Gost autor

Старо вино и нове боце: Где је нестала иновација

krkar RSS / 29.02.2016. u 14:40

 

GOST AUTOR: TASA DEBELI

Старо вино и нове боце: Где је нестала иновација

                                         (А. Армелини)

(Или:

Нови инструменти, песма стара? Уметници, где сте? Треба вас свећом тражити!)

 

„У граду Ераху, а затим у Супураку, Сипару, Уру, у слојевима датираним 3000, 2500 и 2000 година пре Христа нађене су многе глинене плочице које сведоче да су већ тада, с првом писменошћу, подизане и прве грађевине намењене обуци деце, дакле, школе. Скамије су биле од глине, за једнога до четири ученика. Већ тада је настао и позив професионалног учитеља. Основни циљ ових школа било је описмењавање будућих државних чиновника и свештеника. Текст из око 2000. Године пре Христа описује један ученички дан на следећи начин:

'Гласно сам понављао своју плочицу, појео ручак, приредио нову плочицу, исписао је, довршио; тада ми одредише усмени задатак, а после подне писмени. Кад се настава завршила, упутих се кући, униђох у у кућу и нађох оца где седи. Испричах оцу свој писмени задатак, потом му понових своју плочицу, а мој отац се развесели... Кад сам се рано ујутро расанио, сретох мајку и рекох јој: Дај ми ручак, морам у школу. У школи ме дежурни редар запита: Зашто си закаснио? Уплашен и ускуцана срца ступих пред учитеља и поклоних му се с поштовањем.'“

                             (из књиге Светомира Бојанина: „Школа као болест“)

 

У тој књизи професор Бојанин закључује, после овог примера, да се суштина образовања, педагошког процеса, а то је однос породица-дете-школа, није изменила читавих 5000 година. И ту мислим да је професор Бојанин у праву, без обзира на тај дугачки пут пут који смо као људска врста прешли од глинених плочица од пре 5000 година до компјутера, интернета и разних веб алата данас.

Често сам и на овом блогу могао да расправљам са блогоколегама који су уверени у потребу мењања саме суштине образовања јер то изискује технолошка (дигитална) револуција коју проживљавамо и која нас и нашу децу суштински мења (како они тврде). И често су ми блогоколеге при томе цитирале или качиле линкове на Кена Робинсона и остале ТЕД поп старс. Последњи пут сам се о томе дописивао, колико се сећам, са Радумилом поводом једног интервјуа енглеског лингвисте Дејвида Кристала.

И те наше расправе поводом тог питања (права вредност и место нових технологија у образовању?) и јесу мој мотив за објављивање овог поста на чему сам захвалан мом другару, Кркару.

Елем, Дебели, поклони се и почни!

Претпостављам да ће се се поводом догађаја који се одигравао у центру Бел Експо у протекла два дана (26. и 27 фебруара 2016.) огласити и UKinSerbia, па ће његов пост носити много више информација о самом овом догађају.

Наиме, ради се о међународној конференцији у организацији Британског савета у Србији под називом New Technologies in Education 2016.

 

http://www.britishcouncil.rs/en/new-technologies   (ЛИНК)

 

Ово није нешто ново у Србији, одиграва се трећу годину заредом, полако постаје традиција и сваке године (прошле године такође у Бел Експо центру) повећава се број учесника, па је тако ове године било око 5000 пријављених за учешће у овом догађају.

 

У организацији конференције (и додао бих и сајма технологије) у вези са образовањем, и ове године као и прошле, Британски савет је имао мноштво партнера почев од британске амбасаде, преко много фирми чије је ово поље делатности, па све до јавног медијског сервиса РТС који је медијски покривао ово догађање.

 

 

Конференцију су отворили британски амбасадор у Србији, господин О'Киф и српски министар просвете господин Вербић који је оба дана био присутан. Првога дана званично и као један од говорника са темом „Велико спремање куће: #opendata u obrazovanju“ које је било занимљиво и препоручио бих га новинарима (поготово онима у истраживачком новинарству) да не би и убудуће лупетали таблоидне наслове и текстове по својим листовима не знајући праве податке о ономе о чему пишу.

У четири сале (Спејс, Ентер, Инсерт и Алт) 120 предавача/говорника је заинтересованима преносило своје идеје, искуства, размишљања,... са обавезним питањима и расправама после излагања.

 (Извините, али упоран сам у томе да када год могу, енглеске речи преведем на српски јер ако наставимо да у оваквим и сличним случајевима употребљавамо изразе попут, рецимо, speakers, session или event уместо предавач/говорник, излагање и догађај, гомила преводилаца ће ускоро остати без свога посла, а српски језик ће ускоро постати само један од многобројних дијалеката енглеског језика у оквиру глобиша – global + english, језика.

Чувајмо српски језик као зеницу ока свога, да парафразирам једног много већег сина наших народа и народности од мене.  J )

И имало се на овогодишњем, као и на прошлогодишњем скупу, заиста шта и „чути, опипати, омирисати,...“ Од паметних табли, преко роботике, разних софтвера намењених образовању на штандовима, све до слушања искустава наставника, домаћих, из региона и широм света, о примени нових информационо-комуникационих технологија у настави.

 

Заиста је било право уживање присуствовати свему томе.

 

И свугде сте могли видети насмејана лица која са огромним ентузијазмом и потпуно уверена у своју мисију просветљења говоре о потреби да се образовање у потпуности прилагоди новој, трећој по реду, револуцији коју зовемо дигитална.

Ипак, док сам све то посматрао и слушао, и ове године као и прошле, у мени се појавио један црвић сумње (матора дртина, сумњало једно!) у толику ентузијастичку веру у нове технологије која нас убеђује да је све то нешто потпуно суштински ново у образовању. Некако ми је изгледало претерано толико одушевљење свим тим справама, интернет алатима, софтверима и осталим и предубеђење да та, толико помињана дигитална револуција, суштински мења школу какву познајемо, као и све нас учеснике у том процесу образовања.

А онда сам, другога дана конференције, у сали Инсерт намењеној предавачима за област високог образовања, схватио да нисам баш „прасе у Техерану“ на овој конференцији.

Присуствовао сам излагању Алехандра Армелинија под називом „Старо вино и нове боце: Где је нестала иновација“.

 

https://www.northampton.ac.uk/directories/people/ale-armellini  (ЛИНК)

 

Опа!!! Па ово је нешто ипак другачије од оног унисоног одушевљења технологијом којим сам био опкољен са свих страна до тог момента!

Професор Армелини је присутнима (нас око 30) задао пар задатака и поставио пар  питања на које смо одговоре давали образлагањем свог става или дизањем руку (за/против/уздржани).

Рецимо, питао нас је колико нас мисли да је MOOC (ЛИНК) нешто што бисмо могли назвати суштинском променом у образовању. Дигло се неколико руку.

Затим је питао колико нас мисли да је MOOC, у ствари, исто старо предавање какво слушате и у свакој слушаоници било ког факултета, само је окачено на интернет.

Опет се дигло неколико руку. Професор Армелини је закључио да, заправо, 90% присутних није сигурно у то шта мисли о MOOC, односно да, како је он рекао, већина присутних „are sitting on the fence”.

Да не дужим, схватили сте вероватно суштину излагања професора Армелинија. Његово основно питање је:

Колико је употреба нових технологија у образовању нешто заиста педагошки иновативно? И нагласићу још једном, ПЕДАГОШКИ ИНОВАТИВНО.

Или је то исто оно „старо вино“ што смо га имали и у образовању индустријске ере, па га данас само пресипавамо у „нове боце“ дигиталне револуције?

Навео је професор и пар примера за своје тврдње. Рецимо, ако студент пре предавања у градском превозу чита на таблету белешке (скрипта) од јучерашњег предавања (јер од фејсбука на којем виси када је код куће није стигао да те белешке погледа јуче после предавања натенане у свом простору за учење. – Тасина примедба J), колико се то онда заиста разликује од онога када тај исти студент чита те белешке у градском превозу са папира? Колико је тај таблет и доступност тих белешки на нету педагошки иновативно?

Или, ако видите да неко чита књигу са таблета у аутобусу, колико се то заиста разликује од читања папирног издања (хардкопи) те исте књиге у аутобусу?

Читање је читање, зар не? И знање је знање, зар не? И да би се овладало знањем, мора се учити и читати, зар не?

А технолошке иновације су ту само да нам помогну у учењу, али не и да одређују саму суштину учења, а то је стечено знање.

Да се разумемо, професор Армелини уопште не спори да су нове технологије у образовању свакако додата вредност образовању. Али понављам, ДОДАТА вредност. Не и СУШТИНСКА вредност како нам се исувише често представљају.

Такође, он поставља и питање колико су и да ли је уопште употреба нове технологије уједно и некакав нови оригинални педагошки пут, иновација у педагогији.

Професор Армелини још каже да та додата вредност коју нам дају нове технологије у образовању свакако јесте и демократизација образовања.

Али ни он, као ни ја, ту не видимо никакву педагошку иновацију.

Видимо технолошку иновацију, али педагошку не. (И где нестаде та креативност у образовном процесу, мајку му? Утопила се у мору копи/пејстова?)

Овде дођосмо и до самог наслова: Да нису нове технологије у образовању ипак само „нове боце“ у које ми пресипавамо „старо вино“?

Ово излагање професора Армелинија је тако добро „налегло“ на оно о чему и сам размишљам већ годинама користећи разноразне нове технолошке „чврчкове“ у сопственом послу професора. Врло често сам помишљао тада: „А да нисмо ми ипак мало превише заслепљени шареном вашарском светлуцавошћу свих тих нових справа, алата, софтвера? Да нисмо у свему томе заборавили да је образовање пре свега однос наставник-ученик, а не наставник-машина-ученик? Или, да кажем то овако:

Глинене плочице или компјутер, суштина педагошког процеса је иста. Само ми то не видимо од силних лампица и иконица које нам светлуцају са разноразних геџета.

Можда смо сви ми ипак превише заслепљени новим технологијама у образовању као што је Томас Долби својевремено био превише заслепљен науком?

 

 

Шта ви мислите?

 

 



Komentari (225)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

petargli petargli 15:08 29.02.2016

Шта ви мислите?

Слажем се са тобом, да „глинене плочице или компјутер, суштина педагошког процеса је иста.”

Али, некако онда дођемо до питања, да ли је могуће иновирати педагошки процес?

Едит: Заборавих да питам, шта ти сматраш под „суштинским вредностима” у образовању?
tasadebeli tasadebeli 16:46 29.02.2016

Re: Шта ви мислите?

petargli



Ево читам свој текст по ко зна који пут, али не могу да пронађем да сам игде поменуо "суштинске вредности у образовању".

Јесам помињао суштинске промене (образовања и нас учесника у том процесу), али не и вредности.

Вредност сам сам поменуо једино када сам се питао колика је заиста права вредност технолошких иновација у образовању и које им је место у образовању.

Другим речима, треба ли се баш толико клањати технолошким иновацијама у процесу образовања што врло често виђам у последњих десетак година и то не само на оваквим конференцијама.

И поставио си одлично питање!

Да ли је уопште и могуће икако иновирати педагошки процес?
petargli petargli 19:17 29.02.2016

Re: Шта ви мислите?

tasadebeli
Ево читам свој текст по ко зна који пут, али не могу да пронађем да сам игде поменуо "суштинске вредности у образовању".

Јесам помињао суштинске промене (образовања и нас учесника у том процесу), али не и вредности.

Вредност сам сам поменуо једино када сам се питао колика је заиста права вредност технолошких иновација у образовању и које им је место у образовању.


На ово сам мислио
tasadebeli
Да се разумемо, професор Армелини уопште не спори да су нове технологије у образовању свакако додата вредност образовању. Али понављам, ДОДАТА вредност. Не и СУШТИНСКА вредност како нам се исувише често представљају.

па сам се надовезао питањем ... Интересовало ме је, шта (и шта би могло да) се дефинише под суштинским вредностима.

Да ли је уопште и могуће икако иновирати педагошки процес?

Дедер, имаш ли неку идеју?
tasadebeli tasadebeli 20:31 29.02.2016

Re: Шта ви мислите?

petargli

На ово сам мислио



Упс, пардонст. Сад видим.

Неспретна синтагма. Ради бољег ефекта писања.

Боље би било да сам ту ставио: а не оно на чему бисмо темељили сваку будућу педагошку иновацију.

Дедер, имаш ли неку идеју?


Ух!

А јеси ли приметио други део наслова? (Армелинијенијевог, не мог.)

Где је нестала иновација?

(Или и ми у образовању, као и читава цивилизација, само рециклирамо старе идеје? )
petargli petargli 21:45 29.02.2016

Re: Шта ви мислите?

Где је нестала иновација?

(Или и ми у образовању, као и читава цивилизација, само рециклирамо старе идеје?

У мору информација! ( Кад већ нема Филипа, )

Кад смо већ „изгласали” рециклажу, онда би требало, за почетак, да инсистирамо на три ствари: стручности педагога, организацији наставе и шта деца кажу о школи. Деца су веома искрена и умеју да укажу шта не ваља.
tasadebeli tasadebeli 22:47 29.02.2016

Re: Шта ви мислите?

petargli

шта деца кажу о школи. Деца су веома искрена и умеју да укажу шта не ваља.



Један од параметара на основу којих тзв. екстерна инспекција (спољашње вредновање једне школе) даје своју оцену јесу и интервјуи са децом.

Разговарају они и са родитељима, наставницима, ПП службом, Школским одбором, Саветом родитеља,...

Али ово са децом је, што се мене тиче, најважмије. И даје слику која је најближа стварном стању.

П.С. - Објашњење - Постоји и тзв. унутрашње вредновање једне школе. Идеална ситуација би била када би се те две оцене, унутрашњег и спољашњег вредновања, поклопиле, али претпостављаш и сам да је то редак случај...
petargli petargli 00:07 01.03.2016

Re: Шта ви мислите?

Један од параметара на основу којих тзв. екстерна инспекција (спољашње вредновање једне школе) даје своју оцену јесу и интервјуи са децом.

Разговарају они и са родитељима, наставницима, ПП службом, Школским одбором, Саветом родитеља,...

Али ово са децом је, што се мене тиче, најважмије. И даје слику која је најближа стварном стању.

Знао сам да постоји екстерна инспекција, али никад их нисам видео, нити сам чуо да су разговарали са децом. :)

Реално, срећне су оне школе у које улазе инспекције.

П.С. - Објашњење - Постоји и тзв. унутрашње вредновање једне школе. Идеална ситуација би била када би се те две оцене, унутрашњег и спољашњег вредновања, поклопиле, али претпостављаш и сам да је то редак случај...

У принципу, довољне су и унутрашње инспекције, ако савесно ураде посао и критички се поставе.
tasadebeli tasadebeli 00:35 01.03.2016

Re: Шта ви мислите?

petargli

Знао сам да постоји екстерна инспекција, али никад их нисам видео, нити сам чуо да су разговарали са децом. :)



Ево били у мојој школи у четвртак, петак и данас... (тј. сада већ јуче).

И разговарали и са децом.

Реално, срећне су оне школе у које улазе инспекције.



То и ја баш рекох на великом одмору, а онда ови моји у зборници хтели да ме бију.
antioksidant antioksidant 08:34 01.03.2016

Re: Шта ви мислите?

tasadebeli

П.С. - Објашњење - Постоји и тзв. унутрашње вредновање једне школе. Идеална ситуација би била када би се те две оцене, унутрашњег и спољашњег вредновања, поклопиле, али претпостављаш и сам да је то редак случај...

tzv samovrednovanje.
znam jednog roditelja koji je bio deo tog tima za samovrednovanje. od nejga se ocekivalo da posle izbora (negde u prvom polugodistu) pred kraj skolske godine potpise izvestaj kao deo tima koji je proeo samovrednovanje. sam izvestaj su nasli na internetu (mislim da nisu ni font promenili). on ga nije potpisao pa se uciteljica posle dugo ljutila na njega.
(inace, sam sistem je jako lepo zamisljen, steta sto se sve svede na ispunjavanje forme)
angie01 angie01 09:33 01.03.2016

Re: Шта ви мислите?

(inace, sam sistem je jako lepo zamisljen, steta sto se sve svede na ispunjavanje forme)


bas tako, nista od bilo kakvog sistema kontrole ne funkcionise, sve je samo pro forme i postavljeno i odradjeno,...kao ni inspekcije, savet roditelja, vrsnjacki forumi, pp sluzbe,...dokle god direktori skola budu bili stranacki eksponenti, sa sve istim takvim likovima po sluzbama ministarstva,... a ne profesionalci koji ce savesno menadzerisati skolom i za svoj rad snositi posledice, da l pozitivne, da l negativne-od bilo kavog normalno funkcionisanja svega onoga sto vec stoji u zakonu, ili treba da se po potrebi popravi- nema nista!
tasadebeli tasadebeli 15:53 01.03.2016

Re: Шта ви мислите?

antioksidant

(inace, sam sistem je jako lepo zamisljen, steta sto se sve svede na ispunjavanje forme)





Слажем се, и то са обе тврдње.

Добра замисао, нажалост иде ка томе да се је пука бирократизација извргне у њену супротност.
zibr zibr 02:42 03.03.2016

Re: Шта ви мислите?

tasadebeli
petargli

шта деца кажу о школи. Деца су веома искрена и умеју да укажу шта не ваља.

Али ово са децом је, што се мене тиче, најважмије. И даје слику која је најближа стварном стању.

Meni to izgleda skroz pogresno.
Sta dete od 7 (sedam) godina moze pametno da kaze o obrazovanju?
petargli petargli 03:37 03.03.2016

Re: Шта ви мислите?

Sta dete od 7 (sedam) godina moze pametno da kaze o obrazovanju?

Može, za početak, šta mu se sviđa, a šta ne ...
tasadebeli tasadebeli 07:28 03.03.2016

Re: Шта ви мислите?

petargli
Sta dete od 7 (sedam) godina moze pametno da kaze o obrazovanju?

Može, za početak, šta mu se sviđa, a šta ne ...



Ако том детету поставиш права питања, може много да се чује од њега.

(Погледај мој профил. Оно што пише на почетку: Од свих нас, деца су најближа Богу. )

Они још увек нису научили да свесно стварају лицемерну слику о себи и свету око себе.


tadejus tadejus 13:07 04.03.2016

Re: Шта ви мислите?

tasadebeli

Од свих нас, деца су најближа Богу. )Они још увек нису научили да свесно стварају лицемерну слику о себи и свету око себе.


fakat..
moje prvače jesenas na po nacionalne televizije na pitanje da li je ljepše u školi ili u vrtiću odgovori "pa mislim da mi je ipak bilo lepše u vrtiću"...
pokvari im koncepciju načisto..
antioksidant antioksidant 15:15 29.02.2016

.

Глинене плочице или компјутер, суштина педагошког процеса је иста.

upotreba kompjuter moze biti daleko interaktivnija od upotrebe glinenen plocice. s nje mozes da citas, mozes nesto na njoj da napises, eventualno mozes da je razbijes u znak protesta zbog onoga sto pise ali to bi otprilike bilo to. mislim da je problem u tome sto se i glinena plocica i kompjuter koriste na isti nacin (mozda nije potrebno naglasiti ali hajde - ne koristi se glinena plocica kao kompjuter vec kompjuter kao glinena plocica sto jeste nepotpuna upotreba kompjutera) tj sto pedagoski proces nije drugaciji.
zilikaka zilikaka 15:21 29.02.2016

evo ja

Još veća konzerva, matora i namćorasta da kažem koju na brzinu.

Moj otac je počinjao školovanje pišući po tablici.
Sveske bile tad skupe i nedostupne, pa se za prvo savladavanje tehnike pisanja koristila tablica.
Posle je on sam, zaradjujući za život, ispisao verovatno hiljade tabli držeći kredu u ruci.
Nešto držim da kvalitet sadržaja nije ič bio umanjen činjenicom da je pisan kredom, a i ona tablica s početka još negde postoji, jer je njeno čuvanje ilustrovalo odnos prema učenju kao takvom.

Daleko da ne treba uvoditi novine koje olakšavaju, al pored silnih seminara i rasprava o novim konceptima na primeru iz kuće mogu da zaključim da moj podmladak nema priliku da na času vidi ni deo demonstracija i eksperimenata koje sam imala ja pre mnogo godina.
Ima interaktivnih knjiga, i sve je to lepo, al u središtu stvari je onaj koji stoji pred katedrom u nameri da nekog nečemu nauči.

Ako te namere, il sposobnosti nema koliko treba, stvarno se sve svodi na cirkus sa šarenim lampicama.



tasadebeli tasadebeli 16:58 29.02.2016

Re: evo ja

antioksidant

ne koristi se glinena plocica kao kompjuter vec kompjuter kao glinena plocica sto jeste nepotpuna upotreba kompjutera) tj sto pedagoski proces nije drugaciji.





zilikaka

Nešto držim da kvalitet sadržaja nije ič bio umanjen činjenicom da je pisan kredom, a i ona tablica s početka još negde postoji, jer je njeno čuvanje ilustrovalo odnos prema učenju kao takvom.

Ima interaktivnih knjiga, i sve je to lepo, al u središtu stvari je onaj koji stoji pred katedrom u nameri da nekog nečemu nauči.

Ako te namere, il sposobnosti nema koliko treba, stvarno se sve svodi na cirkus sa šarenim lampicama.





Обоје сте потпуно у праву.

И то и ја покушавам да кажем. Суштина и јесте пре свега у том односу учитељ-ученик, а не учитељ-машина-ученик без обзира колико се та машина утрпавала између.

Daleko da ne treba uvoditi novine koje olakšavaju, al pored silnih seminara i rasprava o novim konceptima na primeru iz kuće mogu da zaključim da moj podmladak nema priliku da na času vidi ni deo demonstracija i eksperimenata koje sam imala ja pre mnogo godina.



Само да вам кажем да на свим семинарима по којима сам ишао од 2003. до данас (тзв. стручно усавршавање наставника) педагози и психолози који су преузели Министаство просвете и воде ову реформу су обавезно на тим семинарима као најновије достигнуће са нама радили тзв радионице (workshops) убеђујући нас како је то последњи крик врискова увезене педагошке моде које би и ми требало да спроводимо на часовима са децом.

А када сам ја мом психологу и педагогу (одушевљене свим тим, али и много млађе од мене) рекао да сам ја те workshops радио још као студент на Филолошком факултету пре 30 година (Крки, јел'тако?) и да то мени није ништа ново и да не схватам чему толико одушевљење нечим што се већ помало и излизало, оне су биле запањене.
karabasbarabas karabasbarabas 19:48 29.02.2016

Re: evo ja

Ima interaktivnih knjiga, i sve je to lepo, al u središtu stvari je onaj koji stoji pred katedrom u nameri da nekog nečemu nauči.

Pred katedrom stoje ucenici, verovatno si hteo/la da kazes
"u sredistu stvari je da onaj ko stoji pred katedrom ima nameru da nesto nauci"
FTFY
antioksidant antioksidant 19:57 29.02.2016

Re: evo ja

karabasbarabas
Ima interaktivnih knjiga, i sve je to lepo, al u središtu stvari je onaj koji stoji pred katedrom u nameri da nekog nečemu nauči.

Pred katedrom stoje ucenici, verovatno si hteo/la da kazes
"u sredistu stvari je da onaj ko stoji pred katedrom ima nameru da nesto nauci"
FTFY

u sridu
:)
zilikaka zilikaka 20:31 29.02.2016

Re: evo ja

Pred katedrom stoje ucenici, verovatno si hteo/la da kazes
"u sredistu stvari je da onaj ko stoji pred katedrom ima nameru da nesto nauci"
FTFY


Ako ćeš da cepamo dlaku po pola, bolje bi bilo da sam rekla "pred tablom", mada u mom selu prosvetari često kažu: "Ja kad stanem pred katedtu..."

To sa formalne strane, a suštinski, ne slažem se sa tvojom korekcijom, ič.
tasadebeli tasadebeli 20:37 29.02.2016

Re: evo ja

karabasbarabas

Pred katedrom stoje ucenici,



А ми смо иза катедре? Са тенденцијом да ускоро будемо и иза зида? Ван учионице?

Онај који има намеру да нешто научи јесте ту најважнији учесник у процесу, али није и једини учесник у процесу, зар не?
zilikaka zilikaka 20:49 29.02.2016

Re: evo ja

Онај који има намеру да нешто научи јесте ту најважнији учесник у процесу, али није и једини учесник у процесу, зар не?

Jes, ali ključ uspešnog procesa učenja je dobar učitelj.

A to da je njegov posao da nauči učenike se podrazumeva, i potpuno je suvislo naglašavati.
antioksidant antioksidant 21:13 29.02.2016

Re: evo ja

ovo je igra u kojoj ima vise kljuceva. ucitelji su samo jedan od njih. a u sredistu jeste uceni, nema drugog
b92fmember b92fmember 22:57 29.02.2016

Re: evo ja

karabasbarabas
Ima interaktivnih knjiga, i sve je to lepo, al u središtu stvari je onaj koji stoji pred katedrom u nameri da nekog nečemu nauči.

Pred katedrom stoje ucenici, verovatno si hteo/la da kazes
"u sredistu stvari je da onaj ko stoji pred katedrom ima nameru da nesto nauci"
FTFY


Zadatak učitelja je da nauči nešto i one koji nemaju nikavu nameru.

Nije svako dete kao Novak Djokovic pa da još sa 7 godina zna da ima nameru da osvoji tamo neki turnir na travi.

U školskom uzrastu deca i ne znaju šta ih sve zanima a šta ne.
bocvena bocvena 09:32 01.03.2016

Re: evo ja

Zadatak učitelja je da nauči nešto i one koji nemaju nikavu nameru.


evo jedan zanimljiv link o motivisanju učenika

to je najteži pos'o. zahteva da budeš iskren prvo prema sebi. a to boli:)

no, bez unutrašnje motivacije i minimalnog osećaja odgovornosti (a to se vežba van škole, u porodici, društvena klima), ne postoji pedagogija koja će da sipa znanje u glavu protiv tvoje volje. pogotovo na tinejdž uzrastu.

tehnologija je oruđe, proces učenja je isti od pamtiveka (ne mislim na metode nego na proces usvajanja znanja i zaboravljanje), novi točak ne možeš da izmisliš. možeš samo da ga prilagodiš novom vremenu i novim društvenim obrascima. razvoj tehnologije i dostupnost informacija pomera fokus učenja sa pamćenja na brzo pronalaženje. meni to podjednako površno.

u suštini, škole su mesta gde rasteš. raste ti znanje, uši i emocije. triumvirat: roditelj, profesor i društvo moraju da imaju dogovor šta hoće od dece, a budućih građana. i onda da budu dosledni. duže od četvorogodišnjeg političkog ciklusa i ličnih interesa.
antioksidant antioksidant 09:33 01.03.2016

Re: evo ja

duže od četvorogodišnjeg političkog ciklusa i ličnih interesa.

двогодишњег
bocvena bocvena 09:39 01.03.2016

Re: evo ja



godina gore, godina dole...šta je to u odnosu na večnost:)
antioksidant antioksidant 09:43 01.03.2016

Re: evo ja

одавде до вечности
emsiemsi emsiemsi 08:35 05.03.2016

Re: evo ja

tasadebeli
karabasbarabas

Pred katedrom stoje ucenici,



А ми смо иза катедре? Са тенденцијом да ускоро будемо и иза зида? Ван учионице?

Онај који има намеру да нешто научи јесте ту најважнији учесник у процесу, али није и једини учесник у процесу, зар не?

Нема образовања без Учитеља !
Учитељ је центар од којега све креће и зависи.
Најважније што у животу треба да се научи је - како да се учи. То сам ја научио од мојих добрих Учитеља. Све остале парадигме, модели (вркшопови и остале "модерне" будалаштине) је мање важно од доброг Учитеља.
Ми Срби (и сви неСрби који са нама живе) нећемо имати никакву шансу док наш Учитељ не буде господин човек (и плаћен толико да не размишља, буквално, о томе да ли ће јести сув хлеб или, макар, нечим намазан, да ли ће жене на наставу долазити у подераним чарапама, да ли ће мушкарци долазити на наставу, у зимским месецима, у летњим ципелама и слично).
Онога тренутка када одлучимо да за свој образовни систем поченемо да одвајамо барем 5 % (а не 0,5 %) националног дохотка - тада ће нам се отворити шанса. До тада се можемо уздати у добре Учитеље попут ТасеДебелога, надајући да ће он и слични њему моћи да издрже до тада.
blogovatelj blogovatelj 15:53 29.02.2016

Razlika je drastična

ако студент пре предавања у градском превозу чита на таблету белешке (скрипта) од јучерашњег предавања (јер од фејсбука на којем виси када је код куће није стигао да те белешке погледа јуче после предавања натенане у свом простору за учење. – Тасина примедба J), колико се то онда заиста разликује од онога када тај исти студент чита те белешке у градском превозу са папира?


Mnogo. Toliko mnogo da se ta dva ne daju ni uporediti. Kad god mu i ako mu štogod zapne, u sekundi otvara novi tab i ide na Gugl i Vikipediju i lakše pronalazi put do trona.
Zamisli srednjoškolca koji u gradskom autobusu vadi pet rečnika, brlja da pronađe reč i zamisli drugog koji to radi na tabletu?
Ili nađe video na Tjubu i razjasni za minut stvar za koju bi mu čitanjem bilo potrebno deset minuta.
tasadebeli tasadebeli 17:01 29.02.2016

Re: Razlika je drastična

blogovatelj

Mnogo. Toliko mnogo da se ta dva ne daju ni uporediti.



Блоги, рекох то већ, слажем се са професором Армелинијем да технолошке иновације јесу ДОДАТА вредност у процесу образовања.

Али право питање је колико је то заиста нешто педагошки ново. Колико је то заиста суштинска промена у процесу учења.
alselone alselone 17:09 29.02.2016

Re: Razlika je drastična

нешто педагошки ново


Ako spustis nivo ucenja na tri pojma - pokazivanje, objasnjavanje i ukljucivanje onda nista nije novo. Sve se svodi na to.

Moj omiljeni quote u tom pogledu:

Bendzamin Frenklin
“Tell me and I forget, teach me and I may remember, involve me and I learn.”


Tehnologije dozvoljavaju sve vece ukljucivanje i time povecavaju kvalitet ucenja i usvajanja, po mom misljenju. Dodatno, one i kvare jer daju privid lakog znanja. O tome Gedza cesto veoma slikovito pise.
mesan mesan 17:18 29.02.2016

Re: Razlika je drastična

tasadebeli
blogovatelj

Mnogo. Toliko mnogo da se ta dva ne daju ni uporediti.


Али право питање је колико је то заиста нешто педагошки ново. Колико је то заиста суштинска промена у процесу учења.


Meni zvuči kao da si "proces učenja" toliko duboko, suštinski definisao, da je nemoguće zamisliti promenu tog procesa dok god su ljudski mozak/ljudska priroda ovakvi kakvi jesu.

Recimo, tehnologija ovih decenija ti omogućava da: povezuješ brzo veliku količinu podataka, vizuelnim i drugim metodama pojačaš/ubrzaš intuitivno usvajanje pojmova, virtuelnim metodama omogućiš/ubrzaš primenu i proveru znanja u kompleksnom sistemu, prilagodiš individualnim potrebama učenika prezentaciju/tempo novih znanja, optimizuješ stvari kroz detaljnu kvantifikaciju procesa učenja svakog učenika, itd., itd.

Šta je tu "pedagoški drugačije" --- ne znam, meni se čini suštinski ništa!

Prava promena obrazovanja, nakon ovih barem 5000 godina, možda iziskuje fiziološke promene čoveka --- npr. direktno usađivanje memorija u mozak, što je tehnologija na kojoj se već radi.

Možda u narednih 100 godina, uz nanotehnologiju i bolje razumevanje mozga, pored opravki organizma ćemo i neke aspekte znanja usađivati direktno u ljude, bez ciklusa štrebanja, propitivanja, itd. Možda će onda pedagogija imati suštinski nove izazove?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:23 29.02.2016

Re: Razlika je drastična

Ovi klinci sada jesu GG: Gugl Generacija.
tasadebeli tasadebeli 20:45 29.02.2016

Re: Razlika je drastična

alselone

Tehnologije dozvoljavaju sve vece ukljucivanje i time povecavaju kvalitet ucenja i usvajanja, po mom misljenju. Dodatno, one i kvare jer daju privid lakog znanja.



Па да, и мени се све врти око тога.

И као најбољи показатељ тог привида испред себе врло често имам ученика чије знање бих могао да назовем површним. Гомила информација неповезаних у било какав систем и без схватања правог значења онога што се научило.

mesan

Šta je tu "pedagoški drugačije" --- ne znam, meni se čini suštinski ništa!


Тако и мени изгледа.

А волео бих да јесте нешто другачије, да и на том пољу направимо нешто ново као што смо то урадили на технолошком пољу.

А можда сам и ја, како ти кажеш, процес учења превише "укоренио" у саму људску природу коју си такође поменуо, па зато свака промена и изгледа немогућа...

Možda u narednih 100 godina, uz nanotehnologiju i bolje razumevanje mozga, pored opravki organizma ćemo i neke aspekte znanja usađivati direktno u ljude, bez ciklusa štrebanja, propitivanja, itd.



А зар те то не плаши помало?

Или можда сада то већ и имамо и то и без нанотехнологија, него путем селекције информација које називамо знањем, речником који при преношењу користимо, као и начина презентовања (да не кажем спиновања ) који користимо када те информације које зовемо знањем преносимо онима који стоје "у реду испред катедре са жељом да нешто науче"?


EDIT: И овде једна мала занимљивост са конференције.

Скоро сви излагачи/говорници, махом садашњи тичери или некадашњи тичери који су ушли у систем, Британци, наглашавали су по неколико пута у својим предавањима да је за ове генерације које се сада рађају life expectancy преко 100 година.

Занимљиво, зар не?

Поготово када се сетимо Била Гејтса који каже да је идеалан број за човечанство на планети Земљи једна милијарда, а да живот на тој планети не буде угрожен...





Како ли ћемо помирити та два гледишта?


Ја видим само један начин. Кастрирање!



tasadebeli tasadebeli 21:05 29.02.2016

Re: Razlika je drastična

Predrag Brajovic
Ovi klinci sada jesu GG: Gugl Generacija.


Слажем се, Брајо.

А ти и ја смо опет били те-ве генерација.

(И мој и твој ћале су били биоскопска генерација.)

Само мени се оно гледање серије "Опстанак" (четвртком у 10 пре подне ) није, у ствари, ништа суштински разликовало од читања Политикиног забавника и неких других часописа, сецкања сличица и текстова из њих и лепљења у тзв. Лексикон биологије који је свако од нас морао да има поред свеске са белешкама и уџбеника на часу биологије. (Лексикон се морао ажурирати сваке недеље! )

(Не знам да ли сте и ви имали лексикон биологије као и ми... Ово је само примера ради наведено.)

EDIT: Разлика је само у брзини протока информација, али не и у квалитету тих информација или у претваеању тих информација у знање, зар не?
alselone alselone 21:41 29.02.2016

Re: Razlika je drastična

систем и без схватања правог значења онога што се научило.

Pa da. Neki dan na FB se svi mahom odusevljavaju i seruju neki kretenski tvit koji prica kako je obrazovanje lose jer eto nije ga naucilo kako da popuni poresku prijavu, kako da podnese zahtev za kredit i tako neke banalnosti ali, zamislite, jeste ga naucilo tamo neku levu pitagorinu teoremu koja mu nikad nece trebati.

alselone alselone 21:44 29.02.2016

Re: Razlika je drastična

Ovi klinci sada jesu GG: Gugl Generacija.


Ili sto bi rekao tvoj blogoarhineprijatelj - klicni neka uce samo matematiku, ostalo ima na guglu.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:53 29.02.2016

Re: Razlika je drastična

Ne razumem?! Ko bi to rekao? Ja nemam neprijatelje, osobito ne na blogu.
kalaf kalaf 01:57 01.03.2016

Re: Razlika je drastična

tasadebeli
Поготово када се сетимо Била Гејтса који каже да је идеалан број за човечанство на планети Земљи једна милијарда, а да живот на тој планети не буде угрожен...

Isti je pre 30-ak godina tvrdio kako kompjuterima nikad nece biti potrebno vise od 640kB memorije, a pritom mu je IT struka.
Tako da apsolutno ne bih uzimao za ozbiljno njegove "prorocanske" procene iz bilo koje oblasti, a pogotovu ne-IT-a.
alselone alselone 05:49 01.03.2016

Re: Razlika je drastična

Predrag Brajovic
Ne razumem?! Ko bi to rekao? Ja nemam neprijatelje, osobito ne na blogu.


Ma zezam se, stavio sam i italic tekst i dva smajlija. Mislio sam na princija, rece to jedared na slicnoj temi pa smo jos par puta o slicnom diskutovali.
gedza.73 gedza.73 08:03 01.03.2016

Re: Razlika je drastična

alselone
O tome Gedza cesto veoma slikovito pise.


Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:20 01.03.2016

Re: Razlika je drastična

alselone
Predrag Brajovic
Ne razumem?! Ko bi to rekao? Ja nemam neprijatelje, osobito ne na blogu.


Ma zezam se, stavio sam i italic tekst i dva smajlija. Mislio sam na princija, rece to jedared na slicnoj temi pa smo jos par puta o slicnom diskutovali.

Па зезам се и ја.
Где да се највећа љубав и пријатељство извргну у своју супротност?!
jkt2010 jkt2010 04:40 03.03.2016

Re: Razlika je drastična

blogovatelj
Kad god mu i ako mu štogod zapne, u sekundi otvara novi tab i ide na Gugl i Vikipediju i lakše pronalazi put do trona.
Zamisli srednjoškolca koji u gradskom autobusu vadi pet rečnika, brlja da pronađe reč i zamisli drugog koji to radi na tabletu?
Ili nađe video na Tjubu i razjasni za minut stvar za koju bi mu čitanjem bilo potrebno deset minuta.

A pritom ga u školi nisu učili ni šta je tablet, ni gde se pali, ni šta je google, FB, Instagram, Pinterst, Yutube, WhatsApp, Skype...... , ni za šta sve to služi, a ni kako da se ne upadnu u zamku zavisnosti od igrica...

Ni kako se koristi ATM, ni kreditne/debitne kartice, ni kako rade čekovi ... ni kako se kontroliše izvod sa računa da ne bi pod stare dane pisao blogove kako te zaskaču zli bankari sa zaračunavanjem kamata na dug... A ni kako ide stvar sa kreditima i kako voditi lične finansije da ne upadneš u dugove...

Ne uče te ni kako da se ponašaš sa drugarima a kako u društvu starijih. Ni kako da spremiš sebi nešto zdravo za jelo a kamoli kako da namirnice sam uzgajaš.

Ni kako da voziš biciklu, motor ili nedobog auto, a kamoli kako to radi i kako da ih održavaš.

Ni kako da zaradiš neki dinar sa 14, a kako sa 16, 18 ili 22 godine....

Ukratko, ne uče te ništa što svakome 100% sigurno treba u životu. Ali zato te uče mnoge druge stvari.

A i kakav sistem da očekuješ od ljudi koji ceo život provedu u školi...

Citirao je Radumilo pre par nedelja nekog tipa koji je lepo sve to sumirao: Kad bi vanzemaljci analizirali naš obrazovni sistem, došli bi do zaključka da mu je jedina svrha da školuje univerzitetske profesore.
alselone alselone 05:50 03.03.2016

Re: Razlika je drastična

edina svrha da školuje univerzitetske profesore.


To je zato sto ne razlikujete bazno znanje od kursa. Osnovna i srednja skola nisu vecernji kursevi za svakodnevne aktivnosti koje se zdravim razumom savladavaju za jedan dan nego proces opismenjavanja, formiranja nacina razmisljanja, ushvajanja normi, formiranja normi, ucenja kako se uci i uspostavljanja baznih znanja o principima.


Eto, dobili smo bolonjom kursiste umesto diplomiranih inzenjera, pa sada hrlimo u srecniju buducnost sa "konkretnim" znanjima umesto budalastih teorija i formula.
alselone alselone 06:17 03.03.2016

Re: Razlika je drastična

Sad sam sam sebe iznervirao, pa kad sam krenuo da kazem sta mi jos stoji na dusi. :)

Nema vise studiranja, u pravom smislu reci. Bolonja nam je donela jednosemestralne kurseve, tu se nesto malo probrlja, nacne se neka tema i vozi. Ne studira se neka materija dva, tri, cetiri semestra, da se uci dugo i temeljno.

Skoro niko vise ne drzi usmeno ispit. Proklet da je pismeno radjeni usmeni deo ispita. :) Zezam se malo sa ovim proklinjanjem ali realno to je ogroman problem kvaliteta obrazovanja. Svi znamo koliko je usmeno ispitivanje kvalitetnije od popunjavanja nekog testa. Profesor koji usmeno ispituje studenta zaista moze da shvati koliko ovaj zna ili ne zna, do u detalje.

Razlika u danasnjem i nekadasnjem obrazovanju se oslikava u sledecem primeru. Nekada se ucilo kako nesto radi a danas kako se nesto koristi. 'Sta je i na kojim principima radi kontroler' protivU 'Kako da koristim Simensov kontroler'. Pa 'bem mu koriscenje. To je za srednju skolu, za tehnicare. To je laksi deo problema.



tasadebeli tasadebeli 07:53 03.03.2016

Re: Razlika je drastična

alselone

Nema vise studiranja, u pravom smislu reci. Bolonja nam je donela jednosemestralne kurseve, tu se nesto malo probrlja, nacne se neka tema i vozi. Ne studira se neka materija dva, tri, cetiri semestra, da se uci dugo i temeljno.

Skoro niko vise ne drzi usmeno ispit. Proklet da je pismeno radjeni usmeni deo ispita. :) Zezam se malo sa ovim proklinjanjem ali realno to je ogroman problem kvaliteta obrazovanja. Svi znamo koliko je usmeno ispitivanje kvalitetnije od popunjavanja nekog testa. Profesor koji usmeno ispituje studenta zaista moze da shvati koliko ovaj zna ili ne zna, do u detalje.



Пре пар година, Алсе, слушао сам у једној расправи вођеној у студију Радио Београда госпођу, члана националног просветног савета (нажалост, њено име ми оде из главе) која је уједно и професор универзитета. Ћерка јој је такође професор универзитета, а унук студент.

Она је то објаснила овако:

"Видите, када сам ја полагала испите, ја сам на полагању писала есеј.

Када је моја ћерка полагала испите, она је попуњавала празна места у тексту на цртицама остављеним за то.

А сада мој унук полаже испите на факултету заокружујући један од понуђених одговора."


Мислим да је и она хтела да каже исто што и ти.



(Качио сам на блогу већ ово - ЛИНК.

Књига од пре 30 година.)


А ово мислим да нисам качио до сада. ЛИНК ЛИНК ЛИНК


Мислим да би можда (можда!) такав приступ образовању и компјутерима у образовању могао да помогне у питањима која постављамо овде и у недоумицама у којима се налазимо.

Можда (наглашавам опет, само можда) је то пут који тражимо?
jkt2010 jkt2010 08:06 03.03.2016

Re: Razlika je drastična

alselone
Jedina svrha da školuje univerzitetske profesore.

To je zato sto ne razlikujete bazno znanje od kursa.

Eto, dobili smo bolonjom kursiste umesto diplomiranih inzenjera, pa sada hrlimo u srecniju buducnost sa "konkretnim" znanjima umesto budalastih teorija i formula.

Niti je potrebno, niti moguće, da svi budu inženjeri i doktori, a pogotovo je bzvz da se sva deca spremaju za univerzitetske profesore, ako će na kraju 95% svih đaka da traže posao u privredi kojoj trebaju kasirke, vozači, magacioneri, prodavci, kuvari, pekari, pica majstori ili frizeri, maseri, šminkerke itd itsl.

Druga stvar: ko će da ih nauči tim "kursističkim znanjima" koja im trebaju za zaposlenje ako ne škola?

Treća stvar: Od svih "zanimanja" koje sam gore nabacao može da se živi, a moglo bi i sasvim lepo da se živi, samo kad decu po školama ne bi indoktrinirali od malih nogu da su beli okovratnici doyaya, dok su ova "radnička" zanimanja za ponavljače i ko neće ili ne ume da uči...

Pa imamo pravnike i ekonomiste kojima je trebalo 16 godina učenja da bi radili posao za koji mu je dosta jedno dva meseca pripravničkog staža povrh osnovne škole.
milisav68 milisav68 08:53 03.03.2016

Re: Razlika je drastična

jkt2010

Niti je potrebno, niti moguće, da svi budu inženjeri i doktori, a pogotovo je bzvz da se sva deca spremaju za univerzitetske profesore, ako će na kraju 95% svih đaka da traže posao u privredi kojoj trebaju kasirke, vozači, magacioneri, prodavci, kuvari, pekari, pica majstori ili frizeri, maseri, šminkerke itd itsl.

Čovek priča o fakultetu, a ne o srednoj školi.


jkt2010 jkt2010 09:10 03.03.2016

Re: Razlika je drastična

Alselone
Pa 'bem mu koriscenje. To je za srednju skolu, za tehnicare.

Ovo se slažem, ali to je pola problema: Za posao gde se traži korišćenje traže inženjere, a tehničari mogu da rade kao fizikalci ili tako nešto za šta je i osnovna škola ihaj. Eto to ti je škola.

Umesto da nauče svakoga da maksimalno iskoristi SVOJE sposobnosti. Kuvar može da bude onaj što od začina poznaje beli luk & vegetu, ali može da bude i chef, i pastry chef; Možeš da budeš konobar, ali možeš i somalije. Šnajder/kreator; Moler ili keramičar, ali i interior dizajner.

Nađi mu talenat tako što ćeš da mu daš "jelovnik" odakle da bira, a onda mu pokaži dokle to odabrano može da se gura.

Lako ćemo mi za vas extra pametne, ali vas je u populaciji malo, a i snaćićete se sigurno. Treba gurati, pomagati i usmeravati nas ostale.

Vas ako ima100,000, da duplirate svoj očekivani doprinos GDP-u, jedva bi se osetila razlika.

A zamisli da 10% od nas ostalih 6 miliona duplira svoj doprinos, a još 10% nauči kako da zaradi 1000 evra mesečno... Ko će to da nam pokaže? Jebo pisanje eseja...

jkt2010 jkt2010 09:21 03.03.2016

Re: Razlika je drastična

milisav68

Čovek priča o fakultetu, a ne o srednoj školi.

Čovek se oslonio na moj komentar, a ja sam govorio o komplet školovanju. Koje za cilj ima da proizvodi univerzitetske profesore.
milisav68 milisav68 09:33 03.03.2016

Re: Razlika je drastična

jkt2010
Čovek se oslonio na moj komentar, a ja sam govorio o komplet školovanju. Koje za cilj ima da proizvodi univerzitetske profesore.

Ma jok, nego nemaš dodira sa školarcima.

Mnogi osmaci (a bogami i srednjoškolci) danas ne znaju tablicu množenja.

Priča mi prijateljica koja radi u srednjoj školi (mašinsko-elektrotehničke struke) da joj dolaze đaci (iz osnovne škole) koji ne znaju Omov zakon, i da ne znaju da objasne šta je šta u formuli.

Ono - I=U/R
predatortz predatortz 09:42 03.03.2016

Re: Razlika je drastična

Mnogi osmaci (a bogami i srednjoškolci) danas ne znaju tablicu množenja.

Priča mi prijateljica koja radi u srednjoj školi (mašinsko-elektrotehničke struke) da joj dolaze đaci (iz osnovne škole) koji ne znaju Omov zakon, i da ne znaju da objasne šta je šta u formuli.


Moja šveca predaje matematiku u Prvoj gimnaziji. Dakle, dolaze joj Vukovci iz gradskih osnovnih. Žena kosu čupa! Deca, čast retkim izuzecima, pojma nemaju...
jkt2010 jkt2010 13:49 03.03.2016

Re: Razlika je drastična

milisav68
jkt2010
Čovek se oslonio na moj komentar, a ja sam govorio o komplet školovanju. Koje za cilj ima da proizvodi univerzitetske profesore.

Ma jok, nego nemaš dodira sa školarcima.

Mnogi osmaci (a bogami i srednjoškolci) danas ne znaju tablicu množenja.

Priča mi prijateljica koja radi u srednjoj školi (mašinsko-elektrotehničke struke) da joj dolaze đaci (iz osnovne škole) koji ne znaju Omov zakon, i da ne znaju da objasne šta je šta u formuli.

Ono - I=U/R


Jebeš školarce, program tera dalje, nikoga ne čeka. Ti što ne znaju nisu ni bitni, jer sigurno nisu materijal za doktore nauka. A rekli smo šta je cilj te prema tome i ko je ciljna grupa. Ostali (90%) nek se sami snalaze. Mislio sam da je jasno da upravo o tome i govorim...

A dok mi o tome, B92 objavio:

Veliki broj diplomaca shvata da mukom stečenu diplomu može da okači o klin, ali ostaje pitanje - koji fakultet je najperspektivniji? Ako pitate zanatlije, rećiće vam nijedan, jer to danas nije racionalna odluka.

"Automehaničare nećete naći na birou", pojasnio je Bakšić. Po njegovim rečima, potrebno je da se i u BiH, baš kao i u evropskim razvijenim ekonomijama, država opredeli da školuje kadrove za koje ima posla i za koje je lako realizovati samozapošljavanje.

"Jer austrijska obrazovna strategija je takva da se dve trećine učenika upisuju u srednje stručne škole. Svi oni završe neka tehnička ili zanatska zanimanja. To je ono što bi i nama trebalo jer bi se stvorile mogućnosti i za pokretanje sopstvenih malih biznisa", zaključio je Bakšić.


Jel bi bio neki problem da od škola napravimo poslovne inkubatore? Da se fokus sa lažnjak intelekualizma malo baci na biznis...

A bre, završavaju studije i glume neke stručnjake a onda se žale kako im Srbija nije omogućila uslove za rad. Pa ko da im ga omogući, frizerke i mesari?
alselone alselone 14:44 03.03.2016

Re: Razlika je drastična

jkt2010


Kapiram sta zelis da kazes i u nacelu se slazem. Plave kragne nisu sramota, sta vise, veoma skupo naplacuju svoje usluge na zapadu vec godinama a pocinje i kod nas polako. A nase srednje skole koje treba da nauce klince zanatima nauce ih nicemu. Tuku ih zastarelom teorijom, sa jako malo prakse.

Ne znam da li znas ali danas je jako tesko naci berbera. U NS ima jos tri. Svi mladji frizeri ne briju. Ne znaju. A jos ako im kazes da bi brijao glavu i deo brade tu se skroz uspanice. Tako da smo mi celavci prinudjeni da idemo kod berbera koji su zavrsili pre 20, 30, 40 godina skolu. Kad se penzionisu moracemo uvek sami. Bradu da stucuju makazama? Hajte molim vas, masinicu, nabiju onaj nastavak i to je maksimalan domet.

Danasnje obrazovanje
- srednja - fizikalac
- fakultet - tehnicar
- master - wtf?
- doktor - magistar
jkt2010 jkt2010 03:58 04.03.2016

Re: Razlika je drastična

alselone
jkt2010


Kapiram sta zelis da kazes i u nacelu se slazem. Plave kragne nisu sramota, sta vise, veoma skupo naplacuju svoje usluge na zapadu vec godinama a pocinje i kod nas polako. A nase srednje skole koje treba da nauce klince zanatima nauce ih nicemu. Tuku ih zastarelom teorijom, sa jako malo prakse.

Ne znam da li znas ali danas je jako tesko naci berbera. U NS ima jos tri. Svi mladji frizeri ne briju. Ne znaju. A jos ako im kazes da bi brijao glavu i deo brade tu se skroz uspanice. Tako da smo mi celavci prinudjeni da idemo kod berbera koji su zavrsili pre 20, 30, 40 godina skolu. Kad se penzionisu moracemo uvek sami. Bradu da stucuju makazama? Hajte molim vas, masinicu, nabiju onaj nastavak i to je maksimalan domet.

Danasnje obrazovanje
- srednja - fizikalac
- fakultet - tehnicar
- master - wtf?
- doktor - magistar


E to, upravo, baš tako.

Al ne samo što ih ne nauče da se ponose jer rade, bre, zanatsku stvar koju ne zna svako, nego ih ni ne nauče uopšte. Ispada da u školi gube vreme bezveze, a zanat uče posle, AKO nađu negde posao. Pa onaj stari šegrt-kalfa-majstor sistem je bio bolji 100 x.

A još ih ne nauče ni šta dalje sa tim znanjem, da li radnju, firmu, da li da se udružuju u zadruge, kako da iskoriste te nove tehnologije za tu njihovu buduću radnju/zadrugu ili zaposlenje... regulativu, osnovne stvari.

Četri godine utucaju samo da bi nastavnicima davali kvorum i broj časova, da ne bi neki slučajno ispao tehnološki višak...

E a kad to najzad završe, pa vide da veze nemaju, pa vide da takvi nikom ne trebaju, e onda šta ćemo sad? Pa ajd na neki faks, neki menadžment, nešto tako generalno. Važno je da ima VII stepen. Samo ne znam kome je to važno...

I znači još 4 izgubljene godine. Pa da su u srednjoj osposobljeni za život, ko što nisu, jer ne znaju šta će i kako će, za te sledeće 4 godine je mogao da zaradi 25 soma evra ko ništa. Umesto toga, spucao 10-15 soma da bi postao ... nezaposlen sa VII stepenom. Kojem srpske frizerke, mesari, automehaničari... nisu omogućili uslove da radi "u struci". Pa će u London da pere tanjire i džogeriše patose.
emsiemsi emsiemsi 08:54 05.03.2016

Re: Razlika je drastična

kalaf
tasadebeli
Поготово када се сетимо Била Гејтса који каже да је идеалан број за човечанство на планети Земљи једна милијарда, а да живот на тој планети не буде угрожен...

Isti je pre 30-ak godina tvrdio kako kompjuterima nikad nece biti potrebno vise od 640kB memorije, a pritom mu je IT struka.
Tako da apsolutno ne bih uzimao za ozbiljno njegove "prorocanske" procene iz bilo koje oblasti, a pogotovu ne-IT-a.

Ниси (у потпуности) у праву за Била Гејтса.
Један професор математике са Оксфорда, добитник Филдове медаље за рад везан за доказивање (одређивање домена важења) а на н плус б на н једнако ц на н, на питање ко је његов најважнији учитељ, наведе једног јапанског математичара.
Аууу, одговори му тај неко ко га је питао, па тај никада ништа није донео математици.
Питани професор ће на то --- он јесте (тај Јапанац) много грешио, али увек у добром смеру.
uros_vozdovac uros_vozdovac 16:05 29.02.2016

super je konferencija

sve je u ponajboljem redu - osim Khan Akademije, zaslugom Igora Popova slobodnog softvera je bilo u tragovima, u suštini vendorski sajam da se proda ponešto.
tasadebeli tasadebeli 17:06 29.02.2016

Re: super je konferencija

uros_vozdovac

super je konferencija
sve je u ponajboljem redu



Написао сам горе, уживао сам оба дана.

u suštini vendorski sajam da se proda ponešto.


Е, тако је и мени то изгледало.

Дакле, не конференција о технолошким новитетима у образовању, него сајам.

И да није било и оваквих говорника попут професора Армелинија који су нас подстицали да размишљамо и о самом образовању данас, све би се свело на једно бескрајно метанисање испред компјутера, таблета, инетрнета, веб алата, едукативних игрица,...
stopalo stopalo 16:13 29.02.2016

prethodno pitanje


taso, ipak uz sveprisutnu opasnost da blog ode u pogresnom smeru

pitanje naseg obrazovanja nije kako nego ko?

radi lakse orijentacije uporedi ko je predavao tebi u skoli a ko danas predaje

(pri cemu na osnovu svega sto sam od tebe procitao, sumnjam da je tasa redovna pojava naseg obrazovanja)
zilikaka zilikaka 16:47 29.02.2016

Re: prethodno pitanje

radi lakse orijentacije uporedi ko je predavao tebi u skoli a ko danas predaje


Upravo.
Ko što neko može da izađe pred publiku i samo svojim glasom, bez jednog instrumenta u pratnji napravi muziku koju svi bez daha slušaju, a nekima možeš staviti na raspolaganje seo orkestar, sa svim vizuelni efektima, pa da sve bude prazno i dosadno.
tasadebeli tasadebeli 17:20 29.02.2016

Re: prethodno pitanje

stopalo

pitanje naseg obrazovanja nije kako nego ko?


zilikaka

Upravo.
Ko što neko može da izađe pred publiku i samo svojim glasom, bez jednog instrumenta u pratnji napravi muziku koju svi bez daha slušaju, a nekima možeš staviti na raspolaganje seo orkestar, sa svim vizuelni efektima, pa da sve bude prazno i dosadno.




У праву сте обоје. И јесте то нека друга прича и тема.

Али није то само прича у нашем образовању. Има тога и другде.

Само овде код нас се то добро види јер, подсетићу вас, ми још увек вучемо репове из неког времена када су се некакав до тада постојећи систем вредности урушавао брзином светлости и када као последица тога није постојала никаква селекција наставног кадра по школама, него је радио онај кога си наватао на улици и намолио га да уоппште и ради у школи да не би деца губила часове.

Последице таквог односа према школи осећамо и данас.

Уосталом, погледајте и однос неких наших овдашњих блогоколега према просвети и наставницима. Од колико само њих сам ја до сада чуо да у школи раде само они који и нису способни за било шта друго. Као да су наставници по школама нека нижа врста примата од осталих.

Срећом, ја сам се одавно имунизирао на те "расистичке" примедбе блогоколега. Буде ми само жао неких младих људи попут, рецимо, Нурудина (није он једини на овом блогу) који воле овај наш наставнички позив, а нису још увек постали старе неосетљиве корњаче попут мене на такве примедбе.

(И мене је то некада умело да ражалости и да ме натера да се запитам који је уопште онда смисао мог битисања у учионици. А онда сам сву пажњу усмерио на клинце и видео да је то, у ствари, смисао мог битисања у учионици. ).
stopalo stopalo 17:53 29.02.2016

Re: prethodno pitanje

tasadebeli

Уосталом, погледајте и однос неких наших овдашњих блогоколега према просвети и наставницима.


taso ovo mislim da je kljucno

nedobog da neko kaze da su princeza i princ obicne lenguze

mislim da moji roditelji cak i ako su mislili da je neko od mojih nastavnika i kasnije profesora budala (a realno je bilo nekoliko) nikada to nisu ni pomislili da izgovore

da bilo ko ode u skolu da objasni nastavnicima da grese jerbo je google tako rekao ili ne daj boze da napadne profesora, nije postojalo ni kao naucna fantastika

drugo, meni sad je nekoliko ljudi objasnjavalo da vece ili direktor mogu da promene ocenu koju je nastavnika dao?!?!

ja se secam da za moga vakta, samo si mogao da molis nastavnika da ti popravi ocenu. moja drugarice nije bila vukovac samo zato sto se nastavnica fizike zarekla da joj nece dati 5 bez obzira sto je celo nastavnicko vece trazilo da joj se poveca ocena

ej bre, 20 ljudi zinulo na nju a ona kaze NE DAM i slus

a i ti vukovci su bili retka roba
angie01 angie01 20:22 29.02.2016

Re: prethodno pitanje

Уосталом, погледајте и однос неких наших овдашњих блогоколега према просвети и наставницима


taso, ti kao profa koji se trudi i koji je zainteresovan bi trebalo da podrzis kritiku protiv onih koji nisu takvi a cinjenica je da ih je sve vise sa ove losije strane- pokazatelji su sve one rogobatnosti o kojima smo pricali vec toliko puta, da me mrzi da ih ponavljam, a znate ih dobor i vi s one strane i mi s ove- roditelji,...gde ima i onih, koji iz raznih razloga ne mogu da pomognu svojoj deci i iztamponiraju ono sto ne valja.

evo npr- svi cemo se sloziti da su danasnja deca kompjuterska generacija- oni od malena koriste sokocalo za sve sto im treba, i za razonodu i za ucenje i za komunikaciju, kao i za zadovoljenje raznih vrsta interesovanja,...koji su akordi za pesmu, kako je svirati, kako napraviti,...kako stici,...koja je oprema potrebna za...i gde je kupiti,..najpovoljnie ovo/ono,...sve sta hoces.
I oni se u komjutere razumeju,a imaju i obaveznu nastavu u skoli, gde se to njihovo znanje uoblicava i slaze, tako da oni sada znaju sve i strucno da objasne.

I evo, imamo primer nastavnice informatike- koja je izuzetno zanimljiva osoba, obrazovana, sirokih shvatanja, privatno- ali u skoli kinji decu, tako sto ih tera da to znanje iz predmeta koji oni vole i znaju, njoj za ocenu reprodukuju napamet, a po recenicama koja ona njima diktira iz svoje sveske sa faxa,...i onda, bez obzira na zakon o ocenjivanju, gde se tacno zna sta ucenik za koju ocenu treba da pokaze, ona je uvela svoja pravila koja su sledeca- da im kontrolni i svako ko tacno od reci do reci repordukuje ono sto je diktirala kao odgovore na sva 4 pitinja koja im zada- dobije 2, bilo kakvo odstupanje je 1,...za visu ocenu moras da znas jos toga napamet i rezultat je, da u svim razredima gde ona predaje, deca ili imaju tesko zaradjene dvojke, ili jedinice i dve tri vise ocene, i umesto da napreduju, stagniraju, poceci da kroz nju mrze i predmet koji su voleli i koji fakat, bilo ko od njih zna barem za 2- ocenu koju ja smatram najlosijom,...ne znam meni 1 ima vise digniteta,...ono ne znas, pa kad naucis, dodjes i dobijes nesto normalno:).

sad mogu jos par potpuno nenormalnih primera, gde nema p od pedagogije i ticinga a koji ladno godinama prolaze, opstaju, bez obzira na prijave i sl.

ne znam, ja bih se osecala lose da radim taj posao i da se nism potrudila da moja deca zavole predmet koji predajem, jer sam im ga priblizila, zainteresovala, radila sa njima tako da daju dobre rezultate....imam i takve primere:).


a vidi OVO, maznula sam sa sajta od jedne nase blogerke/blogera.

po meni, profesor treba da je saveznik, inicijator razmisljanja, onaj koji podstice kreativnost, slobodu izrazavanja, a ne puki administrativni radnik/neprijatelj, koji od dece pravi ulizice koje samo zombirano repordukuju.

ja navijam za nove tehnologije jer su pruzile neverovatne nove mogucnosti, ali one nisu kljucne- kljucna je kvalitetna reforma i licencirani profesori.
zilikaka zilikaka 20:37 29.02.2016

Re: prethodno pitanje

drugo, meni sad je nekoliko ljudi objasnjavalo da vece ili direktor mogu da promene ocenu koju je nastavnika dao?!?!


Ja sam bila u šoku kad nas je svojevremeno, u DRUGOM razredu osnovne, učiteljica informisala da imamo pravo žalbe na ocene na kontrolnim zadacima, ali nas moli da to rašavamo direktno sa njom, a ne da uplićemo decu .

...sunce mu lebovo, da neko u drugom razredu osnovne detetu pregleda kontrolne i ide da se žali za ocenu.
predatortz predatortz 20:50 29.02.2016

Re: prethodno pitanje

..sunce mu lebovo, da neko u drugom razredu osnovne detetu pregleda kontrolne i ide da se žali za ocenu.


Bio sam na roditeljskom kad je učiteljica saopštila da su dobili jasne instrukcije iz Ministarstva prosvete ( Rep. Srpske ) da deci koja imaju 4 iz matematike, srpskog i prirode ne daju 5 iz fizičkog, likovnog i muzičkog. Obrazloženje je bilo jako logično:
Uočen je veliki nesrazmer između broja odličnih i ispoljenog znanja u nastavku školovanja.

Roditelji su hteli da linčuju učiteljicu!

Shvatih da je svet pun budala kojima nije bitno šta je njihovo dete naučilo. Bitno im je da da mogu da se hvale sličnim kompleksašima da im je dete odlično.

angie01 angie01 21:01 29.02.2016

Re: prethodno pitanje

..sunce mu lebovo, da neko u drugom razredu osnovne detetu pregleda kontrolne i ide da se žali za ocenu.


ja ne znam, mozda zivimo u razlicitim sredinama,...al recimo pre nekoliko godina, dodje moja koleginica sve sa knjigom iz tog nekog predmeta, a za 2.r OS i nosi neki papir-kontrolni njenog sina, na kome je dobio neku losu ocenu jer nije dobro odgovorio na neka pitanja- a bilo ih je vise od 5,...pazi, 2. os,....i zovemo mi urednika za taj udzbenik,...i nas osmoro- svi sa univerzitetskim diplomama sa sve tatom za taj predmet, nismo mogli da odgonetnemo sta tacno neka pitanja znace i sta bi bili potrebni odgovori na njih.

znam da je ovo uzaludna prica,...al te neke rigidnosti koje se kod nas podrazumevaju i prave lose djake,...pri tome, ja nisam za poklanjanje ocena- u slucaju gde fali samo jedna ocena devojcici da bude vukovac, mi je malo bolesno da joj se ta ocena ne da- valjda u tom skolstvu ima i necega sto se zove podsticaj, motivacija,....ako je sve druge petice zaluzila, znaci da se dete za 8 godina poprilicno potrudilo, a taj kruti stav- ne dam- vise je pokazatelj nedobronamernosti, nego nekakvog principa za postovanje, jer je na kraju ispalo, da je dete koje se toliko potrudilo prakticno kaznjeno,...i kao da ta jedna ocena manje mora bezuslovno da je objaektivna.
zilikaka zilikaka 21:13 29.02.2016

Re: prethodno pitanje

ja ne znam, mozda zivimo u razlicitim sredinama,...al recimo pre nekoliko godina, dodje moja koleginica sve sa knjigom iz tog nekog predmeta, a za 2.r OS i nosi neki papir-kontrolni njenog sina, na kome je dobio neku losu ocenu jer nije dobro odgovorio na neka pitanja- a bilo ih je vise od 5,...pazi, 2. os,....i zovemo mi urednika za taj udzbenik,...i nas osmoro- svi sa univerzitetskim diplomama sa sve tatom za taj predmet, nismo mogli da odgonetnemo sta tacno neka pitanja znace i sta bi bili potrebni odgovori na njih.


Moj klinac je na nekom od prvih kontrolnih imao pitanja da razvrsta određene aktivnosti u grupe, pa recimo slikanje je sport /umetnost...ne sećam se tačno dalje, al znam da je došao nezadovoljan jer je jedno pitanje glasilo ples je sport/umetnost i i on je zaokružio suprotno od onog što se očekivalo.

Sad, od toga se mogla napraviti drama onolika, al smo mi mrtvi ladni rekli da će često u životu nailaziti na pitanja gde je više različitih odgovora tačno, ali će mu se priznati samo onaj odgovor koji je ispitivač podrazumevao, i da nema razloga za sekiraciju.

Mislim da nema potrebe cepidlačiti i mešati se sve do momenta kad osnovano posumnjaš da to nešto diskutabilne tačnosti može da napravi ozbiljnu pometnju u kasnijem procesu učenja.
Ovako, po meni, stvar odmeravanja sujeta.
predatortz predatortz 21:15 29.02.2016

Re: prethodno pitanje


Mislim da nema potrebe cepidlačiti i mešati se sve do momenta kad osnovano posumnjaš da to nešto diskutabilne tačnosti može da napravi ozbiljnu pometnju u kasnijem procesu učenja.
Ovako, po meni, stvar odmeravanja sujeta.

tasadebeli tasadebeli 21:15 29.02.2016

Re: prethodno pitanje

stopalo

profesora budala (a realno je bilo nekoliko)



Реално, у свим временима нас увек има. Неки пут више, неки пут мање.


meni sad je nekoliko ljudi objasnjavalo da vece ili direktor mogu da promene ocenu koju je nastavnika dao?!?!



Може, гласањем. Тековина демократије?

Знам неке колеге и колегинице у зборници које годинама не говоре једно са другим и у завади су јербо је један гласао против овог другог на неком већу око неке оцене.

a i ti vukovci su bili retka roba


А данас их је права поплава.

Исто као и информација које су ти вуковци само репродуковали, а што се данас назива знањем и даје се гомила петица за то.

Нажалост, дошли смо до тога да је знање КОЛИЧИНА информација, али не и њихов КВАЛИТЕТ и начин поимања.
zilikaka zilikaka 21:21 29.02.2016

Re: prethodno pitanje

Нажалост, дошли смо до тога да је знање КОЛИЧИНА информација, али не и њихов КВАЛИТЕТ и начин поимања.


E, TO je blesavo i nelogično.
I POSEBNO je nelogično u vreme kad gotovo svako može da dođe do informacije u roku od odmah, te one kao takve nemaju nikakvu vrednost.
Čisto traćenje snage i vremena.
angie01 angie01 21:32 29.02.2016

Re: prethodno pitanje

Ovako, po meni, stvar odmeravanja sujeta.


a ovo mi je specijalno iteresantno- ne sporim da postoje i takve situacije i da neki ljudi imaju takav pristup- u svemu,

ali ja ovde govorim o pravljenju konfuzije o neadekvatnom prenosenju znanja na koje posle treba da se odgovora,...znaci, ne govorim o snalazenju, ili kmezanju,...ja licno ne volim da idem u skolu i trudim se da moja deca budu samostalna,...niti mi pred njima pricamo o manjakvostima sistema,...al deca vide bolje od nas,....i oni ucenjem da se snalaze u necemu sto nije bas korektno, postaju isto to- to im je model,...i ja o tome pricam.
tasadebeli tasadebeli 21:33 29.02.2016

Re: prethodno pitanje

angie01


evo npr- svi cemo se sloziti da su danasnja deca kompjuterska generacija- oni od malena koriste sokocalo za sve sto im treba, i za razonodu i za ucenje i za komunikaciju, kao i za zadovoljenje raznih vrsta interesovanja,...koji su akordi za pesmu, kako je svirati, kako napraviti,...kako stici,...koja je oprema potrebna za...i gde je kupiti,..najpovoljnie ovo/ono,...sve sta hoces.
I oni se u komjutere razumeju,



Има то, Енџи, и своју званичну терминологију.

Ти и ја смо digital immigrants. Наши клинци су digital natives.

Као што смо ти и ја (и Браја) били television natives, а наши маторци television immigrants.
tasadebeli tasadebeli 21:40 29.02.2016

Re: prethodno pitanje

angie01


zilikaka


predatortz



Ма све би то било много другачије када бисмо СВИ схватили да смо једна екипа, а не супротстављени табори.

Дакле, СВА деца, СВИ родитељи, СВИ наставници...


Онда би све ово о чему причамо било много, много другачије. Са компјутерима или без њих...



angie01 angie01 21:56 29.02.2016

Re: prethodno pitanje

Ти и ја смо digital immigrants



zilikaka zilikaka 22:01 29.02.2016

Re: prethodno pitanje

ali ja ovde govorim o pravljenju konfuzije o neadekvatnom prenosenju znanja na koje posle treba da se odgovora


Ih, ko sam jednom imala slučaj da kažem: "Vidi, to ti je najlakše da shvatiš ovako, i povežeš sa ovim, al pokušaj da zapamtiš to što tu piše ako vas baš budu pitali definicije."

Na kraju ocene budu kako kad. Moš misliti, kao da to nešto pa menja život.

Mnogo gore mi je bilo da sam uvatila da pored svih odličnih ocena iz predmeta, dete blage veze sa matematikom nema. Davala im elementarne zadatke da bi svi bili zadovoljni.
zilikaka zilikaka 22:12 29.02.2016

Re: prethodno pitanje

Ма све би то било много другачије када бисмо СВИ схватили да смо једна екипа, а не супротстављени табори.

Дакле, СВА деца, СВИ родитељи, СВИ наставници...


Pa to, ali Taso, ne bih ja baš učenike stavljala tu u istu ravan sa ostalima.
Po prirodi stvari čovek je lenština. Priroda je to tako udesila. Dobro, može da bude radoznao, ali je svakako lenština, od majke prirode programirana da ne radi ono što ne mora da bi obezbedio elementarni opstanak, ili što mu posebno ne prija.

Život u civilizaciji baš ne dozvoljava da se jedinka ponaša na prirodom dati način, neg mora da se prisili da radi i mnoge druge stvari, od kojih većina baš i nije prijatna.
(Uzgred, moj pubertetlija je sinoć galamio po kući u fazonu zašto uopšte učimo istoriju, kome to treba kad je to sve već prošlo...)

Zato sam ja malo konzervativnijeg stava da je škola mesto gde se dete uči, a to što proces učenja nije često ni najprijatniji i najzanimljiviji samo znači da je i ceo život u civilizaciji upravo takav. Ima mnogo stvari koje moraš da izlopataš, i to je to
tasadebeli tasadebeli 22:29 29.02.2016

Re: prethodno pitanje

zilikaka

a to što proces učenja nije često ni najprijatniji i najzanimljiviji samo znači da je i ceo život u civilizaciji upravo takav. Ima mnogo stvari koje moraš da izlopataš, i to je to



Када тетка (моја жена) каже течином и теткином које има 4 године да не може да иде са течом да ланза по крају јер мора да поједе своју порцију воћа и да паја поподне, ја само погледам малу Мару на чијем је лицу тада туга неизмерна и кажем јој:

"Шта да ти кажем, Маро... Живот није увек фер!"


Треба их, Зили, на то навикавати баш од малих ногу.
tasadebeli tasadebeli 22:33 29.02.2016

Re: prethodno pitanje

angie01
Ти и ја смо digital immigrants






Озбиљно, бре, не зезам се!

На овој конференцији сваки говорник је помињао те термине које сам ти навео.
angie01 angie01 22:35 29.02.2016

Re: prethodno pitanje

Озбиљно, бре, не зезам се!


smejem se , jer mi je sipaticno.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 00:29 01.03.2016

Re: prethodno pitanje

Као што смо ти и ја (и Браја) били television natives, а наши маторци television immigrants.

Hm.
Ja sam bio dete knjige. Skroz.
Ne kažem to na pohvalu, već na uvid da takva deca danas i ne postoje.

Btw, GG: džaba ti Gugl ako ne znaš da postaviš pravo pitanje. A za pravo pitanje treba... znanje?
tasadebeli tasadebeli 00:32 01.03.2016

Re: prethodno pitanje

Predrag Brajovic

Btw, GG: džaba ti Gugl ako ne znaš da postaviš pravo pitanje. A za pravo pitanje treba... znanje?






А не да као неки када им задам домаћи задатак о Вуку Караџићу у Гуглу куцају дрвена нога и велики бркови!
stopalo stopalo 11:11 01.03.2016

Re: prethodno pitanje

Може, гласањем. Тековина демократије?


to je katastrofa jer onda ne postoji ni odgovornost

ocena je vlasnistvo djaka i profesora i nikoga vise

najbolja ocena manjkavosti sistema je bio onaj blog gde je ona studentkinja trazila pomoc za stipendiju

videli smo kakvo je bilo poznavanje knjizevnosti kada gugl ne pomaze

i guglanje i vikipedija su za pojedine oblasti opasne kao majmun u tenak

knjiga mora da bude osnova a internet nadgradnja
tasadebeli tasadebeli 15:58 01.03.2016

Re: prethodno pitanje

stopalo


knjiga mora da bude osnova a internet nadgradnja





Покушавам да се држим тога у раду са ђацима.

А забрине ме супротно тврђење какво сам могао да чујем од многих.


videli smo kakvo je bilo poznavanje knjizevnosti kada gugl ne pomaze

i guglanje i vikipedija su za pojedine oblasti opasne kao majmun u tenak




b92fmember b92fmember 05:28 02.03.2016

Re: prethodno pitanje

tasadebeli
stopalo


knjiga mora da bude osnova a internet nadgradnja





Покушавам да се држим тога у раду са ђацима.

А забрине ме супротно тврђење какво сам могао да чујем од многих.




Samo da napomenem da knjige mogu da se čitaju i na "internetu".

Uticaj "interneta" moze da se poredi sa uticajem pronalaska stamparije, a taj pronalazak nam je omogucio da kod kuce možemo čitamo neki školski udžbenik, Dostojevskog, Politku, Politikin Zabavnik, Kurir ili start magazin.



videli smo kakvo je bilo poznavanje knjizevnosti kada gugl ne pomaze

i guglanje i vikipedija su za pojedine oblasti opasne kao majmun u tenak


nije opasan google ili viki sam po sebi, valjd to može da bude samo sadržaj koji se tamo nalazi ili ne nalazi.
kleinemutter kleinemutter 09:23 02.03.2016

Re: prethodno pitanje

drugo, meni sad je nekoliko ljudi objasnjavalo da vece ili direktor mogu da promene ocenu koju je nastavnika dao?!?!

ja se secam da za moga vakta, samo si mogao da molis nastavnika da ti popravi ocenu. moja drugarice nije bila vukovac samo zato sto se nastavnica fizike zarekla da joj nece dati 5 bez obzira sto je celo nastavnicko vece trazilo da joj se poveca ocena

ej bre, 20 ljudi zinulo na nju a ona kaze NE DAM i slus

a i ti vukovci su bili retka roba


Novim pravilnikom (jun-jul prošle godine) veće VIŠE ne sme da menja ocene a naročito ne sme da ih menja da bi detetu popravilo uspeh.

Smatram da je nameštanje ocena štetno prvenstveno po samo dete a onda po sve ostale. Strašno mi što se ocene nameštaju već u osnovnoj školi!

predatortz predatortz 09:36 02.03.2016

Re: prethodno pitanje

Smatram da je nameštanje ocena štetno prvenstveno po samo dete a onda po sve ostale. Strašno mi što se ocene nameštaju već u osnovnoj školi!



Ma, to je sve na štetu deteta. Nameštene petice će mu se, kad tad, o glavu olupati. Generalno, ovaj procenat odličnih učenika je nerealan. Ili su nastavni programi previše pojednostavljeni, ili su kriterijumi ocenjivanja upitni.
antioksidant antioksidant 09:45 02.03.2016

Re: prethodno pitanje

Ma, to je sve na štetu deteta. Nameštene petice će mu se, kad tad, o glavu olupati.

како ово повезати са примерима томислава николића, синише малог, александра шапића, небојше стефановића и јоргованке табаковић?
рећи - нису деца? кад порастеш можеш намештати оцене без икаквог страха од последица?
predatortz predatortz 09:54 02.03.2016

Re: prethodno pitanje

antioksidant
Ma, to je sve na štetu deteta. Nameštene petice će mu se, kad tad, o glavu olupati.

како ово повезати са примерима томислава николића, синише малог, александра шапића, небојше стефановића и јоргованке табаковић?


Lako! Čime bi se pomenuti mogli da bave da nisu u politici? Isključujem Jorgovanku, kažu da je sasvim solidan ekonomista.

Ne možemo svi u politiku, neko mora i strukom da se bavi. Škola je previše ozbiljna stvar da bi je čovek prepustio (samo) prosvetarima. Znanje iz matematike mojim klincima sam proveravam, o svakoj lektiri razgovaramo, što se prirode tiče nije mi teško da uzmem kompas i da im objasnim šta su zapravo strane sveta, zbog čega je orjentacija bitna, kako sve možeš da improvizuješ... Helga im proverava znanje iz engleskog, a prepustio sam joj likovno i muziku.

Cilj mi je da im formiram radne navike, te da ih naučim da misle. Da pokušaju da razumeju ono što uče, da ne reprodukuju mehanički. Smatram da oni koji to nauče do kraja osnovne, posle mnogo lakše prolaze u daljem školovanju.
antioksidant antioksidant 10:05 02.03.2016

Re: prethodno pitanje

Isključujem Jorgovanku, kažu da je sasvim solidan ekonomista.


(мада ако негде прочитам докторат...)
Čime bi se pomenuti mogli da bave da nisu u politici?

па? не знају ни тенис да играју. није то аргумент.
milisav68 milisav68 10:27 02.03.2016

Re: prethodno pitanje

predatortz
Isključujem Jorgovanku, kažu da je sasvim solidan ekonomista.

Ne čačkaj mečku.
Jorgovanka Tabaković rođena je 1960. godine u Vučitrnu, gde je provela detinjstvo. Ekonomski fakultet u Prištini završila 1981. je kao najbolja studentkinja. Na tom fakultetu je i magistrirala 1999. godine. Doktorirala je 2011. u Novom Sadu.

Karijeru je započela u prištinskoj gimnaziji. Nakon toga se zaposlila kao finansijski direktor u trgovinskom preduzeću "Grmija", odakle je prešla na funkciju pomoćnika direktora Prištinske banke. Pošto nije htela da napusti mesto nosioca liste Srpske radikalne stranke (SRS), dobila je otkaz 1994. godine.

Iz "bankarskog" perioda najdraže joj je poznanstvo sa Borkom Vučić. U SRS se uključila 1992. godine. U više navrata birana je za narodnu poslanicu te partije. U drugoj Vladi Mirka Marjanovića (SPS-JUL-SRS) bila je na funkciji ministarke za ekonomsku i vlasničku transformaciju.

Nakon razlaza sa radikalima 2008. godine, prešla je u Srpsku naprednu stranku. Nije se dvoumila na koju će stranu da pređe, što je opisala rečima: "Kada je Nikolić rešio da ide iz SRS, ja sam bila na putu, ali sam mu odmah javila telefonom da sam uz njega, ma šta rešio - bilo da napušta politiku, ili da osniva novu stranku". (Glas javnosti, 25. 1. 2009. godine)

Nakon parlamentarnih izbora 2012. izabrana je za narodnu poslanicu, ali je već 6. avgusta imenovana za guvernerku Narodne banke Srbije. Za zamenicu predsednika SNS izabrana je na Skupštini stranke 25. januara 2014. godine.

Živi u Novom Sadu.
angie01 angie01 11:47 02.03.2016

Re: prethodno pitanje

e, hebalo vas ocenjivanje,...ono dolazi na kraju balade, a kod nas sve pre tog kraja nevalja!

kod nas je ostao recidiv iz boljsevickih vremena, da je odnos nastavnika i dece neravnopravan u smislu da ja nastavnik bog i batina i da djaci treba da ga se boje,...i onda vecina njih, noseni tom inercijom, ne pridaju neku veliku paznju svom radu, nesto izrecituju, nesto izdiktiraju i posle su nemilosrdno strogi pri trazenju od dece da to gradivo isto tako reprodukuju, sa sve ustaljenom spregom, dodvoravanja iz straha i treniranja strogoce....sad da l tu neko nekom pokloni il zakine iz bilo kog bednog razloga- isto je sranje.

pri tome, same skole ne ispunjavaju potrebne i zakonom propisane normative sta sve treba da imaju da bi nastava funkcionisala kako treba, pa kada pre pocetka godine dodju inspektori, oni po dogovoru fingiraju te spiskove, pa tako vecina skola nema potrebne materijale za rad kabineta, nemaju odgovarajucu opremu, sale, ateljee, sta god,...dobijaju dozvole za rad sa ispeglanim izvastajem, jer bi inace, ako skola ne moze da nabavi sve sto treba, to morao da ucini grad- a znamo da se uvek kuka kako se para nema, a posle za nesto manje bitno ipak bude i to u trostruko, petostruko vecem iznosu, jer boze moj, mora i lokalni politicar da se ugradi- a sve su to roditelji vec platili.

ono najvaznije je sto ovde ne postoji ideja sta mi kao drustvo zelimo od obrazovnog sistema- prica kolega dogadjaj sa nekog seminara 2000 i neke u Italiji, gde je Nemac, predstavnik ministarstva izlozio citav projekat kakava znanja i sposobnosti ocekuju da njihova deca pokazu 2020. godine i u odnosu na tu potrebu, do koje su dosli istrazivanjem sta i kako bi sistem obrazovanja trebalo da se menja,...znaci iz ovog predmeta mora da zna ovo, iz ovog ono,manje vise sve redukovano na bazicnih stvari- al da se zapamte zauvek, engleski jednako kao i Nemacki, informatiku kao sredstvo rada i komunikacije,...pri tome, do tada ce se vecina predmeta izucavati on lajn,( sada oko 17% posto dece u Nemackoj pohadja on lajn nastavu, sto je veliki procenat), a u skoli kreativni predmeti i sport- zbog socijalizacije.

a mi ovde imamo raspravu da l je sokocalo nesto sto menja na stvari,...a problem je sto su profani inferiorniji u koriscenju te tehnologije od dece, pa ne bi da se apdejtuju i zele da i dalje osljare onim diktiranjima iz sveske sa svojih studija i zabole ih za kreativnost, samostalno misljenje,....najvaznija je stavka oko ocenjiavnja, pa se jos hvalimo sto je neko ispao jak karakter i nije dao detetu jednu ocenu vise- JEDNU OCENU vise posle 8 godina truda- da bi dobila svoju zeljenu nagradu....ono, tupadzijski do bola.
...u normalnoj sredini se profani uhavte za svaki vanprosecni slucaj i trude se da mu omoguce da dostigne svoj maksimum.

ceo normalan uspesan svet je krenuo dalje, a mi tapkamo ko somovi i jos se cudimo sto nemamo bolje rezultate- generalno,....svaka cast deci koja osvoje bilo kakvo mesto na nekim takmicenjima i njihovim nastavnicima- al to su pojedinacne dobre stvari, mi u globalu skljocamo suvise dramaticno.
predatortz predatortz 18:33 02.03.2016

Re: prethodno pitanje


kod nas je ostao recidiv iz boljsevickih vremena, da je odnos nastavnika i dece neravnopravan u smislu da ja nastavnik bog i batina i da djaci treba da ga se boje,.


Pre petnaestak godina je u Britaniji ukinuto pravo nastavnicima da fizički kažnjavaju decu. Pa ti vidi ko je tu boljševik...
blogovatelj blogovatelj 18:42 02.03.2016

Re: prethodno pitanje

i guglanje i vikipedija su za pojedine oblasti opasne kao majmun u tenak


Zašto opasne? Opasno je ako ljudi pročitaju nešto? Ili ako eventualno to nauče?
Gugl i Vikipedija su dostignuća ljudskog roda merljiva sa letenjem u svemir ili penicilinom.
Zašto se vi ljudi toliko plašite medija, meni je to oduvek bilo nejasno. To su samo sprave, kao i telefon ili gramofon. I Fejsbuk i Gugl i Vikipedija.
Kao što ima retarda koji na idiotaski način koriste telefon i gramofon, tako ima kretena koji bolesno upotrebljavaju pomenute sajtove. Ali to ne znači da su sajtovi loši, nego da su kreteni to što im i ime kaže - kreteni.
tasadebeli tasadebeli 20:08 02.03.2016

Re: prethodno pitanje

b92fmember


knjiga mora da bude osnova a internet nadgradnja


Samo da napomenem da knjige mogu da se čitaju i na "internetu".

Uticaj "interneta" moze da se poredi sa uticajem pronalaska stamparije, a taj pronalazak nam je omogucio da kod kuce možemo čitamo neki školski udžbenik, Dostojevskog, Politku, Politikin Zabavnik, Kurir ili start magazin.


nije opasan google ili viki sam po sebi, valjd to može da bude samo sadržaj koji se tamo nalazi ili ne nalazi.


blogovatelj

Zašto opasne? Opasno je ako ljudi pročitaju nešto? Ili ako eventualno to nauče?
Gugl i Vikipedija su dostignuća ljudskog roda merljiva sa letenjem u svemir ili penicilinom.


То се уопште и не доводи у питање.

Ми јесмо у трећој револуцији: изум писма, изум штампарске машине и сада развој електронских справа.

(Неки воле да раздвоје телевизијју од компјутера, па зато кажу да је дигитална револуција четврта по реду, а телевизија трећа, али мени се чини да бисмо та два наведена могли да подведемо под једну револуцију...)

Право питање је како се сналазимо у тој револуцији?

Може књига да се нађе на интернету, али читање је читање. Да ли са екрана или са папира - то јесте читање. (Замени читање са учење, па да се држимо области треће револуције у образовању.)

Као што је гледање филма гледање филма, без обзира да ли је у биоскопу, на телевизији или на монитору компјутера

(Не усуђујем се да кажем и на смартфону јер овако префињено филмско око попут мојег ће ти увек рећи да филм попут, рецимо, "Повратник" новопеченог оскаровца Ди Каприја ипак треба одгледати у биоскопу... На широком платну. Није исти доживљај као и када гледаш на неком електронском сокоћалу.)

To su samo sprave, kao i telefon ili gramofon. I Fejsbuk i Gugl i Vikipedija.
Kao što ima retarda koji na idiotaski način koriste telefon i gramofon, tako ima kretena koji bolesno upotrebljavaju pomenute sajtove. Ali to ne znači da su sajtovi loši, nego da su kreteni to što im i ime kaže - kreteni.


Па чему нам онда служи педагогија, Блоги, ако се помиримо са тим да кретени треба да остану кретени?


Zašto se vi ljudi toliko plašite medija, meni je to oduvek bilo nejasno.


Електронских медија?

Не бих то назвао страх. Више нека зебња, барем код мене. Слагао бих те када бих ти рекао да у одређеним ситуацијама када су у питању електронски медији не помислим на овај филм:





И то није, Блоги, зебња пред непознатим, него више пред оним шта мајмуни могу да ураде када им даш АК-47 у руке.

Слажем се са вама двојицом, Гугл и интернет нису опасни сами по себи.

Али нису опасни сами по себи ни тенк ни АК-47. Док их се неки мајмун не дочепа.
Goran Vučković Goran Vučković 20:27 02.03.2016

Re: prethodno pitanje

Слагао бих те када бих ти рекао да у одређеним ситуацијама када су у питању електронски медији не помислим на овај филм:

Kindle 1984
tasadebeli tasadebeli 20:48 02.03.2016

Re: prethodno pitanje

Goran Vučković
Слагао бих те када бих ти рекао да у одређеним ситуацијама када су у питању електронски медији не помислим на овај филм:

Kindle 1984



Ух!

А када зебња прераста у страх?


EDIT: И замисли сада да то исто може да се уради и са факултетским предавањима окаченим на MOOC, па генерације и генерације буду осуђене на слушање само онога што је одобрио Велики Бата који то увек може да правда разлозима тривијалне природе.

(Појавио се, поред аудио снимка, и видео бисер на тјубету! ЛИНК)
apostata apostata 22:55 02.03.2016

Re: prethodno pitanje

predatortz

kod nas je ostao recidiv iz boljsevickih vremena, da je odnos nastavnika i dece neravnopravan u smislu da ja nastavnik bog i batina i da djaci treba da ga se boje,.


Pre petnaestak godina je u Britaniji ukinuto pravo nastavnicima da fizički kažnjavaju decu. Pa ti vidi ko je tu boljševik...



Evo ga jedan tipični boljševik.



A inače ovo:
angie01
(...) gde je Nemac, predstavnik ministarstva izlozio citav projekat kakava znanja i sposobnosti ocekuju da njihova deca pokazu 2020. godine i u odnosu na tu potrebu, do koje su dosli istrazivanjem sta i kako bi sistem obrazovanja trebalo da se menja,...znaci iz ovog predmeta mora da zna ovo, iz ovog ono,manje vise sve redukovano na bazicnih stvari- al da se zapamte zauvek, engleski jednako kao i Nemacki, informatiku kao sredstvo rada i komunikacije,...pri tome, do tada ce se vecina predmeta izucavati on lajn,( sada oko 17% posto dece u Nemackoj pohadja on lajn nastavu, sto je veliki procenat), a u skoli kreativni predmeti i sport- zbog socijalizacije.

Ovo je katastrofa!
Ovo nema veze sa obrazovanjem, ovo je proizvodnja kognitivnih bogalja i štancanje mozaičnih fah idiota.
angie01 angie01 23:28 02.03.2016

Re: prethodno pitanje

Ovo je katastrofa!
Ovo nema veze sa obrazovanjem, ovo je proizvodnja kognitivnih bogalja i štancanje mozaičnih fah idiota.


eh, bas smela konstatcija- najblaze receno,...timovi strucnjaka koji godinama skeniraju sve sto treba i menjaju stvari koje nisu dobre, prate potrebe vremena...jednako kao sto se to radilo u Finskoj, gde je rezultat predvidjen i evidentan, sa visokim procentom pozitivnih rezultata- je tebi stancanje mozaicnih fah idiota,...ne znam samo kako moze mozacnih a fah,... a nasa poslednja nazovi reforma, je bila osamdesetih, kada je uvedeno ono nesretno usmereno obrazovanje, u kome, dobro se secam, su postojali profili tipa, kreator ili krojac gornjih delova leve cipele.

cudo kako su predstavnici obrazovanja svih drugih zemalja bili ili odusevljeni ili vrlo kompatabilni u svojim postavkama, koje su takodje rezultati veoma detaljnog istrazivanja timova strucnjaka.



Evo ga jedan tipični boljševik.


moja prijateljica vise od 20 godina predaje u skoli u UK i uredno na kraju svake skolske godine dobija ocene od ucenika -gde je ocenjuju u par kategorija, da ne improvizujem sad,...od kojih joj izmedju ostalog zavisi radno mesto.

meni jako cudna malicioznost u pristupu ovako ozbiljnoj temi,...ispada da nam obrazovanje- kao i sve drugo:) i nije tako lose,...samo su nam rezultati katastrofa i nista ne funkcionise kako treba....umesto da se potrudimo da popravimo sve, da nam bude bolje, mi se podsmevamo drugima, koji su to vec uradili.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana