Gost autor

Старо вино и нове боце: Где је нестала иновација

krkar RSS / 29.02.2016. u 14:40

 

GOST AUTOR: TASA DEBELI

Старо вино и нове боце: Где је нестала иновација

                                         (А. Армелини)

(Или:

Нови инструменти, песма стара? Уметници, где сте? Треба вас свећом тражити!)

 

„У граду Ераху, а затим у Супураку, Сипару, Уру, у слојевима датираним 3000, 2500 и 2000 година пре Христа нађене су многе глинене плочице које сведоче да су већ тада, с првом писменошћу, подизане и прве грађевине намењене обуци деце, дакле, школе. Скамије су биле од глине, за једнога до четири ученика. Већ тада је настао и позив професионалног учитеља. Основни циљ ових школа било је описмењавање будућих државних чиновника и свештеника. Текст из око 2000. Године пре Христа описује један ученички дан на следећи начин:

'Гласно сам понављао своју плочицу, појео ручак, приредио нову плочицу, исписао је, довршио; тада ми одредише усмени задатак, а после подне писмени. Кад се настава завршила, упутих се кући, униђох у у кућу и нађох оца где седи. Испричах оцу свој писмени задатак, потом му понових своју плочицу, а мој отац се развесели... Кад сам се рано ујутро расанио, сретох мајку и рекох јој: Дај ми ручак, морам у школу. У школи ме дежурни редар запита: Зашто си закаснио? Уплашен и ускуцана срца ступих пред учитеља и поклоних му се с поштовањем.'“

                             (из књиге Светомира Бојанина: „Школа као болест“)

 

У тој књизи професор Бојанин закључује, после овог примера, да се суштина образовања, педагошког процеса, а то је однос породица-дете-школа, није изменила читавих 5000 година. И ту мислим да је професор Бојанин у праву, без обзира на тај дугачки пут пут који смо као људска врста прешли од глинених плочица од пре 5000 година до компјутера, интернета и разних веб алата данас.

Често сам и на овом блогу могао да расправљам са блогоколегама који су уверени у потребу мењања саме суштине образовања јер то изискује технолошка (дигитална) револуција коју проживљавамо и која нас и нашу децу суштински мења (како они тврде). И често су ми блогоколеге при томе цитирале или качиле линкове на Кена Робинсона и остале ТЕД поп старс. Последњи пут сам се о томе дописивао, колико се сећам, са Радумилом поводом једног интервјуа енглеског лингвисте Дејвида Кристала.

И те наше расправе поводом тог питања (права вредност и место нових технологија у образовању?) и јесу мој мотив за објављивање овог поста на чему сам захвалан мом другару, Кркару.

Елем, Дебели, поклони се и почни!

Претпостављам да ће се се поводом догађаја који се одигравао у центру Бел Експо у протекла два дана (26. и 27 фебруара 2016.) огласити и UKinSerbia, па ће његов пост носити много више информација о самом овом догађају.

Наиме, ради се о међународној конференцији у организацији Британског савета у Србији под називом New Technologies in Education 2016.

 

http://www.britishcouncil.rs/en/new-technologies   (ЛИНК)

 

Ово није нешто ново у Србији, одиграва се трећу годину заредом, полако постаје традиција и сваке године (прошле године такође у Бел Експо центру) повећава се број учесника, па је тако ове године било око 5000 пријављених за учешће у овом догађају.

 

У организацији конференције (и додао бих и сајма технологије) у вези са образовањем, и ове године као и прошле, Британски савет је имао мноштво партнера почев од британске амбасаде, преко много фирми чије је ово поље делатности, па све до јавног медијског сервиса РТС који је медијски покривао ово догађање.

 

 

Конференцију су отворили британски амбасадор у Србији, господин О'Киф и српски министар просвете господин Вербић који је оба дана био присутан. Првога дана званично и као један од говорника са темом „Велико спремање куће: #opendata u obrazovanju“ које је било занимљиво и препоручио бих га новинарима (поготово онима у истраживачком новинарству) да не би и убудуће лупетали таблоидне наслове и текстове по својим листовима не знајући праве податке о ономе о чему пишу.

У четири сале (Спејс, Ентер, Инсерт и Алт) 120 предавача/говорника је заинтересованима преносило своје идеје, искуства, размишљања,... са обавезним питањима и расправама после излагања.

 (Извините, али упоран сам у томе да када год могу, енглеске речи преведем на српски јер ако наставимо да у оваквим и сличним случајевима употребљавамо изразе попут, рецимо, speakers, session или event уместо предавач/говорник, излагање и догађај, гомила преводилаца ће ускоро остати без свога посла, а српски језик ће ускоро постати само један од многобројних дијалеката енглеског језика у оквиру глобиша – global + english, језика.

Чувајмо српски језик као зеницу ока свога, да парафразирам једног много већег сина наших народа и народности од мене.  J )

И имало се на овогодишњем, као и на прошлогодишњем скупу, заиста шта и „чути, опипати, омирисати,...“ Од паметних табли, преко роботике, разних софтвера намењених образовању на штандовима, све до слушања искустава наставника, домаћих, из региона и широм света, о примени нових информационо-комуникационих технологија у настави.

 

Заиста је било право уживање присуствовати свему томе.

 

И свугде сте могли видети насмејана лица која са огромним ентузијазмом и потпуно уверена у своју мисију просветљења говоре о потреби да се образовање у потпуности прилагоди новој, трећој по реду, револуцији коју зовемо дигитална.

Ипак, док сам све то посматрао и слушао, и ове године као и прошле, у мени се појавио један црвић сумње (матора дртина, сумњало једно!) у толику ентузијастичку веру у нове технологије која нас убеђује да је све то нешто потпуно суштински ново у образовању. Некако ми је изгледало претерано толико одушевљење свим тим справама, интернет алатима, софтверима и осталим и предубеђење да та, толико помињана дигитална револуција, суштински мења школу какву познајемо, као и све нас учеснике у том процесу образовања.

А онда сам, другога дана конференције, у сали Инсерт намењеној предавачима за област високог образовања, схватио да нисам баш „прасе у Техерану“ на овој конференцији.

Присуствовао сам излагању Алехандра Армелинија под називом „Старо вино и нове боце: Где је нестала иновација“.

 

https://www.northampton.ac.uk/directories/people/ale-armellini  (ЛИНК)

 

Опа!!! Па ово је нешто ипак другачије од оног унисоног одушевљења технологијом којим сам био опкољен са свих страна до тог момента!

Професор Армелини је присутнима (нас око 30) задао пар задатака и поставио пар  питања на које смо одговоре давали образлагањем свог става или дизањем руку (за/против/уздржани).

Рецимо, питао нас је колико нас мисли да је MOOC (ЛИНК) нешто што бисмо могли назвати суштинском променом у образовању. Дигло се неколико руку.

Затим је питао колико нас мисли да је MOOC, у ствари, исто старо предавање какво слушате и у свакој слушаоници било ког факултета, само је окачено на интернет.

Опет се дигло неколико руку. Професор Армелини је закључио да, заправо, 90% присутних није сигурно у то шта мисли о MOOC, односно да, како је он рекао, већина присутних „are sitting on the fence”.

Да не дужим, схватили сте вероватно суштину излагања професора Армелинија. Његово основно питање је:

Колико је употреба нових технологија у образовању нешто заиста педагошки иновативно? И нагласићу још једном, ПЕДАГОШКИ ИНОВАТИВНО.

Или је то исто оно „старо вино“ што смо га имали и у образовању индустријске ере, па га данас само пресипавамо у „нове боце“ дигиталне револуције?

Навео је професор и пар примера за своје тврдње. Рецимо, ако студент пре предавања у градском превозу чита на таблету белешке (скрипта) од јучерашњег предавања (јер од фејсбука на којем виси када је код куће није стигао да те белешке погледа јуче после предавања натенане у свом простору за учење. – Тасина примедба J), колико се то онда заиста разликује од онога када тај исти студент чита те белешке у градском превозу са папира? Колико је тај таблет и доступност тих белешки на нету педагошки иновативно?

Или, ако видите да неко чита књигу са таблета у аутобусу, колико се то заиста разликује од читања папирног издања (хардкопи) те исте књиге у аутобусу?

Читање је читање, зар не? И знање је знање, зар не? И да би се овладало знањем, мора се учити и читати, зар не?

А технолошке иновације су ту само да нам помогну у учењу, али не и да одређују саму суштину учења, а то је стечено знање.

Да се разумемо, професор Армелини уопште не спори да су нове технологије у образовању свакако додата вредност образовању. Али понављам, ДОДАТА вредност. Не и СУШТИНСКА вредност како нам се исувише често представљају.

Такође, он поставља и питање колико су и да ли је уопште употреба нове технологије уједно и некакав нови оригинални педагошки пут, иновација у педагогији.

Професор Армелини још каже да та додата вредност коју нам дају нове технологије у образовању свакако јесте и демократизација образовања.

Али ни он, као ни ја, ту не видимо никакву педагошку иновацију.

Видимо технолошку иновацију, али педагошку не. (И где нестаде та креативност у образовном процесу, мајку му? Утопила се у мору копи/пејстова?)

Овде дођосмо и до самог наслова: Да нису нове технологије у образовању ипак само „нове боце“ у које ми пресипавамо „старо вино“?

Ово излагање професора Армелинија је тако добро „налегло“ на оно о чему и сам размишљам већ годинама користећи разноразне нове технолошке „чврчкове“ у сопственом послу професора. Врло често сам помишљао тада: „А да нисмо ми ипак мало превише заслепљени шареном вашарском светлуцавошћу свих тих нових справа, алата, софтвера? Да нисмо у свему томе заборавили да је образовање пре свега однос наставник-ученик, а не наставник-машина-ученик? Или, да кажем то овако:

Глинене плочице или компјутер, суштина педагошког процеса је иста. Само ми то не видимо од силних лампица и иконица које нам светлуцају са разноразних геџета.

Можда смо сви ми ипак превише заслепљени новим технологијама у образовању као што је Томас Долби својевремено био превише заслепљен науком?

 

 

Шта ви мислите?

 

 



Komentari (225)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

tasadebeli tasadebeli 00:12 03.03.2016

Re: prethodno pitanje

angie01

a nasa poslednja nazovi reforma, je bila osamdesetih, kada je uvedeno ono nesretno usmereno obrazovanje, u kome, dobro se secam, su postojali profili tipa, kreator ili krojac gornjih delova leve cipele.



Мој другар има диплому средње школе са називом занимања Техничар за бетон и асфалт.

Но, то га свеједно није спречило да се после средње школе намлати пара (девизних) радећи по градилиштима наших фирми у Африци.

Ма само када има посла, Енџи, онда та бирократија видљива по називима занимања на дипломама престаје да буде важна.

moja prijateljica vise od 20 godina predaje u skoli u UK i uredno na kraju svake skolske godine dobija ocene od ucenika -gde je ocenjuju u par kategorija, da ne improvizujem sad,...od kojih joj izmedju ostalog zavisi radno mesto.



Иде то полако и до нас.

Наиме, нас за сада још увек не оцењују деца (биће, биће), али откада радим у школи, математичаре и србисте оцењују по резултатима пријемног, односно данас завршног испита. Од прошле године оцењује се и рад географа, историчара, хемичара, физичара и биолога (наука - ваљда оно што на Западу зову сајенс у школама).

Наиме, владини Заводи се врло подробно баве резултатима завршног испита и могу ти рећи да се ова екстерна инспекција која нам је била у школи (поменух то већ) баш бавила много тиме.

Мислим да ћемо полако ићи и ка озбиљном оцењивању рада наставника и на основу годишњих тестова на крају свакога разреда, а после до корака када ће нас и деца оцењивати нисмо далеко.

Е, сад, колико је оцена наставниковог рада коју даје неко у том узрасту, када хормони шикају у плафон, реална, тешко је рећи...

(Мислим да се бољи увид у то стиче кроз разговор са децом - интервју - по тачно утврђеним параметрима шта се то тражи као што то сада ради та тзв. екстерна инспекција по школама.)

Ако о оцењивању наставника судим по свом примеру, мрзео сам маторог математичара из дна душе сваки пут када прозове моје име да радим на табли задатак или да ме вукљара по такмичењима и по Архимедесу. Да су ми тада дозволили да оцењујем његов рад, ја бих му залепио кеца. Бандеру са постољем!

Али данас сам му, заправо, захвалан неизмерно и у свом раду у школи данас препознајем много тога (и у односу према ученицима, не само у раду на часу) што сам још као ђак видео код тог мог, тада већ пред пензијом, математичара Владе Катића.

Он ми је, Енџи, такав какав је био, узор и модел какав то ја професор треба да будем, исто онако као што су отац и мајка узор и модел сваком детету какав то човек треба да постане једног дана.

Изгледа да је у праву Сатинел када каже да нема старог вина и младог вина у просвети, већ само доброг и лошег вина.

blogovatelj blogovatelj 00:43 03.03.2016

Re: prethodno pitanje

Не усуђујем се да кажем и на смартфону јер овако префињено филмско око попут мојег ће ти увек рећи да филм попут, рецимо, "Повратник" новопеченог оскаровца Ди Каприја ипак треба одгледати у биоскопу... На широком платну. Није исти доживљај као и када гледаш на неком електронском сокоћалу


Sve si u pravu, ali nisi
Slusanje mp3 muzike nije isto kao i slusanje ploca, jer u ruci nemas omot albuma, koji je takodje neizostavni deo umetnickog dela. Ali su ljudi evoluirali i danas ih bas briga za omote. Tuzno je to, ali istinito.
Takodje, ljudi imaju ekrane u dnevnim sobama gde se sve vidi kao i u bioskopu.
tasadebeli tasadebeli 00:59 03.03.2016

Re: prethodno pitanje

blogovatelj

Ali su ljudi evoluirali i danas ih bas briga za omote.

Tuzno je to, ali istinito.






А од истине се не може побећи.

(Једино нисам сигуран у ком правцу иде та еволуција... Ако је већ то тужно...)

Takodje, ljudi imaju ekrane u dnevnim sobama gde se sve vidi kao i u bioskopu.


Сунце му жарко, Блоги, ономад код шурака који има такав један екран преко целог зида гледамо неку утакмицу и ја замало да потрчим за лоптом!

(У кући имам мали телевизор који се укључује у просеку једном недељно. Тенис, рецимо, уопште и не гледамо него само слушамо јербо у овим годинама више и не видимо тениску лоптицу на том екранчићу.)
blogovatelj blogovatelj 01:38 03.03.2016

Re: prethodno pitanje

А од истине се не може побећи.


Covece, napisah ti komentar, a firrma mi blokirala slanje istog.
Pisao sam ti kako sam sa sinom setao kroz soping mol, naleteo na prodavnicu ploca i tu video album Dzoni Rotena i ekipe, pa se raspilavio, objasnjavao detetu kako sam ga dobio na poklon od druga, bio je kupljen u Svedskoj, a dete me gleda belo.
Komentar mi je bio blokiran zbog imena grupe i zbog imena albuma.
Ne smem da ih ponovim, jerbo ce me blokirati ponovo.
Goran Vučković Goran Vučković 01:47 03.03.2016

Re: prethodno pitanje

Da vidimo kako rade OCR...

milisav68 milisav68 07:14 03.03.2016

Re: prethodno pitanje

blogovatelj
Takodje, ljudi imaju ekrane u dnevnim sobama gde se sve vidi kao i u bioskopu.

Da, ali retko ko će da isključi svetlo i mobilni, kao i da kupi disk, da ne bi bio prekidan reklamama.
tasadebeli tasadebeli 07:18 03.03.2016

Re: prethodno pitanje

blogovatelj
А од истине се не може побећи.


Covece, napisah ti komentar, a firrma mi blokirala slanje istog.
Pisao sam ti kako sam sa sinom setao kroz soping mol, naleteo na prodavnicu ploca i tu video album Dzoni Rotena i ekipe, pa se raspilavio, objasnjavao detetu kako sam ga dobio na poklon od druga, bio je kupljen u Svedskoj, a dete me gleda belo.
Komentar mi je bio blokiran zbog imena grupe i zbog imena albuma.
Ne smem da ih ponovim, jerbo ce me blokirati ponovo.



???????????? !!!!!!!!!!!!!!!

Човече, ово је отишло даље него што ја (а рекао бих и Вучко) мислим!

Вучко ти је сликом омота плоче (још увек је чувам; мислим тај винил дотични са све омотом; мораћу да га покажем ђацима у школи ) уједно окачио и поуку.

(Јер свака добра прича мора да има поуку! )





EDIT:

А онда је Тачерка дошла на ВЛАСТ.
angie01 angie01 08:51 03.03.2016

Re: prethodno pitanje

"Видите, када сам ја полагала испите, ја сам на полагању писала есеј.

Када је моја ћерка полагала испите, она је попуњавала празна места у тексту на цртицама остављеним за то.

А сада мој унук полаже испите на факултету заокружујући један од понуђених одговора."


:))))- kratka i sustinska analiza.

- po meni bi uspesna reforma bila, koja bi kao posledicu imala to, da bi kandidati morali da napisu esej, a da to nikome ne predstavlja problem.:)

sad da ne rasclanjujem kako se do toga dolazi.


Иде то полако и до нас.


to o ocenjivanju prof.,sam napisala kao odgovor na glupost o fizickom kaznjavanju.
predatortz predatortz 08:54 03.03.2016

Re: prethodno pitanje

meni jako cudna malicioznost u pristupu ovako ozbiljnoj temi,...ispada da nam obrazovanje- kao i sve drugo:) i nije tako lose,...samo su nam rezultati katastrofa i nista ne funkcionise kako treba...


Naše obrazovanje postaje loše, zahvaljujući Bolonji i usaglašavanju sa evropskim trendovima. Pre toga je bilo prilično solidno.
milisav68 milisav68 09:21 03.03.2016

Re: prethodno pitanje

predatortz
meni jako cudna malicioznost u pristupu ovako ozbiljnoj temi,...ispada da nam obrazovanje- kao i sve drugo:) i nije tako lose,...samo su nam rezultati katastrofa i nista ne funkcionise kako treba...


Naše obrazovanje postaje loše, zahvaljujući Bolonji i usaglašavanju sa evropskim trendovima. Pre toga je bilo prilično solidno.

Ma stvar je u tome što se prepisuje/menja sve loše, a dobro se ignoriše.

I to nije samo u obrazovanju.
predatortz predatortz 09:26 03.03.2016

Re: prethodno pitanje

milisav68
predatortz
meni jako cudna malicioznost u pristupu ovako ozbiljnoj temi,...ispada da nam obrazovanje- kao i sve drugo:) i nije tako lose,...samo su nam rezultati katastrofa i nista ne funkcionise kako treba...


Naše obrazovanje postaje loše, zahvaljujući Bolonji i usaglašavanju sa evropskim trendovima. Pre toga je bilo prilično solidno.

Ma stvar je u tome što se prepisuje/menja sve loše, a dobro se ignoriše.

I to nije samo u obrazovanju.


A šta drugo očekuješ kad su deca pitomaca iz Kumrovca listom postala briselskim kursistima?! To je naučilo na objašnjenje 'reklo o'zgo!', a gde je to 'o'zgo', nema veze. O odlukama onih 'o'zgo' se ne raspravlje i ne razmišlja!
angie01 angie01 15:59 03.03.2016

Re: prethodno pitanje

Naše obrazovanje postaje loše, zahvaljujući Bolonji i usaglašavanju sa evropskim trendovima. Pre toga je bilo prilično solidno.


nisam htela, al moram da ti odgovorim- jer nemas pojama, a volim i sto se ljudi loze na te gluposti:)))

- kao, mrska Bolonja je unistila nase savrseno skolstvo:)))
- je l kapira neko kako je uradjena Bolonja i zasto?

....da bi mogao da se ostvari nesmetani prelazak iz skole/fakulteta izmedju zemalja i da je obrazovanje kompatabilno za sve potrebe savrmenog drusta- migracije, razmene, usavrsavanja, bla bla,...

sto ce valjda svako normalan da se slozi da je ok,

a, evo jedan primer Bolonje u praksi kod nas,- najednostavniji,

pre je likovna akademija bila 4 godine osnovnih studija + jedna godina master
po Bolonji su ovi nasi genijalci samo fizicki podelili potpuno iste programe, predmete, nacin rada, sta god hoces, na 3 godine osnovnih studija + 2 godine mastera,....evo, sad vracaju na staro,....a fakat bi neka promena, ozbiljno osmisljena, dobro dosla.
blogovatelj blogovatelj 18:39 03.03.2016

Re: prethodno pitanje

Da vidimo kako rade OCR...


Nije mi se prikazalo u firmi, ali mislim da to ne rade kao OCR zaštitu, nego na osnovu IP adresa ili tako nekako.
blogovatelj blogovatelj 18:55 03.03.2016

Re: prethodno pitanje

Ma stvar je u tome što se prepisuje/menja sve loše, a dobro se ignoriše.


Ne, nego jer se sve dobro izvitoperi hiljadama rođačko/burazersko/kumovskih varijanti.
Svi severnoamerički univerziteti rade decenijama na tom Bolonja principu. Ona je u stvari samo ukraden i prepisan model severnoameričkog univerzitetskog obrazovanja.
Fakat je da od deset najboljih univerziteta na svetu jedno sedam imaju Ameri. A od prvih dvadeset jedno petnaestak.
Oni što su napravili Guglove i Fejsbuke, što šalju satelite u svemir i što prave nove lekove su oglavnom studirali po tim Bolonja principima i ne možeš ni da zamisliš kakvih tu magova ima. Veruj mi da ne možeš.
Mada, taj isti američki postsrednjoškolski obrazovni model proizvodi i diletante koji ne znaju da je Afrika kontinent. Jedan je radio sa mnom, ima diplomu koledža za tehničara zvuka, a to nije znao.
Sve u svemu - koliko para, toliko muzike. Tako je svuda, tako mora da bude i u Srbiji. I tu je ona kvaka 22, Srbija nema para jer ljudi ne znaju da rade svoje poslove, a oni ne znaju da ih rade jer ih Srbija ne nauči.
kleinemutter kleinemutter 20:55 03.03.2016

Re: prethodno pitanje

ovaj procenat odličnih učenika je nerealan.


Potpuno se slažem!

To je rezultat pritiska na nastavnike.
Pritiskaju ih:
kolege/razredne starešine
direktor
tetkice
roditelji
rođaci
komšije

Kad tom jadnom nastavniku, svi više puta skoče po glavi zbog petice ,on ukapira, da mu je bolje da pokloni nego da ga mrzi cela škola i okolina!
Čast izuzetcima , koji ostaju principijelni. Na njih se vremenom naviknu, mrze ih , ne diraju, a deca uče i nešto znaju.
not2old2rock not2old2rock 17:00 29.02.2016

peticija protiv deteta


Ko će ovu decu da "nauči" ljudskosti, roditelji su podbacili, a ni vaspitačica ni učiteljica nisu zaradile plate i čisto sumnjam da će kompjuter to uspeti?

http://www.vaseljenska.com/drustvo/317592/
tasadebeli tasadebeli 17:31 29.02.2016

Re: peticija protiv deteta

not2old2rock

Ko će ovu decu da "nauči" ljudskosti, roditelji su podbacili, a ni vaspitačica ni učiteljica nisu zaradile plate i čisto sumnjam da će kompjuter to uspeti?

http://www.vaseljenska.com/drustvo/317592/



Мене ипак теши да су ово појединачни случајеви и догађају се повремено у понеким школама, а нису масовна појава и правило за све школе у Србији и за сву децу у Србији.


Деца су ипак такву врсту понашања видела од нас старијих, зар не? И нису највећи кривци у оваквим случајевима.

И то понављам откада радим у школи (25 година)... Клинци су, великом већином, сјајни, ако узмемо у обзир окружење и услове у којима расту.
not2old2rock not2old2rock 18:19 29.02.2016

Re: peticija protiv deteta

tasadebeli
not2old2rock

Ko će ovu decu da "nauči" ljudskosti, roditelji su podbacili, a ni vaspitačica ni učiteljica nisu zaradile plate i čisto sumnjam da će kompjuter to uspeti?

http://www.vaseljenska.com/drustvo/317592/



Мене ипак теши да су ово појединачни случајеви и догађају се повремено у понеким школама, а нису масовна појава и правило за све школе у Србији и за сву децу у Србији.


Деца су ипак такву врсту понашања видела од нас старијих, зар не? И нису највећи кривци у оваквим случајевима.

И то понављам откада радим у школи (25 година)... Клинци су, великом већином, сјајни, ако узмемо у обзир окружење и услове у којима расту.



Taso, nedaobog da to postane masovna pojava, požalili bi obojica što milosrdni anđeo nije bio mnogo konkretniji.
Bilo je divno pročitati da su klinci skupili pare i kupili patike da drugar koji kilometrima peške ide do škole ne ide u raspadnutim patikama, neka odrasla deca su se odrekla maturske proslave u korist poplavljenih, naravno da ima dobre dece, ali ovo je poražavajuće. Možda grešim, ali mislim da je ovo prilika da prosvetari pokažu da nisu ono što ljudi dobrim delom misle o njima. Čim postanem ministar prosvete reći ću ti detalje kako.
Jukie Jukie 19:01 29.02.2016

Re: peticija protiv deteta

not2old2rock


Taso, nedaobog da to postane masovna pojava, požalili bi obojica što milosrdni anđeo nije bio mnogo konkretniji.
Bilo je divno pročitati da su klinci skupili pare i kupili patike da drugar koji kilometrima peške ide do škole ne ide u raspadnutim patikama, neka odrasla deca su se odrekla maturske proslave u korist poplavljenih, naravno da ima dobre dece, ali ovo je poražavajuće. Možda grešim, ali mislim da je ovo prilika da prosvetari pokažu da nisu ono što ljudi dobrim delom misle o njima. Čim postanem ministar prosvete reći ću ti detalje kako.


I dinar ima dve strane, kad se baci uvis ponekad padne na jednu stranu a ponekad na drugu, tako i dečja empatija.
not2old2rock not2old2rock 19:17 29.02.2016

Re: peticija protiv deteta

Jukie
not2old2rock


Taso, nedaobog da to postane masovna pojava, požalili bi obojica što milosrdni anđeo nije bio mnogo konkretniji.
Bilo je divno pročitati da su klinci skupili pare i kupili patike da drugar koji kilometrima peške ide do škole ne ide u raspadnutim patikama, neka odrasla deca su se odrekla maturske proslave u korist poplavljenih, naravno da ima dobre dece, ali ovo je poražavajuće. Možda grešim, ali mislim da je ovo prilika da prosvetari pokažu da nisu ono što ljudi dobrim delom misle o njima. Čim postanem ministar prosvete reći ću ti detalje kako.


I dinar ima dve strane, kad se baci uvis ponekad padne na jednu stranu a ponekad na drugu, tako i dečja empatija.


Ako ne možeš bolje od ovoga bolje nemoj uopšte.
tasadebeli tasadebeli 21:46 29.02.2016

Re: peticija protiv deteta

not2old2rock

Možda grešim, ali mislim da je ovo prilika da prosvetari pokažu da nisu ono što ljudi dobrim delom misle o njima.



То нам и јесте основна намена.

Због тога нас људско друштво и унајмљује.

Да га мењамо.

Знаш, када мени петак каже да неће да седи поред малог Рома ("Смрди!" - каже) и плаче због тога и хистерише без потребе, ја знам да тај мали петак то није изнедрио у својој глави.

Донео је то од куће.

И зато тада и не убеђујем много клинца. Зовем родитеље на разговор.


Čim postanem ministar prosvete reći ću ti detalje kako.



Могу ја да будем заменик министра за основне школе?
not2old2rock not2old2rock 22:18 29.02.2016

Re: peticija protiv deteta

tasadebeli


Могу ја да будем заменик министра за основне школе?


Svašta pitaš, bez tebe se ne primam resora! Ne trebaju mi neki što bi koješta savetovali bilo koga.
milisav68 milisav68 23:19 29.02.2016

Re: peticija protiv deteta

tasadebeli
Знаш, када мени петак каже да неће да седи поред малог Рома ("Смрди!" - каже) и плаче због тога и хистерише без потребе, ја знам да тај мали петак то није изнедрио у својој глави.

To je mač sa dve oštrice.

Moja ćerka ne histeriše, ali mi kaže - "One* smrde, zašto se ne kupaju?"

*dve Romkinje u odeljenju, a inače slabo dolaze na nastavu, jer ih roditelji teraju da prose, još hteli da biju učiteljicu jer nije htela da im da potvrdu da redovno pohađaju nastavu - zbog dečjeg dodatka.

I onda se ubiješ od objašnjavanja pravog puta i realnog stanja.
tasadebeli tasadebeli 00:51 01.03.2016

Re: peticija protiv deteta

milisav68

I onda se ubiješ od objašnjavanja


А па то је, Милисаве, у опису посла. То јест, иде у рок службе...

Ђа моје службе као наставника, ђа твоје службе као родитеља.
milisav68 milisav68 09:15 01.03.2016

Re: peticija protiv deteta

tasadebeli
milisav68

I onda se ubiješ od objašnjavanja


А па то је, Милисаве, у опису посла. То јест, иде у рок службе...

Ђа моје службе као наставника, ђа твоје службе као родитеља.

A da nije ovaj primer malo i za socijalnu službu/državu.

I gde su te organizacije za prava Roma?
Jukie Jukie 18:59 29.02.2016

Razgovor

Dobra strana interneta je što možeš da razgovaraš sa ljudima. Možeš da odeš na sajt i da pitaš šta ti nije jasno oko rečenice koju si pročitao; ili na sajtu već postoji rubrika "pitanja i odgovori" gde se neko već setio da postavi to isto pitanje i već su mu odgovorili.
Dočim u naše vreme nisi imao nikoga da pitaš jer niko ništa o tome što piše u toj enciklopediji ne zna. Tako da možeš da pričaš sam sa sobom i da ne dobiješ odgovor, a knjiga ćuti. Ona je rekla šta je imala, a ti čekaj da ko zna kad negde na nekoj polici nađeš drugu enciklopediju gde slučajno piše objašnjenje toga. A ono što ne piše u tih par enciklopedija koje si uspeo da pronađeš nikad ne saznaš da je postojalo.

O planu i programu na nekoj drugoj temi, ovde pričam o obrazovanju a ne školovanju, kako reče Mark Tven, a obrazovanje su za mene enciklopedije a ne školski udžbenici.
G.Cross G.Cross 19:20 29.02.2016

Misliliti vs, uciti

Taso,

Hvala na postu.

Ja sam koliko se secam negde tvoja generacija.

Sticajem okolnosti osim odrasle creke imam i dvoje dece koja jos idu u skolu.
16 i 10 godina. Idi u skolu koja bi se mogla nazvati dobrom i sa stanovista upotrebe elektornskih alata da tako kazem.

Sa druge strane radim na projektu cutting egde online biznisa i pod stare dane shvatam stravicnu snagu tog biznis modela.

Ja verujem da smo da pragu tehnoloske revolucije ravne uvodjenju elektricne struje.

Ta revolucija (vec jeste) ce na jedan click staviti na raspoladanje klincima sve informacije od postanka sveta do danas.

Sto je super.

Jer ce deca moci da prestanu da uce cinjenice i imace vremena da uce kako da misle.

Dobar Ucitelj buducnosti nece biti mnogo razlicit od Dobrog ucitelja proslosti, naime ucice decu da misle i prepremati ih za zivot.

Kad se ja setim najboljih ucitelja koje sam ja imao, oni su radili upravo to.

Ucili su me da mislim.
martin_krpan martin_krpan 21:13 29.02.2016

Re: Misliliti vs, uciti

Sa druge strane radim na projektu cutting egde online biznisa i pod stare dane shvatam stravicnu snagu tog biznis modela.


Kakav je to cutting egde online biznis model?
G.Cross G.Cross 21:14 29.02.2016

Re: Misliliti vs, uciti

martin_krpan
Sa druge strane radim na projektu cutting egde online biznisa i pod stare dane shvatam stravicnu snagu tog biznis modela.


Kakav je to cutting egde online biznis model?



Plave boje.
martin_krpan martin_krpan 21:20 29.02.2016

Re: Misliliti vs, uciti

G.Cross
martin_krpan
Sa druge strane radim na projektu cutting egde online biznisa i pod stare dane shvatam stravicnu snagu tog biznis modela.


Kakav je to cutting egde online biznis model?



Plave boje.


Ne ozbiljno. I dalje ne dopirem. Da li se to igramo igrice toplo - hladno? :):)
tasadebeli tasadebeli 21:57 29.02.2016

Re: Misliliti vs, uciti

G.Cross

Ja verujem da smo da pragu tehnoloske revolucije ravne uvodjenju elektricne struje.

Ta revolucija (vec jeste) ce na jedan click staviti na raspoladanje klincima sve informacije od postanka sveta do danas.

Sto je super.

Jer ce deca moci da prestanu da uce cinjenice i imace vremena da uce kako da misle.



И ја себе убеђујем у то.

И надам се да ће тако и бити.

Само да не оде у своју супротност.

Hvala na postu.

Ja sam koliko se secam negde tvoja generacija.



Хвала теби и свима осталима на учешћу!

Да, ту смо негде по годинама.



kalaf kalaf 01:52 01.03.2016

Re: Misliliti vs, uciti

G.Cross
Sa druge strane radim na projektu cutting egde online biznisa i pod stare dane shvatam stravicnu snagu tog biznis modela.

Pod stare dane se nalozio na data analytics. :)
Hype prijatelju moj, kao i mnoge druge stvari mnogo puta do sad, procice za koju godine, videces .

G.Cross G.Cross 13:19 01.03.2016

Re: Misliliti vs, uciti

kalaf
G.Cross
Sa druge strane radim na projektu cutting egde online biznisa i pod stare dane shvatam stravicnu snagu tog biznis modela.

Pod stare dane se nalozio na data analytics. :)
Hype prijatelju moj, kao i mnoge druge stvari mnogo puta do sad, procice za koju godine, videces .



nije data analytics ali hvala na dobronamernom savetu.

U svakom slucaju interesantnije je od pecanja po ceo dan. (makar meni)
narcis narcis 19:33 29.02.2016

slažem se

Out of Beirut Out of Beirut 19:40 29.02.2016

-

Можда смо сви ми ипак превише заслепљени новим технологијама у образовању као што је Томас Долби својевремено био превише заслепљен науком?
Шта ви мислите?

Мислим да је велика пропорција људи заслепљена новим технологијама у контексту едукације.

Ја се прилично често сусрећем са ауторима који критикују управо ту помодност. То је мањина која, стриктно, прави погрешном твоју тезу да смо "сви ми" такви. David F. Noble, сада почивши, и још живахни Roger Schank и Clive K. Semmens су имена која ми прва падају на памет.
tasadebeli tasadebeli 22:00 29.02.2016

Re: -

Out of Beirut

Мислим да је велика пропорција људи заслепљена новим технологијама у контексту едукације.






Кажем ти, на овој конференцији сам се осећао као прасе у Техерану.

Док нисам одслушао излагање Алехандра Армелинија.

Ја се прилично често сусрећем са ауторима који критикују управо ту помодност. То је мањина која, стриктно, прави погрешном твоју тезу да смо "сви ми" такви. David F. Noble, сада почивши, и још живахни Roger Schank и Clive K. Semmens су имена која ми прва падају на памет.



Благо теби!

Као што видиш, моји сусрети са таквима су ретки, па зато од силног одушевљења и настаде овај мој пост.
Out of Beirut Out of Beirut 23:12 29.02.2016

Re: -

Управо сам, понукан овим блогом, покопао по Wayback Machine да бих пронашао један чланак о технолошкој помодности (и подсетио се колико је стар):

[url=http://www.tnellen.com/ted/tc/computer.htm]July 1997; The Computer Delusion by Todd Oppenheimer
http://www.tnellen.com/ted/tc/computer.htm
[/url]

И, када сам горе прочитао израз "Гугл Генерација", и њу сам потражио ... да бих одмах наишао на студију која је открила да млади слабо користе Гугл: "tend to use much simpler applications and fewer facilities than many imagine."

http://www.webarchive.org.uk/wayback/archive/20140614113419/http://www.jisc.ac.uk/media/documents/programmes/reppres/gg_final_keynote_11012008.pdf
martin_krpan martin_krpan 21:09 29.02.2016

Kako klinci Taso

Taso? Kako se ovo dešava sredinom 21. vijeka u Srbiji? LINK.

Nemoj samo ovo/ono . Ja mislim da naša djeca imaju jake bihevioralne poremećaje, tako da je jedini lijek volontiranje po Malaviju.
angie01 angie01 22:03 29.02.2016

Re: Kako klinci Taso

Kako se ovo dešava sredinom 21. vijeka u Srbiji?


pisala sam pre nekog vremena, dok mi je dete bilo u OS- imao je druga u razredu koji nije dobro cuo i razredna- pazi, RAZREDNA, po zbornici se zalila, kako ne moze stalno da pazi kako je okrenuta dok predaje, zbog tog decaka, jer on ume da cita sa usana- a stavila ga je da sedi u poslednjoj klupu,...pa majkumu, premesti dete u prvu, ispred sebe, pa si vec popravila situaciju,...baska sto nikada nije adekvatno kaznila drugog decaka koji je ovo dete maltretirao zbog tog problema sa sluhom, cak i fizicki...dok otac prvog decaka nije presavio tabak,...e onda je sve bilo reseno.
tasadebeli tasadebeli 22:22 29.02.2016

Re: Kako klinci Taso

martin_krpan
Taso? Kako se ovo dešava sredinom 21. vijeka u Srbiji? LINK.

Nemoj samo ovo/ono . Ja mislim da naša djeca imaju jake bihevioralne poremećaje, tako da je jedini lijek volontiranje po Malaviju.



И ти си, Мартине, закључио ово о бихевиоралним поремећајима наше деце на основу овог једног случаја у једном одељењу једне школе?

Знаш ли ти да у једној генерацији у Србији има, по тренутним цифрама, око 80 000 деце. (Прошле године у генерацији осмака која је уписивала средње школе било је 78 000 деце. И сад то подели на школе и одељења...

О томе је и министар Вербић баш говорио на овој конференцији. Опен дата у образовању, а не новинарско таблоидно лупетање података.)

И зашто се, Мартине, људи (ниси једини) увек хватају за оно најгоре па то линкују?

(По истом принципу и таблоиди себи дижу тираже. И профит, зар не?)

Каква их то бизарност у њиховим карактерима тера да то раде?

Зашто, рецимо, овде нико није до сада линковао

ОВО (ЛИНК)


када су у питању деца из Србије?

Не замери ми, ово питање често постављам и на наставничким већима у школи... Зашто, људи моји, сву своју снагу и време потрошимо раправљајући о двоје-троје деце које имају проблематично понашање (и последично, учење), а никада не поменемо ону велику, огромну већину добре деце којој би исто тако требало посветити пажњу.

Или макар рећи понеку лепу реч о њима ако ништа друго.

Каква нас изопаченост ума тера да то радимо? Шта мислиш, Мартине?
predatortz predatortz 22:26 29.02.2016

Re: Kako klinci Taso


Каква нас изопаченост ума тера да то радимо? Шта мислиш, Мартине?


Ma, takvi im seminari bili...
milisav68 milisav68 22:31 29.02.2016

Re: Kako klinci Taso

martin_krpan
Kako se ovo dešava sredinom 21. vijeka u Srbiji?


tasadebeli tasadebeli 22:36 29.02.2016

Re: Kako klinci Taso

predatortz

Ma, takvi im seminari bili...



milisav68




martin_krpan martin_krpan 22:59 29.02.2016

Re: Kako klinci Taso

Знаш ли ти да у једној генерацији у Србији има, по тренутним цифрама, око 80 000 деце. (Прошле године у генерацији осмака која је уписивала средње школе било је 78 000 деце. И сад то подели на школе и одељења...


Znači: Broj učenika u Srbiji raste za 2,56%. Ja kad kod pročitam ono kažu opada.

ОВО (ЛИНК)


Kačio si to milion puta pa se diskutovalo i ispostavilo da svi dobijaju medalje, da tipa 100 najboljih dobija zlatne. Priča je propagandna maksimalno i umjesto da se latite ozbiljnog hvatanja koraka sa svijetom, ti mi vadiš rezultate sa zabave.

Ostalo krš odgovor.


@predatorz
Ma, takvi im seminari bili...


Hahaha. Ko tvoj predsjednik, ili je sad premijer, ne mogu se sjetiti.
tasadebeli tasadebeli 23:09 29.02.2016

Re: Kako klinci Taso

martin_krpan

Znači: Broj učenika u Srbiji raste za 2,56%. Ja kad kod pročitam ono kažu opada.



Опада број првака (седам година старости). Ови што су летос уписивали средњу школу су рођени 2000. године.


Ostalo krš odgovor.



Крш питање може да добије само крш одговор.

(Зар си заборавио да сам ја ипак само један мали учитељ са хозн трегерима и брчићима, евентуално и у ручно исплетеном прслуку, који воли да цитира Његоша?)

EDIT:

Е, да, и заборавих да ти одговорим на питање из наслова твог коментара.

Клинци су одлично, хвала на питању.

Највише воле да рецитују Отаџбину Ђуре Јакшића.

На томе им делим све саме петице.
milisav68 milisav68 23:41 29.02.2016

Re: Kako klinci Taso

tasadebeli
milisav68


Nije on ni pročitao vest koju je linkovao, a zalaže se za sistem koji to proizvodi.

Martine, deca neće da se kola lome na njima, a sve to zbog nekog Martina koji se zalaže za sistem - uzmi novac i beži.

Ne možeš da kažnjavaš celo odeljenje, zato što nemaš rampu/lift za kolica.
tasadebeli tasadebeli 23:56 29.02.2016

Re: Kako klinci Taso

martin_krpan

Kačio si to milion puta pa se diskutovalo i ispostavilo da svi dobijaju medalje, da tipa 100 najboljih dobija zlatne. Priča je propagandna maksimalno i umjesto da se latite ozbiljnog hvatanja koraka sa svijetom, ti mi vadiš rezultate sa zabave.



Ово си окачио накнадно, па зато и накнадни коментар.

Можеш ли да ми објасниш шта ти то подразумеваш под "озбиљно хватање корака са светом"?

Ево, могу да ти кажем како то озбиљно хватање корака са светом изгледа у пракси у Србији.

Инклузија.

Искуства и модели примењени у Србији преузети највећим делом од Финске која је по свим мерилима на првом месту у свету по питању образовања и "школе за све" како то воле да називају.

У осмом разреду имам дечака са Дауновим синдромом.

У седмом разреду имам 16-годишњег дечака ромске националности са потешкоћама у развоју и говору.

У шестом разреду имам једно Филипинче које је дошло без знања иједне речи српског језика, па га ја сада учим српски, али не градиво, него језик.

У петом разреду имам девојчицу ромске националности са тешким обољењем и потешкоћама у развоју.

Поред тога имам, као и цела школа, 17% деце Рома у својим одељењима којима српски није матерњи језик и који и пођу у школу без знања иједне речи српског.

Дислексије, дисграфије, муцања, говорне мане и емотивне потешкоће и не рачунам... То су мањи проблеми.

Мој дечак са дауновим синдромом нема педагошког асистента. То изиграва његова сада већ бивша учитељица (дечак је стигао до 8. разреда). Наравно, учитељица то не ради на часовима (превише би било за ту жену да по цео дан седи у школи), него одлази код тог дечака кући.

Ни за ове остале немам педагошког асистента.

У Финској у одељењима са децом са посебним потребама имаш једног главног наставника и два наставника асистента, обично приправника, који извођачу часа помажу око једног детета са посебним потребама.

Ја (и моје колегинице и колеге по школама у Србији) сав тај посао на часу радимо сами, без помоћи.

О томе да су у Финској наставници који раде са децом са посебним потребама добровољци и да су адекватно финансијски и награђени због тог додатног труда да ти и не причам.

Код нас су СВИ наставници законом обавезани на инклузију, без додатне финансијске мотивације и без икакве помоћи, било у самој учионици, било у виду подршке система. (Педагошке асистенте треба да обезбеђује локална заједница и закон јој то налаже, али општине то не раде јер пара немају.)

Уз то да додам да је моја школа модел школа за инклузију у Србији, да нам је пре три године била делегација УНИЦЕФ, довео је тадашњи министар Жарко Обрадовић.

Како ли је тек оним школама које нису модел школа за инклузију...

Мислим да си схватио шта хоћу да ти кажем.

Озбиљно хватање корака са светом у Србији (као и свих ових протеклих 200 година историје модерне Србије) функционише искључиво и само на ентузијазму појединаца. И ни на чему другом.

А шта бива када се и тај ентузијазам појединца потроши?

Зато немој овде, молим те, да ми испаљујеш те шупљеодзвањајуће флоскуле о хватању корака са светом, него би било лепо да се вратимо на тему овог поста.

То ми је ипак занимљивије.
tess tess 07:51 01.03.2016

Re: Kako klinci Taso

Nemoj samo ovo/ono . Ja mislim da naša djeca imaju jake bihevioralne poremećaje, tako da je jedini lijek volontiranje po Malaviju.


Taso, mislim da se pod inovacijom smatra reforma.

U Austriji imaju maltene školske reforme radi mobinga među djecom. Ne znam kako Martin nije čuo na radiju, pročitao u novinama (vidim da je zabavljen i poremećajem djece u Srbiji i Dodikom bez Kolinde na seminaru u Kumrovcu).

Mobing na relaciji jaki - slabi, da napomenem.
Tako da možemo eliminisat: 1. prirodno zlo plemena, 2. da u ekonomski stabilnim društvima ima više empatije.

I ne osvrćući se na mladog Martina sa jakim emocionalnim devijacijam, uspostaviti vezu: inovacija - reforma - razumjevanje (na primjer da su današnja djeca zrelija, i da je i iskrenost i surovost koju uče jedni na drugima uz tehnologiju formiranje nivoa svijesti - nisam rekla višeg al sam rekla nivoa - iako je batina iz raja izašla, :).

Dalje, šta vidimo u peticiji da curicu izbace iz razreda?
1. Da su djeca zla, pa još u Srbiji?
il da:
1. Postoji problem na koji su surovo i iskreno ukazala, hajde da riješimo problem.

I juče povežem da je Kant umro 1804. a Vuk 1818. izdaje prvi Srpski riječnik, 14 godina kasnije od smrti germanskog filozofa i prosvjetitelja. Hm. I pade mi na pamet da ne bi bilo loše u škole uvesti 10 minuta dopunske nastave Lakonska Trivia, tako nekako, jezgrovita banalnost. Mislim, odrasli levitiraju na rupčagi Gvatemale - levitiraju da ih ne progutaju propusti - djeca su još i sjajna.
martin_krpan martin_krpan 09:10 01.03.2016

Re: Kako klinci Taso

Озбиљно хватање корака са светом у Србији (као и свих ових протеклих 200 година историје модерне Србије) функционише искључиво и само на ентузијазму појединаца. И ни на чему другом.


To je opravdanje, kao što je opravdanje loša administracija za biznis ili manjak staza za korištenje bicikla.

Naravno da ti nisi odgovoran za stanje u školstvu i ja ne kritikujem tebe. Ono što ja uviđam je problem postavljanja dijagnoze a smetnje su Đure Jakšići, Njegoši, Desanke i ostali politički narativi i njihovi protagonisti.

Školstvo u Srbiji ne valja ništa. Školstvo je kolektivističko, mačoističko i totalno korumpirano. Kako se ta priroda u praksi reflektuje na učenike, posvjedočila je Maja Miloš u njenom filmu KLIP.

Za novi početak vam treba redizajn teorije sitema. Komunisti rade isključivo unutar svog sistema koji je postavljen vertikalno. Mislim da je baš Krkar govorio o slučajevima, kada ispred policajaca građani rade prekršaj za parkiranje, i kada ovaj na to ukaže, ovi prokomentarišu nešto u smislu: Mi dužimo kontrolu brzine, tako nam je rečeno.

Moderni sistemi posmatraju društvo kao cjelokupni horizontalni sistem koji se sastoji od pod-sistema koji međusobno komuniciraju. U ovom slučaju je došlo do prekida komunikacije na relaciji: Škola - učenici - roditelji - pravni sistem - zakonodavstvo. Ovakvi slučajevi se u Srbiji rješavaju po principu: "Aj nek je živa glava"; "Aj nemojte više"; "Mir mir mir, niko nije kriv".

A trebalo bi: Poziv roditelja na konsultacije u školu i ispitivanje od strane školskog pravnika da li ima elemenata za krivičnu prijavu. Socijalne službe se moraju i ovako i onako obavjestiti o incidentu a one bi trebale procijeniti da li ima elemenata za pohađanje "work šopova" od strane roditelja i djece (volontiranje po socijalnim ustanovama i pomaganje djeci i ljudima koje je srpski tabloidni Kleinbürgertum vidio samo na filmovima). Rezultat bi trebao biti minimum opomena pred totalno isključenje iz škole pa nek se tabloidni majmuni školuju po privatnim osnovnim školama (neće valjda država o svom trošku da zaliva korov). Škola mora mnogo šire komunicirati sa ostalim društvenim sistemima.

Ne možeš da kažnjavaš celo odeljenje, zato što nemaš rampu/lift za kolica.


E moj Milisave, samo kolektivizam. Šta kaže Tasa, ne mogu talenti da se žrtvuju zbog pokojeg djeteta sa smetnjama. Heeeej, talentima je lako, talenti će naći put i ovako i onako. Treba raditi sa manje talentovanom djecom. Ako je maminim sinovima i ćerima spor program, preporučujem Megatrend.

Škola mora bezuslovno pokazati senzibilitet za svako dijete kome treba više pažnje.
silver silver 11:45 01.03.2016

Re: Kako klinci Taso

Dobra tema, i bez obzira na razlike u vidjenjima, baš je podstakla na razmišljanje. Mislim da je važno da se podvuče da je škola deo sistema (i državnog ali i društvenog) i da je u savremenom svetu neophodna saradnja najpre roditelja pa onda i drugih organizacija i zajednički napor da se od naše dece stvore samostalni ljudi sposobni da razmišljaju i rade.

Danas je nemoguće da se izbegnu uticaji tehnološke revolucije jer su deca izložena tome nezavisno od škole; ovde se škole tome prilagodjavaju-obilno koriste blagodeti ali se i bore protiv negativnih pojava kroz striktne mere kao što je "school policy on internet safety" a to je jedino moguće uz saradnju roditelja (ja kao roditelj na početku školske godine potpisujem niz dokumenata u vezi sa time šta škola očekuje od mene i od mog deteta i na šta se škola obavezuje), uz podršku policije (police guidelines), jer kao što je Tess gore lepo primetila za mobbing u Austriji (ovde u UK i cyber bullying), sve se to dešava sa decom svugde u svetu.

Ja samo mogu da pohvalim Tasu i njegove kolege, zbog predanog rada na inkluziji a bez ikakve naknade ili dodatne podrške.
Sada sam pogledala da u školi moje kćerke postoji poseban tim nastavnika koji su "Learning Support Team"- za to su posebno kvalifikovani u smislu znanja nekih tehnika kao što su: Guided socialisation; Emotional Literacy; Use of specialist handwriting equipment; Use of lifts / specialist wheel chair equipment: Laptops, kindles, I-pads; Dyslexia screener; DASH (Detailed Assessment of Speed of Handwriting) trained staff; TRUGs (Teaching Reading Using Games) trained staff, itd.

Ono što mi se jako dopada je tzv. "pastoral care (safeguarding)", postoji tim od 28 ljudi koji se brine o individualnim potrebama svakog djaka; deca mogu da u poverenju potraže savet ili pomoć ali isto tako ovi ljudi ne čekaju skrštenih ruku da im se dete požali.

Ako se danas u našim školama priča i radi o inkluziji i o individualnim potrebama, to je već veliki pomak. Ne žalim se na moje stare nastavnike i profesore-neki od njih su bili prosto izvanredni. Ono što sam posebno volela, radila sam sama i dodatno, van škole, mnogo više nego što je gradivo zahtevalo. Postojali su problemi i onda: kako učiti decu koja nisu stimulisana da uče i kako im učiniti dostupnim gradivo, s druge strane kako najbolje pomagati one koji neosporno imaju veliki talenat, znanje, trud: često je sve to bilo u jednom istom razredu i često se ni u jednom pravcu nije posebno radilo. Moj najveći problem je bila moja velika introvertnost u jednom tipično kolektivnom okruženju.

Taso, nisam ti ranije rekla: izuzetno cenim tvoj poziv: plemenito i odgovorno zvanje. Ljudi kao ti, nastavnici, profesori su ovde "key workers" - ključni ljudi. Veliki pozrav :)
tasadebeli tasadebeli 16:10 01.03.2016

Re: Kako klinci Taso

silver

Ako se danas u našim školama priča i radi o inkluziji i o individualnim potrebama, to je već veliki pomak.






Тако је, Силвер!

Моја школа је ушла у ту причу пре 8 година (зато и јесмо модел школа).

И ја заиста видим промену на свима нама у школи откада се бавимо тиме. Позитивну промену. И то на свима, и на деци и на нама маторима у школи, наставницима, пратећим службама, теткицама...

Другачији смо него пре 8 година и мислим да смо некако постали...човечнији, људскији (не умем то другачије да кажем) у свом свакодневном животу у школи.

И за мене је онда то права педагошка иновација, а не коришћење компјутера, видео бима, интернета,... у настави.

Да смо живи и здрави, написаћу једаред текст и о томе како то конкретно изгледа у мојој школи. Та промена набоље у нама и у односима међу нама коју гледам осам година...
mirelarado mirelarado 20:49 01.03.2016

Re: Kako klinci Taso

Другачији смо него пре 8 година и мислим да смо некако постали...човечнији, људскији (не умем то другачије да кажем) у свом свакодневном животу у школи.

И за мене је онда то права педагошка иновација, а не коришћење компјутера, видео бима, интернета,... у настави.


Потпуно си у праву, Тасо. Мислим да је инклузија процес подједнако важан за све њене актере. Треба много радити на томе да се то позитивно искуство из школе пренесе у све сфере друштва

Одличан ти је пост, као и увек. (Ауторска, одмах!!!) Електронска помагала су, ипак, само то - помагала у процесу учења. Имају много добрих страна, али је на наставницима да буду нека врста саобраћајаца: да ученицима указују на то како треба да користе интернет при учењу, како да у том океану материјала пронађу поуздане изворе сазнавања, шта треба да избегавају, итд.

Ево једног спота италијанске владе упереног против вршњачког насиља на Мрежи:



milisav68 milisav68 22:52 01.03.2016

Re: Kako klinci Taso

martin_krpan
E moj Milisave, samo kolektivizam. Šta kaže Tasa, ne mogu talenti da se žrtvuju zbog pokojeg djeteta sa smetnjama. Heeeej, talentima je lako, talenti će naći put i ovako i onako. Treba raditi sa manje talentovanom djecom. Ako je maminim sinovima i ćerima spor program, preporučujem Megatrend.

Škola mora bezuslovno pokazati senzibilitet za svako dijete kome treba više pažnje.

Ti očigledno nisi pročitao vest sa razumevanjem.

Ne radi se o pažnji, već o tehničkom problemu za čije rešavanje je potreban novac (kojeg hronično nema).

Slično je i sa personalnim asistentima kojih nema, jer država ne obezbeđuje novac za to ili bar da na neki način omogući i "nagradi" te ljude, da bi postojala mogućnost i motiv za rad.

Ovako, pojedini učitelji/nastavnici su "osuđeni" da budu personalni asistenti, a da ostala deca dobijaju samo domaće zadatke bez ikakvog predavanja, među kojom takođe postoje ona sa potrebom veće pažnje, a da nisu sa posebnim potrebama.
tasadebeli tasadebeli 00:24 02.03.2016

Re: Kako klinci Taso

martin_krpan

To je opravdanje,




У мом случају, то је више тугованка него оправдање.


Školstvo u Srbiji ne valja ništa.



Не слажем се са тобом.

У школству у Србији постоји много тога што данас није добро и што треба мењати, али постоји и много тога што смо наследили од претходних генерација, а што је одлично и замишљено и спроведено у дело. И није изгубило ништа на свом квалитету и корисности по ученике током деценија.

Знаш ли, рецимо, да су седамдесетих година прошлог века у Србију у школу за слепу децу и слабовиду децу у Земуну "Вељко Рамадановић" долазиле делегације чак и из једне Шведске да виде и да уче како то треба уредити такву врсту школе. Еј, из једне Шведске Улофа Палмеа која је у тим годинама била истински социјалистичка за разлику од многих земаља које су јавно биле декларисане као социјалистичке.

Ја сам, Мартине, некако више за варијанту да не рушимо баш све старо, да од тога сачувамо оно што је добро и ефикасно и даје резултате, а да од неких нових ствари које имамо прилику да преузимамо као искуства оних које ми сматрамо напреднијима од себе на пољу образовања, преузимамо само оно што ће нама донети користи, а не правити штету јер смо га преузели пошто-пото као некакву педагошку моду.

Једном речју, Мартине, ја сам за то да ми правимо свој посебан модел образовања поштујући услове у којима живимо, а не да пошто-пото калемимо некакве туђе моделе у потпуности који овде никада неће моћи да се приме и, што је још важније, да буду ефикасни.


Škola mora bezuslovno pokazati senzibilitet za svako dijete kome treba više pažnje.



А шта мислиш, због чега овде тврдим да је инклузија права педагошка иновација у српском школству, а не примена технолошких иновација у настави?

И надам се само да се и та сјајна идеја, због тога што смо у потпуности преузели једно туђе искуство и модел не водећи рачуна о условима у којима би та идеја требало да се код нас примењује, неће извргнути у "пуко испуњавање форме" како то рече Антиоксидант.



П.С. - Мартине, ја на дневној бази имам макар по један разговор оваквог типа


ЛИНК ЛИНК ЛИНК


са онима у српском школству који као и ти мисле да ама баш ништа ту не ваља, да све треба срушити и по сваку цену у Србији применити у потпуности искуства из средина које су сасвим различите од Србије.


EDIT:

Šta kaže Tasa, ne mogu talenti da se žrtvuju zbog pokojeg djeteta sa smetnjama.



А, немој тако! То ја нисам рекао.

Питао сам само зашто поред помињања оваквих случајева као што је случај са овом девојчицом никада не помињемо и ону другу, светлу, страну медаље српског школства.

И засметало ми је што ти на основу спорадичних случајева у читавој мрежи обазовања у Србији која броји на стоитне хиљада учесника извлачиш закључак да деца у Србији имају озбиљне бихевиоралне поремећаје.

Одатле смо почели читаву ову причу.

И да додам само: Деца су деца, у било којој држави и на било ком меридијану.

Ми одрасли смо ти који се разликујемо. А деца се на нас угледају, ми смо им модели, зар не?
martin_krpan martin_krpan 08:09 02.03.2016

Re: Kako klinci Taso

Ја сам, Мартине, некако више за варијанту да не рушимо баш све старо, да од тога сачувамо оно што је добро и ефикасно и даје резултате, а да од неких нових ствари које имамо прилику да преузимамо као искуства оних које ми сматрамо напреднијима од себе на пољу образовања, преузимамо само оно што ће нама донети користи, а не правити штету јер смо га преузели пошто-пото као некакву педагошку моду.




Samo nam treba malo više svjesnosti o modernim fenomenima i Srbija je tu, tamo gdje je oduvijek bila. Tako je na svim poljima.

Hvala za pošten odgovor.
kleinemutter kleinemutter 10:23 02.03.2016

Re: Kako klinci Taso

Socijalne službe se moraju i ovako i onako obavjestiti o incidentu a one bi trebale procijeniti da li ima elemenata za pohađanje "work šopova" od strane roditelja i djece (volontiranje po socijalnim ustanovama i pomaganje djeci i ljudima koje je srpski tabloidni Kleinbürgertum vidio samo na filmovima). Rezultat bi trebao biti minimum opomena pred totalno isključenje iz škole pa nek se tabloidni majmuni školuju po privatnim osnovnim školama (neće valjda država o svom trošku da zaliva korov). Škola mora mnogo šire komunicirati sa ostalim društvenim sistemima.


Izvini , ali gde ti živiš? Socijalne službe ne funkcionišu.

Nastavnici su ljudi a to znači da i među njima ima onih koji ne prepoznaju nasilje t.j. normalno im je.Srećom da je njihov broj zanemarljiv!

Pravne službe po školama pojma nemam šta rade.

PP službe po školama ne ispunjavaju svoje obaveze. Radionica o nasilju nema. Nema ni onih nekvalitetnih. Najčešće sprovode ankete da vide ovo ili ono a ne pomažu nikome. Nastavnicima samo odmažu jer odavno je među decom :,,Idem kod direktora ili u pp službu da dobijem čokoladicu i obećam da neću više,,.

Nastavnik je u razredu sam sa đacima i dobru mu ide i vaspitanje i obrazovanje dok se ne umešaju svi ostali (roditelji koji naređuju 5, direktori koji mole 5 da niko ne zna, pp služba koja moli decu da budu dobra itd)
martin_krpan martin_krpan 12:19 02.03.2016

Re: Kako klinci Taso

kleinemutter
Socijalne službe se moraju i ovako i onako obavjestiti o incidentu a one bi trebale procijeniti da li ima elemenata za pohađanje "work šopova" od strane roditelja i djece (volontiranje po socijalnim ustanovama i pomaganje djeci i ljudima koje je srpski tabloidni Kleinbürgertum vidio samo na filmovima). Rezultat bi trebao biti minimum opomena pred totalno isključenje iz škole pa nek se tabloidni majmuni školuju po privatnim osnovnim školama (neće valjda država o svom trošku da zaliva korov). Škola mora mnogo šire komunicirati sa ostalim društvenim sistemima.


Izvini , ali gde ti živiš? Socijalne službe ne funkcionišu.

Nastavnici su ljudi a to znači da i među njima ima onih koji ne prepoznaju nasilje t.j. normalno im je.Srećom da je njihov broj zanemarljiv!

Pravne službe po školama pojma nemam šta rade.

PP službe po školama ne ispunjavaju svoje obaveze. Radionica o nasilju nema. Nema ni onih nekvalitetnih. Najčešće sprovode ankete da vide ovo ili ono a ne pomažu nikome. Nastavnicima samo odmažu jer odavno je među decom :,,Idem kod direktora ili u pp službu da dobijem čokoladicu i obećam da neću više,,.

Nastavnik je u razredu sam sa đacima i dobru mu ide i vaspitanje i obrazovanje dok se ne umešaju svi ostali (roditelji koji naređuju 5, direktori koji mole 5 da niko ne zna, pp služba koja moli decu da budu dobra itd)


To ja pričam čitavo vrijeme, nikakav support, nikakav plan. To je ko kad se pilotu gurne čitav niz poslova za koje mora biti odgovoran sa nikakvom podrškom i onda se nariču panegirici kako je pilot hrabar i sposoban jer svaki drugi let izvršava uspješno prinudno slijetanje

Kada pedagozi naprave ozbiljan štrajk zbog tehničko-organizacionih problema u školstvu, zbog roditelja siledžija, zbog korumpiranih i partijskih direktora..., a ne zbog lakovanih cipela i fake kineskih Celine torbica, onda će od mene dobiti veliko poštovanje. Do tada sve ove "dirljive" pričice su gola patetika.





Goran Vučković Goran Vučković 00:46 01.03.2016

Plitko

Jesi video ovo?

Meni je bilo vrlo zabavno kad sam čitao pre nekoliko godina, kad se pojavilo ovde u UK (prizemlje Fojls knjižare na Čaring Kros je bilo crveno od ove knjige k'o kineska nova godina, pa rekoh da vidim o čemu je) - videh prošle godine da je izdato i u Srbiji.
tasadebeli tasadebeli 01:13 01.03.2016

Re: Plitko

Goran Vučković
Jesi video ovo?

Meni je bilo vrlo zabavno kad sam čitao pre nekoliko godina, kad se pojavilo ovde u UK (prizemlje Fojls knjižare na Čaring Kros je bilo crveno od ove knjige k'o kineska nova godina, pa rekoh da vidim o čemu je) - videh prošle godine da je izdato i u Srbiji.



Нисам, хвала за препоруку!

Већ сам овде на блогу пар пута помињао оно:

Данашњи човек за 4 године свога живота прими исту количину информација колико је примао човек почетком 20. века за читав живот.

Да ли онда треба и да нас чуди дисперзија пажње (и код деце и код одраслих), затим површност, као и привид знања како то неко лепо рече горе?

П.С. - А замисли тек како та дисперзија пажње изгледа додата на већ пословичну професорску расејаност у зборници. Ја хоћу да излудим када разговарам са мојим колегама и колегиницама у зборници о било којој теми. Њихов ток мисли је као мува у лету. И слеће, брате, на свако говно.

Више се уморим за тих 20 минута великог одмора у зборници, него за 4-5 часова са клинцима у учионици.
Goran Vučković Goran Vučković 01:42 01.03.2016

Re: Plitko

Kar jako simpatično razvija temu - kreće od Sokrata i njegove pobune protiv pisanja, pa onda analizira kako se um i poimanje sveta menjalo pojavom mentalnih alata poput npr. mape i štamparske prese (skoro mi je bilo interesantna ta priča sa mapom i u Andersonovim Zamišljenim zajednicama - odnos kartografije i nacionalizma )

Ta Robinsonova priča o školovanju za 19. vek i promeni paradigme u suštini nije toliko o upotrebi računara i sličnih modernih alata koliko o linearnosti, uniformnosti i "kućicama"/"pregradama". Sa druge strane linearnost i uniformnost su zgodni jer izgledaju kontrolabilno - dobro za izvođenje KPI-ova i pravljenje standardizovanih testova. Takođe nije loše za gajenje socijalizovanih jedinki (ok, bar u zemljama gde škola služi za takve stvari) i pomalo pumpanja "društvenih vrednosti" (da ne kažem državne propagande).

Onda se postavlja pitanje šta je iza te tarabe. Trenutno postoji nenormalna količina online resursa za učenje. Od Khan akademije do celih online kurseva prestižnih univerziteta. To nekako odvojeno postoji u odnosu na obavezne državne programe, koji tu i tamo ponešto iskoriste.

U kom trenutku je moguće spustiti ručnu, ukinuti obavezu standardizovanog osnovnog obrazovanja (i ekvivalent za srednje i na dalje) i šta bi takvu postojeću šemu zamenilo? Ko je odgovoran ako deca ostanu na 18-časovnom "radnom" danu igranja u raznim virtuelnim svetovima? Ako i nije "narkomanija" u virtuelnom pucačkom svetu, šta je ta personalizovana alternativa koju Ken Robinson tako pompezno najavljuje? Kako se bira put kojim svaka od tih malih đačkih jedinki ide? Kako se zove to što na kraju puta postane? Kako se onda to uparuje sa onim što bi se nazvalo "tržište rada", ponudom i potražnjom veština i "indeksa" u znanje po nekakvim kategorijama, šta god one bile.

Ne razumem opsednutost didaktičkim pomagalima pored ovih prethodnih pitanja
a_jovicic a_jovicic 02:55 01.03.2016

Re: Plitko

tasadebeli
Данашњи човек за 4 године свога живота прими исту количину информација колико је примао човек почетком 20. века за читав живот.

Да ли онда треба и да нас чуди дисперзија пажње (и код деце и код одраслих), затим површност, као и привид знања како то неко лепо рече горе?

... i ne samo što se dnevno "overdozira" tekućim informacijama nego ako se i zainteresuje za neku oblast onda za tren oka (ili bolje reći za par klik-ova) shvati koliko je i ono što zna malo u odnosu na ukupno ljudsko znanje o toj oblasti ... Internet nam upravo potvrdjuje Sokratovo "Znam da ništa ne znam".

Kad' se samo setim kako sam '90-tih pripremao slajdove za Petnicu (a neke prezentacije u više-manje neizmenjenom obliku i dan danas "vrtim" ) i koliko je trebalo truda "nahvatati" knjige iz oblasti, pročitati ih, "kompajlirati" to što si pročitao, osmisliti priču koja ima početak, sredinu i kraj, "kompresovati" sve činjenice u dva ili tri nastavna časa (tj. izbaciti kojekave interesantne detalje od kojih bi svaki mogao dalje da divergira u sasvim novo predavanje) ... i napraviti slajdove koji to treba da prate i da su dovoljno atraktivni deci ... i kada danas odem na "običnu" Wikipediju i pogledam šta je još tada pisano (u svim onim knjigama za koje nisi ni znao da postoje a kamol' da si mogao da ih nabaviš i pročitaš) shvatim koliko toga bi još moglo da se ispriča u "Uvodu u XYZ oblast" (moja predavanja su obično takvog tipa).

A tek da ne pričam o količini znanja "pokupljenog" sa fakulteta koji svakodnevno primenjujem na poslu ... stravično je mala ... ne zato što ništa nisam na fakultetu naučio ... niti zato što je znanje zastarelo (mada je u mojoj oblasti "period poluraspada znanja" svega par godina) ... ili zato što sam lenj ... nego zato što se konstantno forsira princip "radi ono što je hitno a ne ono što je bitno"

No da se vratim na temu ...

Nove tehnologije imaju svoje mane ali uz pametniji pristup bi se njihove prednosti mogle mnogo bolje iskoristiti nego što su ranije TV (i starije) generacije koristile prednosti svojih tehnologija ... Kako ... tj. šta to IKT revolucija omogućava?

1. Multidisciplinarnost: Umesto da se držimo "ušančenih" predmeta koji "dobro definišu" granice naučnih oblasti, smatram da je mnogo korisnije napraviti "miks" nauka ... npr. multimedija olakšava da se sve umetnosti pomešaju ... pa to sve još uklopiti u istorijski kontekst i eto interesantnog načina da se nauči i istorija a i da se razvije interes za duhovno stvaralaštvo ... ili npr. preklapanje prirodnih nauka ... geografija, astronomija, biologija i matematika kroz izučavanje geografskih informacionih sistema ... ili ... hemija, mikro i molekularna biologija, fiziologija, anatomija kroz izučavanje gradje i funkcionisanja ljudskog tela i ostalih organizama. Svakom od ovih "amalgama" multimedija i IKT značajno mogu da pomognu.

2. Vršenje opita u "virtuelnim laboratorijama": Ex-katedra znanje je uvek problematično ... dok učenik ne "propusti kroz šake" ono što su mu pričali nije ništa naučio ... i opet ... IKT i multimedija pruža značajno jeftiniji način za vršenje eksperimenata ... čak i onih destruktivnih ili skupih ... naravno sve u cilju da se deca zainteresuju za bavljenje naukom i da shvate zašto je princip "ponovljivosti" bitan za naučno saznanje. Slično i sa matematikom ... koristiti računare na časovima matematike za "automatizaciju" onoga predavanog u teoriji.

3. "Učim da učim": Google + Wikipedia + PowerPoint = učenik postaje "nastavnik". Zadavati učenicima samo teme i terati ih da sami pronalaze izvore i pripremaju predavanja koja će držati ostalim učenicima. Poenta nije u znanju o samoj oblasti (što je najčešće bio cilj kojekavih "grupnih radova" iz "moje" epohe) nego o podučavanju "predavača" kako da identifikuje kvalitetne izvore, kako da razdvoji bitno od nebitnog, kako da proveri istinitost izvora i sl. O tome se ranije nije vodilo računa (znalo se šta se u školskoj ili gradskoj biblioteci moglo naći ... nije tu bilo mnogo mesta za lutanje)

Da ne davim više ... Informacije i znanje znaju brzo da zastare. Ni jedan nastavnik te ne može naučiti nečemu što ćeš primenjivati čitav život. Jedini način da nešto naučih je da se sam zainteresuješ i da naučiš kako da do potrebnih znanja dodješ a "tvrdoglavošću" kako da dodješ i do potrebnih veština. IKT "revolucija" ti upravo to značajno olaškava ... ako naučiš kako da je iskoristiš!
a_jovicic a_jovicic 03:07 01.03.2016

Re: Plitko

Goran Vučković
Ta Robinsonova priča o školovanju za 19. vek i promeni paradigme u suštini nije toliko o upotrebi računara i sličnih modernih alata koliko o linearnosti, uniformnosti i "kućicama"/"pregradama". Sa druge strane linearnost i uniformnost su zgodni jer izgledaju kontrolabilno - dobro za izvođenje KPI-ova i pravljenje standardizovanih testova. Takođe nije loše za gajenje socijalizovanih jedinki (ok, bar u zemljama gde škola služi za takve stvari) i pomalo pumpanja "društvenih vrednosti" (da ne kažem državne propagande).

Škola je samo pratila potrebe "civilizacije" koja je definisala to doba ... "industrijskoj revoluciji" je trebala upravo takva jedinka kako ne bi dolazilo do zastoja na proizvodnim trakama ... zato je bilo bitno da svako ima svoj lični časovnik, da se vodi računa o smenama, da se "iskroji" standardni radnik.

Problem i jeste u tome što danas u vreme "trećeg talasa" obrazovanje ne prati potrebe ove "civilizacije".
---
(za one koji nisu prepoznali ... "pozajmio" sam objašnjenje od Alvina Toflera)
tasadebeli tasadebeli 16:02 01.03.2016

Re: Plitko

Goran Vučković

Ne razumem opsednutost didaktičkim pomagalima pored ovih prethodnih pitanja






Одатле је и кренуло писање овог текста... Па рекох да чујем шта људи мисле о томе...
angie01 angie01 18:32 01.03.2016

Re: Plitko

Ne razumem opsednutost didaktičkim pomagalima pored ovih prethodnih pitanja


ja ne mislim da je osednutost u pitanju, nego to sto smo vec konstatovali negde na pocetku price- ovo su deca IT tehnologije i prosto je normalno da se te mogucnosti iskoriste u nastavi, to nije nikakva sporna ideja, toliko je vec elektronskih nastavnih sredstava napravljeno i u mnogim skolalma u svetu se uspesno koristi tehnoloski napredak-sto bi decu i dalje tlacili crtanjem kredom nekog procesa, gde ce krajnji rezultat biti zavistan od umesnosti nastavnika, kada taj isti proces vec ima savrsenu animaciju u kojoj je sve lako razumeti...sta je tu lose ipod znakom pitanja?

ono sto pak jeste sporno, je to sto ne postoji nikakva ideja kako da se programi promene u skladu sa potrebama savremenog drustva, kao i nacini ucenja- mi jos uvek u potpunosti imamo sistem obrazovanja onakav kakav je nastao za vreme industrijske revolucije.
filip.maric filip.maric 00:59 01.03.2016

Nije revolucija, ali može da pomogne

Evo opet postavljam moj omiljeni video na ovu temu. [youtube]https://www.youtube.com/watch?v=GEmuEWjHr5c[/youtube]

Puno je vernika koji misle da je tehnologija čarobni štapić koji će sve da reši, ali, nažalost, njeni dometi jesu ograničeni. Ja sam uvek zagovornik toga da metodika pre svega treba da se bavi analizom i organizacijom sadržaja, pa tek onda nastavnih sredstava. Na primer, klinci u drugom razredu osnovne škole uče kako se pišu imena geografskih pojmova, a ne znaju da je Crna Gora država, a Fruška gora planina (to, naravno, još nisu učili) i imaju veliki problem da reše zadatke iz srpskog (gde ladno među zadacima postoje i Crna Gora i Fruška gora) - kakvo god nastavno sredstvo koristiš, ne možeš detetu pomoći dok ne uvidiš da je sadržaj naopako postavljen i da dete prvo mora da ume da klasifikuje geografske pojmove da bi tek onda na njih moglo da primeni opšta pravila pravopisa.

Dalje, učenje se dešava u glavi učenika - dok on sam maksimalno ne napregne svoje moždane vijuge, znanje sigurno neće steći. Nema levka kojim se nekom znanje može sipati u glavu. Učenik mora da bude motivisan i da želi nešto da nauči. Zadatak roditelja je da svoje dete motiviše - nastavnik možda može malo da pomogne, ali, bojim se da ako je roditelj svoju ulogu ne odradi kako treba, nastavnik nema neke velike šanse. Ugled nastavnika u našem društvu je veoma nizak (delom zaslugom i mnogih od njih) i teško da autoritet nastavnika u detetovim očima može da bude jači od autoriteta roditelja i njegovog neposrednog okruženja. Ako roditelj detetu priča da se u školi rade samo gluposti, da mu ništa to u životu neće trebati, da su nastavnici "budale" koje nisu uspele u svom životu, jer nemaju puno para, da su učenici koji nešto rade "štreberi", a ovi koji ništa ne rade "šmekeri", bojim se da to dete nema baš puno šanse da stekne dobro obrazovanje.

Dakle, tehnologija ne donosi nikakvu revoluciju, međutim, meni se čini da može pomogne i to naročito na nižim nivoima obrazovanja (kada se usvajaju elementarni pojmovi, osnovna faktografska znanja i rutinske veštine). Moja starija ćerka je drugi razred i centralna metoda vežbanja koja se od te dece u Srbiji danas očekuje je popunjavanje klasičnih, papirnih radnih listova. Problem u tome je to što papir trpi sve i što dete nema nikakav odziv da li je nešto dobro uradilo (učiteljica, naravno, to ne pregleda i onda roditelj, ako ga ne mrzi, mora da uradi sve iz početka da bi proverio da li je domaći dobro urađen). Kako bih malo popravio tu situaciju, krenuo sam da joj pravim "elektronske radne listiće" (http://www.matf.bg.ac.rs/~filip/school). Čini mi se da joj oni baš-baš pomažu - mnogo je motivisanija (zanimljivo joj je da radi na računaru i nestrpljivo čeka novine koje malo po malo ubacujem) i svi odmah znamo koliko dobro stoji sa određenom oblašću gradiva. Uz to se uključila i mlađa ćerka koja ima 3 godine i ona je dosta toga pokupila (naučila je puno reči engleskog, skoro sva slova, oblike).

Da rezimiram, smatram da ovakve alatke mogu veoma da pomognu maloj deci, a i roditeljima da veoma tačno i precizno procene šta i koliko njihova deca znaju (trebalo bi dodati još serversku stranu aplikacije, praćenje napretka, umrežavanje sa vršnjacima, ali vremena nikada dosta). Da se razumemo, ovo nije nešto što dete uči kako da misli, kako da rešava problemske zadatke i slično - to mora da radi sa nastavnikom (ili sa roditeljom koji glumi nastavnika, jer nastavnik, razumljivo, nije baš motivisan da za manje od 400EUR-a radi više od onoga što mora), ali može puno da pomogne da dete usvoji rutinske zadake i dobro savlada veštine koje se od njega traže. Puno ovakvih pojedinačnih "igrica" postoji po internetu, ali mi se čini da nigde nije stvar objedinjena u jedinstven sistem, a sigurno nije prilagođena srpskoj deci i našim nastavnim planovima i programima.

Bio sam u subotu na sajmu sa devojčicama i glavni utisak mi je da je cela poenta dešavanja bila da se nastavnicima i učenicima za velike pare uvale razne alatke ovog tipa. Što je najtužnije, Ministarstvo to uveliko podržava (umesto da forsira razvoj slobodnih i besplatnih rešenja). Ja ovo radim iz hobija, pa ako neko ima sitnu decu koju treba da nauči kako da gledaju na sat, kako da plaćaju u prodavnici, da nauče tablicu množenja, osnovne engleske reči, lekcije iz sveta oko nas, položaje gradova u Srbiji i Evropi, samo napred - sve je besplatno i slobodno dostupno.

Disclaimer: ovo nije produkcioni softver (čak je testiran samo u Google Chrome), ali nama radi posao lepo. Takođe, neka glupa pitanja iz gradiva su samo posledica glupog (tj. neprimerenog) gradiva.
a_jovicic a_jovicic 03:39 01.03.2016

Re: Nije revolucija, ali može da pomogne

filip.maric
...

Dakle, tehnologija ne donosi nikakvu revoluciju, međutim, meni se čini da može pomogne i to naročito na nižim nivoima obrazovanja (kada se usvajaju elementarni pojmovi, osnovna faktografska znanja i rutinske veštine). Moja starija ćerka je drugi razred i centralna metoda vežbanja koja se od te dece u Srbiji danas očekuje je popunjavanje klasičnih, papirnih radnih listova. Problem u tome je to što papir trpi sve i što dete nema nikakav odziv da li je nešto dobro uradilo (učiteljica, naravno, to ne pregleda i onda roditelj, ako ga ne mrzi, mora da uradi sve iz početka da bi proverio da li je domaći dobro urađen). Kako bih malo popravio tu situaciju, krenuo sam da joj pravim "elektronske radne listiće" (http://www.matf.bg.ac.rs/~filip/school). Čini mi se da joj oni baš-baš pomažu - mnogo je motivisanija (zanimljivo joj je da radi na računaru i nestrpljivo čeka novine koje malo po malo ubacujem) i svi odmah znamo koliko dobro stoji sa određenom oblašću gradiva. Uz to se uključila i mlađa ćerka koja ima 3 godine i ona je dosta toga pokupila (naučila je puno reči engleskog, skoro sva slova, oblike).

...

Bio sam u subotu na sajmu sa devojčicama i glavni utisak mi je da je cela poenta dešavanja bila da se nastavnicima i učenicima za velike pare uvale razne alatke ovog tipa. Što je najtužnije, Ministarstvo to uveliko podržava (umesto da forsira razvoj slobodnih i besplatnih rešenja). Ja ovo radim iz hobija, pa ako neko ima sitnu decu koju treba da nauči kako da gledaju na sat, kako da plaćaju u prodavnici, da nauče tablicu množenja, osnovne engleske reči, lekcije iz sveta oko nas, položaje gradova u Srbiji i Evropi, samo napred - sve je besplatno i slobodno dostupno.

...



Svojevremeno sam i ja napravio nešto slično (doduše uglavnom fokusirano na učenje jezika) ... i još prilagodjeno mobilnim platformama. Naravno da ni ovo nikada nije ušlo u "produkcionu" fazu ali su "eksperimenti" pokazali dobar prijem kod potencijalnih "žrtava". Deca su do besvesti vrtela čak i ista pitanja (sa slučajno razbacanim redosledom likova) samo da bi "nabili" bolji rezultat.


iClassroom ... i ... iClassroom Admin (za pripremu testova)

... a što se sajma tiče ... i moja prijateljica (kojoj je nastava inače profesija a čija sam ja bio samo "tehnička podrška" ) mi je još prošle godine rekla slično. Englezi su tu najviše napredovali ali je to kod njih bio nacionalni projekt. Kod nas to može da se završi samo kao i sve ostalo u društvu ... da neka "burazerska" firma dobije monopol i onda da "uvalja" softver "eminentnog" ino-partnera. Kakav crni FLOSS softver ... ma ti što 'oće slobodan softver su bre ili neki hipici ili anarhisti!
kleinemutter kleinemutter 10:36 02.03.2016

Re: Nije revolucija, ali može da pomogne

" (http://www.matf.bg.ac.rs/~filip/school).


Meni neće da otvori ni jedan zadatak? Slično nešto ima i na klettovom sajtu ali nijE besplatno.
narcis narcis 10:43 01.03.2016

baš

pogrešan blog
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 11:13 01.03.2016

Neverovatno

Dobar blog, zanimljivi komentari, pristojni ljudi, nema psovki i sve to pod palicom krkarovom!!!
Taso, hvala.
Utičeš pozitivno na đake, na blogere, na kolege, na građanstvo.

PS A zašto ti ne možeš da pišeš kao autor? Nepravda.
Molim sve koji misle da je to nepravda da kliknu na ono Obavesti moderatora.
predatortz predatortz 11:17 01.03.2016

Re: Neverovatno

Molim sve koji misle da je to nepravda da kliknu na ono Obavesti moderatora.


Klikn'o!

Mnogo zanimljivih ljudi je prinuđeno na 'gostovanja', a Blog B92 zamire. Mislim da će se ovo mesto ugasit i- dal' samo od sebe, dal' voljom menadžmenta. A šteta...
G.Cross G.Cross 13:20 01.03.2016

Re: Neverovatno

predatortz
Molim sve koji misle da je to nepravda da kliknu na ono Obavesti moderatora.


Klikn'o!

Mnogo zanimljivih ljudi je prinuđeno na 'gostovanja', a Blog B92 zamire. Mislim da će se ovo mesto ugasit i- dal' samo od sebe, dal' voljom menadžmenta. A šteta...


i ja.
not2old2rock not2old2rock 15:19 01.03.2016

Re: Neverovatno

KRALJMAJMUNA
Dobar blog, zanimljivi komentari, pristojni ljudi, nema psovki i sve to pod palicom krkarovom!!!
Taso, hvala.
Utičeš pozitivno na đake, na blogere, na kolege, na građanstvo.

PS A zašto ti ne možeš da pišeš kao autor? Nepravda.
Molim sve koji misle da je to nepravda da kliknu na ono Obavesti moderatora.


Da je ovaj blog ko što nije i što nikad nije ni bio, a nije, jer da je bio to što nije Tasa ne bi morao da moljaka okolo da objavi tekst, pa ne bi bilo potrebe da stiskamo taster i na svest pozivamo stanicu čiji je najgledljiviji deo programa repriza "Dva i po muškarca". O radiju je sve rečeno, njemu ne bi mnogo uticalo na kvalitet ni da deo Zvezda granda prebace na njega.
Naravno da podržavam Tasu i ispunio sam formu i kliknuo na dugme.
blogovatelj blogovatelj 18:24 01.03.2016

Re: Neverovatno

i ja.

nikvet pn nikvet pn 19:15 01.03.2016

Re: Neverovatno


Краљу, о краљу ... Немојмо бити накрај срца па замерати кафеџији што нас не надзире и опомиње; нека њега нека иде својим послом, фала му и за оволико. Добри гости у кафани сами ред направе.
Goran Vučković Goran Vučković 19:19 01.03.2016

Re: Neverovatno

Добри гости у кафани сами ред направе.

Stolicama i flašama
predatortz predatortz 19:21 01.03.2016

Re: Neverovatno

Goran Vučković
Добри гости у кафани сами ред направе.

Stolicama i flašama


Jok, bre!
Lepa reč i tetejac i gvozdena vrata otvaraju!
tasadebeli tasadebeli 23:24 01.03.2016

Re: Neverovatno

nikvet pn


Goran Vučković


predatortz






"И у пакао има да влада ред! А у систем смо ти тато, ти бато и ја, а не тамо неки студенти!"






zilikaka zilikaka 23:33 01.03.2016

Re: Neverovatno


Goran Vučković
Добри гости у кафани сами ред направе.Stolicama i flašama


Drugari, samo javite kad i gde.

tasadebeli tasadebeli 23:45 01.03.2016

Re: Neverovatno

KRALJMAJMUNA

hvala.


Хвала теби и свима осталима!

Још једном да искористим прилику да се свима захвалим на коментарисању, стварно ми је право задовољство да их читам... И да учим из њих.

PS A zašto ti ne možeš da pišeš kao autor? Nepravda.


Немој кривити модерацију, нису они баш за све криви.

У питању је моја лењост.

На блогу сам 4 године, а за те четири године, и поред мноштва понуда да гостујем код блогера са ауторском опцијом (од Круголине, Хансела, па надаље), написао сам свега три текста.

А колико сам разумео, продуктивност на том пољу је пут ка добијању ауторске.

Ја се не могу баш похвалити продуктивношћу по том питању.


EDIT: Додуше, моји коментари су врло често прави чаршафи (питај Емсија и Урбаног) тако да није ни чудо што ми не преостаје много времена (као и материјала) за писање поста.
krkar krkar 00:27 05.03.2016

Majmunska posla

Molim sve koji misle da je to nepravda da kliknu na ono Obavesti moderatora.



Bemti drvo na kojem si odrastao! Napravi mi posao, sve što vi kliknete ja treba da kuckam po tri puta - pa 14 obavešĆenja x 3 klika a treba i nabosti u onu minijaturnu kućicu!!!

Naravno da mu se da, ne znam ni što nema a ima svaka šuša.

Moderacijaaaaaaaaaaaaaaaaaaa
expolicajac expolicajac 23:52 01.03.2016

Da zaoštrimo diskusiju

Dok se ne vrati stari dobri sistem prenošenja znanja...
not2old2rock not2old2rock 11:24 02.03.2016

ima zanimljivih viđenja na temu

tasadebeli tasadebeli 16:02 02.03.2016

Re: ima zanimljivih viđenja na temu

expolicajac

Da zaoštrimo diskusiju



not2old2rock

ima zanimljivih viđenja na temu



Ја сам пре 5-6 година имао једног ученика у 8. разреду који ме је мољакао да не кажем његовим родитељима да је направио неку глупост у школи (јединица, недисципкина итд.) јер му онда мајка искључи струју у соби и не пушта га да излази из куће осим када иде у школу, а кад је у кући не пушта га из његове собе осим када треба да једе.



Нема компјутера, нема телевизије, нема мобилног (када исцури батерија),...

Гарантујем да би тај тада, у тим годинама, више волео да су га тукли, него да му одврћу осигураче за струју у његовој соби.

Ено га сад студира медицину.



antioksidant antioksidant 16:09 02.03.2016

Re: ima zanimljivih viđenja na temu

Гарантујем да би тај тада, у тим годинама, више волео да су га тукли

najgora kazna bila bi upravo da bira vid zlostavljanja.
milisav68 milisav68 16:27 02.03.2016

Re: ima zanimljivih viđenja na temu

antioksidant
Гарантујем да би тај тада, у тим годинама, више волео да су га тукли

najgora kazna bila bi upravo da bira vid zlostavljanja.

Samo da se dogovorimo šta je zlostavljanje.
not2old2rock not2old2rock 17:09 02.03.2016

Re: ima zanimljivih viđenja na temu

milisav68

Samo da se dogovorimo šta je zlostavljanje.


Pretnja frizurom Seje Kalača?
milisav68 milisav68 17:45 02.03.2016

Re: ima zanimljivih viđenja na temu

not2old2rock
milisav68

Samo da se dogovorimo šta je zlostavljanje.


Pretnja frizurom Seje Kalača?

Ma dobro, ima tu i težih pretnji, recimo - odvrnuću KBO!

Sto ljudi - sto ćudi, i nije svaki lek za svakoga, a takođe nisu ni svi lekari za lekara.

Šta hoću da kažem, zlostavljanje je češće verbalno nego fizičko, jer je teže naći tragove.
antioksidant antioksidant 19:22 02.03.2016

Re: ima zanimljivih viđenja na temu

zlostavljanje i samar, zlostavljanje je i zatvaranje, ponizavanje, zlostavljanje je strah koji se izazove a to ako je uobicajeno ne cini ga manje zlostavljanjem (i kbo i bah ako su na silu su zlostavljanje, kao sad sto ja slusam nekog "moj je zivot svicarska"... jbs i posao i to sto dobo placa ako poslovni sastanci na ovo lice :( )
predatortz predatortz 19:25 02.03.2016

Re: ima zanimljivih viđenja na temu

kao sad sto ja slusam nekog "moj je zivot svicarska".


Jeste zajebano, ali nemoj da padaš u depresiju! Speri to sa sebe, napij se, kresni nešto... Dino Štakor Merlin jeste pucanj u creva, ali jaki i to prežive.
tasadebeli tasadebeli 19:35 02.03.2016

Re: ima zanimljivih viđenja na temu

milisav68
antioksidant
Гарантујем да би тај тада, у тим годинама, више волео да су га тукли

najgora kazna bila bi upravo da bira vid zlostavljanja.

Samo da se dogovorimo šta je zlostavljanje.





А потенцијалне могућности развоја ситуације су вишеструке!


Запази, рецимо, ову: бриди му гуза од мамине варјаче, али је зато барем сачувао ту могућност да може да се због тога пожали "пријатељима" на фејсу.

Е, то ја називам правим демократским избором!




antioksidant antioksidant 19:40 02.03.2016

Re: ima zanimljivih viđenja na temu

a dino je? slovenac odusevlje jbte. ni ne zna da mu je ugovor poskupeo za 15% zbog ovoga
tasadebeli tasadebeli 20:37 02.03.2016

Re: ima zanimljivih viđenja na temu

antioksidant

zlostavljanje i samar, zlostavljanje je i zatvaranje, ponizavanje, zlostavljanje je strah koji se izazove a to ako je uobicajeno ne cini ga manje zlostavljanjem (i kbo i bah ako su na silu su zlostavljanje,



Злостављање је и када клинац мога Кума (Кумић) каже да ће да окрене 911 (лупетам број јер не знам) зато што му нису дозволили да гледа цртаће пошто није урадио оно што му је обавеза. (То је Кумић чуо у школи да може да уради ако га злостављају.)

Само овде злостављање иде у обрнутом смеру од малих ка великима.

Онда мене Кум зове из далеке Канаде успаничен да ме пита шта да ради. Кажем му да објасни малом да ће, ако буде окренуо 911, доћи неке чике да га одведу од маме и тате и брата и сестре и да их више никада неће ни видети.

Мислим, АО, да је и то злостављање. Та уцена малих тирана коју данашњи психолози и педагози охрабрују својим надринаучним теоријама, па је малих егоистичних тирана све више и више.

kao sad sto ja slusam nekog "moj je zivot svicarska"... jbs i posao i to sto dobo placa ako poslovni sastanci na ovo lice :( )


Знам да ти ово и није нека утеха што ћу ти рећи, али сви смо ми "проститутке". Свако у својој бранши. И ја често морам да климам главом пред неким ко ми даје савете о томе шта треба да радим у учионици иако тај саветодавац никада није ни ушао у учионицу као наставник, а богами у неким случајевима неки од њих ретко су ретко улазили и као ученици у учионицу. (То се назива "освета лоших ђака", зар не?)

Али од њега зависи да ли ћу плату добити.

У праву си, то јесте злостављање. И круг без излаза.

Преостаје нам само да се при свему томе опустимо, наместимо што боље можемо и да уживамо онолико колико можемо.
petargli petargli 03:48 03.03.2016

Re: ima zanimljivih viđenja na temu

данашњи психолози и педагози охрабрују својим надринаучним теоријама

То се назива "освета лоших ђака", зар не?




Ipak, da je ovo zlostavljanje
када клинац мога Кума (Кумић) каже да ће да окрене 911 (лупетам број јер не знам) зато што му нису дозволили да гледа цртаће пошто није урадио оно што му је обавеза. (То је Кумић чуо у школи да може да уради ако га злостављају.)

nikako ne mogu da se složim! (Pretpostavljam da si ovo malo "iskarikirao" radi kritike postojećeg trenda u vaspitavanju dece ...)

Edit: Htedoh reći, ipak su roditelji i dalje ti koji kolo vode ...
tasadebeli tasadebeli 15:35 03.03.2016

Re: ima zanimljivih viđenja na temu

petargli

(Pretpostavljam da si ovo malo "iskarikirao" radi kritike postojećeg trenda u vaspitavanju dece ...)



Прича је истинита од речи до речи, без карикирања.

Наиме, Кум живи у Канади (Ванкувер) и то им је било прво такво искуство са канадским школством по исељењу које јесте другачије од овога што имамо у Србији још увек, а што си навео:

Htedoh reći, ipak su roditelji i dalje ti koji kolo vode ...



Зато се Кум тако и успаничио. Није очекивао баш толики удар на његов родитељски ауторитет. Нагла промена.
petargli petargli 16:06 03.03.2016

Re: ima zanimljivih viđenja na temu

Прича је истинита од речи до речи, без карикирања.

Нисам хтео да доведем у сумњу истинитост приче, него ми је употреба речи „злостављање” изгледала као „карикирање” ...

Деца, углавном, на све начине покушавају да дођу до циља, тј живе „макијавелштину” - циљ оправдава средства!

Свакодневно доживљавам ударе на мој, родитељски ауторитет, и како кад, некад ми је забавно, некад ми је напорно, али увек гледам да олако не пређем преко тога, тј да протресем(о) шта се крије иза тога ...

Ево мог искуства са тим чувеним „911 позивом”. Наиме, дође Ж. из школе и поче, рекли су нам данас у школи да маме и тате не смеју да нас туку, вичу итд, и да имам право да зовем полицију у помоћ ако се осетим угроженим или да испричам о томе учитељици. Реко, све је то тачно, имаш право и то нико не сме да ти ускрати, али мораш да будеш свестан одговорности и последица тог позива и онда ми наставимо са причом ...

П.С. Углавном, добро је кад родитељ зна да и изнад попа има поп!
angie01 angie01 16:59 03.03.2016

Re: ima zanimljivih viđenja na temu

Наиме, дође Ж. из школе и поче, рекли су нам данас у школи да маме и тате не смеју да нас туку, вичу итд, и да имам право да


mom mladjem klincu drzali ta predavnja o zlostavljanju i pravima jos u vrticu ( Toronto),...i dodjemo mi kuci- sve kroz parkic i prodavnicu da kupimo slicice, pa po hepi mil u mek, zbog nekih igrackica iz crtaca,...taman se svi okupili, ja stavila vecru na sto, sve je ok,...kad mali u jednom momentu ode do vrata, cucne i krene da se kroz otvor za postu dere, help, help- mi skocili, sta se desilo,...on umire od smeha i kaze kako su im rekli da tako zovu u pomoc komsije i da ce ovi vec zvati 911- e, kad se nismo slogirali,...posle je objasnio da su imali to predavanje sa sve uputstvima- samo im nisu rekli da se sa tim ne zahebavaju- jer stvar funkcionise, bez prepoznavanja da l se neko zeza ili ne.
alselone alselone 17:01 03.03.2016

Re: ima zanimljivih viđenja na temu

pa po hepi mil u mek


NIsi valjda?
angie01 angie01 17:08 03.03.2016

Re: ima zanimljivih viđenja na temu

NIsi valjda?




pazi, mek nam bio na ulazu u sabvej- nema sanse da se ne oceses, a u izlogu igrackice iz crtaca- svake nedelje nove- pa sad ti zamisli prolaz do rampice za tokine- a mek zivo njesra- ovaj nas je u odnosu na taj, francuska kuhinja.
alselone alselone 17:11 03.03.2016

Re: ima zanimljivih viđenja na temu

Mi smo se dogovorili da deci necemo kupiti klopu u Meku dok sami ne zarade pare i sami je kupe. Ne kazem da ce operativno biti lako, al necemo popustati. :)
angie01 angie01 17:35 03.03.2016

Re: ima zanimljivih viđenja na temu

Ne kazem da ce operativno biti lako, al necemo popustati. :)


vidi, ja sam bila to dete, ne moze ovo, ne moze ono- taman posla semenke od Moce ispred bioskopa- ko zna kako on to pece i gde drzi, pa...da ti ne pricam svoju tuznu pricu:))),...ova sa semenkama se zavrsila tako, sto su me zatekli kako skupljam sa zemlje pored klupice,...o toj problematici mogu knjigu da napisem,

i nisam zaboravila kada su se moja deca rodila i krenula da traze sve sto hoce i drugi- i ladno sam ih pustila da sve probaju- cak i stvari za koje sam izrazavala zgrazavanje,...tipa popsikl- hebote zaledjdena obojena zasecerena voda,...ili kap kejks- naduvani nazovi cokoladni kolaci od neizvesnih sastojaka sa tirkizno plavim fluorescentnim prelivom, koji, kada se osusi ima strukturur plastike,...al, eto, iziveli se- manje vise ovaj mladji- koji kada je dosao u Srbiju i zagrizo hamburger od pravog mesa, zgrozeng lica je izjavio da smo ga prevarili:),....

tamo deca jedu samo te vestacke kolace- obozavaju ih,- ove prave, nece da jedu...pa na nekom decijem rodjendanu, ustanem ja da dodnesem tortu matorcima za nasim stolom, pridjem stolu sa kolacima i zamahnem nozem- a ono nesto u duginim bojama,...kad uhvati me tata slavljenika za ruku, pita za koga uzimas kolace, - ja kazem, za matorce,...a on meni, pa neces veljda ovaj bulsit, to je za decu- koja su isti pojela s odusevljenjem, sa sve dodatkom,....nego dodji ovde su pravi, za odrasle:)).

povremeno da gricnu mek nije nista strasno- sta vise, ne pravis im frustraciju i ceznju- trast mi,...a, kazem ti ovaj nas i nije los,....kao ni u Becu, recimo.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana