Društvo| In memoriam| Kultura| Politika| Život

Nebojša Popov: Republikanac i Građanin

Nebojša Milenković RSS / 16.04.2016. u 13:15

Srpsko društvo se doslovce raspalo. Političke stranke obesmislile su demokratiju, ekonomisti ekonomiju, ljudi u kulturi više ne veruju u vlastitu misiju a novinari u moć medija da išta menjaju. U tom kontekstu, oproštaj od Nebojše Popova oproštaj je sa jednim od poslednjih predstavnika generacije javnih intelektualaca koji su verovali u vlastitu društvenu ulogu. Koji nisu tražili smisao već su ga stvarali ― ubeđeni da će naše društvo biti upravo onakvo kakvi smo i mi u njemu. Koji nisu pasivno prihvatali mišljenje većine. Koji su postavljali pitanja. Izražavali sumnju. Apelovali. Protestvovali... Jednom, kad opet rešimo da postanemo društvo, toga ćemo se svakako setiti ― do tada, putujte gospodine Popov u vašu Republiku...

 18660.jpg

Otegao se život rečenica je kojom Nebojša Popov započinje svoju političku i životnu ispovest Kako smo dospeli dovde (Sećanja 1939-2015), a kako sa sećanjima obično biva, posebno ovakvim povodima, u fokusu je uvek ličnost onoga ko se seća pa bih svoju pažnju usmerio najpre na ličnost autora, zatim na to ko smo i kakvi smo to mi, gde smo stigli i na kraju pokušao da naznačim da li uopšte postoji izlaz iz ovoga u šta smo zabasali.

Ključni pojmovi koji sintetišu različita društvena, politička, naučnička i intelektualna opredeljenja, gledišta i stavove Nebojše Popova svakako su pojmovi Republike i Slobode. Mislim, naravno, i na republikansko političko uređenje ali i naziv najozbiljnijih novina koje smo ovde uopšte imali, list Republiku kao Nebojšino životno delo. E ta Republika koja u svom zaglavlju ima odrednicu: Glasilo građanskog samooslobađanja — Protiv stihije straha, mržnje i nasilja jedna je od ključnih platformi na kojima se u poslednjih dvadesetak godina formirao, edukovao i ohrabrivao ovdašnji Građanin. Reč je o onoj vrsti javnog delovanja koje proizvodi političku zajednicu — pošto je upravo Građanin onaj koji Republiku čini mogućom. Građanin shvaćen kao aktivni subjekt a ne kao pasivni objekt (ovdašnje) politike. Neko ko je doslovno ovistan o postojanju Slobode, i ko je bez obzira na cenu spreman da brani svoju Republiku i vrednosti na kojima ona počiva. Građanin je onaj koji bez hleba i Slobode jednostavno ne može.

U zemljama s nerazvijenom demokratijom, poput naše, Građanin je najveći patriota. On je taj koji prvi izvikuje čuveno NO PASARAN kad god mu je ugroženo lično, ili pak dostojanstvo društva u kom živi. A dostojanstvo jednog društva meri se njegovim Slobodama. Zato je preduslov Slobode povlačenje jasne granice koja sprečava samovolju i bahatost bilo koje vlasti. Razmicanje i stalno širenje prostora Slobode, kao preuslova demokratskog razvoja srpskog društva, tema je kojoj je gospodin Nebojša Popov posvetio vlastiti život.

Jedan od ključnih trenutaka tokom kojih Sloboda zadobija i osvaja pravo građanstva na našim prostorima, Popov vidi u čuvenoj 1968. i događajima koji su se odvijali oko i povodom nje. Takođe, 1968. ključna je i za praćenje istorijskog kontinuiteta straha od društvene alternative kao konstante političkog delovanja ovdašnjih vlastodržaca. Kao sociolog, on je ubeđen kako je traženje i stvaranje alternative osnovni zadatak društva.

Nebojša Popov na vlastitom primeru demaskira i mit o neprijatelju na kom tradicionalno počivaju ovdašnje samozvane političke elite— odnosno politički uzurpatori društva, pošto da biste bili elita prvo trebate da budete odgovorni prema javnom interesu a zatim i moralni. Neprijatelj nasušni ovde je tradicionalni izgovor za svaku nesposobnost ili neučinkovitost vlasti. Alternativa, debate i rasprave oko puteva i ciljeva koje društvo koje teži razvoju sebi treba da postavlja, po Nebojši Popovu, pretnja su sistemu u kom je kao središnja vrednost postavljena vlast a ne sloboda.

Među ključnim političkim tezama Nebojše Popova je i ona da politiku ne predstavlja samo vlast već to, u mnogo većoj meri, jeste njena kontrola. Da bi se jedno društvo uopšte moglo smatrati društvom ono stalno mora da razvija mehanizme otpora i kontrole vlastodršcima, koji resurse društva prisvajaju za ličnu dob(rob)it. Samodršce je najlakše prepoznati po famoznoj političkoj tezi o idejnom, partijskom ili nacionalnom jedinstvu kao preduslovu napretka i razvoja. Znate već onu floskulu kako samo jedinstveni možemo svenju još uvek slušamo, iako znamo da su u najveće nesreće i postradanja naše društvo i narod upadali upravo onda kada je to jedinstvo bivalo dosegnuto. Jedinstvenost ovde uvek podrazumeva jednomišljeništvo, to jest odricanje od mišljenja. Jedinstvo i zagovaranje jedinstva nešto su što svaki put treba da nam bude signal za građansku akciju. I tu je slučaj gospodina Popova indikativan. U vreme ratova, kada svako kritičko mišljenje zamire, hajde da budemo realni pa da kažemo ne samo kod nas, kada medijska municija lako poprimi elemente hajke i linča ─ uostalom videli smo to na još nerazrešenim ubistvima Slavka Ćuruvije, Milana Pantića, Dade Vujasinović ili sudski tek delimično razrešenim ubistvom Ivana Stambolića ─ Nebojša Popov je priredio i objavio zbornik Srpska strana rata, koji demaskira srpske ratne ciljeve i njihovu pljačkašku prirodu. Takođe, tih godina Republika je jedini medij koji nikad nije podlegao ratnoj cenzuri. Ona biva oslonac za održanje osećaja samopoštovanja društva, i osećanja intelektualne i duševne ravnoteže. U ovom zborniku i Republici pravo građanstva imali su oni utišani glasovi koji su se tada retko čuli. Koji su imali intelektualnu i ličnu hrabrost da misle i govore različito od zvaničnih dogmi i sopstvenim primerima pokazuju da su, čak i onda kada sve deluje apsolutno beznadežno, alternativa i moralnost uvek moguće. Glas Nebojše Popova, i njegovih prijatelja i istomišljenika koji su donedavno identifikovani sintagmom Druga Srbija, koja je u međuvremenu takođe obesmišljena, glasovi su koji pokazuju da je osim one ratničke, koja je uništavala sve čega se dohvatila, a na kraju najtemeljnije razorila i samu sebe ─ paralelno sa njom postojala i ona druga, građanska, razumna i miroljubiva Srbija.

E upravo na takvim primerima vidimo da je i sam princip numeričke većine u politici krajnje relativan ─ i kako brojčana manjina vremenom lako postane moralna većina.

Ta brojčana manjina ona je koja pokazuje odgovornost prema društvu. U svim društvima ta manjina predstavlja most kojim zabludeli populisti, opsednuti vlastitom bahatošću i manijom veličine, uspevaju da se makar privremeno primire i vrate u kakvu takvu normalnost. Nažalost, samo do nove opsene, novog jedinstva ili, u našem slučaju, do novog vođe.

Otuda Nebojša Popov u ovoj knjizi kaže: Opsednut sam pitanjem o svom udelu u odgovornosti za ono što se događalo. Odgovori koje Popov pokušava da pronađe uvek su povezani sa pitanjima građanskog morala, političke i lične odgovornosti. Uz svest o tezi Aleksisa de Tokvila o tome kako su kroz istoriju mnoge nacije propadale pre nego što su postale svesne vlastitih grešaka, ispovest Nebojše Popova je i knjiga o greškama ─ kako onim velikim istorijskim greškama i diskontinuitetima u koje smo upadali kao društvo, tako i sasvim ličnim greškama samog Nebojše Popova kao građanina i kao čoveka. Pre svih prema vlastitoj porodici. Otuda je ova knjiga posebno uzbudljiva u onim segmentima u kojima Nebojša Popov ne pokazuje problem sa tim da nedvosmisleno prizna vlastite političke i životne greške i ogrešenja. I već sasvim na kraju, preporučujući vam da knjigu Nebojše Popova svakako pročitate, dozvolite mi da citiram pitanje koje gospodin Popov postavlja povodom srpskog kapitalizma i već čuvenog slučaja hrabrih radnika zrenjaninskog preduzeća Jugoremedija.

Pitanje glasi:

Ima li stida u Srbiji danas?

 

Izgovoreno na promociji knjige Nebojše Popova: Kako smo dospeli dovde (Sećanja 1939-2015), SKC Fabrika, Novi Sad, 22.marta 2016.

Tekst objavljen u današnjem vikend dodatku dnevnog lista Danas  

 

Atačmenti



Komentari (196)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

amika amika 14:55 16.04.2016

Небојша о Небојши

Добар текст Небојше о Небојши.

Понешто је, као и увек дискутабилно, а мене интересује сада ово

"svest o tezi Aleksisa de Tokvila o tome kako su kroz istoriju mnoge nacije propadale pre nego što su postale svesne vlastitih grešaka,"

Постоји ли нација, и која, која се уздигла после сагледавања својих грешака?

Чини ми се да је то усуд историје - учити и учити на сопственим грешкама. Или постати толико моћан да све што радиш постаје исправно?
princi princi 15:07 16.04.2016

Meni uvek malo čudno

što se u Srbiji građansko suprotstavlja nacionalnom. Pa nacija je totalno građanski, kapitalistički koncept! Nema nacije bez građanskog, kapitalističkog. Mislim, to je jasno čak i marksistima, kojima je, držim, pripadao g-din Nebojša Popov (? da li je?). Moram priznati da nisam upoznat sa teoretskim radom gosn Popova i njegovim doprinosom sociologiji i, šire, društvenim naukama, otud i ovi znaci pitanja. Inače, kao javna ličnost, izuzetno prijatna i smirujuća pojava. Velika je šteta što nije ostavio veći trag u srpskom društvu kao što je šteta za smrt, sa 77 godina, čini se da je mogao još doprineti srpskom društvu (u Srbiji se ljudi olako otpisuju).
krkar krkar 15:38 16.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno


Nema nacije bez građanskog, kapitalističkog


Tako kaže teorija, da nacija proizlazi iz kapitalističkih društvenih odnosa. To je neka osnova, za stvarno građenje nacije pootrebni su još neki elementi, kako infrastruktura (industrijski, transportni i komunikacioni resursi) tako i društveni odnosi koji odgovaraju toj infrastrukturi i podeli resursa.

Problem Srbije je što je pokušavala da stvara naciju dok još nije imala osnove za naciju pa je prvo stvorila nadgradnju ("nacionalna svest" ) a bazu ("društveni odnosi zasnovani na realnoj raspodeli" ) nije ni do danas uspela da stvori. Svaki put kada je bila blizu - imala je revoluciju (zvaničnu ili nezvaničnu).

Mislim, to je jasno čak i marksistima, kojima je, držim, pripadao g-din Nebojša Popov (? da li je?)


Upravo ovime što sam gore pokušao da sublimiram u dve rečenice bavio se NP. Mislim da je počeo kao marskista (a u to vreme verujem da nije bilo nikoga ko nije, između ostalog jer je to bio izrazito dominantan ako ne i jedini mogući pogled na svet u formativnim godinama) ali se vrlo brzo odmakao od marksizma i sa njime u vreme koliko sam ga ja pratio, nekih 30 godina, nije imao ozbiljnijih ideoloških dodirnih tačaka.

NP bi se mogao nazvati socijalistom ili socijaldemokratom "opšteg tipa" u smislu da nije pripadao ni jednoj političkoj partiji u strogom smislu. Zastupao je vrednosti leve orijentacije u socijalnom i smislu društvene raspodele ali u političkom smislu bio je strogo građanski konzervativan: čvrst i funkcionalan politički sistem zasnovan na stabilnoj trodeobnoj vlasti.

Inače, kao javna ličnost, izuzetno prijatna i smirujuća pojava.


Koliko sam puta sebi rekao eh kad bi mogao to ovako tiho i mirno da kažeš! Ali ipak ima veze i podneblje i genetika, on je bio Banaćanin: polako, na tenane...
zilikaka zilikaka 16:59 16.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

Koliko sam puta sebi rekao eh kad bi mogao to ovako tiho i mirno da kažeš! Ali ipak ima veze i podneblje i genetika, on je bio Banaćanin: polako, na tenane...


Da, Banaćanin. Školski nadimak Boca Keks.

Nebojša Milenković Nebojša Milenković 18:49 16.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

Meni uvek malo čudno
što se u Srbiji građansko suprotstavlja nacionalnom.

A ja bih, vidite, rekao da stvar stoji upravo suprotno
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:26 16.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

Koliko sam puta sebi rekao eh kad bi mogao to ovako tiho i mirno da kažeš! Ali ipak ima veze i podneblje i genetika, on je bio Banaćanin: polako, na tenane...

Занимљиве су ми ове генске опседнутости, и шта се све у њих цвијићевски учитава... Него, нисам хтео о томе, него у сећање на трпељивог и смиреног Небојшу, паде ми на памет како читава једна генерација своју је побуну проживела тражећи још левљу од оне постојеће идеологије, тако бивајући далеко од аутентичних демократских идеја. И то је можда коб нашег друштва, те наше ћорак-побуне.
docsumann docsumann 19:32 16.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

паде ми на памет како читава једна генерација своју је побуну проживела тражећи још левљу од оне постојеће идеологије, тако бивајући далеко од аутентичних демократских идеја


mislim da to proističe iz osjećaja da je ideja lijeva kod nas izdana u pokušajima njene konkretne društvene realizacije.
i sam sam imao taj osjećaj, srećom napustio me kao još sasvim mlađahnog.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:45 16.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

mislim da to proističe iz osjećaja da je ideja lijeva kod nas izdana u pokušajima njene konkretne društvene realizacije.
i sam sam imao taj osjećaj, srećom napustio me kao još sasvim mlađahnog.

Да-
Не поставља се питање саме идеје, него њене реализације.
И не разуме се да је она, у много којој својој појавности, накарадна и неправедна, баш као и она идја коју би требало да смени.

Слично идеји просвећеног тоталитарног владара који ће држави донети добро: увек се негде, као, омаши у реализацији. Наравно, јер накарадан систем не може да уроди ничим другим него испољавањем своје природе.
princi princi 19:55 16.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

krkar

Nema nacije bez građanskog, kapitalističkog


Tako kaže teorija, da nacija proizlazi iz kapitalističkih društvenih odnosa. To je neka osnova, za stvarno građenje nacije pootrebni su još neki elementi, kako infrastruktura (industrijski, transportni i komunikacioni resursi) tako i društveni odnosi koji odgovaraju toj infrastrukturi i podeli resursa.

Problem Srbije je što je pokušavala da stvara naciju dok još nije imala osnove za naciju pa je prvo stvorila nadgradnju ("nacionalna svest" ) a bazu ("društveni odnosi zasnovani na realnoj raspodeli" ) nije ni do danas uspela da stvori. Svaki put kada je bila blizu - imala je revoluciju (zvaničnu ili nezvaničnu).

Mislim, to je jasno čak i marksistima, kojima je, držim, pripadao g-din Nebojša Popov (? da li je?)


Upravo ovime što sam gore pokušao da sublimiram u dve rečenice bavio se NP. Mislim da je počeo kao marskista (a u to vreme verujem da nije bilo nikoga ko nije, između ostalog jer je to bio izrazito dominantan ako ne i jedini mogući pogled na svet u formativnim godinama) ali se vrlo brzo odmakao od marksizma i sa njime u vreme koliko sam ga ja pratio, nekih 30 godina, nije imao ozbiljnijih ideoloških dodirnih tačaka.

NP bi se mogao nazvati socijalistom ili socijaldemokratom "opšteg tipa" u smislu da nije pripadao ni jednoj političkoj partiji u strogom smislu. Zastupao je vrednosti leve orijentacije u socijalnom i smislu društvene raspodele ali u političkom smislu bio je strogo građanski konzervativan: čvrst i funkcionalan politički sistem zasnovan na stabilnoj trodeobnoj vlasti.

Inače, kao javna ličnost, izuzetno prijatna i smirujuća pojava.


Koliko sam puta sebi rekao eh kad bi mogao to ovako tiho i mirno da kažeš! Ali ipak ima veze i podneblje i genetika, on je bio Banaćanin: polako, na tenane...

Pa ne, zapravo, jer bi onda ispalo da su narodi koji imaju više i bolje puteve ili pruge nešto više narodi od onih koji to nemaju: da su Englezi ili Francuzi ili Holanđani više to što jesu nego što su Rusi, Rusi. A to nije tačno: jer postoje narodi u jugoistočnoj Aziji koji nemaju maltene nikakvu infrastrukturu a imaju nacionalni identitet. Istina je da su nacije nastale na tom prelazu iz feudalizma u kapitalizam, tokom doba Prosvetljenja, kad je ideju boga i bogom danog kralja trebalo zameniti nekom drugom idejom kojom bi ljudima dala neki zajednički identitet, osećaj pripadanja nekoj zajednici, communityju. Poseglo se u mistiku srednjeg veka i odande su se izvukle priče o kraljevima Arturovima, o Nibelunzima, Valkirama, Dušanovim carstvima, Karantijancima, čudima... Znači, identitet nacije se ne gradi nikakvom tramvajima, vozovima i trolejbusima, još manje avionima, nego knjigama, pričama i mitovima, tj jezikom.
docsumann docsumann 19:59 16.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

Znači, identitet nacije se ne gradi nikakvom tramvajima, vozovima i trolejbusima, još manje avionima, nego knjigama, pričama i mitovima, tj jezikom.


a mit se neuMITno ukrupnjava. i gdje su sad ti sapiensalisti?
princi princi 20:08 16.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

docsumann
Znači, identitet nacije se ne gradi nikakvom tramvajima, vozovima i trolejbusima, još manje avionima, nego knjigama, pričama i mitovima, tj jezikom.


a mit se neuMITno ukrupnjava. i gdje su sad ti sapiensalisti?

Pa tu, iza ugla. Ako su nacije i nacionalne države proizvod štamparske prese, ja mislim da će osnovni proizvod IT revolucije biti nekakva globalna svest, tj nekakav globalni, neko bi rekao možda i imperijalni identitet.

U svakom slučaju, glupavo je koristiti "građansko" kao nešto nasuprot nacionalnom, to je bila osnovna poenta mog prvog posta. Građansko podrazumeva nacionalno i obratno.
grmfrm grmfrm 20:13 16.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

A ja bih, vidite, rekao da stvar stoji upravo suprotno


Mene nervira sto se ovde misli da jedno iskljucuje drugo. A zapravo jedno bez drugog nema smisao postojanja.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:18 16.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

Нема јединственог рецепта по ком се формира нека нација и национално осећање. Постоје упоришне тачке при формирању, не нужно истоветног типа. Идеја, рецимо, Душановог царства није никаква упоришна тачка у трену настанка модерне Србије. (Она је накнадно сећање, жеља, дометнута ствар?) И слика саме нације о себи је динамична.
maksa83 maksa83 20:21 16.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

To je neka osnova, za stvarno građenje nacije pootrebni su još neki elementi, kako infrastruktura (industrijski, transportni i komunikacioni resursi)

Kako se u ovo uklapaju npr. Paštuni - ništa infrastruktura, ništa transportni ni komunikacioni resursi (o industrijskim da ne pričamo), a svejedno homogeni, takoreći hermetični, i nema sveCke sile koja se o njih nije olupala u poslednjih 200 godina.

Što reče jedan Amer marinac - "kad smo mi tamo došli oni su prvo mislili da smo mi neke mašine-roboti, pošto smo bili veliki, načičkani antenama, i kad nas pogodiš samo ustanemo (pancir) i nastavimo da pucamo, a oni u istim krpama i kolibama u kojima su bili kad ih je smarao Aleksandar Makedonski. Neki drugi narod bi pobegao u panici ... Afgani su se samo dodatno razljutili."


princi princi 20:28 16.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

docsumann
паде ми на памет како читава једна генерација своју је побуну проживела тражећи још левљу од оне постојеће идеологије, тако бивајући далеко од аутентичних демократских идеја


mislim da to proističe iz osjećaja da je ideja lijeva kod nas izdana u pokušajima njene konkretne društvene realizacije.
i sam sam imao taj osjećaj, srećom napustio me kao još sasvim mlađahnog.

Pitanje levo, desno je pitanje raspodele društvenog bogatstva (a ne deobe vlasti, kao što neko ovde reče) i kao takvo je pre svega relevantno za tehnološki i politički najrazvijenija društva. U gologuzanskim društvima, u kojima ničega nema dovoljno je bespredmetno postavaljanje takvih pitanja. Prvo se moraju nahraniti, zaposliti ljudi, dati im krov nad glavom. Tek onda dolaze pitanja šta je čije i šta ko smatra da je pravedno.
princi princi 20:36 16.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

Predrag Brajovic
Нема јединственог рецепта по ком се формира нека нација и национално осећање. Постоје упоришне тачке при формирању, не нужно истоветног типа. Идеја, рецимо, Душановог царства није никаква упоришна тачка у трену настанка модерне Србије. (Она је накнадно сећање, жеља, дометнута ствар?) И слика саме нације о себи је динамична.

Ne radi se o ideji, radi se o mitovima. Dušanovo carstvo nije nikakva uporišna tačka nego jedan od niza mitova, ovde naveden usput, u nabrajanju. Nacionalni identitet nije genetski predodređen, on se dobija vaspitavanjem, pumpanjem u glavu, ideologijom, vaspitavanjem, odnosno driloom. Niko se ne rađa kao Srbin, Crnogorac, Hrvat ili Musliman, nego kao pripadnik vrste homo sapiens. Čak i mali Japančići kad se rode, nekakvim neurološkim ispitivanjima su utvrdili, umeju da prave razliku između R i L, čuju ih kao dva slova. Tek kasnije, učenjem svog jezika, potpuno izgube osećaj za njihovo razlikovanje.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:55 16.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

Сама идеја око националног идентитета има комплекснију слику. Она не почива, до краја, на митовима, на измаштаним религијским или комуникационим или митом спојеним заједницама, него уме и да буде одређење по негацији. Тако су, рецимо, Енглези оно што нису Ирци, или Ирци оно што нису Енглези, Хрвати оно што нису Срби, Срби оно што нису Хрвати. Америчку нацију, даље, заокружују Витмену својим песмама, Линколн, Форд, Пресли, Кенеди и Маск и Трамп или Гејтс.
princi princi 21:10 16.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

Svečano odustajem.
alselone alselone 21:13 16.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

Ne, pazi, ovo je pomak.
blogovatelj blogovatelj 22:07 16.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

Čak i mali Japančići kad se rode, nekakvim neurološkim ispitivanjima su utvrdili, umeju da prave razliku između R i L, čuju ih kao dva slova. Tek kasnije, učenjem svog jezika, potpuno izgube osećaj za njihovo razlikovanje.


Ovakvo sam objašnjenje dobio od svoje drugarice, koja je po profesiji logoped.
Svako ljudsko biće kada se rodi ima govorni aparat koji je u stanju da reprodukuje ma kakav glas ma kojeg jezika na svetu.
Posle par meseci počinje proces filtriranja glasova sluhom. Bebe počinju da osluškuju i da ponavljaju ono što čuju. A ono što čuju je maternji jezik. Japanske bebe počinju da izgovaraju japanske glasove i vremenom im se r i l stapa u jedan zvuk.
Iz tog razloga deca što su mlađa lakše uče strane jezike.
I da, imam ortaka Nišliju oženjenog Japankom. Imaju sina od dve i po godine i dete priča sasvim normalno i srpski i japanski i engleski. Kod kuće sa detetom ne progovaraju na engleskom ništa nego svako sa njim priča na svom jeziku, a između sebe njih dvoje pričaju engleski.
Milan Novković Milan Novković 22:17 16.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

da osluškuju i da ponavljaju ono što čuju

Ja još uvek osluškujem i ponavljam
krkar krkar 23:02 16.04.2016

Trockisti, polpotisti, staljinisti...

паде ми на памет како читава једна генерација своју је побуну проживела тражећи још левљу од оне постојеће идеологије, тако бивајући далеко од аутентичних демократских идеја


Pošto sam dosta tih upoznao shvatio sam da je njih najlakše svesti na 2 ili 3 arhetipa:

1. "Dinaridi i ostali kolonisti" kojima je ta jednakost na silu lepa jer je kolektivistička i spasava ih od užasa života u bilo čemu individualnom

2. razni psihopatski tipovi "polpotisti" koji su priželjkivali opet nekakvu revoluciju koja izbacuje opet neke Tite

3. Nerevidirani staljinisti i rusofili kojima je taman dobro došla prilika da se vrate u politiku

Hajd da dopustim i 4. kategoriju levičarskih sanjara ali i kod njih dobar deo možeš prebaciti u 1, 2 ili 3 ako dublje zagrebeš.

И то је можда коб нашег друштва, те наше ћорак-побуне.


Našeg društva u smislu društva u kojem sam i ja, da. Inače to ni po čemu nije moje društvo niti sam ikada želeo da ono to bude.

Baš zato sam i tražio Nebojšu Popova i mali broj njemu sličnih.
princi princi 23:07 16.04.2016

Re: Trockisti, polpotisti, staljinisti...

krkar
паде ми на памет како читава једна генерација своју је побуну проживела тражећи још левљу од оне постојеће идеологије, тако бивајући далеко од аутентичних демократских идеја


Pošto sam dosta tih upoznao shvatio sam da je njih najlakše svesti na 2 ili 3 arhetipa:

1. "Dinaridi i ostali kolonisti" kojima je ta jednakost na silu lepa jer je kolektivistička i spasava ih od užasa života u bilo čemu individualnom

2. razni psihopatski tipovi "polpotisti" koji su priželjkivali opet nekakvu revoluciju koja izbacuje opet neke Tite

3. Nerevidirani staljinisti i rusofili kojima je taman dobro došla prilika da se vrate u politiku

Hajd da dopustim i 4. kategoriju levičarskih sanjara ali i kod njih dobar deo možeš prebaciti u 1, 2 ili 3 ako dublje zagrebeš.

И то је можда коб нашег друштва, те наше ћорак-побуне.


Našeg društva u smislu društva u kojem sam i ja, da. Inače to ni po čemu nije moje društvo niti sam ikada želeo da ono to bude.

Baš zato sam i tražio Nebojšu Popova i mali broj njemu sličnih.


Mislim da je ovo vrlo tačno. Pravih levičara ni u Srbiji a i šire, u Jugoslaviji, je, zapravo, bilo jako malo. Možda Supek u Hrvatskoj, ne znam da li neko od Sloveanca, Koča Popović u Srbiji, možda još par tih Praxisovaca i to je to. Ovo sve drugo je rešavalo probleme ove ili one gladi i bušnih cipela.
krkar krkar 23:28 16.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

Pa ne, zapravo, jer bi onda ispalo da su narodi koji imaju više i bolje puteve ili pruge nešto više narodi od onih koji to nemaju: da su Englezi ili Francuzi ili Holanđani više to što jesu nego što su Rusi, Rusi.


Ne kad se tako redukuje. Ali kad shvatiš procese kako treba onda ti se sve složi:

Englezi (zapravo Britanci o kojima mislimo kad kolokvijalno govorimo o Englezima), Francuzi i Nizozemci (Holanđani i ostali koji čine Nizozemsku) su, uslovno rečeno, potpuni narodi, jer im je razvoj nacionalnog išao logičnim i mogućim putem gde su im sve revolucije, i tehnološke i političke, bile odvojene, nije se istovremeno preklapalo po više njih nego politika za politiku a tehnologija za tehnologiju. Što je vrlo srećna okolnost.

A još je srećnija i značajnija okolnost što su im nacionalne teroitorije bile manje-više zaokružene pre stvaranja nacije u modernom smislu. Dakle pre uvođenja industrijskog kapitalizma i njemu prilagođenih društvenih, ekonomskih i finansijskih odnosa manje-više se znalo kolika je ta država kojoj treba stvoriti naciju. To važi i za Nemačku iako je ona još dugo po uvođenju kapitalističkih vrednosti bila politički podeljena - ali se znalo šta je i kolika je Nemačka (da ne ulazimo u pitanje Nemstvo/Austrijanstvo jer je za ovo suštinski nebitno).

Čak i kod "društveno i ekonomski primitivnih" Španije i Italije, država u kojima je feudalizam de facto duže poživeo lak i postojao naporedo sa elementima kapitalizma, znalo se kolika je nacionalna teritorija.

A kad imaš nesreću kao većina Balkana da moraš istovremeno da stvaraš sve elemente koji su bitni - onda se neizostavno zezneš i napraviš neki provizorijum. Ili provizorijum od države ili provizorijum od nacije ili provizorijum od društva. Kobajagi.

postoje narodi u jugoistočnoj Aziji koji nemaju maltene nikakvu infrastrukturu a imaju nacionalni identitet


Nije isto. U pitanju je drugačije shvatanje nacije a i put kako se ona stvara je drugačiji. Ima dosta elemenata koji liče ali razlike u načenju stvaranja identiteta i pripadnosti suštinske su.

U većini Azije ne postoje elemenzti nacije u evropsko-američkom smislu sve do dekolonizacije, recimo sredine XX veka. A i tada i otada se radi o različitom tipu nacije, drugačijem tipu integracije i načinu stvaranja i ostvarivanja identiteta.

Uprošćeno, postoje 3 tipa nacija: evroameričke (gde spada i cela Latinska Amerika), azijske i afričke. Afričke su najnestabilnije i najneautohtonije, iz niza razloga - ali najmanje zbog nedostatka infrastrukture.
identitet nacije se ne gradi nikakvom tramvajima, vozovima i trolejbusima, još manje avionima, nego knjigama, pričama i mitovima, tj jezikom.


Nabadaš, nabadaš, samo ti fali malo razrade.

Hajde, to ću u drugi post.
princi princi 23:48 16.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

Hajde, to ću u drugi post.

Pročitaj onog Vučkovog Benedicta Andersona, Imagined communities, i biće od tebe dobar marksista. Makar kao Vučko.
krkar krkar 00:38 17.04.2016

Plemena, ne nacije

Kako se u ovo uklapaju npr. Paštuni - ništa infrastruktura, ništa transportni ni komunikacioni resursi (o industrijskim da ne pričamo), a svejedno homogeni, takoreći hermetični, i nema sveCke sile koja se o njih nije olupala u poslednjih 200 godina.


Paštuni nisu nacija.

Za početak toliko. Upravo je jedan od ključnih elemenata nestabilnosti ugrađenih u sistem potreba Zapada (u smislu podele interesnih sfera u Aziji u ovo svrstavam i Rusiju koju inače ne svrstavam u Zapad) da stvaranjem "država" ili bar "teritorija" podeli sfere uticaja. A Zapadova mantra je da ako imaš državu moraš da imaš i naciju (upravo se tu vidi potpuna zaostalost Austrougarske i Austro-Ugarske u društvenom smislu i njena suštinska nekompatibilnost za tada preovlađujućim društvenim vrednostima na Zapadu) dovela je do pokušaja stvaranja afganistanske nacije - spolja.

Paštuni, Tadžici, Uzbeci, Hazare... svi oni imaju svoje plemenske identitete koji nisu nacionalni ni u evropskom ni u savremenom smislu a "nacionalni" afganistanski identitet im je slab, nestalan i može biti jači ili slabiji zavisno od okolnosti. Ali on uvek postoji samo i isključivo prema spolja, nikad prema unutra. (Otprilike kao što smo svi u vreme Juge u inostranstvu govorili da smo Jugosloveni a kod kuće je možda bilo normalno reći i od koje fele, napolju nikada).

Mi (zapadni svet u političkom smislu) suštinski grešimo kada pokušavamo da nametnemo svoje evropske društvene sisteme društvima koja se nisu razvijala istim putevima i na isti način.

Ali xhebga, navikli smo da tu grešku ponavljamo
krkar krkar 00:43 17.04.2016

Trt-mrt teorije

Pročitaj onog Vučkovog Benedicta Andersona


Tjah, sve ti je to tanko i na prvu loptu, baš kao i Fukuyama (a i tu su se negde u isto vreme pojavili ako se ne varam). Velika teorija koja po salonima među šatrointelektualcima dobro zvuči - jedino što je činjenice ne podržavaju.

Not my cup of tea.
princi princi 00:55 17.04.2016

Re: Trt-mrt teorije

krkar
Pročitaj onog Vučkovog Benedicta Andersona


Tjah, sve ti je to tanko i na prvu loptu, baš kao i Fukuyama (a i tu su se negde u isto vreme pojavili ako se ne varam). Velika teorija koja po salonima među šatrointelektualcima dobro zvuči - jedino što je činjenice ne podržavaju.

Not my cup of tea.

Hrabro.
krkar krkar 01:19 17.04.2016

Re: Trockisti, polpotisti, staljinisti...

ne znam da li neko od Sloveanca


Slovenci su imali katoličku levicu, jedan izrazito interesantan pokret. Glavni predstavnici su Fajfar i Edvard Kocbek, ovaj drugi pravi intelektualac i odličan pisac (preporučujem Strah i hrabrost, mislim da je bila prva knjiga o levim skretanjima, likvidacijama neistomišljenika, negde oko 1950. Zatim Put u Jajce i posebno Tovarišija za koju nisam siguran je li prevedena. I poezija mu je sjajna).

Kad smo već kod Slovenaca, oni su se pokazali nacionalno zrelijima od svih ostalih. Jedini su shvatili ko im je pravi neprijatelj i osnovali su zajednički pokret otpora, Osvobodilnu frontu, u kojoj su bile sve patriotske organizacije, praktično svi osim kolaboracionista. I to 27. aprila, samo 10 dana po kapitulaciji - nisu morali da čekaju da Hitler napadne svog jarana i saveznika Kobu pa da se sete da se bore protiv fašizma.
b92fmember b92fmember 11:57 17.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

Znači, identitet nacije se ne gradi nikakvom tramvajima, vozovima i trolejbusima, još manje avionima, nego knjigama, pričama i mitovima, tj jezikom.


Pa da, samo sto se jezik ne gradi u izolaciji, već na osnovu iskustava stečenih baš u tim vozovima, trolejbusima ili avaionima. Tako da je to sve povezano i sve utiče jedno na drugo.

Kako se menja sredina tako se menja i jezik.
makemyday makemyday 12:15 17.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

его у сећање на трпељивог и смиреног Небојшу, паде ми на памет како читава једна генерација своју је побуну проживела тражећи још левљу од оне постојеће идеологије, тако бивајући далеко од аутентичних демократских идеја. И то је можда коб нашег друштва, те наше ћорак-побуне.

Odlično rečeno. I nije možda već je sigurno to naša najveća kob.
freehand freehand 12:24 17.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

makemyday
его у сећање на трпељивог и смиреног Небојшу, паде ми на памет како читава једна генерација своју је побуну проживела тражећи још левљу од оне постојеће идеологије, тако бивајући далеко од аутентичних демократских идеја. И то је можда коб нашег друштва, те наше ћорак-побуне.

Odlično rečeno. I nije možda već je sigurno to naša najveća kob.

Ta generacija u čitavom je svetu tražila levo i levlje. U SAD, u čitavoj Evropi, Francuskoj, Nemačkoj, Italiji, Čehoslovačkoj. Kod nas, pak, ta generacija nije tražila "levlje" nego istinskije i pravednije i bila barabar sa svojim vršnjacima, i često ispred njih. A u tom su momentu njihovi zahtevi bili "sloboda", iskazani drugim rečima i na način moguć iu primeren tom dobu i okruženju.
Pa sva ova muljavina formulacijama i kvazifilozofska palamuđevina pedeset godina kasnije ličlin na tešku kvaziintelektualnu onaniju.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 12:48 17.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

freehand
makemyday
его у сећање на трпељивог и смиреног Небојшу, паде ми на памет како читава једна генерација своју је побуну проживела тражећи још левљу од оне постојеће идеологије, тако бивајући далеко од аутентичних демократских идеја. И то је можда коб нашег друштва, те наше ћорак-побуне.

Odlično rečeno. I nije možda već je sigurno to naša najveća kob.

Ta generacija u čitavom je svetu tražila levo i levlje. U SAD, u čitavoj Evropi, Francuskoj, Nemačkoj, Italiji, Čehoslovačkoj. Kod nas, pak, ta generacija nije tražila "levlje" nego istinskije i pravednije i bila barabar sa svojim vršnjacima, i često ispred njih. A u tom su momentu njihovi zahtevi bili "sloboda", iskazani drugim rečima i na način moguć iu primeren tom dobu i okruženju.
Pa sva ova muljavina formulacijama i kvazifilozofska palamuđevina pedeset godina kasnije ličlin na tešku kvaziintelektualnu onaniju.


:))))))))))))

The Prague Spring (Czech: Pražské jaro, Slovak: Pražská jar) was a period of political liberalization in Czechoslovakia during the era of its domination by the Soviet Union after World War II. It began on 5 January 1968, when reformist Alexander Dubček was elected First Secretary of the Communist Party of Czechoslovakia (KSČ), and continued until 21 August when the Soviet Union and other members of the Warsaw Pact invaded the country to halt the reforms.

The Polish 1968 political crisis, also known in Poland as March 1968 or March events (Polish: Marzec 1968; wydarzenia, wypadki marcowe) pertains to a major student and intellectual protest action against the government of the Polish People's Republic. The crisis resulted in the suppression of student strikes by security forces in all major academic centres across the country and the subsequent repression of the Polish dissident movement. It was also accompanied by a mass emigration following an antisemitic (branded "anti-Zionist" campaign waged by the minister of internal affairs, General Mieczysław Moczar, with the approval of First Secretary Władysław Gomułka of the Polish United Workers' Party. The protests coincided with the events of the Prague Spring in neighboring Czechoslovakia – raising new hopes of democratic reforms among the intelligentsia. The unrest culminated in the Warsaw Pact invasion of Czechoslovakia on 20 August 1968... At least 2,725 people were arrested just between March 7 and April 6

Њих су хапсили и тенковима приводили памети, а ми смо одиграли коло. Примећујеш разлику?

Дакле, да поновим: Србија тог доба није имала аутентичну демократску опозицију, то јест -- дисидентски демократски покрет. Наш "социјализам" и међу "интелектуалцима" био је пригрљен. Језгро аутентичне демократије и дисиденства није постојало. Оно се касније појавило са погрешним предзнаком -- као национални покрет, не демократски.
freehand freehand 12:54 17.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

:))))))))))))

I? Šta si rekao tim citatom što je u suprotnosti sa onim što sam napisao?
Ecit: joćeš li se ikad odučiti od naknadnog dopisivanja? Mislim, možda tebi izgleda da ćeš si pametniji, ali to samo unosi zabunbu u razgovor.
Elem:
Њих су хапсили и тенковима приводили памети, а ми смо одиграли коло. Примећујеш разлику?

Дакле, да поновим: Србија тог доба није имала аутентичну демократску опозицију, то јест -- дисидентски демократски покрет. Наш "социјализам" и међу "интелектуалцима" био је пригрљен. Језгро аутентичне демократије и дисиденства није постојало. Оно се касније појавило са погрешним предзнаком -- као национални покрет не демократски.

I ovde su i tukli i hapsili. i u Vašingtonu su tukli i hapsili, i u Baltimoru, u Parizu i Rimu su tukli i hapsili, i to naveliko.
Što se, pak, opozicije tiče - to samo govori da je i ondašnja vlast u jugoslaviji bila pametnija, a bogmai i Tito koji je prepoznao procese pa ih amortizovao čuvenim pismom studentima, i rekao im "U pravu ste!"

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 13:26 17.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

Ecit: joćeš li se ikad odučiti od naknadnog dopisivanja? Mislim, možda tebi izgleda da ćeš si pametniji, ali to samo unosi zabunbu u razgovor.

Заиста не очекујем да неко у року од 3-4 минута одговори на мој коментар. Па отуда моје дописивање, јер је оно у циљу појашњења онога што сам у коментару изнео.

Моју памет ти ми не можеш нити узети нити додати. Нити њен углед.

Не мораш стално да се такмичиш. Биће да си неки пут у праву, неки пут да ниси. Када у овим другим ситуацијама настојиш да покажеш оно прво, то је бесплодно, и једино служи сујети.
princi princi 13:43 17.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

Dobro, ljudi, gubite iz vida da su češki i poljski protesti bili pre svega antiruski, pa onda i antikomunistički. Studentski protesti u Beogradu su bili s pozicija ultralevičarstva i mnogo više u skladu sa onim što se dešavalo po Berlinu i Parizu. Ogromna razlika.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 13:51 17.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

Dobro, ljudi, gubite iz vida da su češki i poljski protesti bili pre svega antiruski, pa onda i antikomunistički. S

Да.
(Ne gubimo.)
И то је велики проблем...

Мислим -- нама.
Наиме, комунистичка власт доживљавала се код доброг дела интелигенције/елите у споменутим земљама лагера као наметнута, спољна.
И отуда ју је било лакше касније одбацити.

А код нас?
Па, ми смо је пригрлили, ту власт, наs нису окупатори увели у "комунизам", већ -- наша најбоља грађанска интелигенција! :)))))

(Шалим се, мало, али Коча, Ринбикари, Пијаде, професор Савић и остали из корпуса предратне грађанске Србије били су заклети левичари.)

Дакле, комунистчко-социјалистички режим у Србији био је самородан. Њен домаћи производ.

Отуда је Пољацима или Чесима било лакше и логичније да се врате у демократску традицију, да одбаце туђе (комунизам). Нама? Далеко теже, особито што та наша демократска традиција и нема баш неке своје славне тренутке.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 14:10 17.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

Да не заборавим, касније, одајући овде почаст Небојши Попову, да споменем вероватно највећег дисидента онашње Југославије и Србије.

Ко је то?
Матија Бећковић?
Наравно да није.
Мића Поповић?
Не, по његовим речима, какав је Тито био диктатор, такви су они (Михиз, Добрица и остали) били дисиденти.
Лазар Стојановић?
Не, он је брзо постао денунцијант.

U BEOGRADU JE 7. MARTA 2010. PREMINUO MIHAJLO MIHAJLOV, JEDINI PRAVI DISIDENT U JUGOSLAVIJI

In 1975 he was tried again for “disseminating hostile propaganda” about Tito’s government in essays and articles published in the Yugoslav and Western press, and was sentenced to seven years in prison.

Many years later, Mihajlov would speak with understanding and gentleness about the incident: “I came out of the courtroom with Marjan Batinić. We were greeted by a group of 20-30 youth activists who threw coins at us, “Professor, are you for sale?” It was obvious that they had orders not to physically abuse me. However, the moment I turned to the kiosk to buy cigarettes Marian Batinić was left alone. Instantly he was knocked to the ground, they kicked and punched him and from one blow to the eye he permanently lost sight. He is now a professor at Frankfurt University in Wiesbaden. These activists were led by Ivo Maštruko who later became ambassador to Yugoslavia in the Vatican, while the axmen and bouncer was Dalibor Brozović who before becoming the president of the Croatian Parliament and a nationalist during the Tudjman era was a notorious Informbureau activist.” (Stavrić, 2001)

А за Михајлова се готово и не зна. Уз Ђиласа (чију комунистичку прошлост његов доследни дисидентски доцнији став није -- у очима јавности -- могао да опере), Михајлов је истински велики дисидент ондашње наше земље.
princi princi 15:42 17.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

Отуда је Пољацима или Чесима било лакше и логичније да се врате у демократску традицију. Нама? Далеко теже, особито што та наша демократска традиција и нема баш неке своје славне тренутке.

Koju to demokratsku tradiciju? Onu što ženama zabranjuje pravo na abortus? Ili onu što proganja decu iz škola samo zato što su Muslimani, što prebija Cigančiće, što izbeglice trpa u kontejnere?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 15:53 17.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

Koju to demokratsku tradiciju?

На кога мислиш, не разумем тачно? На Пољаке, Чехе или на нас?
:)

Шалим се: разумем шта хоћеш да кажеш. Али... и Чеси и Пољаци имали су далеко боље демократске механизме и историју од Србије и доцније Краљевине, која је, мање више, стално била у неком ванредном стању и под краљевом палицом.

То што данас, у Европи, десница добија маха има своју другу логику, а не логику лоше традиције. Чешка је, рецимо, била узорно демократска земља пре Другог рата.
princi princi 15:58 17.04.2016

Re: Od juče

ne mogu da smirim bes zbog ove vesti. Češke svinje! Nisu ni njih ni Poljake ni Mađare ni Slovake ni Ukrajince Ruje dovoljno prcale. Trebalo je da im budu na kičmi još bar 150 godina. I nemoj da neko pominje Srebrenicu, ova govna bi napravila 10 Srebrenica, samo da su imala priliku. Tim Poljacima ništa ne smeta da izvezu 2M svojih nezaposlenih u Nemačku i u Britaniju, ali im zato jako smeta da prime par hiljada unesrećenih ljudi iz Sirije i sa Bliskog istoa. Čuvaju svoju vajni hrišćansku i katoličku kulturu! Gola govna od ljudi. Srbi su za njih Šveđani.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:05 17.04.2016

Re: Od juče

princi
ne mogu da smirim bes zbog ove vesti. Češke svinje! Nisu ni njih ni Poljake ni Mađare ni Slovake ni Ukrajince Ruje dovoljno prcale. Trebalo je da im budu na kičmi još bar 150 godina. I nemoj da neko pominje Srebrenicu, ova govna bi napravila 10 Srebrenica, samo da su imala priliku. Tim Poljacima ništa ne smeta da izvezu 2M svojih nezaposlenih u Nemačku i u Britaniju, ali im zato jako smeta da prime par hiljada unesrećenih ljudi iz Sirije i sa Bliskog istoa. Čuvaju svoju vajni hrišćansku i katoličku kulturu! Gola govna od ljudi. Srbi su za njih Šveđani.

Утолико је -- да поновим -- све оно што је урадила Анђела још веће и још се у бољем светлу указује, а такође -- сад иде оно што се овде не воли чути -- и став и правац који је премијер Вучић заузео, као и осећање у које је увео целу нашу државу. Уосталом, Срби су барем били кроз историју погорелци, и друге погорелце требало би да разумеју.

А традиције?
Па, оне се руше и настају, нису статичне.
Ево -- данашња демократска Немачка усмеравала је Европу ка пријему и прихватању људи које би нацистичка Немачка сигурно слала у логор.
princi princi 16:09 17.04.2016

Re: Od juče

Predrag Brajovic
princi
ne mogu da smirim bes zbog ove vesti. Češke svinje! Nisu ni njih ni Poljake ni Mađare ni Slovake ni Ukrajince Ruje dovoljno prcale. Trebalo je da im budu na kičmi još bar 150 godina. I nemoj da neko pominje Srebrenicu, ova govna bi napravila 10 Srebrenica, samo da su imala priliku. Tim Poljacima ništa ne smeta da izvezu 2M svojih nezaposlenih u Nemačku i u Britaniju, ali im zato jako smeta da prime par hiljada unesrećenih ljudi iz Sirije i sa Bliskog istoa. Čuvaju svoju vajni hrišćansku i katoličku kulturu! Gola govna od ljudi. Srbi su za njih Šveđani.

Утолико је -- да поновим -- све оно што је урадила Анђела још веће и још се у бољем светлу указује, а такође -- сад иде оно што се овде не воли чути -- и став и правац који је премијер Вучић заузео, као и осећање у које је увео целу нашу државу. Уосталом, Срби су барем били кроз историју погорелци, и друге погорелце требало би да разумеју.

А традиције?
Па, оне се руше и настају, нису статичне.
Ево -- данашња демократска Немачка усмеравала је Европу ка пријему и прихватању људи које би нацистичка Немачка сигурно слала у логор.


Da, ali Anđeli je sada zbog tih poteza politički opstanak doveden u pitanje, a u samoj Nemačkoj imaš pravi surge tih politika od kojih se čoveku ledi krv u žilama. Merkel jeste htela mnogo toga da uradi, ali izgleda da se od toga neće previše ostvariti, a Nemačka polako i sigurno klizi ka desničarskom populizmu.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:53 17.04.2016

Re: Od juče

Da, ali Anđeli je sada zbog tih poteza politički opstanak doveden u pitanje,

Неки пут је то цена ispravnog дела.
krkar krkar 23:11 17.04.2016

Re: Od juče

ne mogu da smirim bes zbog ove vesti. Češke svinje! Nisu ni njih ni Poljake ni Mađare ni Slovake ni Ukrajince Ruje dovoljno prcale. Trebalo je da im budu na kičmi još bar 150 godina. I nemoj da neko pominje Srebrenicu, ova govna bi napravila 10 Srebrenica, samo da su imala priliku. Tim Poljacima ništa ne smeta da izvezu 2M svojih nezaposlenih u Nemačku i u Britaniju, ali im zato jako smeta da prime par hiljada unesrećenih ljudi iz Sirije i sa Bliskog istoa. Čuvaju svoju vajni hrišćansku i katoličku kulturu! Gola govna od ljudi. Srbi su za njih Šveđani.


Pomalo teška srca moram da se složim sa Wuom.

GOVNA!

"Zapadnoevropska", "demokratska", "civilizovana" ... govna!
feliks.krul feliks.krul 00:27 18.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

princi
što se u Srbiji građansko suprotstavlja nacionalnom. Pa nacija je totalno građanski, kapitalistički koncept!


Nation (from Latin: natio, "people, tribe, kin, genus, class, flock" is a social concept with no uncontroversial definition,[1] but that is most commonly used to designate larger groups or collectives of people with common characteristics attributed to them—including language, traditions, customs (mores), habits (habitus), and ethnicity. A nation, by comparison, is more impersonal, abstract, and overtly political than an ethnic group. It is a cultural-political community that has become conscious of its autonomy, unity, and particular interests.

Although some scholars [8] of nationalism argue that nations are a modern phenomenon arising around the time of the French Revolution, other scholars assert that nations are an old, or even an ancient, type of political formation. Political scientist Azar Gat argues that ancient Egypt was the world's "first national state," emerging "quite early as a unified state, congruent with a distinct people of shared ethnicity."[9]

Gat goes on to argue that the next group of national states to emerge were in the ancient Levant, citing Steven Grosby's book, Biblical Ideas of Nationality: Ancient and Modern, as an effective demonstration of the emergence of nations in Israel, Ammon, Moab, and Edom, a process of nation-formation provoked by the threat of conquest by the Assyrian Empire.[10] In particular, Gans cites Hans Kohn's The Idea of Nationalism: A Study in Its Origins and Background, 1944, pp. 27–30 as an early scholarly treatment of "the idea that ancient Israel was an example of a premodern nation."[11]

In his book, The Athenian Nation Edward E. Cohen, argues that ancient Athens met all modern definitions of nationhood,[12] and Aviel Roshwald makes a similar argument in The Endurance of Nationalism: Ancient Roots and Modern Dilemmas. wiki
emsiemsi emsiemsi 11:35 20.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

princi
Predrag Brajovic
Нема јединственог рецепта по ком се формира нека нација и национално осећање. Постоје упоришне тачке при формирању, не нужно истоветног типа. Идеја, рецимо, Душановог царства није никаква упоришна тачка у трену настанка модерне Србије. (Она је накнадно сећање, жеља, дометнута ствар?) И слика саме нације о себи је динамична.

Ne radi se o ideji, radi se o mitovima. Dušanovo carstvo nije nikakva uporišna tačka nego jedan od niza mitova, ovde naveden usput, u nabrajanju. Nacionalni identitet nije genetski predodređen, on se dobija vaspitavanjem, pumpanjem u glavu, ideologijom, vaspitavanjem, odnosno driloom. Niko se ne rađa kao Srbin, Crnogorac, Hrvat ili Musliman, nego kao pripadnik vrste homo sapiens. Čak i mali Japančići kad se rode, nekakvim neurološkim ispitivanjima su utvrdili, umeju da prave razliku između R i L, čuju ih kao dva slova. Tek kasnije, učenjem svog jezika, potpuno izgube osećaj za njihovo razlikovanje.

Ја сам знао да код мене постоји неки баг, јер сам се ја родио као Србин.
Додуше, после ми је то васпитавањем и тупљењем потврђено. Шта да се ради, неко мора да буде и Србин.
emsiemsi emsiemsi 11:40 20.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

Predrag Brajovic
Сама идеја око националног идентитета има комплекснију слику. Она не почива, до краја, на митовима, на измаштаним религијским или комуникационим или митом спојеним заједницама, него уме и да буде одређење по негацији. Тако су, рецимо, Енглези оно што нису Ирци, или Ирци оно што нису Енглези, Хрвати оно што нису Срби, Срби оно што нису Хрвати. Америчку нацију, даље, заокружују Витмену својим песмама, Линколн, Форд, Пресли, Кенеди и Маск и Трамп или Гејтс.

Хрвати дефинишу свој национални идентитет као негацију Срба, напросто због тога што је велик број њих настао насилним покатоличавањем, управо од Срба.
Срби немају тај негативни идентитет, ни у ком случају према Хрватима. Када би се Срби и упаривали са неким, то сигурно не би били Хрвати, него неки много моћнији и озбиљнији народ.
emsiemsi emsiemsi 11:45 20.04.2016

Re: Trockisti, polpotisti, staljinisti...

krkar
паде ми на памет како читава једна генерација своју је побуну проживела тражећи још левљу од оне постојеће идеологије, тако бивајући далеко од аутентичних демократских идеја


Pošto sam dosta tih upoznao shvatio sam da je njih najlakše svesti na 2 ili 3 arhetipa:

1. "Dinaridi i ostali kolonisti" kojima je ta jednakost na silu lepa jer je kolektivistička i spasava ih od užasa života u bilo čemu individualnom

2. razni psihopatski tipovi "polpotisti" koji su priželjkivali opet nekakvu revoluciju koja izbacuje opet neke Tite

3. Nerevidirani staljinisti i rusofili kojima je taman dobro došla prilika da se vrate u politiku

Hajd da dopustim i 4. kategoriju levičarskih sanjara ali i kod njih dobar deo možeš prebaciti u 1, 2 ili 3 ako dublje zagrebeš.

И то је можда коб нашег друштва, те наше ћорак-побуне.


Našeg društva u smislu društva u kojem sam i ja, da. Inače to ni po čemu nije moje društvo niti sam ikada želeo da ono to bude.

Baš zato sam i tražio Nebojšu Popova i mali broj njemu sličnih.

Сачувај Боже твојега друштва, друштва нарцисоидних коњина, пар екселанс.
Ви би се за неколико дана сви поубијали међусобно да нема оваквих као ја да вас раставља и спречава у томе.
emsiemsi emsiemsi 11:49 20.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

krkar
Pa ne, zapravo, jer bi onda ispalo da su narodi koji imaju više i bolje puteve ili pruge nešto više narodi od onih koji to nemaju: da su Englezi ili Francuzi ili Holanđani više to što jesu nego što su Rusi, Rusi.


Ne kad se tako redukuje. Ali kad shvatiš procese kako treba onda ti se sve složi:

Englezi (zapravo Britanci o kojima mislimo kad kolokvijalno govorimo o Englezima), Francuzi i Nizozemci (Holanđani i ostali koji čine Nizozemsku) su, uslovno rečeno, potpuni narodi, jer im je razvoj nacionalnog išao logičnim i mogućim putem gde su im sve revolucije, i tehnološke i političke, bile odvojene, nije se istovremeno preklapalo po više njih nego politika za politiku a tehnologija za tehnologiju. Što je vrlo srećna okolnost.

A još je srećnija i značajnija okolnost što su im nacionalne teroitorije bile manje-više zaokružene pre stvaranja nacije u modernom smislu. Dakle pre uvođenja industrijskog kapitalizma i njemu prilagođenih društvenih, ekonomskih i finansijskih odnosa manje-više se znalo kolika je ta država kojoj treba stvoriti naciju. To važi i za Nemačku iako je ona još dugo po uvođenju kapitalističkih vrednosti bila politički podeljena - ali se znalo šta je i kolika je Nemačka (da ne ulazimo u pitanje Nemstvo/Austrijanstvo jer je za ovo suštinski nebitno).

Čak i kod "društveno i ekonomski primitivnih" Španije i Italije, država u kojima je feudalizam de facto duže poživeo lak i postojao naporedo sa elementima kapitalizma, znalo se kolika je nacionalna teritorija.

A kad imaš nesreću kao većina Balkana da moraš istovremeno da stvaraš sve elemente koji su bitni - onda se neizostavno zezneš i napraviš neki provizorijum. Ili provizorijum od države ili provizorijum od nacije ili provizorijum od društva. Kobajagi.

postoje narodi u jugoistočnoj Aziji koji nemaju maltene nikakvu infrastrukturu a imaju nacionalni identitet


Nije isto. U pitanju je drugačije shvatanje nacije a i put kako se ona stvara je drugačiji. Ima dosta elemenata koji liče ali razlike u načenju stvaranja identiteta i pripadnosti suštinske su.

U većini Azije ne postoje elemenzti nacije u evropsko-američkom smislu sve do dekolonizacije, recimo sredine XX veka. A i tada i otada se radi o različitom tipu nacije, drugačijem tipu integracije i načinu stvaranja i ostvarivanja identiteta.

Uprošćeno, postoje 3 tipa nacija: evroameričke (gde spada i cela Latinska Amerika), azijske i afričke. Afričke su najnestabilnije i najneautohtonije, iz niza razloga - ali najmanje zbog nedostatka infrastrukture.
identitet nacije se ne gradi nikakvom tramvajima, vozovima i trolejbusima, još manje avionima, nego knjigama, pričama i mitovima, tj jezikom.


Nabadaš, nabadaš, samo ti fali malo razrade.

Hajde, to ću u drugi post.

Ауууу, сунце ти калајисано --- лупардаш за све паре.
Успут --- политички процеси одвојени од технолошких и бла, бал, бла ... како те не заболи то мало мозга !?
emsiemsi emsiemsi 11:50 20.04.2016

Re: Meni uvek malo čudno

princi
Hajde, to ću u drugi post.

Pročitaj onog Vučkovog Benedicta Andersona, Imagined communities, i biće od tebe dobar marksista. Makar kao Vučko.

Од ...... се пита не прави !
emsiemsi emsiemsi 11:55 20.04.2016

Re: Plemena, ne nacije

krkar

...

(Otprilike kao što smo svi u vreme Juge u inostranstvu govorili da smo Jugosloveni a kod kuće je možda bilo normalno reći i od koje fele, napolju nikada).
...

Ниси у праву ! Нису сви.
Југословени су били углавном Срби и муслимани.
Срби због тога што су они једини били спремни за следећи степен идентификације (на више) због тога што су се једино формирали као нација, те муслимани које су комунисти силили на изградњу нације (Муслимани са великим М).
emsiemsi emsiemsi 12:04 20.04.2016

Re: Trockisti, polpotisti, staljinisti...

krkar
ne znam da li neko od Sloveanca


Slovenci su imali katoličku levicu, jedan izrazito interesantan pokret. Glavni predstavnici su Fajfar i Edvard Kocbek, ovaj drugi pravi intelektualac i odličan pisac (preporučujem Strah i hrabrost, mislim da je bila prva knjiga o levim skretanjima, likvidacijama neistomišljenika, negde oko 1950. Zatim Put u Jajce i posebno Tovarišija za koju nisam siguran je li prevedena. I poezija mu je sjajna).

Kad smo već kod Slovenaca, oni su se pokazali nacionalno zrelijima od svih ostalih. Jedini su shvatili ko im je pravi neprijatelj i osnovali su zajednički pokret otpora, Osvobodilnu frontu, u kojoj su bile sve patriotske organizacije, praktično svi osim kolaboracionista. I to 27. aprila, samo 10 dana po kapitulaciji - nisu morali da čekaju da Hitler napadne svog jarana i saveznika Kobu pa da se sete da se bore protiv fašizma.

Ауууу, леб ти јебем, да ти јебем.
Шта ми наприча за Словенце ?!
tess tess 15:42 16.04.2016

Društvo meni, društvo tebi.

Volim - kad ljudi pričaju - slušati ih.
anonymous anonymous 15:51 16.04.2016

Самоослобађање,самоорганизовање,....

...самоеманципација, самоостварење,самоуправа....

Имао сам част да са њим сарађујем још као студент.
На пројектима са проф.Видаковићем и проф.Печујлићем.

Касније у Грађанском савезу, па на разним скуповима невладиних организација.

Један је од ретких, поред Заге Голубовић, у које се нисам разочарао, и који су остали доследни својим идејама непоколебљиво и до краја.

Након 2000-те, се нисам баш у потпуности слагао са његовом уређивачком политиком Републике, неким ауторима који су за њу писали , као и објављеним текстовима.
Друштвом које га окружује и на приложеној фотографији.

То све ипак није утицало на моје велико поштовање према Небојши.

Иако и наслов текста и данашње виђење његовог хабитуса, акцентује његов републиканизам, из делова текста, поднаслова Републике и мог сећања, на Небојшу је,као и на Триву Инђића и Ђинђића - значајно утицала анархистичко - либертерска мисао и пракса.

У оквирима те теорије се и он кретао инсистирајући на грађанину,који се као што сам у наслову већ истакао сам ослобађа, сам организује и самостално, самоуправно регулише своје односе унутар било које организационе јединице.

Један је од последњих који су још увек веровали у радничку класу, па су стога и синдикати били чест предмет његових анализа и проучавања.

Свима који се озбиљно баве теоријом јасно је да су наведене идеје самоуправљања и самоорганизовања,одоздо на горе, данас инкорпориране како у Устав Европске Уније у виду концепта партиципативне демократије, тако и у базични обједињавајући слоган алтерглобализацијског покрета - Другачији свет је могућ.

Својим радом и својим делом Небојша Попов је и многима од нас на овим просторима приближио наведене идеје, усмерио нас на критичко сагледавање савременог друштва у његовој комплексности и инсписрисао да његов рад и дело наставимо.

Ако не у висинама које је он досегао, онда бар у оним сферама у којима обичан мали човек може да се издигне и из поданика постане Грађанин.


krkar krkar 15:55 16.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

Касније у Грађанском савезу, па на разним скуповима невладиних организација.

Један је од ретких, поред Заге Голубовић, у које се нисам разочарао, и који су остали доследни својим идејама непоколебљиво и до краја.

Након 2000-те, се нисам баш у потпуности слагао са његовом уређивачком политиком Републике, неким ауторима који су за њу писали , као и објављеним текстовима.
Друштвом које га окружује и на приложеној фотографији.

То све ипак није утицало на моје велико поштовање према Небојши.


Pa otkud smo onda nas dvojica (ti i ja) istim putem i preko istih mesta došli na ovako različite pozicije?

Dao sam ti preporuku za ovo, nema potrebe da se ovde xhapamo.
anonymous anonymous 16:14 16.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

krkar
Касније у Грађанском савезу, па на разним скуповима невладиних организација.

Један је од ретких, поред Заге Голубовић, у које се нисам разочарао, и који су остали доследни својим идејама непоколебљиво и до краја.

Након 2000-те, се нисам баш у потпуности слагао са његовом уређивачком политиком Републике, неким ауторима који су за њу писали , као и објављеним текстовима.
Друштвом које га окружује и на приложеној фотографији.

То све ипак није утицало на моје велико поштовање према Небојши.


Pa otkud smo onda nas dvojica (ti i ja) istim putem i preko istih mesta došli na ovako različite pozicije?

Dao sam ti preporuku za ovo, nema potrebe da se ovde xhapamo.


Можда због тога што ја размишљам о Светском грађанству, а не националном, што отпор и препреке изградњи тог Светског Грађанина видим и у центрима и чворовима моћи који ниси само национални, већ и транснационални.

И што је најважнији, што у мом разумевању Светског Грађанина и изградњи његовог самопоимања и идентитета има места како за појединачну - индивидуалну раличитост, тако и за колективну - националну , верску , културолошку.

Ниједан од наведених слојева идентитета не сме се насилно анихилирати.
Универзализацијом коју намеће глобализам.

Светски Грађанин мора имати и корен и крила ( Бек )
krkar krkar 16:30 16.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

Можда због тога што ја размишљам о Светском грађанству, а не националном, што отпор и препреке изградњи тог Светског Грађанина видим и у центрима и чворовима моћи који ниси само национални, већ и транснационални


Razmišljam i ja, ono sedim i gledam zalazak sunca i razmišljam o Svetskom građanstvu.

Ali kad se trebalo odlučiti kojim putem to postići, da li menjati odjednom, istivremeno i istom brzinom ceo svet, ili se ograničiti na jedan mu deo, onaj bliži mi fizički, odlučio sam se za mikro-varijantu, jer je moje iskustvo da se tako može više postići.

A na tom mikro nivou nacionalno i versko direktno su suprotstavljeni građanskom. I to nacija i vera kao apsolutne kategorije, ne kao bilo koja pojedinačna realizacija.
anonymous anonymous 17:12 16.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

krkar
Можда због тога што ја размишљам о Светском грађанству, а не националном, што отпор и препреке изградњи тог Светског Грађанина видим и у центрима и чворовима моћи који ниси само национални, већ и транснационални


Razmišljam i ja, ono sedim i gledam zalazak sunca i razmišljam o Svetskom građanstvu.

Ali kad se trebalo odlučiti kojim putem to postići, da li menjati odjednom, istivremeno i istom brzinom ceo svet, ili se ograničiti na jedan mu deo, onaj bliži mi fizički, odlučio sam se za mikro-varijantu, jer je moje iskustvo da se tako može više postići.

A na tom mikro nivou nacionalno i versko direktno su suprotstavljeni građanskom. I to nacija i vera kao apsolutne kategorije, ne kao bilo koja pojedinačna realizacija.


Ако смо пролазили сличан развојни пут , да те подсетим , те разлике о којима говориш нису биле тако заоштрене до петог октобра.

До тада, сам рецимо ја био на челу једног локалног већа Европског покрета,а тиме и члан Главног одбора и заговарао интеграције, а међу члановима Отпора и демократске опозиције било је клерикалаца,монархиста и заговорника националних идеја.

Након петог октобра, су се ствари промениле.

Не само што је очекивана подршка ЕУ изостала, што је било поражавајуће и за самог Ђинђића, већ је спољно политички фактор започео деструктивно разарање свих институција друштва и државе, у интересу транснационалног капитала и разобручене моћи.
Тек тада, и у тим условима, условима угрожености, национално биће почиње да се буди, па се формирају и прве организације отпора.

Са друге стране, рат који су сви мислили да је завршен , наставља се хибридним деловањем меке и паметне моћи ( Нај) регрутовањем пре свега припадника НВО сектора.

У покретима и организацијама за женску еманципацију, почињу да доминирају лезбејке, рађа се геј покрет,а сви заједно за мале уступке у својим сферама неслободе. инструментализују се за оспоравање и потискивање свега што има предзнак националног.

Држава, нација , вера , традиција, етницитет - постају таргет.

Жене у црном и друге мировне и антиратне организације, затварају очи за злочине који се дешавају широм света, и не упуштају у истраживање правих узрока трагедије СФРЈ, већ једнострано за све осуђују не само српско руководство , већ и саме Србе, стигматизирајући их за сва времена.

За све њих, српски народ је геноцидан.

И они то лукаво и подмукло провлаче кроз све дискурсе.

Када говоре о пост - геноцидном друштву , шта то подразумева ?

Да су они и временски,али и у сваком другом погледу дистанцирани од - осталих који су геноцидни.

И на крају, ово није само процес који се одиграва у Србији.

Он се одиграва планетарно.
Свуда се нације и државе као организациони принципи друштва.разбијају.

Руше се и споменици културе. Уништава свако сећање на тековине прошлог.

У име универзализма ништавила без прошлости и културе.

Ко то не види - ништа не види.

А кад је тако, мој ангажман мора бити не само заштита појединца,већ и нације , традиције, вере, културе, не само заједнице којој припадам, већ и свих других.

Кад се данас неко у Србији, бори за право на испољавање и заштиту националног идентитета, његова борба је легитимна, ако истовремено представља и ангажман за слично право свих нација и култура.

Поље сукоба данас није између нација, већ нација и транснационалних центара моћи, који разбијајући нације, теже да појединце лише сваке организоване заштите и изложе их тоталитаристичко универзалистичкој доминацији Светске владе у настајању.

Није у питању теорија завере, већ опасно угрожавајући процес који данас детектују највећи умови на свету.
Milan Novković Milan Novković 17:13 16.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

Можда због тога што ја размишљам о Светском грађанству, а не националном, што отпор и препреке изградњи тог Светског Грађанина видим и у центрима и чворовима моћи који ниси само национални, већ и транснационални.

И што је најважнији, што у мом разумевању Светског Грађанина и изградњи његовог самопоимања и идентитета има места како за појединачну - индивидуалну раличитост, тако и за колективну - националну , верску , културолошку.

Ниједан од наведених слојева идентитета не сме се насилно анихилирати.
Универзализацијом коју намеће глобализам.

Светски Грађанин мора имати и корен и крила ( Бек )

Kvalitetno/značajno-transnacionalno podrazumeva vrednosni pluralizam, tj neko zdravo gospodarstvo nad njim. U tom skupu, onda, postoje kontradikcije i suprostavljeni interesi.

Kontradikcije možemo da naučimo da "poštujemo", dok gubitak interesa uglavnom vidimo kao poraz.

Mi imamo previše strasti za "intelektualnim fanatizmom", možda i zbog toga što korenje i krila tražimo i kada ih već imamo.

urbana_gerila urbana_gerila 20:33 16.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

volim da se kladim sa gerilicom.
dobijeno na opkladi se jedino tada ne naziva - opet traćiš kintu na te tvoje detinjarije.
(kako da ne gotiviš nekoga ko po godinama može da ti bude dete, a ne samo naziva, već te i smatra detetom)

kada sam danas video fotku sa ovog bloga, još nije bio postavljen nijedan komentar, predložim joj da se kladimo u to da će do kraja utakmice bloger taj i taj(gerilica ne prati blog kao još jednu od mojih infantilnosti) prokomentarisati u negativnom kontekstu prisustvo teofila pančića u životu ili autora bloga ili njegovog glavnog junaka.

stoga te, štovani anonymouse, molim da eksplicitno kažeš - da li se (i) na časnog teofila odnosi:

anonymous
Након 2000-те, се нисам баш у потпуности слагао са његовом уређивачком политиком Републике, неким ауторима који су за њу писали , као и објављеним текстовима.
Друштвом које га окружује и на приложеној фотографији.


?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:35 16.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

Како је лако судити људима.
maksa83 maksa83 20:42 16.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

volim da se kladim sa gerilicom.

Ovo što ću sad da ti kažem totalno nema veze sa temom.

Danas je čudan dan pošto sam uzNeo dve papirne knjige, od kojih je jedna na srpskom - od otpr. 2009. ovo se dešava jako retko, manje više sve što čitam mora da može da stane na Kindle i na engleskom je.

To su:

My Son Jimi
i
Kako Smo Propevali

Prva je neverovatno blago (kakve slike i crteži!), a druga je beskrajno zabavna, otvorio sam je i (čini mi se) 5 sekundi i 100 strana kasnije sam je jedva spustio.
alselone alselone 20:58 16.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

Грађанском савезу,


Heh, on je jedan od razloga sto sam bio u GSS-u. Bili su to lepi dan. Puni vere i nade.

urbana_gerila urbana_gerila 21:02 16.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

maksa83
volim da se kladim sa gerilicom.

Ovo što ću sad da ti kažem totalno nema veze sa temom.

Danas je čudan dan pošto sam uzNeo dve papirne knjige, od kojih je jedna na srpskom - od otpr. 2009. ovo se dešava jako retko, manje više sve što čitam mora da može da stane na Kindle i na engleskom je.

To su:

My Son Jimi
i
Kako Smo Propevali

Prva je neverovatno blago (kakve slike i crteži!), a druga je beskrajno zabavna, otvorio sam je i (čini mi se) 5 sekundi i 100 strana kasnije sam je jedva spustio.



dijete makso, pa gde si, bre, ti?(padni mi na grudi smajli)
baš mi fale oni momenti kada ne znam da li bih se pre smejao ili kukao nakon tvojih komentara.


imam knjige koje si linkovao, predmet opklade je:



(slička je link)
anonymous anonymous 21:45 16.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....


urbana_gerila
21:33 16.04.2016
Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....


kada sam danas video fotku sa ovog bloga, još nije bio postavljen nijedan komentar, predložim joj da se kladimo u to da će do kraja utakmice bloger taj i taj(gerilica ne prati blog kao još jednu od mojih infantilnosti) prokomentarisati u negativnom kontekstu prisustvo teofila pančića u životu ili autora bloga ili njegovog glavnog junaka.


Не верујем у твоју причу, али ако ти то нешто значи, о Попову сам се изјаснио, о аутору блога мислим да је изузетно талентован за посао којим се бави и да пише добре текстове и критике, иако се у неким ставовима и мишљењима разилазимо.

Што се тиче осталих са фотографије, ликова окупљених око Пешчаника, Е - новина,листа Аутономија, активиста про-неолибералних и про - НАТО НВО организација,мислим да се из мог досадашњег јављања на страницама овог блога могло закључити шта мислим, па не бих да понављам.

Ако желиш питај даље.
Пристојно ћу ти на све одговорити.
urbana_gerila urbana_gerila 21:55 16.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

anonymous
Што се тиче осталих са фотографије, ликова окупљених око Пешчаника, Е - новина,листа Аутономија, активиста про-неолибералних и про - НАТО НВО организација,мислим да се из мог досадашњег јављања на страницама овог блога могло закључити шта мислим, па не бих да понављам.



"ostali sa fotografije", ako istu gledamo, su - branka prpa i teofil pančić.

mogu li da se računam pobednikom opklade?

anonymous anonymous 22:01 16.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

urbana_gerila
anonymous
Што се тиче осталих са фотографије, ликова окупљених око Пешчаника, Е - новина,листа Аутономија, активиста про-неолибералних и про - НАТО НВО организација,мислим да се из мог досадашњег јављања на страницама овог блога могло закључити шта мислим, па не бих да понављам.



"ostali sa fotografije", ako istu gledamo, su - branka prpa i teofil pančić.

mogu li da se računam pobednikom opklade?



Ако одговорим са "да " пристајеш ли да поделимо награду ?
anonymous anonymous 22:18 16.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

anonymous
urbana_gerila
anonymous
Што се тиче осталих са фотографије, ликова окупљених око Пешчаника, Е - новина,листа Аутономија, активиста про-неолибералних и про - НАТО НВО организација,мислим да се из мог досадашњег јављања на страницама овог блога могло закључити шта мислим, па не бих да понављам.



"ostali sa fotografije", ako istu gledamo, su - branka prpa i teofil pančić.

mogu li da se računam pobednikom opklade?



Ако одговорим са "да " пристајеш ли да поделимо награду ?



Где нестаде Урбани ?

Сладиш се наградом, а нећеш да поделиш са онима који су ти највише помогли да је освојиш ?
urbana_gerila urbana_gerila 23:27 16.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

anonymous
Сладиш се наградом, а нећеш да поделиш са онима који су ти највише помогли да је освојиш ?


evE ga!
bio službeno sprečen.
što se tiče nagrade, sam sam je osvojio, doduše(da ne vidi gerilica) - bila je sigurica.
krkar krkar 00:49 17.04.2016

Učiteljce, učiteljce, Svet me mrzi!

Након петог октобра, су се ствари промениле.

Не само што је очекивана подршка ЕУ изостала, што је било поражавајуће и за самог Ђинђића, већ је спољно политички фактор започео деструктивно разарање свих институција друштва и државе, у интересу транснационалног капитала и разобручене моћи.
Тек тада, и у тим условима, условима угрожености, национално биће почиње да се буди, па се формирају и прве организације отпора.


Da, to je to.

Ti si mislio da je peti oktobar čin apsolutne abolicije, puj-pike ne važi i nikom ništa.

A ja mislim da je to samo jedan sitni okasneli poluiskreni kurvinski manevar da se skine sa grbače neuspešni Sloba i navuče mrski svet da da oprost ... i puno para.

Vreme je pokazalo da sam ja u pravu.

Nije post-5.oktobar propao što nije Zapad dao gomilu para nego što je ekipa sve pokrala i izarčila bez ikakve iskrene namere da išta iskreno promeni.

Ono dalje (svet nas mrzi, krive su žene u crnom, oće da nas rasrbe...) ti je gomila nacionalističkih besmislica koje zaista ne mogu da komentarišem.
jkt2010 jkt2010 02:48 17.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

anonymous
У основи те теорије се и он кретао инсистирајући на грађанину,који се сам ослобађа, сам организује и самостално, самоуправно регулише своје односе унутар било које организационе јединице.
Postoji teorija o meni? Vau!
anonymous anonymous 02:54 17.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

jkt2010
anonymous
У основи те теорије се и он кретао инсистирајући на грађанину,који се сам ослобађа, сам организује и самостално, самоуправно регулише своје односе унутар било које организационе јединице.
Postoji teorija o meni? Vau!


Узми је слободно.

Она је за Џ.
tess tess 06:53 17.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

Teofil kontemplira.
anonymous anonymous 08:06 17.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

urbana_gerila
anonymous
Сладиш се наградом, а нећеш да поделиш са онима који су ти највише помогли да је освојиш ?


evE ga!
bio službeno sprečen.
što se tiče nagrade, sam sam je osvojio, doduše(da ne vidi gerilica) - bila je sigurica.


Није ми била намера да се бавим ....Али,...

Ако је била сигурица, ајде онда нешто мало теже .

Упућујем те на два линка.

Кладим се да нећеш пронаћи логичку недоследност и неконзистентност у израженом мишљењу исте особе поводом две различите теме.

Наравно , ради се о високоумном и у даљину загледаног фацета са фотографије

ЛИНК 1

ЛИНК 2

Hic Rhodus,hic salta .


urbana_gerila urbana_gerila 09:31 17.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

anonymous
Упућујем те на два линка.

Кладим се да нећеш пронаћи логичку недоследност и неконзистентност у израженом мишљењу исте особе поводом две различите теме.

Наравно , ради се о високоумном и у даљину загледаног фацета са фотографије

ЛИНК 1

ЛИНК 2

Hic Rhodus,hic salta .



dobio bi opkladu, nisam pronašao:

логичку недоследност и неконзистентност у израженом мишљењу исте особе поводом две различите теме.


manifestum non eget probatione!
anonymous anonymous 10:12 17.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....


urbana_gerila
10:31 17.04.2016
Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

dobio bi opkladu, nisam pronašao:

логичку недоследност и неконзистентност у израженом мишљењу исте особе поводом две различите теме.

manifestum non eget probatione!



Цитат бр.1

"Najpre, treba reći bez prenemaganja: Bojan Pajtić je izrekao nešto što je vrlo blisko istini.

Svojevrsna je ironija, ili baš i perverzija, da političke organizacije koje tvrde da zastupaju izvesnu manjinsku etničku zajednicu, idu u predizborni savez sa onima čija je politička istorija prepuna mržnje i nasilja prema svima koji nisu kao oni i ne misle kao oni, a najviše prema manjinama svih vrsta.

To je kao kada bi neka jevrejska ili imigrantska organizacija u Francuskoj veselo ušla u koaliciju sa Nacionalnim frontom porodice Le Pen – bilo da je „izvorni“ oca Žan-Marija ili „reformisani“ ćerke mu Marine (pri tome, naravno da bi formalno „imala pravo“ da to uradi, ali to se ipak ne dešava!)."

Цитат бр.2

"Hoće li, dakle, Srbija u "evroatlantske integracije", što je, dakako, samo besmisleni, kukavički eufemizam za NATO? A ako neće, gde će? U Pokret nesvrstanih, jopet? U Varšavski pakt, posthumno? Ili možda na Neptun, sve mamuzajući srpsku nebesku kljusad ... "

"...Srbija ili treba ili ne treba da bude deo političkih, ekonomskih i bezbednosnih struktura matičnog kontinenta, jer je to pitanje em elementarnog zdravog razuma i poznavanja geografije, em bazičnih vrednosti koje deli ili ne deli sa delom sveta u koji je smeštena. Dakako, prirodno je da bude tu."

Мanifestum non eget probatione!
urbana_gerila urbana_gerila 12:13 17.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

anonymous

urbana_gerila
10:31 17.04.2016
Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

dobio bi opkladu, nisam pronašao:

логичку недоследност и неконзистентност у израженом мишљењу исте особе поводом две различите теме.

manifestum non eget probatione!



Цитат бр.1

"Najpre, treba reći bez prenemaganja: Bojan Pajtić je izrekao nešto što je vrlo blisko istini.

Svojevrsna je ironija, ili baš i perverzija, da političke organizacije koje tvrde da zastupaju izvesnu manjinsku etničku zajednicu, idu u predizborni savez sa onima čija je politička istorija prepuna mržnje i nasilja prema svima koji nisu kao oni i ne misle kao oni, a najviše prema manjinama svih vrsta.

To je kao kada bi neka jevrejska ili imigrantska organizacija u Francuskoj veselo ušla u koaliciju sa Nacionalnim frontom porodice Le Pen – bilo da je „izvorni“ oca Žan-Marija ili „reformisani“ ćerke mu Marine (pri tome, naravno da bi formalno „imala pravo“ da to uradi, ali to se ipak ne dešava!)."

Цитат бр.2

"Hoće li, dakle, Srbija u "evroatlantske integracije", što je, dakako, samo besmisleni, kukavički eufemizam za NATO? A ako neće, gde će? U Pokret nesvrstanih, jopet? U Varšavski pakt, posthumno? Ili možda na Neptun, sve mamuzajući srpsku nebesku kljusad ... "

"...Srbija ili treba ili ne treba da bude deo političkih, ekonomskih i bezbednosnih struktura matičnog kontinenta, jer je to pitanje em elementarnog zdravog razuma i poznavanja geografije, em bazičnih vrednosti koje deli ili ne deli sa delom sveta u koji je smeštena. Dakako, prirodno je da bude tu."

Мanifestum non eget probatione!



da, i?

gde si pronašao:

логичку недоследност и неконзистентност у израженом мишљењу исте особе поводом две различите теме.

?

tantum possumus quantum scimus, tantum scimus quantum memoria tenemus!
anonymous anonymous 21:22 17.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

urbana_gerila
anonymous

urbana_gerila
10:31 17.04.2016
Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

dobio bi opkladu, nisam pronašao:

логичку недоследност и неконзистентност у израженом мишљењу исте особе поводом две различите теме.
manifestum non eget probatione!


Цитат бр.1

"Najpre, treba reći bez prenemaganja: Bojan Pajtić je izrekao nešto što je vrlo blisko istini.

Svojevrsna je ironija, ili baš i perverzija, da političke organizacije koje tvrde da zastupaju izvesnu manjinsku etničku zajednicu, idu u predizborni savez sa onima čija je politička istorija prepuna mržnje i nasilja prema svima koji nisu kao oni i ne misle kao oni, a najviše prema manjinama svih vrsta.

To je kao kada bi neka jevrejska ili imigrantska organizacija u Francuskoj veselo ušla u koaliciju sa Nacionalnim frontom porodice Le Pen – bilo da je „izvorni“ oca Žan-Marija ili „reformisani“ ćerke mu Marine (pri tome, naravno da bi formalno „imala pravo“ da to uradi, ali to se ipak ne dešava!)."

Цитат бр.2

"Hoće li, dakle, Srbija u "evroatlantske integracije", što je, dakako, samo besmisleni, kukavički eufemizam za NATO? A ako neće, gde će? U Pokret nesvrstanih, jopet? U Varšavski pakt, posthumno? Ili možda na Neptun, sve mamuzajući srpsku nebesku kljusad ... "

"...Srbija ili treba ili ne treba da bude deo političkih, ekonomskih i bezbednosnih struktura matičnog kontinenta, jer je to pitanje em elementarnog zdravog razuma i poznavanja geografije, em bazičnih vrednosti koje deli ili ne deli sa delom sveta u koji je smeštena. Dakako, prirodno je da bude tu."

Мanifestum non eget probatione!



Eve,ovde...
urbana_gerila urbana_gerila 22:00 17.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

anonymous


anonymous, brate, esi mi dobro?
anonymous anonymous 22:11 17.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

urbana_gerila
anonymous


anonymous, brate, esi mi dobro?


U kom si ti tripu ?
urbana_gerila urbana_gerila 22:14 17.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

anonymous
urbana_gerila
anonymous


anonymous, brate, esi mi dobro?


U kom si ti tripu ?


očigledno sam u tripu da si ti normalan.
anonymous anonymous 22:26 17.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

urbana_gerila
anonymous
urbana_gerila
anonymous


anonymous, brate, esi mi dobro?


U kom si ti tripu ?


očigledno sam u tripu da si ti normalan.


Antipsihijatrija je taj pojam učinila krajnje spornim.

emsiemsi emsiemsi 12:19 20.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

alselone
Грађанском савезу,


Heh, on je jedan od razloga sto sam bio u GSS-u. Bili su to lepi dan. Puni vere i nade.


Аууууу Србине !
emsiemsi emsiemsi 12:30 20.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

tess
Teofil kontemplira.

Који Теофил --- онај чупави, предебели, неугледни ?
urbana_gerila urbana_gerila 23:02 20.04.2016

Re: Самоослобађање,самоорганизовање,....

emsiemsi
tess
Teofil kontemplira.

Који Теофил --- онај чупави, предебели, неугледни ?



uz to i pametan, elokventan i srbin - sve ono što čarli nije, niti će ikada biti.

krkar krkar 15:52 16.04.2016

Politološke kobasice


Kad god pomislim na Nebojšu Popova javlja mi se jedna slika, ne sada kad je umro nego već godinama mi je to prva asocijacija:

Svojevremeno sam bio dao jedan tekst NP-u na mišljenje. Čuli smo se nekoliko puta telefonom, na kratko, dogovorimo se da se nađemo i on meni da moj tekst sa primedbama (rukom na papiru) i još jedan tekst koji mi preporučuje da pročitam, a ja njemu opet neki moj tekst koji nije čitao.

Nađemo se u kabinetu jednog njegovog kolege koji nije bio prisutan. NP je već bio tamo kad sam došao, sednem, pričamo, izvadim ja njemu onaj tekst što treba da mu dam, pričamo...

Nebojša vadi torbu, veliku, starinsku kožnu aktovku, vadi jedan tekst pa komentariše, pa drugi pa komentariše, sve to traje večno, tekstovi u ruci dok komentariše, polako... I kad mi je dao oba teksta kaže:

"Znate šta, rekao sam Vam sve na tu temu, Vi posle pročitajte pa polako razmislite ... i da se sad time ne bavimo, ima nešto drugo podjednako važno."

Pogledam ga ja u čudu.

A Nebojša iz iste one torbe izvadi dva para sušenih kobasica umotanih u mesarski papir i škarniclu sa pola starinske vekne hleba, one velike od jedno 2 kila.

"Ovo su moje kobasice, odlične, dimljene na 2 dima i sušene na košavi a hleb je od mog prijatelja XY iz Z. Jedva sam čekao da Vi dođete da zajedno fruštukujemo jer ovaj nesrećni YZ (vlasnik kabineta) uopšte ne ume da uživa i greota mi je bilo da ga ovako dobrom kobasicom uopšte i ponudim".

Treba li da kažem da je bila jedna od najboljih koje sam u životu probao!
princi princi 21:18 16.04.2016

Re: Politološke kobasice

Pa da, odlična ilustracija onoga o čemu je gore pisano: u korenu svakog građanskog je neka kobasica ili masan burek.
blogovatelj blogovatelj 22:14 16.04.2016

Re: Politološke kobasice

u korenu svakog građanskog


A ovi drugosrbijanci to građansko tako bezrazložno potenciraju i tretiraju kao nekakav orden. Mislim da u srpskom jeziku u poslednjih četvrt veka ne postoji reč koja je više izgubila na vrednosti usled inflatorne, prevelike i beskorisne upotrebe.
anonymous anonymous 22:15 16.04.2016

Re: Politološke kobasice

blogovatelj
u korenu svakog građanskog


A ovi drugosrbijanci to građansko tako bezrazložno potenciraju i tretiraju kao nekakav orden. Mislim da u srpskom jeziku u poslednjih četvrt veka ne postoji reč koja je više izgubila na vrednosti usled inflatorne, prevelike i beskorisne upotrebe.


Слажем се Блоги.
krkar krkar 23:05 16.04.2016

Re: Politološke kobasice

u korenu svakog građanskog je neka kobasica ili masan burek.


Kobasica još kako tako. Masan burek je paradigma srpskog nacionalizma. Nema boljeg simbola, komisijski ga ne bi našao.

Kakva ocila, kakav Karađorđe, kakav Beli anđeo, kakve bardaklije i opanci!
krkar krkar 23:06 16.04.2016

Inkluzija za gastarbajtere

blogovatelj




Vidim biće inkluzivan blog.

Ako, ako!
emsiemsi emsiemsi 12:29 20.04.2016

Re: Politološke kobasice

krkar
u korenu svakog građanskog je neka kobasica ili masan burek.


Kobasica još kako tako. Masan burek je paradigma srpskog nacionalizma. Nema boljeg simbola, komisijski ga ne bi našao.

Kakva ocila, kakav Karađorđe, kakav Beli anđeo, kakve bardaklije i opanci!

Ја не волим мастан бурек. Не волим чак нити да има превише сира.
Маст, саму за себе, као и сир, могу да једем кашиком, но, када се то двоје здружи у превеликим количинама, ако икако могу да избегнем, ја то не једем.
Наравно, када будем код пријатеља на планини, не могу да избегнем и морам да поједем --- но, ту ми је шума веома близу, тако да се снађем веома брзо.
docsumann docsumann 16:14 16.04.2016

Ima li spida u Srbiji danas?


berman berman 22:29 16.04.2016

skojevci i republika

neko uz pojam REPUBLIKANAC meni više leži asocijacija na Garia Goldvotera nego na nekog rebrendiranog praksisovca
kad je pukla teoriska i praktična tikva marksizma, skojevci štreberskoćorave orijentacije mimikrirali su u razne genđer sindikaliste , ekologe , grebatore za pare nebil spasili cigane ,namlaćene žene i kuje skitnice. tu negje i bio i list republika , nastavak Borbe , samo drugim fontom
anonymous anonymous 22:41 16.04.2016

Re: skojevci i republika

berman
neko uz pojam REPUBLIKANAC meni više leži asocijacija na Garia Goldvotera nego na nekog rebrendiranog praksisovca
kad je pukla teoriska i praktična tikva marksizma, skojevci štreberskoćorave orijentacije mimikrirali su u razne genđer sindikaliste , ekologe , grebatore za pare nebil spasili cigane ,namlaćene žene i kuje skitnice. tu negje i bio i list republika , nastavak Borbe , samo drugim fontom






Марксизам ? Гручо Маркса ?


krkar krkar 00:00 17.04.2016

Elementi nacije

Da proširim nešto što je Princi intuitivno započeo.

Klasična teorija kaže da su za stvaranje modernih evropskih nacija u identitetskom smislu ključna 3 elementa:

1. opšta školska obaveza i jedinstveni školski programi
2. opšta vojna obaveza i stajaća regrutna vojska
3. železnička mreža

Ad 1: opismenjavaju se društveni slojevi za koje se do tada smatralo da im obrazovanje nije potrebno. Razlog je što je novim industrijskim odnosima potreban veći broj stručnijih radnika koji imaju znanja koja im omogućavaju prilagođavanje novim tehnologijama.

Da bi omogućilo opšte školovanje potrebno je bilo standardizovati jezik. Upravo standardizacija jezika kao osnovnog identitetskog elementa stvara prvi stub nacije - moj je onaj koga takvim doživljavam. Jedinstveni školski programi i knjige potrebne za njih na zajedničkom jezičkom standardu omogućavaju i brže i dalje širenje nacionalnih mitova koji su takođe jedan od osnovnih elemenata koja stvaraju osećaj zajedništva tj. pripadanja ajednici

Ad 2: stajaće vojske, koje tada tipično traju 4-5 godina, a koje uzimaju muškarce u najproduktivnijim i najplodnijim godinama stvaraju vrlo jak osećaj podaništva tj. lojalnosti centralnoj državi - za razliku od feudalne lojalnosti lokalnom gospodaru. Drugi ključni element stajaće vojske je mešanje ljudi iz raznih krajeva države i usađivanje nacionalne svesti koja se njihovim povratkom kućama širi i na one koji nisu bili u vojsci

Ad 3: masovna i brza komunikacija (uz železnicu ovde spada i telegraf) koja omogućava fizičku komunikaciju ali i širenje ideja i olakšava fizičku mobilnost stručno osposobljenog stanovništva koje više nije vezano za svoj kraj dvama feudalnim vezama, pravnom vezanošću za zemlju i logističkim i finansijskim ograničenjima putovanja. Dodatno, železnica omogućava nove načine ratovanja koji povećavaju ulogu vojske kao kohezivnog elementa

Sve to, naravno, treba platiti. Da bi se to platilo treba postojati neka proizvodnja, nekakve elite koje kontrolišu sve to i neki društveni i politički sistem koji reguliše odnose svih tih činilaca.

Pa je li onda jasno zašto Srbija teško da je ikada bila nacija u modernom smislu?
princi princi 00:07 17.04.2016

Re: Elementi nacije

Pa je li onda jasno zašto Srbija teško da je ikada bila nacija u modernom smislu?

Ne samo Srbija. Zato ja i mislim da su svi južnoslovenski narodi koji se jasno razumeju i sporazumevaju na istom jeziku (Hrvati, Srbi, Muslimani, Crnogorci) svi, zapravo, deo jednog te istog, polusvršenog naroda a kod koga taj proces identifikacije i mitologizacije zajedničke prošlosti nije prošao.
krkar krkar 00:23 17.04.2016

Re: Elementi nacije

Ne samo Srbija. Zato ja i mislim da su svi južnoslovenski narodi koji se jasno razumeju i sporazumevaju na istom jeziku (Hrvati, Srbi, Muslimani, Crnogorci) svi, zapravo, deo jednog te istog, polusvršenog naroda a kod koga taj proces identifikacije i mitologizacije zajedničke prošlosti nije prošao.


Oh, yes. Sve ti je to isto. Nedopravljeno. Falično.

A kurčevito!

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana