Autor: Rodoljub Šabić
Dogodi se da imate neki zdravstveni problem. Može da bude i posebno ružan, neprijatan, delikatan, takav da ne biste voleli da o njemu razgovarate čak ni sa najbližima. Pa odete kod lekara, on potvrdi da je problem upravo takav, preduzme šta treba. I npr. konstatuje da jedno vreme ne bi trebalo da radite i otvori vam bolovanje. I naravno, izda vam Potvrdu o nastupanju privremene sprečenosti za rad, da bi je dostavili poslodavcu.
A to štо se u potvrdi nalazi niz vaših ličnih podataka, a posebno šifra bolesti, suočava nas sa dva problema.
Prvi, apstraktan, je taj da je sadržina potvrde utvrđena "Pravilnikom o načinu izdavanja i sadržaju potvrde o nastupanju privremene sprečenosti za rad", što je samo po sebi suprotno Ustavu. Naime, Pravilnik predviđa obradu više podataka o ličnosti, a Ustav utvrđuje da se obrada podataka o ličnosti uređuje isključivo zakonom, ne podzakonskim aktom.
Drugi je puno konkretniji. Dijagnoza, odnosno šifra bolesti je podatak koji je poslodavcu nepotreban. Njemu je potrebno i dovoljno da zna da je zaposleni sprečen za rad i koliko će dugo biti odsutan. Dostavljanje ovog podatka nepotrebno je sa stanovišta te svrhe, takva obrada podataka je nesrazmerna, samim tim po Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti i nedopuštena (čl.8 tač.6). Uz to, budući da je šifarnik bolesti, svima dostupan, na internetu, podrazumeva ozbiljan, a nepotreban rizik prodora u vašu privatnost. Odnosno pruža šansu nekakvom "hipotetičkom" krugu "zainteresovanih" da se informišu o vašem opštem ili psihičkom zdravstvenom stanju i da to komentarišu. Ili da "saučestvuju" s vama izražavajući žaljenje zbog gadne "šifre".
Ali, lekar potvrdu izdaje "kako mora".
Sadržina potvrde je "u skladu" sa "Pravilnikom o načinu izdavanja i sadržaju potvrde o nastupanju privremene sprečenosti za rad".
Zvuči li bizarno da se radi o Pravilniku koji je ministar za rad doneo početkom 2002. godine, na osnovu Zakona o radu koji je prestao da važi pre više od 10 godina? Ili je bizarnije da važeći Zakon o radu predviđa postojanje drugog Pravilnika za čije donošenje su zajednički nadležni ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i ministar za zdravlje, ali taj Pravilnik nikada nije donet?!
Pogotovo, imajući u vidu da je Poverenik za (informacije od javnog značaja i) zaštitu podataka o ličnosti još 2013, dakle pre skoro tri godine, u pismu Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja ukazivao na ovaj, i čitav niz drugih problema koje je nužno rešiti što pre.