da složim neke gabarite saobraćaja u jednom od sledećih komentara.
MilutinM MilutinM 00:45 25.03.2008

Re: Klima-postavka :)

Opcija plaćanja karticama preko Interneta (koja je takođe gore pomenuta) verovatno ne bi bila ni 10% mogućeg obima transakcija mobilnim telefonima, zbog broja građana koji koriste Internet, posebno za te svrhe i činjenice da se stvar ne dešava na samom šalteru, nego mora da se pripremi.

Iz sopstvenog iskustva i razgovora sa kolegama, veliki deo plaćanja danas ide preko Interneta. Ja već skoro godinu dana nisam ovde gde sada živim otišao u poštu. Organizovani ljudi će platiti tako, da izbegnu plaćanje SMS poruke.

Istina, ne koriste svi računar i nemaju pristup Netu, ali kada bi se ova mogućnost pojavila, barem bi se za tih 10% smanjile gužve.

U mom gornjem komentaru pomenuo sam elektronsku Vladu. Mislim da je mnogo važnije objediniti podatke u jedan sistem i olakšati dobijanje raznih papira nego samo plaćanje. Da ne govorim da bi to obezbedilo "transparentnost, bolje čuvanje podataka o javnim nabavkama i veću dostupnost dokumenata" i ko zna šta još
vucko vucko 01:45 25.03.2008

Malo ofrlje cifara i šokantan zaključak

Evo malo kvantitativnih procena. Sve je po sistemu "prst u uvo", sa idejom da se uzme dobar deo, da ne kažem sav business plaćanja taksi. Bio bih zahvalan za komentare, što se tiče logičnosti kalkulacije.

Broj opština u Srbiji: 164, bez Kosova (koje je Srbija )
Broj mesnih kancelarija: 1500 bez Kosova (primedba kao iznad)

Ako svaka MK ima po jedan terminal, a opština recimo još 8-10, pa zaokružimo gore-dole, recimo da počnemo sa 3000 terminala (tj. smart telefona).

Računamo recimo po 100 transakcija raspodeljenih na 4 sata (8-12). to je 300.000 transakcija dnevno.

Ako za svaku transakciju šalterski radnik obiđe u proseku 3 http stranice (protokol C), tj. 3 https request-a, to je oko 60 rq/sec steady, ili ajd da kažemo 300 rq/sec kad malo "zagusti", recimo ujutru oko 8:10, kad se šalteri otvore pa krene red koji se skupio. To je 20-100 transakcija u sekundi.

Ako je saobraćaj za jednu stranicu 2KB up, 4KB down (SSL malo naduva neto podatke), znači 240-1200KB tj. oko 3-15MBit saobraćaja. Plus saobraćaj sa provajderima, dodatni 1rq po transakciji, recimo da bi Internet u MF trebalo dimenzionisati na stabilnih 5Mbit, sa burst do 20MBit.

Što se tiče opreme, znači 3000 smart telefona / PDA, računam da bi MF moglo da, na tu količinu, dobije cenu od E200 po komadu za neke pristojne modele - znači investicija negde oko E600K.

HQ oprema bi se verovatno sastojala od 3-4 web servera (low-end PC serveri) i jednog aplikativnog servera sa bazom podataka (verovatno u cluster konfiguraciji zbog pouzdanosti, neki low-to-mid-range commodity box, rekao bih), par pix-ova, SSL offload / load balancera. Plus disaster recovery sajt, nešto slabije dimenzionisan. Ne bih mogao napamet da tresnem cenu ovako nečega (molim dobrovoljce da se jave) - ali usudiću se da lupim da zajedno sa terminalima i softverom ne bi trebalo da pretrči milion evra.

Instalacija, distribucija, obuka - teško je reći, ali ovo nije baš ni mali trošak - pošto treba obučiti bar 3000 ljudi, uključujući i dostavu itd. Ako bi radilo paralelno 10 ekipa (ili pojedinaca), obilazeći opštinu po opštinu i donoseći i demonstrirajući telefone, to je od mesec do dva za obuku, puta cena "učitelja" plus cena "đaka".

Računam da MF (ili bilo šta srodno) ima data centar u kome bi ovo stajalo, da ne moraju da se kupuju i zidovi i erkondišn i žica do Interneta itd.

Što se tiče operativnih troškova, za ovih 100 transakcija bi bilo negde oko 600K-1MB dnevno, znači 20-26MB mesečno, što je 200-300 dinara GPRS saobraćaja po terminalu. zači oko 600K do milion dinara mesečno za terminale, plus troškovi data centra.

Što se tiče ušteda (mi smo počeli od komfora i potrošenog vremena stranke, a ne od uštede MF, da se razumemo) - ne znam ko i kako sada procesira tih 300K (ili koliko već) pojedinačnih uplata dnevno, ako i pokušava. Ne verujem da iko na bilo koji način uparuje primljene pare i izvršene usluge (osim papirnog "uparenja" na šalteru) - sa ovom tehnologijom to zvuči kao naučna fantastika. U tom smislu se dobija određena kontrola nad procesom, koje sada nema.

Štedi se vreme stranki, ali te stavke nema u budžetu. Bilo bi logično da se uštedi i nešto provizije stranki, pošto je proces uplate automatizovan. Štedi se papir, a "gori" struja i mreža mobilne telefonije. Ne znam šta se radi sa svim tim papirnim "petim primercima" koji se prime na šalteru (da li se odmah bacaju ili se čuvaju negde, ili još gore, dopunski obrađuju, pa i to košta državu, kroz rad odgovarajućih zaposlenih).

***

Moram da priznam da mi je ova analiza bila interesantna, ne toliko zbog obračuna broja terminala i transakcija, nego upravo zbog ovog pitanja "a gde je tu korist" - da nije sva korist ni u racionalizaciji procesa u okviru državnih organa. Nego ima koristi i u smanjenju "skrivenih" poreza, koje što plaćamo (provizije), što odrađujemo u naturi (čekanje u raznim redovima), kada treba da dobijemo neku uslugu od države.

Taksa za izdavanje lične karte je 270 dinara - ali samo izdavanje košta makar 300 (30 dinara bankarske provizije), plus jedan do dva "mrtva" sata - što je makar još toliko, da je provedeno i na slabo plaćenom radnom mestu (bruto cena rada).

Onda je, naravno, pitanje šta je "kriterijum optimizacije" kada se radi jedna ovakva racionalizacija. 300 hiljada transakcija puta pola sata izgubljenog vremena na šalteru banke, to je skoro 900 "radnih meseci" dnevno, spaljenih na nivou države, ako je čovek izašao sa posla da završi ovu transakciju, pa je proveo pola sata u plaćanju administrativne takse.

Ili, pretvoreno u novac, na bazi prosečne bruto mesečne zarade prošle godine, to je 43 miliona dinara dnevno. Nek bude i samo pola - računajući da nisu svi zaposleni - to je 20 miliona dinara (250.000 evra) dnevno izgubljenog rada.

Znači... sistem bi se isplatio za... 2 nedelje? :)

Gde sam pogrešio u računici? :)
tripraseta tripraseta 02:04 25.03.2008

Re: Malo ofrlje cifara i šokantan zaključa

Gde sam pogrešio u računici? :)

mozda ovde?
300 hiljada transakcija puta pola sata izgubljenog vremena na šalteru banke, to je skoro 900 "radnih meseci" dnevno, spaljenih na nivou države, ako je čovek izašao sa posla da završi ovu transakciju, pa je proveo pola sata u plaćanju administrativne takse.

I sta ce da rade sa tolikim ljudima posle,? Da im iz te ustede placaju socijalnu pomoc?
vucko vucko 02:15 25.03.2008

Ne pucajte u pijanistu

Pa ono - lomimo mašine, ovce su pojele ljude - sećaš se iz marksizma? (sad ću da dobijem batine od marksista ovde na blogu :) )
tripraseta tripraseta 02:41 25.03.2008

Re: Ne pucajte u pijanistu

Vucko, niko ne sme da te bije, sem mene
vucko vucko 02:51 25.03.2008

Re: Ne pucajte u pijanistu

Vucko, niko ne sme da te bije, sem mene

Ko je dirao moga malog zeku :)
Time Bandit Time Bandit 02:51 25.03.2008

Pijanista je ipak preziveo

Nemam nista protiv raznih ideja ukljucujuci i ovu iznetu na postu.

Opet kazem postavka je klimava, a iz glavnog razloga sto se nevidi jasno dobrobit onoga koji bi najvise dobio takvim projektom - Ministarstva Finansija. Za sada njihova dobrobit je predpostavljena sa tacke onoga koji im predlaze novo effikasno resenje. Zatim, van realnosti je ocekivati da bi takav sistem izbacio Postu iz tog procesa 100% (realna cifra - mozda oko 20 do 30%), a ako se o tako necemu i razmislja treba izbaciti Postu u tom domenu kao posrednika i operaciju izvesti direktno sa MF.
Ono sto radi dobro u drugim okruzenjima je registrovanje racuna primaoca ( MF, voda, struja, racuni u drugim bankama, itd) na koji se placa (mesecno ili drugom ucestaloscu) na bankovnom www . Sama uplata se vrsi sa licnog racuna i moze biti automatska ili je Vi mozete platiti kada hocete. Prilikom uspesne elektronske uplate dobijate elektronsku priznanicu koju mozete odstampati i arhivirati. Ovaj tip elektronskog placanja je jeftiniji vise od deset puta nego licno placanje u banci preko sluzbenika. Koliko sam upucen u placanja drzavnim institucijama, nekoliko drugih regulativa je u pitanju (jer ukljucuju zakonske propise) koje odredjuju proces placanja, arhiviranja i odita. Zbog toga banke imaju nezavisnu www aplikaciju koja radi sa ovim placanjima i omogucava biranje racuna sa koga cete platiti (biznis racun ili privatni).
vucko vucko 03:24 25.03.2008

Re: Pijanista je ipak preziveo

Pa hm... ja sam pokušao da skiciram šta vidim kao dobit, bio bih vam zahvalan ako dodate još vrsta dobiti (posebno direktnih za MF) koje vidite.

Inače - mobilni operatori su ovde izvršioci plaćanja, zato što mobilni pretplatnik ima račun kod njih. Ne mogu se lako preskočiti, zato što odnekle treba da dođu pare. Ovo sa plaćanjem je možda škriputavo u odnosu na Zakon o platnom prometu, to ja odlično znam, ali sam siguran da MF i tri postojeća operatora mogu da naprave savršeno legalan ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji koji bi ovo rešio elegantno (plus je pitanje ko bi imao želju da se sudi sa MF oko ovoga ).

Naravno da ne računam da bi ova šema uzela sve transakcije - ali sam pravio kalkulaciju za ekstremni slučaj, više karikiranja radi (a i da procenim potreban kapacitet opreme).

Za plaćanje standardnih računa znam - to je bila prva usluga plaćanja na web u Srbiji, zato što je lista primalaca bila fiksna, pa nije moglo lako da se zloupotrebi.

Lično preferiram ovlašćenja za direktno zaduženje (nisam siguran koliko su u Srbiji ušla u praksu) - dam ovlašćenje da me opština zadužuje svakog meseca za iznos gradske takse, isporučioci struje/gasa/... za svoje račune, Sky za satelitsku, životno osiguranje, itd. MilutinM pomenu da retko ide u banku... ja u banku idem jedino kad mi blagajnik firme uvali ček za refundiranje putnih troškova. Inače sam poslednji put bio kad su mi otvorili račun, čini mi se. Ostalo je sve bilo što poštom (kartice, pinovi, izvodi...) , što internetom (najveći deo) što telefonom.

Za bankarstvo u Srbiji sam, na žalost, prilično zarđao - bio sam vrlo u problematici do 2000. godine, kad sam se odselio - posle vrlo retko, a i tada na preskok.

Gledajući ovu uštedu vremena, možda je najjednostavnije rešenje, na kratak rok, da se postave EFT-POS terminali na svim šalterima opština/mup gde se taksa plaća - jer transakcija karticom ipak ne uzima previše vremena, izdato je već nekoliko miliona kartica, obrada je i dalje elektronska, mogla bi se vršiti lako kontrola po lokaciji, tj. terminalu - jedino bi malo manje bila precizna statistika namena uplate. I cena terminala je, koliko znam, nešto veća - iako bi tu trošak mogao da se prenese na uplatioca takse, tako što terminale obezbedi banka, uz odgovarajuću povećanu tarifu. Glavna stvar je ako terminal može da radi preko mreže mobilne telefonije - kako ne bi blokirao telefonsku liniju, kojih u mesnim kancelarijama po pravilu ima komada 1.
Time Bandit Time Bandit 04:34 25.03.2008

OK Sam idemo ponovo


Scenario - A

Petar Petrovic (dalje u tekstu PP) odluci da 1-Aprila uplati 100 dinara na ime takse Ministarstvu Finansija (MF). Rok za uplatu takse istice 1-Aprila u 24:00 pm, PP znajuci za taj rok uplacuje tu sumu u 23:59 preko svog provajdera mobilne telefonije. Povratna SMS poruka mu se zahvaljuje na uplati u ime Operatera i MF, ali referentni datum je vec 2-April a vreme 00:01am. PP vrti glavom i nije mu jasno kako je moguce da uplati taksu 1-Aprila a dobije potvrdu uplate za 2-April. "Yebo ja njima njihov elektronski sistem placanja, drugi put cu tetka Stanu da posaljem sa hoklicom da ceka u Posti i plati pravim parama" je komentar nezadovoljnog PP koji razmisja koga (customer service) da kontaktira, sta da kaze - "Zar je moguce da samo zbog jednog minuta moram da platim kaznu", i kako na kraju krajeva da izbegne kaznu za neblagoverenu uplatu. Od dokaza ima samo SMS poruku - zahvalnicu za uplatu.

Sa druge strane Operater je primio nalog za uplatu takse korisniku MF a od svog pretplatnika PP. Po ugovoru Operater mora da izvrsi tu uplatu PP krajnjem korisniku u roku od 6 sati, sto njihova aplikacija koja skuplja sve uplate u prethodnom 6 - satnom periodu a na teritoriji SRB i cini. PP i slicnih njemu, a koji su uplatili istu sumu za taksu, je bilo oko 100 - tinak, tako da je ukupno uplacena suma MF tacno 100 00 dinara. Obracunski ciklus Operatera je poceo 1-Aprila i traje do kraja meseca, kada Operater racuna minute a i druge usluge koje je ucinio za svoje pretplatnike. PP kao i ostali pretplatnici koji su uplatili taksu dobija finalni racun od Operatera 2-Maja, i na racunu se nalazi podatak u uplati takse, ali svega 80 dinara a on je mislio da je uplatio svih 100 koliko mu MF potrazuje. Krajnji rok za placanje racuna operatera a koji sadrzi i uplatu takse je 21-Maj. PP odluci da uplati ovaj iznos (ustvari tetka Stana koja se specijalizirala za cekanje u redovima) u najblizoj Posti razmisljajuci pritom kako je ipak pored svih peripetija prakticno izbegao placanje takse MF-ja do 21-Maja, a sto je po njegovoj racunici vise od mesec i po dana "Malo li je, na ovu skupocu" razmislja glasno PP.

Mobilni operater, kao preduzece je vrlo uvidjavan i nastoji da izadje u susret svojim pretplatnicima u najvecoj mogucoj meri. PP i njemu slicni su samo u jednom vremenskom periodu (6-sati) uplatili 100 00 dinara sto je Operater odmah 2-Aprila prosledio MF-ja. To govori o poverenju koje pretplatnici i MF-ja imaju u njihov servis, i nadaju se da je vreme Tetka Stane odavno proslo. Ti dobri ljudi koji vode ovo preduzece, a sve sa namerom da budu na usluzi svojim pretplatnicima, pretrpece gubitak od oko 175 dinara ( po trenutno najnizim bankarskim stopama) za samo 6-sati period jednog radnog dana.

Jedan od mladjih menadzera koji nastoji da ipak humanost vrati na stranu operatera (mislim njihove zarade) predlaze bordu direktora da se kamata koju njihov sistem moze da obracuna ipak prikljucuje racunu korisnika i da pretplatnik PP treba da plati tu kamatu. Jedino u njegovom predlogu nije sadrzana bitna stvar - kada ta kamata treba da bude placena. Ako je to 21-Maj, a obracun je do kraja Aprila, tada ce ipak biti gubitaka za Operatera jer je pretplatniku ostavljena mogucnost da plati 21-Maja i gubitak je 21-dnevna kamata. Isti mladji menedzer se seti da ipak moze da se pretplatniku naplati "pretpostavljena kamata" a sve do 21-Maja. "Sta se desava ako predpostavljena kamata, nije ona koju sistem izracuna a pretplatnik je na kraju plati" pita jedan od Direktora. Mladji kolega se ceska iza uva i polusava da poveze celu pricu a na osnovu principa naplate roba i usluga kojima se cena dinamicno menja, i na kraju rece "Kada stigne uplata od pretplatnika, a za racun koji stize za naplatu do 21-Maja, izvrsicemo rebalans te stavke racuna i dati kredit korisniku ili potrazivati razliku". "Kako mislite da potrazujemo razliku" rece Direktor "Nismo mi banka, a i nemamo dovoljno ljudi za sve te operacije. Uostalom ovo mi je prilicno komplikovano i nevidim razloga da se mi time bavimo, jer samo gubimo novac. Na kraju krajeva pozvacemo Time Bandita, , da nam ovo razjasni, nadam se samo da nas nece olesiti kao prosli put..."

vucko vucko 09:59 25.03.2008

Lived happily ever after...

Na kraju krajeva pozvacemo Time Bandita, , da nam ovo razjasni, nadam se samo da nas nece olesiti kao prosli put..."

Uzeće ćerku direktora za ženu, i 51% akcija operatera

Što se tiče primera:

- Ovde se radi o taksama koje se uplaćuju pre administrativne usluge, npr. ovo, pa se donosi potvrda o uplati. Znači, roka uplate nema, tj. rok uplate je: pre dolaska u opštinu/policiju. Protokol uopšte ne pominje datum uplate. Očekuje se da će uplate pristizati u radno vreme, tj. da će ljudi uplaćivati dok čekaju za uslugu. Čak i ako čovek uplati dan ranije, uplata će se videti kao neuslužena.

- iznos uplate se vidi u povratnoj poruci, tako da tu nema previše dileme u smislu šta je urađeno. Protokol B je tako podešen (postoji i šifra i iznos) da MF može da odbije uplatu ako je tabela tarifa kod operatera neispravna.

- cela operacija, od pretplatnika do ministarstva finansija i nazad se dešava u roku od nekoliko sekundi, pošto su i protokoli i evidencija vrlo jednostavni.

- mobilni operater može kamatu post-paid korisnicima da ukalkuliše u tarifu naknade; uzimati kamatu pre-paid korisnicima bi bilo malo surovo, jel'te...

- Nek PP pošalje svoju tetka Stanu u banku u 23:59, ako misli da je to efikasnije
Time Bandit Time Bandit 14:30 25.03.2008

Tetka Stana u raljama novih tehnologija

i to ce da bidne ali koliko sutra.

Svrha zadnje recenice u prethodnom komentaru je bila da obezbedi proveru citanja celog teksta (malo je bio obiman), a iz koga bi trebalo shvatiti da posrednik u uplati taksi trpi finansijski gubitak posredujuci u takvim transakcijama. Nacini da to izbegne ili nadoknadi ga teraju da prenese taj gubitak na pretplatnika koji je koristio tu uslugu i svode se na par osnovnih:

1) Uracunavati kamatu na prosli obracunski period od 30 dana po stopi od 28 % (ili slicno) na stavku takse ( vidi Scenario 1). Tako visoka kamata bi trebala da pokrije troskove oko plasmana sredstava do najnepovoljnijih slucajeva od 51 dan. Operater ce tesko dobiti dozvolu od drzave za tako nesto, jer time izlazi iz okvira svog tipa poslovanja i priblizava se polju finansijko / bankarskih usluga. Troskovi za pretplatnika ce u tom slucaju biti veci i on ce u vecini slucajeva ponovo stajati u redu u Posti.

2) Dozvoliti pretplatniku da osnuje (uplati) fond kod Operatera iz koga ce placati takse i time izbeci placanje kamate.
Ooperater moze cak da stavi uplatu takse na cekanje, ako je fond iz koga se placa nedovoljan ili da ponudi ponovo po 28% uplatu takse za pretplatnika. Ovo resenje nije stimulativno za pretplatnika, komplikovano je i za operatera i mali broj pretplatnika koji bi koristio ovaj tip usluge tesko da bi poktio troskove implementacije.

3) Posredovati izmedju pretplatnika i banke u kojoj pretplatnik ima racun a sa koga ce se placati taksa. Ovo resenje je prilicno ostvarivo u zemljama tipa SRB. Operater moze napraviti elektronski obrazac sa koga pretplatnik bira tip takse i unosi iznos uplate a takodje i regija ili grad su predefinisani. Dalje, ako ugovori sa glavnim bankama omogucuju Operateru da registruje pretplatnika kao platisu taksi, onda ce i registracija pretplatnika za banku X sa racunom Y biti jednostavna za operatera (ti podaci ako ih nije moguce otipkati na skrinu telefona mogu se dati preko telefona u kontaktu sa Operaterom).
Ovo resenje ima prednosti u odnosu na prva dva jer svako ko poseduje mobilni moze izvrsiti uplatu takse.davanjem SMS naloga Operateru. Ono sto je komplikovano je stvarna transakcija, tj. kada je novac za taksu legao na racun MF-ja - ili koliko je kasnjenje aktuelne uplate ("Gospodjo juce sam uplati taksu sa mobilnog i dobio SMS nazad da je uplata izvrsena, a Vi kazete da nemozete da pronadjete moju uplatu - da novac nije legao. Sta sada da radim da platim ponovo ili ?) ili u slucaju da sredstva ne postoje na racunu transakcija nece biti napravljena.

U bilo kojem od ovih slucajeva, krajnja ustanova koja trazi taksu (npr. Policija u slucaju izdavanja dokumenata) mora imati uvid u ostvarene uplate (npr. pretplatnik je dobio SMS o potvrdi uplate a da sam transakcija nije izvrsena jer na racunu nema sredstava) koje moze pretrazivati i pozivti se na njih prilikom pruzanja usluge.
vucko vucko 15:28 25.03.2008

Tetka Stana i plajvaz

Pa čujte, operater može da svoju politiku provizija za ovaj posao formira kako hoće, pa i u zavisnosti od pretplatničkog paketa - kao što i ostale tarife po potrebi vezuje za pretplatnički paket, zar ne? Ne piše "na čelu" proviziji da se radi delom i o pokrivanju kamata. Po tom principu bi trebalo naplaćivati i kamate za roaming usluge, što ne verujem da se radi. Ili bi velikoprodaja naplaćivala maloprodaji i kamatu za onih prvih 30-60-90 dana, u klasičnim mehanikama finansiranja. Za neredovne platiše svakako postoji zatezna kamata, rekao bih, kao i za sve ostalo. Pri tome mislim da osnov za kalkulaciju ne bi bio maksimalni rok, nego prosečan rok kreditiranja (jer pojedinci ne optimizuju finansijsku poziciju time što plaćaju administrativne takse na početku obračunskog perioda), što bi dodalo na proviziju kod post-paid računa oko 1-2%.

E sad, ako se već igramo time, primetite da se na iznos od 270 dinara naplati minimum 15-20 dinara provizije u banci (minimalna provizija, zavisi od banke do banke, na nekim mestima čak i više). Nek bude i 2% po osnovu kamate (primetite da to nije 2% na mesečnom nivou nego bi se računala diskontovana vrednost, tj 2% je oko 28%), to je 5.4 dinara, plus dve SMS poruke po 2 dinara (što je operatorova cena sa zaradom!) to je 9.4 dinara. Ostaje 5.6 dinara po transakciji. nek bude samo 15K transakcija dnevno, to je oko 10K evra dnevno da se pokrije veza ka banci i amortizuje investicija. I ušteda vremena za stranku - možda je penzioneru zabavno da čeka po redovima, ali...

Što se tiče integracije sa bankama i online notifikacije - onda bi ovo bio servis banke, banka bi se integrisala sa MF, bilo bi mnogo više "igrača" na protokolu B, caller ID autentikacija možda ne bi bila dovoljna (osim ako se banka ne integriše posebno sa svakim provajderom), tako da bi stvar bila prilično komplikovanija za uvođenje, čini mi se.
vucko vucko 15:52 25.03.2008

Re: Tetka Stana i plajvaz

Baš ga preterah. Nije 10K evra dnevno nego 1K evra - 80K dinara. Znači oko 20K evra na mesečnom nivou.
Time Bandit Time Bandit 16:59 25.03.2008

Tetka Stana ostri plajvaz

jer nema TV, Internet, telefon i mobilni, (ona ima samo Radio) i uplatu admin takse moze da obavi samo u Posti.
Jos dugo godina ce biti dosta ljudi u populaciji SRB koji ce poput baba Stane placati takse u postama / bankama.

Ostali mogu koristiti neke od drugih kanala placanja, a koje bi trebalo da preferira banka zbog visestruke ustede po transakciji a MF zbog raznovrsnijeg i brzeg nacina uplata admin taksi:

1) Telefonsko bankarstvo, pozovete bancin besplatni telefon, otkucate broj Vaseg racuna, izaberete opciju placanja admin takse, otkucate iznos, potvrdite iznos i namenu i primaoca i na kraju pribelezite ref. broj. Suma se automatski skida sa Vaseg racuna i uplacuje MF-ja, u slucaju nedostatka sredstava sistem Vas opominje da nemate dovoljno na racunu da bi izvrsili uplatu. Ako imate bilo kakav problem tokom transakcije mozete razgovarati sa predstavnikom banke.
Kada se pojavite u ustanovi u kojoj zelite da dobijete uslugu, a za koju ste vec platili admin taksu, sluzbenik ce na osnovu ref. broja / imena/adrese, itd. pokusati da nadje i potvrdi Vasu uplatu admin takse.

2) Placanje mobilnim telefonom Posaljete SMS poruku Operateru da zelite da platite admin taksu. Predhodno ste registrovali Vas racun u banci kod Operatera, tako da on zna da cete sa tog racuna platiti admin taksu. Operater Vas zahtev za placanje prosledjuje banci, koja vrsi uplatu i salje nazad Ooperateru potvrdu u uplati koju Vi dobijate nazad SMS porukom. U slucaju da nemate dovoljno sredstava na racunu dobijate SMS poruku od Operatera da admin taksa nije uplacena zbog problema sa Vasim racunom u banci. Ako je sve u redu idete u ustanovu u kojoj zelite da dobijete uslugu, a za koju ste vec platili admin taksu, sluzbenik ce na osnovu ref. broja / imena/adrese, itd. pokusati da nadje i potvrdi Vasu uplatu admin takse.

3) Placanje Internetom imate racun u banci i mogucnost elektronskog placanja. Sa menija izaberete admin taksa grupu i tip takse koji zelite da platite. Unesete iznos i izaberete racus sa koga to placate. Na ekranu vidite potvrdu uplate, ako imate dovoljno sredstava na racunu, i mozete je odstampati a da bi je kasnije prikazali u ustanovi u kojoj zelite da dobijete uslugu, a za koju ste vec platili taksu.
vucko vucko 18:02 25.03.2008

Tu i tamo...

I kindly disagree.

Tojest... ovi metodi su ok ako je banka spregnuta sa ministarstvom finansija, tj. koristi nešto ekvivalentno protokolu B, da u realnom vremenu obavesti MF o primljenom i validiranom neopozivom nalogu za uplatu, što podrazumeva integraciju sa 20-30 banaka, umesto sa 3 mobilna operatora. I dalje ostaje da je potreban protokol C, kojim bi radnici na šalterima opština i mup mogli da vide uplate.

Inače, ako se koristi klasični sistem platnog prometa (očigledno, žiro kliring, tj. sistem za mala plaćanja), stvarate jezivu proceduru dostave informacija o uplatama pojedinim šalterima - ili šalteri treba da imaju terminal (računar, mreža, bezbednost, obrada izvoda, pogrešne uplate) kroz koji vrše uvid u svoj deo izvoda u MF (primetite kako se onda raspada priča o jedinstvenoj referenci, koju je dodeljivao sistem MF), ili izvodi moraju da se odštampaju po šalterima i pošalju poštom, sa svim posledicama toga, uključujući i nedobijena pisma itd. Plus sama uplata traje najmanje jedan dan, a može i dva, ako se uplati u popodnevnim/večernjim satima, zbog osobina samog sistema za mala plaćanja u nacionalnom platnom prometu.

Inače, što se tiče metoda koje ste naveli:

Telefonska usluga zahteva pristojan IVR sistem, uključujući i automatsku autentikaciju, plus aplikaciju za ovu namenu koja validira šifre taksi (koje moraju da budu numeričke, za razliku onih gore iz predloga). Referencu morate da zapišete, inače ode voz. Svaka banka mora da usklađuje šifarnik i tarife sa MF i pri tome, ako nije online, mogu se desiti promašaji u iznosu (zbog promene tarifa) i slične stvari.

Usluga mobilnim telefonom zahteva autentikaciju mobilnog telefona - znači ili spregu banke sa svakim mobilnim operatorom posebno ili neki drugi način koji onemogućava da se caller ID falsifikuje.

Usluga Internetom na bazi homebanking - mislim da je efikasnije koristiti kartice (kao u mom predlogu u dodatku glavnog teksta), jer je onda rešen problem online rada i referenci, plus je dovoljno da se MF spregne samo sa jednom bankom i koristi online mrežu sistema platnih kartica (Visa, Mastercard, Dina - ako je NBS pustila to najzad u rad). Ali i dalje ostaje problem rasprostranjenosti upotrebe Interneta za plaćanje itd.

Izvinjavam se ako nisam baš totalno koncizan, pošto ovde ima više "stepena slobode" problema (online reference i obaveštavanje šaltera, autentikacija itd).

I dalje mislim da je rešenje sa mobilnim operatorima daleko najefikasnije (uz preciziranje ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji), pa zatim trgovački terminali za kartice na svakom šalteru, pa onda par praznih mesta, pa sve ostalo.
Time Bandit Time Bandit 19:56 25.03.2008

Platna realnost u SRB

Kroz par komentara koje sam napiso gore (vrlo uoostenih, uzgred budi receno) pokusavao sam da provucem kroz tekst blizi istorijski razvoj (zadnjih 10-tak godina) e-placanja u razvijenijim okruzenjima.

Uocljivo je da su odrzaiva resenja nastala u bankama koje dinamicki razvijaju ovaj segment i sposobne su da procesiraju transakcije narocito prema osetljivim vladinim institucijama - MF-ja. Tako ce se stvari razvijati i u SRB bez obzira na siroku upotrebu mobilnih telefona i mogucnost masovnijeg koriscenja ovog segmenta. Nedostaci placanja mobilnim a preko Operatera mozda nisu toliko bitni za transakcije tipa kupovina karata za pozoriste ili utakmicu ali su vrlo bitni za MF-ja. I stvarno bi mogucnost da se ima uvid u uplatu (kao i korekcija / brisanje) zahtevalo dosta angazovanja na njihovoj strani sto tehnickog sto ljudskog. Pitanje je dali bi MF zaleo da investira u tako nesto, i dali Operater moze podneti evidentne gubitke koji bi nastali implementiranjem resenja.

Ideja izneta na ovom postu je vrlo zanimljiva, ali sem tehnickog dela koji je prihvatljiv u nekim segmentima (ali ne za uplate admin taksi jer prenebregava interes Operatera a i krajnog korisnika MF) u ostalim vaznim poslovnim detaljima je skoro omanula.

Sve u svemu cela ova prica podseca me na obecanje o hlebu za 3 din. Naravno da je i to moguce ali bi njegova tezina bila 10 grama.
vucko vucko 21:42 25.03.2008

Zahvaljujem

Shvatam ovaj vaš komentar kao rekapitulaciju, pa ću i ja napraviti rekapitulaciju.

Prvo - zahvaljujem se na učešću i trudu da otkrijemo mane predloženog rešenja. Zahvaljujem se na ukazivanju na aspekte zakonitosti obavljanja ovog posla od strane mobilnog operatora, na ukazivanje na cenu finansiranja post-paid korisnika od strane mobilnih operatora, fokusiranje problema (da se ne radi o uplatama sa rokom) i za prikaze poslovnih kanala banaka i moguće izglede integracije ovog posla. Vaš doprinos reviziji je za sada najznačajniji od svih komentatora, rekao bih.

Moram ipak da naglasim da ne delim vaše mišljenje, opisano u ovom rezimeu koji ste napravili. Ovo rešenje podrazumeva minimum angažovanja, a od pretpostavki samo očekuje da MF ima data centar sa vezom ka Internetu, koja može dovoljno da se skalira. Moguće je, inače, uz minimum dodatne funkcionalnosti, omogućiti i storno transakcija uplate - naravno, od strane šalterskog radnika. To je bukvalno još jedan taster na stranici sa detaljima plaćanja i minimalna dorada protokola B, kako bi mobilni operator dobio nazad stornirane transakcije i poslao SMS svom pretplatniku - da je plaćanje stornirano.

A ovo za hleb od 3 dinara smatram komplimentom, da se razumemo.

Hvala još jednom.
vucko vucko 22:40 25.03.2008

Realnost...

Još samo detalj u vezi ovoga:
Pitanje je dali bi MF zaleo da investira u tako nesto, i dali Operater moze podneti evidentne gubitke koji bi nastali implementiranjem resenja.

Ne razumem na bazi čega ste zaključili da će operater imati gubitke? Čini mi se da sam pokazao da, sa minimalnom transaktivnošću, čak i sa velikom marginom za pokrivanje troškova finansiranja (a ne zaboravite da takve firme tipično nisu prinuđene da idu kod lokalne banke po kredit, nego se direktno zadužuju iz inostranstva, ili emituju hartije od vrednosti, pa je njihova cena finansiranja relativno niska) mobilni operater može biti više nego konkurentan šalterima u banci i poštama.

I naravno - pitanje je da li bi MF investiralo milion i po evra u ovo (ili koliko već bi se iskalkulisalo na kraju). Ja se nadam da smo, što se tiče tehničkih i poslovnih aspekata, dali dosta materijala na bazi kojih se ovo rešenje može sagledati u kontekstu realnih statistika koje MF ima - i onda doneti kvalifikovaniji zaključci.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 22:44 25.03.2008

Prioriteti

Ne zelim da ispadne namesteno. Li ziva je istina. Nema pola sata kako mi komsija prica kako se proveo dok je kupio Punto tj. Zastavu 10.
Sajam bio, komsija reši da se otarasi starog Renoa 5. Odluči da uzme Z10, da ne davim.
Kako zivi na N Bgd - sa svim papirima ode u OUP/MUP/SUP Novi Beograd. Tu su, inače, pre par godina uveli radon vreme do 19:30 pa se malko smanjile gužve. Hvala im. Ali sad je ovakva situacija. OUP Zemun se renovira, na Bežanijskoj kosi zatvorili šaltere i u OUP Novom Beogradu neopisiva gužva. Sa onih 6 (pazi ovamo, Vucko) i slovima šest, uplatnica čovek stane u red. Čekao je tačno (pazi ovamo, Vucko) 4 sata (slovima je to četiiiiiri dugačka sata). Kad je došao na red jedna gospođa (Vucko, samo jedna fu…ing gospođa) radi, pregleda lagano onih 6 uplatnica i kaže mu sa blagim osmehom: gospodine, vama se ulica promenila i morate da promenite adresu firme, sada je to Bulevar Zorana Đinđića a ne Bulevar AVNOJA!
*?)?()(/&&/#$”!
Posle četiiiiir sata čekanja komšija ode kao popišan (nema drugog izraza), obavi tu promenu, i sutra opet na šalter. Sada je čekao četiiiir sata, opet. I registrovao auto.
Koja se pitanja postavljaju?
Zašto se radnici iz Zemuna ne prebace u N Bgd?
Zašto se taj prepotopski MUP-ov IS ne zameni već jednom?
Zašto se plaća 6 ili 7 uplatnica kad može jedna pa nek neko centralno mesto rasporedi te pare kako propisi nalažu?
Zašto sam ja dao sebi nick Kraljmajmuna? Jedino na ovo pitanje znam odgovor.
Zašto žene na šalteru i dalje upisuju podatke u saobraćajnu dozvolu pisaćom mašinom?
Zašto se na obrascu za registraciju vozila popunjavaju podaci o zanimanju? Ja sam u jednoj godini bio direktor, nezaposleno lice, mali privrednik,…
Itd…
Kad se odgovori na mnoga ovakva pitanja onda dolazi Vuckov projekat i pitanje motivisanosti države da dobro radi za građane koji plaćaju porez (uplatnicama, naravno) I da podrži ovakav partizanski projekat.
Zaista, nisam srećan što pišem ovde o ovakvom primeru. Ali nisam mogao da odolim. Život je negde drugde, izgleda.
PS A koleginica koju si pohvalio, svi mediji o tome danas govore, podržava projekat lokalizacije software-a na srpski jezik za one koji ne znaju strani tj. engleski jezik. Stvarno su nam prioriteti odlični.
vucko vucko 23:58 25.03.2008

Re: Prioriteti

Hehe izgleda da sam iznervirao vaše veličanstvo - a sve je počelo od lepljenja taksenih maraka :)

Dobar je primer. Zahvaljujem. Ja sam, inače, dva puta putovao iz Aalborga u Kopenhagen, da upišem sina u državljanstvo - prvi put su me vratili za nešto što nisu ni tražili kad smo se čuli preko telefona. Deset sati vozom, a u ambasadi, u redu pred šalterom, ne previše - možda sat :)

Pitanja su interesantna. Posebno je interesantno ovo "pitanje svih pitanja", tj. prioritet - odnosno: po kojim kriterijumima određivati prioritete racionalizacije i generalno investicija. To zvuči kao još provokativnija tema. Vratiću se malo na neka od pitanja njih u posebnom komentaru, nadam se - moram malo da istražim par od tih tema prvo.

Bilo bi možda interesantno od nekih od tih stvari napraviti posebne blogove. Ovo o sadržaju podataka u saobraćajnoj dozvoli izgleda kao sjajan primer. Racionalizacija izbacivanjem viškova. Bilo bi interesantno to dati na "javnu raspravu" - da li neko ima ideju čemu taj podatak o zanimanju služi.

Time Bandit Time Bandit 03:49 26.03.2008

Uporan kao K9

Upravo sam krenuo da pisem "zahvalnicu" i preporuku za ulozen trud autora, kad se Vucko kao njegov srodnik vratio na mesto dogadjanja.

Posto smo do sada izneli dosta predpostavki, narocito predpostavljajuci interes MF kao i ponasanje Operatera, poslao sam jednu poruku Ministru (koju mozete videti u celosti dole) sa zahtevom da nam objasni poziciju Ministarstva. Smatram da je on najpozvaniji da iznese misljenje u ovom slucaju (moguci izostanak njegovog misljenja je takodje i misljenje o ovom potencijalnom projektu).


Postovani gospodine Ministre,

U toku je rasprava na Blogu B92 o mogucnosti uplate administrativnih taksi putem mobilnog telefona.

Predlozeno je zanimljivo tehnicko resenje koje bi racionalisalo proces uplate admin taksi, smanjilo redove u Postama i zadovoljilo veliki broj gradjana.

Jedan broj nasih strucnjaka iz zemlje i inostranstva izrazio je spremnost da znanjem i iskustvom pomogne realizaciju takvog resenja.Tokom rasprave javile su se nedoumice oko moguceg interesa koje bi Ministarstvo moglo da ima implementiranjem ove solucije kao i pravne implikacije.

Takodje smo predpostavili i ponasanje i interes mobilnih operatera koji bi posredovali u takvoj transakciji. Da bi potvrdili nase postavke kao i potencijalni interes i benefite Ministarstva Finansija molimo Vas da nam kazete / obrazlozite Vase misljenje po ovom pitanju.

Hvala Vam unapred i ne zamerite na uznemiravanju, ako se tako briga za razvoj nase zemlje moze nazvati.

Sa postovanjem,

Time Bandit

MilutinM MilutinM 10:04 26.03.2008

Re: Uporan kao K9

Svaka cast za pismo. Mozda i izazove pozornost
vucko vucko 12:54 26.03.2008

Uporan kao pas

Hvala Vam unapred i ne zamerite na uznemiravanju, ako se tako briga za razvoj nase zemlje moze nazvati.

"A ako me se sete na dan bezbednosti, sete..." reče Ilija Čvorović, da.

Poštovani Time Bandit,

žao mi je ako ste ovu diskusiju shvatili previše lično i negativno. Ideja ove diskusije je da motiv za učešće bude intelektualni izazov i zabava. Takođe, činjenica da u ovu konverzaciju može da se uključi praktično bilo ko, stvara mogućnost da se ljudi različitih profila znanja i iskustava nađu na jednom mestu i naprave "zbir" veći od "sabiraka". Ne mora to da bude realizacija ideje o uplati administrativnih taksi mobilnim telefonom. Takav ishod je nešto kao sedmica na lutriji - jedan u milion pokušaja uspeva. Ali ima milion "malih dobitaka", načina kako ova diskusija može da bude korisna, u manjoj ili u većoj meri. Meni je već bila korisna, u smislu upoznavanja nekih interesantnih nacionalnih statistika, boljeg sagledavanja nekih problema, interesantnih reakcija ljudi na ovakav pristup stvarima, itd. Ovo "pravljenje zbira većeg od sabiraka" je naravno statistički proces - i uspeh nije garantovan, čak ni najmanji. Ali moje mišljenje da je neuspeh jedino garantovan ako ni ne probamo, ili ne uspemo da stvorimo atmosferu u kojoj tako nešto može da se dogodi.

Znate, na ovom mestu, blogu b92, najčešće i najviše se govori o (uslovno rečeno) politici. Ali na način koji mene uopšte ne ispunjava, niti mi stvara osećaj da sam opremljeniji da izaberem svoje predstavnike u državnim organima. Blogovi (ili, da tako kažem, razgovori) ovde, kao i u većini medija, slučajno ili namerno, u najvećem procentu:
- pokušavaju da vrše diverziju, mobilišući moja negativna osećanja protiv nekih političkih grupa, a tražeći blanko podršku za druge
- stvaraju osećaj nemoći da se išta promeni i nefunkcionalnosti, nudeći kao izlaz ili samoizolaciju ili "izlazak na ulice", tj. sinhrono iskazivanje nezadovoljstva, bez ideje šta dalje.

Ja nisam navikao da razmišljam na ovaj način i nemam nameru da počinjem. Tražim svoje zadovoljstvo i (na neki način) korist u boljem razumevanju stvari iz oblasti koje relativno poznajem, kroz eksperimente ovog "why not" tipa. Ne prihvatam "argumente" tipa "jer to tako mora" i "jer drugačije ne može". U tome neprihvatanju sam, verujte, uporan kao pas. Bolje razumevanje državne administracije, njenog stanja i problema mislim da je ono što me čini kvalifikovanijim da budem u poziciji da bolje "pomognem", koliko god ta pomoć bila infinitenzimalna. A očekujem da više mogu da pomognem u racionalizaciji poslovnih procesa i informatičkoj podršci, koji su mi profesija u užem smislu, nego u vezi šumarstva ili spoljne politike ili zdravstva.

I dozvoljavam sebi i da verujem u Deda Mraza uzgred, po potrebi. Draže mi je da poverujem da će gospodin Cvetković ili moja koleginica Smiljka pročitati ovu diskusiju i onda, iz milion razloga, koji su meni sada nepoznati, ignorisati celu ideju, nego da dopustim sebi da verujem u mračnu Službu, koja preti da nas zauvek drži izolovane (i kako ono sve beše), a koju će neki Pera ili Žika, bez mane i straha, rasformirati, samo ako mu dozvolimo da dođe na vlast. Ili da će ukinuti korupciju, ili tako te slične teme. Čovek je stvorio Boga prema svom liku, zar ne?

Zahvaljujem se još jednom na konstruktivnom delu vaših priloga. Nadam se vam je učešće u druženju bilo (bar koliko-toliko) prijatno i/ili korisno.
Time Bandit Time Bandit 14:25 26.03.2008

Re: Uporan kao pas

Da, tacno je, ta apostrofirana recenica ima neko znacenje, i mogao bih napisati omanju knjigu o tome.
Ukratko, uglavnom bi se svodila na kritiku izvrsnih vlasti (i onih kojie se bore za nju) postene a i druge inteligencije a u svetlu zaostajanja zemlje u odnosu na neposredno okruzenje (a i sire).

Licno nemam nikakvu politicku poziciju i glediste, i jedna rec moze da objasni moj ugao - samodrzac, i ako se ijedna politicka opcija slaze sa mojim misljenjem u bilo cemu to bi mi bilo vrlo drago. Uzgred, smatram da su gradnjani nase zemlje funkcionalno nesposobni (bez obzira na talente, inat, itd.) sto se vidi po predstavnicima koje biraju da im vode zemlju.

Ponekad u unutrasnjosti zemlje srecem ljude koji se pitaju zasto u njihovim mestima nema ovoga ili onoga (pozoriste, bioskop, tereni za tenis i ostale sportove, itd.). Moj odgovor je da nemaju to sto oni misle da im treba jer im u stvari i ne treba (tj. nisu nista uradili po tom pitanju do sada sem konstatacije da im to treba).
Slicno je i sa ovim predlogom u uplati admin taksi mobilnim. Normalni - funkcionalno sposobni ljudi - i njihovi predstavnici a sve do Ministarstva Finansija bi vec nesto uradili po tom pitanju a ne cekali Vucka ili TimeBandita da to urade za njih.

Na kraju, mogu da kazem da diskusije u kojima ucestvujem pomazu prvenstveno meni da profilisem misljenje o temema koje mene interesuju, i povecam masu sopstvenog zdravog razuma. Ako taj nacin po neko moze da podnese, cini mu se zanimljiv, ili cak smatra korisnim, utoliko bolje.
vucko vucko 17:35 26.03.2008

Re: Uporan kao pas

Licno nemam nikakvu politicku poziciju i glediste, i jedna rec moze da objasni moj ugao - samodrzac, i ako se ijedna politicka opcija slaze sa mojim misljenjem u bilo cemu to bi mi bilo vrlo drago. Uzgred, smatram da su gradnjani nase zemlje funkcionalno nesposobni (bez obzira na talente, inat, itd.) sto se vidi po predstavnicima koje biraju da im vode zemlju.

Ponekad u unutrasnjosti zemlje srecem ljude koji se pitaju zasto u njihovim mestima nema ovoga ili onoga (pozoriste, bioskop, tereni za tenis i ostale sportove, itd.). Moj odgovor je da nemaju to sto oni misle da im treba jer im u stvari i ne treba (tj. nisu nista uradili po tom pitanju do sada sem konstatacije da im to treba).
Slicno je i sa ovim predlogom u uplati admin taksi mobilnim. Normalni - funkcionalno sposobni ljudi - i njihovi predstavnici a sve do Ministarstva Finansija bi vec nesto uradili po tom pitanju a ne cekali Vucka ili TimeBandita da to urade za njih.

Svakako je vaše pravo da određeno stanje društva shvatate kao "urođenu manu" populacije. Ja se, ipak, ne bih složio sa tom "konačnošću" koja je implicirana. Čini mi se da se takvom tvrdnjom čak, u određenom smislu, pridružujete tim "funkcionalno nesposobnima" - zvučite funkcionalno nesposobno da zamislite da se stvari mogu menjati i da se menjaju :)

Inače, stvaranje ovakvih rešenja, kakva ste videli gore, je moja profesija. Vi o njima čitate u novinama i gledate ih na TV, koristite kad odete u banku - ja ih pravim. Bilo mi je interesantno da skiciram rešenje za krajnje nepovoljne uslove implementacije - mesne kancelarije sa jednom telefonskom linijom - bez faksa, a kamo li računara i veze na obezbeđenu privatnu mrežu. Kako obezbediti uslugu, a ne čekati na neka bolja vremena.

Cenim komentar Kralja Majmuna, koji kaže da bi ovako nešto verovatno bilo niže na listi prioriteta nego neke druge stvari koje je pomenuo. Njegov komentar mi je pomogao da malo promenim tačku gledišta i dao neke nove ideje (za razliku od Edvarda Kardelja, moje ideje niko nije obavezan da implementira ). Pokušaću u tom smislu da skiciram jedno rešenje koje pokriva neke od tih tema. Nema veze što su male šanse da se implementira. Biće mi svakako interesantno - između ostalog i da čujem zašto se ne može implementirati, osim iz razloga funkcionalne nesposobnosti.

Pa ako taj pristup stvarima po neko moze da podnese, cini mu se zanimljiv, ili ga cak smatra korisnim, utoliko bolje :)
MilutinM MilutinM 00:25 31.03.2008

Još jedan stručni komentar

Vučko i ostali koji ste učestvovali,

poslao sam link na blog svom profesoru predmeta "Menadžment informacionih sistema u javnoj upravi". Evo njegovog komentara:

Pogledao sam,

samo tehničko izvođenje nikad nije pravi problem. Ideja je OK, sa stanovišta unapređenja. Ipak prava stvar je kada se usluga obavi od početka do kraja kompletno. Ako se radi o plaćanju taksi za produženje dozvole, nedovoljno je.

Ako se plaća taksa za bilo koje treće lice uvek je potrebno da to treće lice izda neku vrstu potvrde: produži dozvolu udari pečat ili izda dokument. Zamislite da treba da produžite registraciju i da kao potvrdu o plaćanju šest taksi nosite mobilni sa nekih šest potvrda o plaćanju. Ko će da Vam veruje? Koliko je to efikasno? Gde je potvrda o produženju registracije i sl.

Tehnička rešenja ne mogu da zamene suštinu. Mnogi procesi moraju da se menjaju, interno poslovanje treba da se menja i onda da se tehnički izvodi na neki novi način.

Za pouzdani e-commerce je potreban niz od još sedam zakona da bi bio element informacionog društva u Srbiji. Skraćeni putevi su mogući ugovaranjem između partnera izvan sistema uprave. Na primer, sva poslovanja sa bankom su izvan sistema i tretiraju se ugovorom po pristupu tj. ovo je uzmi ako oćeš uz uslove koje treba da pročitaš.

vucko vucko 02:46 31.03.2008

Re: Još jedan stručni komentar

Nenadan novi komentar na staru temu :)

Razumem ja potpuno da ovo nije rešenje celog problema, tu ambiciju nije ni imalo. Čak je, praktično, zaobišlo rešavanje "glavnog" problema - PDA-ovi i GPRS su zamena za "pravu" ICT infrastrukturu, kod koje bi rešavanje elektronske kontrole plaćanja bilo skoro pa marginalan deo funkcionalnosti (kao što i u ovom primeru, u principu, jeste - funkcionalnost koja se daje "protokolom C" šalterskim radnicima u opštini/mesnoj kancelariji/mup je veoma mala). Takođe, ja sam pošao od relativno jednostavnog primera, a to je izdavanje nove lične karte, pasoša i slične usluge kod kojih se plaća samo jedna, i to relativno mala, taksa. Nemam dobar osećaj koliko (procentualno) "transakcija" pripada toj kategoriji.

Pretpostavljam da bi se ovaj model mogao donekle rastegnuti za višestruku uplatu taksi (gde bi ovi pojedini kodovi pokrivali, jednim iznosom, uplatu na više "adresa", a ministarstvo finansija raspoređivalo na bazi strukture), ali "nalivati" 4-5 hiljada dinara na račun mobilnog operatora da bi se neposredno posle toga platilo MF je verovatno ipak previše.

Posle primera usluge registracije automobila, koji je dao Kralj Majmuna, malo sam analizirao strukturu usluge i moguće elemente podrške. Ta usluga je, u suštini, relativno složena provera kompletnosti, ispravnosti i verodostojnosti niza dokumenata potrebnih da se izda dozvola za upotrebu vozila, uključujući proveru:
- Dokaza o vlasništvu
- Dokaza o tehničkoj ispravnosti
- Dokaza o plaćenoj carini i/ili porezima
- Dokaza o obaveznom osiguranju
- Dokaza o uplati taksi i drugih obaveza

Ovo se radi na bazi dokumenata koje izdaju raznorodni državni organi ili firme i koji zavise od tipa vozila i koječega još (znači da će značajan broj biti papirni na duži rok). Uz to se popunjava odgovarajući obrazac zahteva.

U kontekstu racionalizacije procesa "sa ove strane šaltera" (tj. bez da se zagrebe značajno u aplikativnu infrastrukturu državnih organa), razmišljao sam o Internet aplikaciji koja bi omogućila da se od kuće, na tenane, pripremi sve što je potrebno za izabranu administrativnu uslugu, znači popuni obrazac zahteva, dobije lista potrebnih priloga koje treba doneti (sa sve primerima izgleda), plate sve takse jednom uplatom sa npr. platne kartice, zakaže/najavi dolazak na određeni šalter, odštampa popunjen obrazac sa sve listom priloga koje treba doneti i bar kodom broja pod kojim se vodi zahtev - a onda sutradan (ili kada je već najavljeno), dođe sa svim dokumentima na šalter i završi posao u najkraćem roku.

Međutim - ovo sve, osim pomoći u popunjavanju obrasca, nema neku posebnu svrhu, ako podaci koji su uneti i potvrda uplate nisu raspoloživi šalterskom službeniku (što znači propisna oprema i infrastruktura), a istovremeno ako je potrebno popunjavati obrasce štampane na kartonu, pošto se radi o ručnoj kartoteci (čini mi se da su obrasci za ličnu kartu takvi).

U tom smislu je profesor sasvim u pravu što se tiče ovoga da mnogi procesi i interno poslovanje treba da se menjaju - jer tek promenom tih internih procesa se stvaraju uslovi da se eksterni "interfejs" ovakvih službi menja.

Ovaj predlog sa uplatom mobilnim telefonom je "napadao" ipak jedan relativno "eksterni" proces, a to je plaćanje, koji je relativno izolovan od same usluge koja se plaća. U tom smislu nije mi baš jasno gde sam podbacio u objašnjenju - jer profesor pita ko će da mi veruje ako donesem mobilni telefon sa "šest potvrda" - referent u opštini i neće verovati mom mobilnom telefonu, nego listi izvršenih uplata koju preko svog, malo "većeg", mobilnog telefona dobija iz centralnog sistema za registraciju uplata pri MF. Ovaj sistem je možda i najvredniji deo u rešenju - kako god se reši mehanika uplate, a da je, uslovno rečeno, online (i ne izvršava je sam šalterski radnik u opštini/mup, npr. trgovačkim terminalom) - potrebno je da postoji put informacije do šalterskog radnika, kako bi se stvorila alternativa overenom papirnom obrascu uplatnice, koji izdaje banka za klasični gotovinski transfer.

Sve u svemu - veliki sistemi sigurno imaju i veliku inerciju. Pitanje je kako i kojim redom uvoditi nove stvari, posebno u kontekstu činjenice da se tehnologija menja, još malo pa većom brzinom nego što može da se uvede u ovako razuđene sisteme. Svakako postoji i deo posla u smislu izrade/izmene zakona (ne znam tačno koji su tih sedam zakona vezanih za eCommerce), ali postoji nešto posla i posle toga, rekao bih.

Za dalju elaboraciju relevantnosti i ekonomičnosti ovakvog predloga bi bile potrebne statističke informacije koje teško da je moguće sada dobiti. Bez obzira na to, bilo mi je interesantno razmišljati o ovome i prijatno družiti se ovde na blogu sa svima koji su učestvovali.

U tom smislu zahvaljujem i tebi Milutine, što si se potrudio da proslediš ovo do profesora, a svakako i njemu, na uloženom vremenu i trudu, kao i svim ostalim učesnicima diskusije.
MilutinM MilutinM 13:11 31.03.2008

Re: Još jedan stručni komentar

veliki sistemi sigurno imaju i veliku inerciju. Pitanje je kako i kojim redom uvoditi nove stvari, posebno u kontekstu činjenice da se tehnologija menja, još malo pa većom brzinom nego što može da se uvede u ovako razuđene sisteme.

Da, ovo je za nas osnovno pitanje.
U tom smislu zahvaljujem i tebi Milutine, što si se potrudio da proslediš ovo do profesora, a svakako i njemu, na uloženom vremenu i trudu, kao i svim ostalim učesnicima diskusije.

Meni je takodje bilo zanimljivo i drago mi je što sam učestvovao
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 21:16 31.03.2008

Napred, Vucko

Iako ovo vise niko osim Vucka ne cita dacu jos jedan komentar. Mozda neki istoricar posle par hiljada godina nadje ove tekstove pa dobijemo neki spomenik. Ja na konju a Vucko pored mene nosi E-palicu.
Zaista se retko viđa na Blogu ovako potencijalno koristan tekst i poneki pametan komentar. Nisam opimista da ce biti koristi od ovoga, ne verujem u godinama uništavanu drzavnu upravu, ne verujem u predizborno posrnule vlade i ministre. Ali neka. Motam se po drzavnim upravama, bankama, galerijama, medicinskim ustanovama. Svuda nedostaje ovako pragmatičan pristup, motivisanost unistena, prodavci magle na sve strane, politika upetljana i u najniži nivo odlučivanja. Nazad, Vucko, vrati se!
vucko vucko 23:29 31.03.2008

Prisutan

Iako ovo vise niko osim Vucka ne cita dacu jos jedan komentar. Mozda neki istoricar posle par hiljada godina nadje ove tekstove pa dobijemo neki spomenik. Ja na konju a Vucko pored mene nosi E-palicu.
Zaista se retko viđa na Blogu ovako potencijalno koristan tekst i poneki pametan komentar. Nisam opimista da ce biti koristi od ovoga, ne verujem u godinama uništavanu drzavnu upravu, ne verujem u predizborno posrnule vlade i ministre. Ali neka. Motam se po drzavnim upravama, bankama, galerijama, medicinskim ustanovama. Svuda nedostaje ovako pragmatičan pristup, motivisanost unistena, prodavci magle na sve strane, politika upetljana i u najniži nivo odlučivanja. Nazad, Vucko, vrati se!

Tu sam ja, ne brini, trudim se da ne prilazim konju otpozadi, pošto to ume da ima tragične posledice

Gledam ovaj link sa sajta ministarstva za telekomunikacije i informatičko društvo - vidim da je moj kolega sa godine Dragan Milićev radio jedan od idejnih projekata. Inače se može štošta pročitati na sajtu, evo recimo ovde je neka lista "aktivnosti" u vezi informatičkog društva - ima interesantnih detalja, npr. radi se na jedinstvenom informacionom sistemu matičnih knjiga (znači da državni službenici, umesto da traže od građanina da dostavi izvod iz matične knjige, pogledaju u taj sistem - radost prava), informacioni sistem lokalne poreske administracije, razvoj podrške za "elektronske" sednice vlade, operacionalizacija zakona o elektronskom potpisu (registracija sertifikacionih tela).

Vidim da ima i opcija "pišite, predlažite..." - sad ću da im predložim da postave tamo blog, pa da budu malo interaktivniji u prezentaciji :)
vucko vucko 23:50 31.03.2008

Strategija razvoja informacionog društva

Evo još malo otkrivanja tople vode, metle iza vrata itd: Strategija razvoja informacionog društva u Republici Srbiji. Dokument je malkice presan - i po formatiranju (pisao ga je neko ko je u ratu sa word formatiranjem), a i po tome što nema ni ko je autor, ni ko je usvojio strategiju, ništa od te osnovne "opreme" - ali izgleda da ima interesantnih informacija u njemu.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana